EN DE

Crni svibanj za hrvatske građevinske kompanije u Makedoniji i BiH

Autor: Darko Bičak
23. svibanj 2012. u 09:10
Podijeli članak —

Viadukt je sa svojim konzorcijima u samo 10 dana izgubio dva projekta u ukupnoj vrijednosti od gotovo tri milijarde kuna

Iako je slovio kao favorit na natječaju za izgradnju zahtjevne dionice na autocesti Sarajevo – Mostar koridora 5C, konzorcij tvrtki predvođen zagrebačkim Viaduktom izgubio je posao od turskog Cengiz Insaata.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Politika i biznis
Riječ je o projektu vrijednom 115 milijuna eura (840 milijuna kuna), koji uključuje dionicu autoceste dužine 4,6 kilometara, od čega tri kilometra otpada na tunel. Kako se u BiH planira gradnja još 130 kilometara autocesta, hrvatski građevinari se boje da će im “sidrenje” turske tvrtke na tržištu BiH uvelike onemogućiti dobivanje nekoga budućeg posla. Osim prošlogodišnjega kolapsa hrvatskoga konzorcija u Crnoj Gori, pa sada nakon Ingrine blamaže u Makedoniji i odustajanja od, iako fiktivnog, pelješkog mosta, ovo je već treći veliki udarac domaćoj građevinskoj industriji u vrlo kratkom roku. “Onaj tko raspisuje natječaj postavlja uvjete koji koincidiraju sa željama investitora o tome koga bi želio kao pobjednika natječaja”, kaže Zdenko Karakaš, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu Hrvatske. Ne želi decidirano tvrditi da je ovaj natječaj namješten jer su pobijedili Turci, no smatra da je hrvatska politika svakako odigrala premalu ulogu u lobiranju za ovaj vrlo važni projekt. U Viaduktu to nisu željeli komentirati.

Iako je slovio kao favorit na natječaju za izgradnju zahtjevne dionice na autocesti Sarajevo – Mostar koridora 5C, konzorcij tvrtki predvođen zagrebačkim Viaduktom izgubio je posao od turskog Cengiz Insaata.

Politika i biznis
Riječ je o projektu vrijednom 115 milijuna eura (840 milijuna kuna), koji uključuje dionicu autoceste dužine 4,6 kilometara, od čega tri kilometra otpada na tunel. Kako se u BiH planira gradnja još 130 kilometara autocesta, hrvatski građevinari se boje da će im “sidrenje” turske tvrtke na tržištu BiH uvelike onemogućiti dobivanje nekoga budućeg posla. Osim prošlogodišnjega kolapsa hrvatskoga konzorcija u Crnoj Gori, pa sada nakon Ingrine blamaže u Makedoniji i odustajanja od, iako fiktivnog, pelješkog mosta, ovo je već treći veliki udarac domaćoj građevinskoj industriji u vrlo kratkom roku. “Onaj tko raspisuje natječaj postavlja uvjete koji koincidiraju sa željama investitora o tome koga bi želio kao pobjednika natječaja”, kaže Zdenko Karakaš, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu Hrvatske. Ne želi decidirano tvrditi da je ovaj natječaj namješten jer su pobijedili Turci, no smatra da je hrvatska politika svakako odigrala premalu ulogu u lobiranju za ovaj vrlo važni projekt. U Viaduktu to nisu željeli komentirati.

Financijsko zaleđe
U HUP-u smatraju da nije upitna njihova stručnost ili tehnologija hrvatskih građevinskih tvrtki, već financijsko zaleđe. Naime, za mnoge projekte investitori očekuju da ih sufinanciraju samo izvođači, što je za hrvatske građevinare često nepremostiva prepreka. U Sindikatu graditelja Hrvatske (SGH) smatraju da su domaće tvrtke vrlo konkurentne te da imaju veliku priliku za projekte na koridoru V c. “Hrvatska građevinska operativa radi sa 40 posto kapaciteta. Ako u roku od nekoliko mjeseci ne bude novih projekata, bez posla bi moglo ostati i 10-ak tisuća ljudi”, kaže Ivan Kovačević, predsjednik SGH. U sindikatu očekuju rast industrije s domaćim investicijama.

Propali poslovi

Autocesta Bar – Boljare
Projekt u Crnoj Gori obuhvaćao je splitski Konstruktor i, u početku, IGH. Vrijednost projekta bila je veća od 20 milijardi kuna.

Most za Pelješac
Konzorcij Konstruktora, Hidroelektre i Viadukta trebao je izgraditi most za Pelješac. Vrijednost radova je veća od 1,9 milijardi kuna.

Cesta Štip – Strumica
Ingra je gradila cestu Štip – Strumica u Makedoniji vrijednu 51 milijun kuna. Zbog velikoga kašnjenja radova investitor je aktivirao bankovno jamstvo.

Autor: Darko Bičak
23. svibanj 2012. u 09:10
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Da je ostala Jugovina svi bi radili, sada se ”sidre” Turci.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close