Izvršni odbor Udruge malih i srednjih poduzetnika sastao se s čelnicima HUP-a u Hrvatskom Leskovcu, u tvornici Pluto d.d i tom prilikom su poduzetnici iznijeli svoja poduzetnička viđenja na aktualnu gospodarsku situaciju te moguća rješenja. Antun Petrić predstavio je djelatnost tvrtke Pluto d.d. i probleme s kojima se susreće u poslovanju. Tvrtka Pluto d.d. osnovana je 1921. godine, privatizirana je tijekom 90-tih godina, a danas zapošljava 78 radnika, posluje pozitivno i redovito isplaćuje plaće i podmiruje sve ostale obveze. Pluto d.d. posluje u novoj, modernoj, prema najsuvremenijim tehnološkim dostignućima projektiranoj tvornici koja ima oko 300 kupaca, mahom prehrambenih i trgovačkih poduzeća.

Novi zamah
Djelatnost tvrtke odnosi se na proizvodnju metalnih zatvarača i plutenih proizvoda koji imaju uglavnom svoju primjenu u prehrambenoj industriji; za pakiranje prehrambenih proizvoda, uglavnom pića,voda, piva,vina i alkoholnih proizvoda. Pluto d.d. nije zagađivač niti na bilo koji drugi način onečišćivač okoliša, u prilog tome ide skori završetak certifikacije prema normi ISO 14001. Posjeduje certifikat ISO 9001:2008, te su svi proizvodi usklađeni s važećim domaćim i regulativama EU za proizvode u kontaktu s hranom. Ono što Pluto, kao proizvodno poduzeće, danas doživljava kao jedan od najvećih izazova cijena je sirovine, metalne sirovine i pluta, koja se nabavlja na svjetskom tržištu, a koja svojom cijenom iznosi oko 70 posto cijene finalnog proizvoda, te uz ugradnju troškova rada i ostalih troškova, ovaj proizvod postaje sve manje konkurentan na tržištu. Stoga je i jedna od najvećih potreba proizvodnih poduzeća iz metalne industrije da se i njima ravnomjerno dodjeljuju poticaji. Naime, poticaji za metalnu industriju uglavnom se istroše kroz brodogradnju te ostatak ove industrije nema mogućnosti dobivanja konkretnih poticaja, čak i kada se radi o izvoznicima, zaključio je Petrić. Nakon predstavljanja tvrtke uslijedilo je zajedničko razgledavanje tvornice.Ovo je bila i prilika da se novi glavni direktor HUP-a, Davor Majetić predstavi članovima Izvršnog odbora. Majetić je naglasio kako vjeruje da će njegovo dosadašnje iskustvo pružiti novi zamah HUP-u i dati mogućnost za još kvalitetnije odgovore za uvjete u kojima poduzetnici posluju. Spomenuo je tri važne teme kojima će se baviti kao glavni direktor HUP-a: suzbijanje antipoduzetničke klime, unaprjeđenje socijalnog dijaloga te unaprjeđenje konkurentnosti hrvatskih poduzeća i nacionalne ekonomije. Također je naglasio kako je jedini način izlaska iz krize u promjeni odnosa prema poduzetništvu i ulaganjima, privatnima, bilo domaćima bilo stranima, jer bez njih ne može biti rasta zaposlenosti. Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, naglasio je kako Hrvatska ulazi u treću godinu krize te kako se stječe dojam da je vladin Program gospodarskog oporavka zaustavljen i da nema većih pomaka u gospodarstvu. Poruka poduzetnika i HUP-a u cjelini treba biti kako je opći cilj zalaganje za bolje uvjete poslovanja, a to prvenstveno uključuje snižavanje troškova poslovanja, što je preduvjet konkurentnosti. Isto tako, snižavanje troškova poslovanja znači smanjenje troškova javne potrošnje, tj ukidanje nekih postojećih prava nekim skupinama, zaključio je Kuštrak.

Važnost socijalnog dijaloga
Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a naglasio je važnost socijalnog dijaloga, kao jednu od važnih tema u aktivnostima HUP-a. Naime, stanje odnosa socijalnih partnera, prvenstveno sa sindikatima, opterećeno je ultimatumima i niskom razinom uzajamnog povjerenja. Prirodno je da HUP, kao predstavnik privatnog sektora za svoje socijalne partnere ima sindikate iz realnog sektora jer su i problemi koji muče privatni sektor drugačiji od onih koji muče javni sektor. Poduzetnici i članovi Izvršnog odbora naglasili su kako su, u izrazito nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, poduzetnici postali taoci aktualne političke situacije jer su rješenja sadašnjih problema izvan dosega poduzetnika, iako na njih dramatično utječu. Zaključeno je kako nedostaje opći društveni konsenzus i pomanjkanje društvene svijesti o potrebi zajedničkog pronalaženja rješenja, te prevladava borba između različitih političkih opcija, stoga se predlaže prozivanje političara za sudjelovanje u tome. Također je zaključeno kako HUP može jačati svoju poziciju i kroz jačanje pozicije malih i srednjih poduzetnika, naglašavajući kako je to 99% cijelog gospodarstva. Predloženo je da se Izvršni odbor Udruge malih i srednjih poduzetnika susretne s ministrom gospodarstva, Đurom Popijačem. Izvršnom odboru Udruge malih i srednjih poduzetnika pridružile su se i dvije nove članice, Sanja Masle (Aquamarin, Osijek) i Đurđica Marković (Meteo info, Zagreb).

Izdvojeno

Vladine smjernice fiskalne i ekonomske politike 2011.-2013.
Vladine projekcije ukazuju na realni pad BDP-a zemlje od 1,6% u 2010. godini dok se u narednim godinama očekuje realni rast BDP-a od 1,5% u 2011., 2,0% u 2012. te 2,5% u 2013. godini. Očekuje se da će na oporavak gospodarske aktivnosti utjecati povoljnija kretanja u gospodarskom okruženju, u prvom redu realni rast BDP-a u EU u 2011. godini na što ukazuju prognoze Europske komisije. Bilo bi zanimljivo vidjeti što se u našoj zemlji, a izvan očekivanja pozitivnih utjecaja europskih kretanja, može i treba napraviti da bi taj rast bio izraženiji.

Od Hrvatske do Kirgistana
S padom BDP-a od 1,5 % Hrvatska zajedno s Kirgistanom, Rumunjskom i Latvijom nastavlja i dalje negativan trend. Rusija, Poljska i Turska se oporavljaju. Da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koje ove godine neće izaći iz recesije, nakon MMF-a, potvrdila je i Svjetska banka, koja je upravo objavila prognoze za istočnu Europu i središnju Aziju (ECA), regiju koja okuplja 30 zemalja. Među njima će samo četiri zemlje nastaviti negativne trendove i ove godine: Hrvatska, s padom BDP-a od 1,5 posto te Kirgistan, Rumunjska i Latvija.

Glavne hrvatske slabosti
Glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill pozvao je zemlje koje zaostaju (Hrvatska je vrlo visoko među njima), da stabiliziraju državne financije i poboljšaju poslovnu klimu. U izjavi za Hinu, Gill je kazao da su glavne hrvatske slabosti vrlo visoka socijalna potrošnja u odnosu na BDP, visoka vanjska zaduženost koja dolazi na naplatu, te nedovoljna izravna strana ulaganja. Ipak, malo je optimističniji kada je riječ o očekivanjima u srednjem roku.

Nastavak rasta nelikvidnosti
U kolovozu je nastavljen trend rasta broja insolventnih pravnih osoba i nepodmirenih obveza. Tako visina nepodmirenih obveza pravnih osoba u kolovozu iznosi 26,1 milijardu kuna, a te su obveze registrirane kod 30.764 subjekata koji zapošljavaju 39.808 radnika. Iako sva tri pokazatelja bilježe sporiju dinamiku rasta u odnosu na srpanj, njihova je razina znatno iznad prošlogodišnje (nepodmirene obveze su veće za 40,1% ili 7,5 milijardi kuna, broj insolventnih pravnih osoba je veći za 29,3% dok je broj zaposlenih veći za 1,8%).

Projekt

Wellovar – projekt koji donosi snažan zamah kontinentalnom turizmu

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Saborski presedan
Hrvatski će sabor po prvi put u svojoj povijesti raspravljati o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa. Radi se o 69 društava s preko sto tisuća zaposlenih. Od tog broja 28 društava 2009. godine ostvarilo je dobit od 1 mlrd, a 41 društvo gubitak u iznosu 4,5 mlrd kuna. Društvima/poduzećima koja u 2009. zapošljavaju 110.504 djelatnika, stvaraju rashode od 76,8 mlrd kuna i prihode od 74,1 mlrd kuna te koja su u 2009. ostvarila neto gubitak (nakon oporezivanja) od 3,5 mlrd kuna. Pritom je 28 poduzeća ostvarilo dobit prije oporezivanja od 1 mlrd kuna, a 41 gubitak nakon oporezivanja u iznosu 4,5 mlrd kuna.