Operateri, koji bi prema prijedlogu iznesenom u javnim konzultacijama telekomunikacijskog regulatora Hakoma imali jednu od ključnih uloga u nadzoru nad korisnicima, nisu zadovoljni idejom da eventualnu provedbu ACTA-e plate iz svoga džepa. Kristian Ćurković, predsjednik Uprave H1 Telekoma upozorava da bi prema sadašnjim prijedlozima provedbe ACTA-e u nadzoru, sprječavanju i koordinaciji korisnika iziskivala znatna ulaganja u dodatne sustave.

Opasnost od tužbi
“Dosadašnji model u kojem je operator obvezan snositi cjelokupnu investiciju u sve sustave nužne za provedbu zakonski definiranih aktivnosti nadzora smatram pogrešnim”, kaže Ćurković. Predlaže da se organizira neovisno tijelo, koje bi se financiralo iz proračuna, a koje će na sebe preuzeti zadaću provedbe takvih mjera. “U tom pogledu operatori ne bi snosili sve potrebne investicije pa bi im se omogućilo da se usmjere na razvoj novih usluga te izgradnju modernih komunikacijskih mreža”, ističe Ćurković. Nisu dodatne investicije jedino što izaziva oprez kod operatera. Drugi je problem što bi ih ACTA mogla izložiti sudskim tužbama, ako se procijeni da nisu učinili ono što je u njihovoj moći kako bi spriječili zlouporabu intelektualnog vlasništva kod svojih korisnika. I u H1 Telekomu i u Hrvatskom telekomu pojašnjavaju da kutija s kojom se korisnici spajaju na internet, takozvani router, uz tu ima i funkcionalnost kućne mreže. Zato i u H1 Telekomu i u HT-u upozoravaju da bi trebalo poštivati privatnost korisnika i odrediti granicu nadležnosti operatera.

Operateri oprezni
“Potrebno je poštivati prava intelektualnog vlasništva, ali mjere koje bi se primijenile ne bi smjele štetiti važnoj društvenoj poziciji interneta kao slobodnog medija i proširivati obveze kojima bi operatori morali na bilo koji način ograničavati, odnosno zadirati u privatnost korisnika”, kaže HT. U Vipnetu rade analize i pripremaju komentare te ističu da će biti usmjereni na maksimalnu zaštitu korisnika. U Optima telekomu kažu da još rade analize.

Rupa u ustavu

Državi nejasno što je dom
U telekomunikacijskom regulatoru Hakomu nam nisu dali jednoznačan odgovor na pitanje gdje u virtualnom svijetu prestaje dom a počinje javni prostor. Umjesto toga navode da se odnos s operaterom definira ugovorom. “Korisnik se spaja sa svojim računalom, mobilnim telefonom i drugim uređajima na opremu koju je u prostoru, koji pripada korisniku, postavio operator ili korisnik ako su tako ugovorom dogovorili”, kažu u Hakomu.