Iva Bahunek direktorica je Ureda Udruge poslodavaca u hotelijerstvu, a budući da je na čelu organizacije kojoj je temeljna svrha proaktivan pristup u stvaranju što pogodnije gospodarske klime radi zaštite i promicanja zajedničkih, ponajprije strukovnih interesa svih svojih članica, posebno je za Poslovni dnevnik iznijela svoje viđenje trenutne situacije hrvatskoga kongresnog turizma i njegove važnosti za cjelokupno domaće gospodarstvo.

Koliko je važan kongresni turizam za Hrvatsku, ali i općenito?
Važnost kongresnog turizma je neupitna. Kongresni, odnosno poslovni turizam jedan je od najprofitabilnijih i najbrže rastućih segmenata turizma koji je u 2010. Hrvatskoj donio više od 240 milijuna kuna. Smatram da za kvalitetan iskorak u razvoju kongresnog turizma treba proporcionalno ulagati manje iznose od onih koje su porezni obveznici platili za neke od megagrađevina koje su razasute diljem Hrvatske. I opet se vraćamo na isti zaključak – za razvoj hrvatskog turizma i razvoj dodatne turističke sezone potrebna je nacionalna razvojna strategija turizma.

Koji su ekonomski efekti kongresnog turizma za Hrvatsku?
Ekonomski utjecaj kongresnog turizma vidljiv je u svim aspektima, od korištenja niza različitih usluga u mjestu održavanja kongresa kao što su usluge smještaja, jer se u pravilu koriste jednokrevetne sobe, hrane i pića, preko prijevoza, “rentala”, telekomukacija i do kulturnih sadržaja i avioprijevoza kojima se koristi 70 posto dolaznika. Djelomično se skupovi vežu uz “insentive” aranžmane. Kongresni, pa tako i cjelokupni turizam donosi povećanje prometa i podizanje razine kvalitete prijevozničkih usluga. Spomenula sam avioprijevoz, ali tu su cestovni, željeznički, brodski i gradski promet. Potiče se podizanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta i usluga. Povećano je korištenje dodatnih turističkih usluga poput izleta, razgledavanja gradova, rezervacija hotelskih smještaja, zrakoplovnih karata itd. Bitno je još napomenuti kako razvoj kongresnog turizma utječe i na razvoj malog poduzetništva kroz povećanu potražnju za specifičnim uslugama kao što su tehnička oprema, prevoditeljske usluge, suveniri, i tiskare.

Kako se kongresni turizam može spojiti s odmorišnim, kulturnim ili nekim drugim turizmom?
Kongresni turizam bi prije svega trebao biti jedan od glavnih čimbenika produženja te naše famozne “sezone”. Za “kongresne” turiste aranžman se planira mjesecima unaprijed zbog brojnosti sudionika i mogućnosti planiranja dodatnih aktivnosti i sadržaja u destinaciji odabranoj za kongres. Prema tome dovoljno je vremena za integraciju kongresnih radnih aktivnosti s kulturnim događanjima u destinaciji i slično. Ono što nedostaje Hrvatskoj su specijalizirani, kratki, pametno osmišljeni aktivni odmori koji se mogu implementirati i u ponudu kongresnim gostima.

Ne bi li zaposlenici koji rade u sektoru kongresnog turizma trebali biti posebno obrazovani?
Budući da su sudionici kongresa “po defaultu” zaposleni, visokoobrazovani ljudi s prosječno višom platežnom sposobnosti, oni su svakako i uslužno zahtjevniji gosti. Dakle, kongresni turizam između ostalog veže se na znatno podizanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta i usluga. Visokokvalitetne usluge su preduvjet za razvoj kongresnog turizma. Pod tim mislim na ponudu ekskluzivnih restorana, dućana, wellness programa i slično. Međutim, ulaganja zahtijevaju velika novčana sredstva, obrazovanje i pripremu kadrova radi omogućavanja odgovarajuće infrastrukturne ponude i kapaciteta koji bi mogli zadovoljiti specifične potrebe ovog dijela turističke potražnje. Zbog visokih standarda kongresni turizam razumljivo zahtijeva visokoobrazovanu, motiviranu i sposobnu radnu snagu.

(Tena Džodan)

Pokazatelji

Koji su pokazatelji ICCA za Hrvatsku koji se tiču kongresnog turizma?
Pokazatelji ICCA-e su prilično šturi. Naime, za 2011. godinu još nemaju statističke podatke. Za 2010. godinu prijavljeno je svega 50-ak međunarodnih kongresa s minimalno 50-ak sudionika, od toga su 23 kongresa održana u Zagrebu, što nas svrstava na 21. mjesto na ljestvici 36 europskih država.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji