Javna emisija – Public issues
Otvorena emisija, emisija vrijednosnih papira ponuđena širokom krugu potencijalnih investitora, dakle, cjelokupnoj javnosti na tržištu kapitala. Za razliku od ograničene emisije ne uključuje nikakve povlastice pri kupnji vrijednosnih papira. U pravilu se obavlja uz posredovanje specijaliziranih posrednika na tržištu kapitala. Metode javne emisije jesu emisija s prospektom, dogovorna kupnja, kupnja nadmetanjem i komisija.

Dividenda – Dividend
Općenito bilo koji iznos poslovnog rezultata ili kapitalnog dobitka od emisije dionice iznad nominalne vrijednosti koja se dijeli ili distribuira među vlasnicima dionica ili kreditorima. Izraz dividende označava isplaćeni dio ostvarene ili zadržane dobiti dioničarima, ali se umjesto novčanih dividendi mogu podijeliti i materijalne vrijednosti kao i nove dionice. U pravilu, zabranjuje se isplata dividendi na teret emisijom formiranoga dioničarskoga kapitala poduzeća. Isplata dividendi odobrava se u apsolutnom novčanom iznosu po jednoj dionici ili u postotku od nominalne vrijednosti dionice. Dividenda predstavlja prinos na dionice, tako da one određuju i vrijednost dionice. Dividende se najčešće isplaćuju tromjesečno, a isplatu odobrava upravni odbor dioničkog poduzeća.

Indeksi dionica – Share index
Vrsta indeksa kojom se pokušava jednim brojem ocijeniti kretanje pojedinog tržišta. Indeksi se računaju kao prosjeci posebno odabranih grupa dionica za koje se procjenjuje da su reprezentativne za cijelo tržište ili pojedine segmente tržišta. Pouzdanost indeksa proizlazi iz iskustvene činjenice da cijene vrijednosnih papira imaju tendenciju istovremenog rasta ili pada. Poznatiji indeksi su Dow-Jonesov indeks (Dow-Jonesov industrijski prosjek), Value Line Composite Index, Standard&Poor dionični indeksi i NIKKEI indeks. Pojedine strategije institucijskih investitora se zasnivaju na kretanjima indeksa tržišta (indeksni fondovi).

Kapitalni dobitak – Capital gain
Dobitak koji nastaje kao rezultat prodaje odnosno razmjene kapitalne imovine. Posebno, dobitak od prodaje vrijednosnih papira po cijeni većoj od cijene po kojoj su pribavljeni (kupljeni). Podložan je oporezivanju, pri čemu često ima blaži porezni tretman od prihoda od kapitala (kamata i dividendi). U računovodstvenom tretmanu emisija dionica, kapitalni dobitak je bilančna pozicija koja označava razliku između prodajne i nominalne, odnosno u knjigovodstvu određene vrijednosti emitiranih dionica. Naziva se još i kapitalni višak (Capital surplus).

Portfelj – Portfolio
Skup financijskih sredstava koje neki pojedinac ili poduzeće posjeduje. Može se sastojati od novca (u gotovini, na depozitima po viđenju, na oročenim depozitima i dr.) i od vrijednosnih papira (dionice, obveznice, ostali vrijednosni papiri). Diversifikacija portfelja je ulaganje novca u razne vrijednosne papire radi diversifikacije rizika uspješnosti pojedinih investicija.

Polog vrijednosnih papira – Deposit of fungible securities
Polog vrijednosnih papira je naziv za jedan oblik pohranjivanja vrijednosnih papira, kod kojeg stranka nema vlasništvo nad vrijednosnim papirima, već posjeduje obvezno-pravno pravo na izdavanje istovrsnih vrijednosnih papira. U slučaju stečaja depozitarne ustanove (stečaj depozitarne ustanove) stranka ima samo pravo na zadovoljenje iz stečajne mase budući da ne postoji pravo na izlučenje.

Kupi i drži – Buy and hold
Investicijska strategija koja računa na dugoročnu rentabilnost stečene imovine. Imovina se, po ovoj strategiji ne stječe radi brze špekulativne dobiti već radi osiguranja dugoročnih prihoda. Ovu strategiju najčešće primjenjuju investitori koji raspolažu stalnim viškom likvidnih sredstava (institucionalni investitori i fizičke osobe), te investitori koji kupuju dionice radi stjecanja utjecaja na poslovnu politiku izdavača dionica. Teorija efikasnog tržišta tvrdi da je u prosjeku “kupi i drži” strategija uvijek rentabilnija od špekulacije, ako se špekulant oslanja samo na informacije koje su dostupne svim sudionicima tržišta. Tome su razlog visoke provizije koje špekulant plaća za svoje transakcije.

Troškovi uvrštenja na burzu – Stock exchange admittance costs
Ovi se troškovi dijele na jednokratne i tekuće. U jednokratne troškove spadaju troškovi za prateći konzorcij banaka, naknade za uvrštenje vrijednosnih papira u službeno tržište, troškovi za izradu prospekta, kao i troškovi financijskog marketinga. U tekuće troškove ulaze troškovi za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja, povećani troškovi objavljivanja u službenim glasilima, naknade članovima nadzornog odbora i troškovi za održavanje skupština dioničara.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

središte produktivnosti - HONOR Magic V6

Zašto bi preklopni telefon mogao zamijeniti prijenosno računalo na putu

Provizija za uvrštenje u kotaciju – Listing provision
Uvrštenje vrijednosnih papira u službeno tržište smije se obaviti samo uz pratnju kreditne institucije, financijske institucije ili nekog poduzeća. Za uslugu koja se u toj prigodi pruža, svako od navedenih poduzeća traži proviziju, čija visina najčešće ovisi o obujmu emisije.