Za razliku od posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, kojeg su u Pekingu na svakom koraku pratili pompa i spektakl, jučerašnji posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Pekingu bio je puno manje pompozan i puno više radni i strateški, o čemu svjedoče brojni bilateralni sporazumi što su jučer u nazočnosti Putina i njegovog domaćina potpisani u Pekingu.

Snaga Sibira 2 na čekanju

I Putin je, naravno, dočekan s najvišim državnim počastima, crvenim tepihom, postrojenim vojnicima na Trgu Tiananmen te nasmijanom djecom koja su mu mahala kineskim i ruskim zastavicama. Čini se da je između Putina i njegova kineskog domaćina Xi Jinpinga vladala i prisnija i toplija atmosfera nego između Trumpa i Xija, premda se Trump prije nekoliko dana silno trudio stvoriti dojam bliskosti i prijateljstva s Xijem, koji tim pokušajima, koliko se moglo vidjeti na snimkama, nije bio osobito impresioniran.

Xi je ipak ugostio Putina kao “dragog prijatelja”, kako ga je i ovog puta nazvao, a ovo je čak 25. Putinov posjet Kini od njegova dolaska na vlast, od čega čak 15 posjeta otpada na posjete tijekom Xijevih mandata. Putin i Xi dosad su se ukupno susrela čak više od 40 puta, što objašnjava i zašto Xi tako često Putina naziva svojim prijateljem.

Iako je uoči posjeta najavljeno potpisivanje oko 40 bilateralnih sporazuma o suradnji na području industrije, trgovine, energetike, prometa, građevinarstva, na kraju ih je jučer u Putinovoj i Xijevoj nazočnosti ipak potpisano skoro dvostruko manje, 21, premda i to svjedoči o intenzivnoj i strateškoj suradnji između Pekinga i Moskve.

Kao i u slučaju nedavnog Trumpova posjeta, kada je američki predsjednik sa sobom u Peking doveo čelnike najvećih američkih kompanija, i Putina je pratila iznimno brojna i pažljivo sastavljena delegacija koju su činili potpredsjednici vlade, njih čak pet, zatim brojni ministri i važna guvernerka središnje banke Elvira Nabiullina, kao i čelnici ruskih energetskih divova Gazproma i Rosnefta, s obzirom na to da je energetika bila visoko na agendi pekinških razgovora, premda Putin svoj strateški cilj u Pekingu ni ovog puta nije uspio ostvariti.

Naime, premda ruska strana već nekoliko godina snažno gura i požuruje kinesko odobrenje za projekt plinovoda Snaga Sibira 2, koji bi ruska plinska polja preko Mongolije povezao s kineskim tržištem, pokušavajući tako osigurati dugoročni plasman ruskog plina nakon gubitka europskog tržišta, Xi još nije dao zeleno svjetlo za projekt koji bi povećao ovisnost Kine o ruskim energentima, što Kina ne želi.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov morao je kazati da ruska i kineska strana još nisu postigle konačni dogovor o megaplinovodu vrijednom više milijardi eura. Iako je, kako je tvrdio, postignut načelan dogovor o trasi i načinu izgradnje plinovoda, još treba usuglasiti neke detalje i dogovoriti vremenski okvir njegove izgradnje. Ruska strana već dugo radi na ovom projektu, osobito nakon pokretanja opće invazije na Ukrajinu, koja je za posljedicu imala postupno zatvaranje europskog tržišta za ruske energente.

Očito je, međutim, da Kina oprezno balansira odnose s Moskvom, ne želeći bitnije narušavati sadašnji odnos, koji je izrazito asimetričan u korist Kine, s obzirom na to da Rusija neusporedivo više ovisi o Kini nego Kina o Rusiji. Dok na Kinu otpada više od 35 posto ukupne ruske razmjene, Rusija u kineskoj trgovinskoj bilanci sudjeluje sa svega četiri posto. Osim toga, Kina zbog Rusije ne želi dodatno ugroziti odnose sa Sjedinjenim Državama, koje je Xi Jinping prije nekoliko dana pred Trumpom opisao kao “najvažnije bilateralne odnose na svijetu”, s obzirom na to da SAD, unatoč carinama i smanjenju trgovinske razmjene, za Kinu ostaje najveći pojedinačni trgovinski partner s razmjenom od oko 560 milijardi dolara, skoro trostruko više od razmjene s Rusijom.

Dok Rusija potpuno ovisi o Kini, koja drži sve karte u svojim rukama i može Rusiji diktirati uvjete suradnje, Kina ovisi o bogatim zapadnim i azijskim tržištima, pogotovo kada je riječ o izvozu industrijskih proizvoda i potrošačke elektronike. To ipak ne dovodi u pitanje kinesko-rusku suradnju na geopolitičkoj razini, s obzirom na to da Kina vješto koristi Rusiju u svojim planovima postupne demontaže globalne hegemonije Zapada i uspostave alternativnog globalnog poretka i stvaranja paralelnih institucija.

O tome svjedoči i ambiciozna deklaracija o “multipolarnom svjetskom poretku”, što su je Xi i Putin jučer potpisali u Pekingu, koja na 47 stranica predstavlja zajednički geopolitički nacrt za izgradnju paralelnog globalnog i trgovinskog sustava imunog na zapadne sankcije i temeljenog na nacionalnim valutama, a ne dolaru, čime se izravno zaobilazi nadzor Washingtona. Putinov i Xijev multipolarni poredak predviđa institucionalno širenje putem saveza poput BRICS-a i Šangajske organizacije za suradnju, a Rusija i Kina nastoje privući zemlje Globalnog juga u svoj alternativni politički, ekonomski i sigurnosni okvir, izvan sadašnjeg globalnog sustava koji je, po njihovu sudu, nepravedan i podređen interesima Zapada.

‘Zakon džungle’

I Rusija i Kina trebaju zaštitu od tog sustava, njegovih sankcija, međunarodnih sudova i zapadnih carina i restrikcija, što je jedan od ključnih razloga koji povezuje Putina i Xija. Dok Kina štiti Rusiju u UN-u i ne dopušta njezin poraz u Ukrajini, što potvrđuju i najnovije informacije o obučavanju ruskih vojnika u Kini, koje upućuju na veću involviranost Kine u rat u Ukrajini nego što se mislilo, Rusija osigurava Kini potporu u azijsko-pacifičkoj regiji, osobito u vezi s Tajvanom.

Xi upozorava na nestabilno međunarodno okruženje u kojem je “jednostrana hegemonija uzima maha”, što predstavlja očitu kritiku Trumpovog unilateralizma. Xi i Putin, koji već petu godinu provodi nezakonitu invaziju na Ukrajinu, u zajedničkoj deklaraciji cinično upozoravaju na opasnost povratka “zakonu džungle”. U takvom geopolitičkom okruženju, unatoč golemoj ekonomskoj nadmoći Kine, Xi treba Putinovu Rusiju jednako kao što i Putin treba Kinu. Xi i Putin dijele isti cilj, ali pritom koriste različita sredstva.

Wall Street priprema se za novi val izlazaka na burzu tehnoloških kompanija nakon što su investitori masovno pohrlili u inicijalnu javnu ponudu američke kompanije Cerebras Systems, jednog od najpoznatijih proizvođača AI čipova. Uspjeh najvećeg IPO-a u povijesti industrije poluvodiča ojačao je očekivanja investicijskih banaka da bi ova godina mogla oboriti rekorde u prikupljenom kapitalu na američkom tržištu.

Cerebras je ovog mjeseca prikupio 6,4 milijarde dolara, uključujući opciju dodatne prodaje dionica, nakon što su bankari nekoliko puta povećavali i cijenu i veličinu ponude zbog snažne potražnje. Dionice su već prvog dana trgovanja skočile 68 posto, a tržišna vrijednost startupa dosegnula oko 70 milijardi dolara, gotovo jednako koliko vrijedi 117 godina stari General Motors, objavio je Financial Times.

Konkurentska prednost

Na Wall Streetu uspjeh Cerebrasa vide kao potvrdu da tržište ponovno snažno podržava tehnološke IPO-e, posebice kompanije povezane s AI-jem. Magdalena Heinrich iz Bank of America, procjenjuje da bi ukupna vrijednost IPO-a mogla dosegnuti gotovo 90 milijardi dolara ove godine.

Izađu li na burzu SpaceX, Anthropic i OpenAI, ukupna vrijednost IPO tržišta mogla bi premašiti rekordnih 156 milijardi dolara iz 2021. godine, pokazuju podaci Dealogica.

“Kapital je konkurentska prednost i upravo zato gledamo novu utrku prema javnim tržištima”, poručila je Heinrich. Investicijski bankari smatraju da vodeće AI kompanije danas trebaju toliko kapitala da ga privatno tržište više ne može osigurati u dovoljnoj mjeri. Izlazak na burzu pritom im otvara pristup dodatnim izvorima financiranja poput konvertibilnih obveznica i tržišta duga.

Blizu rekordne 2021.

Jamie Turturici iz Barclaysa, koji je radio na IPO-u Cerebrasa, trenutačno stanje opisuje kao “početak dugog ciklusa” navodeći da je broj potencijalnih kandidata za listanje najduži u posljednjih šest godina.

Povratak velikih IPO-a značio bi snažan oporavak za Wall Street nakon nekoliko slabijih godina. Nakon rekordne 2021., kada je u New Yorku realizirano više od tisuću transakcija, tržište je dvije godine kasnije palo na samo 148 novih izlistavanja. Ove godine aktivnost se ponovno ubrzava pa je prikupljeni kapital od siječnja do travnja porastao 124 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

U fokusu investitora pritom nisu samo AI laboratoriji poput OpenAI-ja, Anthropica i SpaceXAI-ja, nego i infrastruktura koja pokreće razvoj umjetne inteligencije. Dionice Nvidije i Broadcoma, ključnih proizvođača AI čipova, trenutačno se trguju blizu rekordnih razina, uz tržišne kapitalizacije od 5,4 bilijuna odnosno dva bilijuna dolara.

Indonezijska vlada centralizirat će izvoz ključnih sirovina kako bi povećala prihod i pojačala kontrolu nad resursima, izjavio je u srijedu predsjednik Prabowo Subianto, najavljujući novi mehanizam upravljanja isporukama u inozemstvo. Indonezija je u posljednje 34 godine izgubila čak 908 milijardi dolara prihoda, prodajući svoje resurse po niskim cijenama, naglasio je Prabowo u parlamentu.

Ubuduće će se ključni izvozni proizvodi poput palminog ulja, ugljena i ferolegura prodavati preko tvrtke kojom upravlja vlada, dodao je indonezijski predsjednik. Indonezija je globalna velesila u proizvodnji sirovina i najveći svjetski izvoznik drvenog ugljena i palminog ulja. “Danas će indonezijska vlada koju vodim izdati uredbu o upravljanju izvozom robe”, rekao je Prabowo.

“Izdavanje nove uredbe strateški je korak u snažnijem upravljanju izvozom sirovina. Naši resursi, od palminog ulja, ugljena, moraju se prodavati isključivo preko (državne tvrtke)”, dodao je. U prvoj fazi nova mjera obuhvatit će ugljen, palmino ulje i ferolegure, a vlada će svaka tri mjeseca procijeniti koje se sirovine mogu dodati na popis, objasnio je ministar gospodarstva Airlangga Hartarto.

U tromjesečnom prijelaznom razdoblju izvoznici i kupci poslovat će kao i obično, ali pod nadzorom tijela koje je imenovala vlada, dodao je indonezijski ministar. Prijelazno razdoblje moglo bi se produljiti do kraja godine, napomenuo je voditelj državnog stabilizacijskog fonda Danantara Indonesia Rosan Roeslani. Nakon toga izvoz će u potpunosti preuzeti tvrtka koju je odabrala vlada i koja će biti pod nadzorom državnog fonda, napomenuo je Rosan.

Vlada je također odredila da će od 1. lipnja svi izvoznici indonezijskih prirodnih resursa morati položiti svoj prihod od prodaje u indonezijske državne banke, rekao je Airlangga. Cilj je te mjere stabilizacija indijske rupije koja je posljednjih dana zamjetno oslabila.

Tri rata, pandemija, pa ni Donald Trump i njegova nepredvidiva politika nisu uspjeli zaustaviti pomorske tokove i trgovinu na Sredozemlju pa ni na sjevernom dijelu Jadrana. Upravo suprotno, ovi su pomorski pravci sve značajniji i u globalnom kontekstu, moglo se čuti na konferenciji koju je organizirala Privredna banka Zagreb (PBZ), članica Grupe Intesa Sanpaolo, u suradnji sa SRM-om, a na kojoj je predstavljeno sveobuhvatno izvješće o strateškoj ulozi Plavog gospodarstva Hrvatske u globalnom konkurentskom okruženju.

Događanje je otvorio Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, koji je istaknuo važnost Plavog gospodarstva kao dugoročnog pokretača rasta i strateškog stupa održivog razvoja Hrvatske.

“More je jedna od mojih omiljenih tema jer tu spadaju logistika, infrastruktura, promet, ali i turizam. Logistički putevi, uloga Sredozemlja i Hrvatske, postaju sve važniji. Mediteran je povijesno bio i središte globalizacije, tad su se otvorili trgovinski lanci. Uloga Mediterana bila je važna i u povijesnom kontekstu, zbog otvaranja. Tu su sada i velike prilike za Hrvatsku, a posebno ističem potencijal mora u proizvodnji električne energije”, poručio je Lucić.

Važnost nizinske pruge

Uvodno institucionalno izlaganje održao je Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji je govorio o državnim prioritetima u pomorskom prometu, lučkoj infrastrukturi i povezivanju. Posebno je istaknuo važnost nizinske pruge. Procijenjena vrijednost radova cijele nizinske pruge iznosi oko tri milijarde eura, no preciznija vrijednost i rokovi izvođenja definirat će se nakon dodatnih analiza.

“Nizinska pruga dio je triju značajnih transeuropskih prometnih koridora, Mediteranskog, Baltičko more-Jadransko more i Zapadni Balkan-istočni Mediteran, koji povezuju luku Rijeka s Mađarskom i ostalim srednjoeuropskim državama, dakle ona ima i širu regionalnu važnost”, rekao je Tušek.

Stratešku prezentaciju izvješća pod nazivom “Hrvatsko plavo gospodarstvo – Luke i pomorski promet kao ključni pokretači rasta” održao je Massimo Deandreis, glavni direktor SRM-a – Centra za ekonomska istraživanja (Grupa Intesa Sanpaolo). Izlaganje je pružilo uvid u hrvatski pomorski ekosustav, globalne logističke trendove, konkurentnost luka i ulogu Hrvatske u razvoju međunarodnih opskrbnih lanaca.

Izvješće ističe nekoliko strateških poruka koje oblikuju budućnost Plavog gospodarstva Hrvatske.

“Prije svega, Hrvatska je prirodna strateška ulazna točka između Mediterana te srednje i istočne Europe. Zahvaljujući svom položaju na Jadranu, Hrvatska nudi izravan i potencijalno učinkovitiji pristup tržištima EU-a i Balkana. Time postaje sve važnija ulazna točka u europskim logističkim lancima koji su u kontinuiranom razvoju.

Plavo gospodarstvo igra ključnu ulogu za državu. Hrvatska je prva u Europi prema udjelu Plavog gospodarstva u bruto dodanoj vrijednosti nacionalnog gospodarstva, s udjelom većim od 7 posto (4,1 milijarde eura) ukupno. Sektor zapošljava više od 150.000 ljudi. Hrvatska pomorska mreža sve se više usmjerava na komercijalnu trgovinu i međunarodne logističke lance”, rekao je Deandreis.

Rast pomorskog prometa

Luke obrađuju sve opsežnije tokove robe i postepeno se integriraju s globalnim tržištima, uz vanjskotrgovinsku razmjenu vrijednu više od 66 milijardi eura (otprilike četvrtina istočnojadranske regije) i ključne partnere poput Kine i SAD-a, čime se jača komercijalna uloga zemlje.

Pomorski promet bilježi stabilan rast i postupno kvalitativno unaprjeđenje. Pomorska trgovina raste stabilnim tempom (oko 3 posto godišnje), a jedinična vrijednost robe se povećava, što ukazuje na pomak prema prometu s većom dodanom vrijednošću i sve veću integraciju u međunarodne opskrbne lance.

Digitalizacija i održivost ključni su pokretači jačanja konkurentnosti pomorskog sustava. Uvođenje pametnih luka, IoT-a i digitalnih tehnologija, uz ulaganja u zelenu tranziciju, ima za cilj unaprijediti učinkovitost, sljedivost i logističku integraciju, dovodeći Hrvatsku u korak s najnaprednijim europskim standardima.

Hrvatske luke, s Rijekom na čelu, predstavljaju rastuće čvorište unutar jadranskog sustava.

“Ulaganja poput Rijeka Gatewaya (novi kontejnerski terminal) i integracija u TEN-T koridore jačaju ulogu Hrvatske kao logističkog čvorišta za kontejnerski promet i intermodalne veze prema europskom zaleđu (s ulaganjima u željeznički promet). U kontekstu globalne reorganizacije ruta, zemlja može privući nove tokove i razviti ulogu koja nadopunjuje glavna čvorišta, koristeći svoju geografsku poziciju i rastuću infrastrukturu”, podvukao je Deandreis.

Događanje se nastavilo predstavljanjem vrijednosne ponude PBZ-a za pomorski i logistički sektor, koje je održao Paolo Musso, savjetnik predsjednika Uprave PBZ-a i kandidat za člana Uprave nadležan za poslovno područje za velika, srednja i mala poduzeća, koji je istaknuo ulogu druge najveće domaće banke kao dugoročnog financijskog partnera u podršci razvoju infrastrukture, digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji unutar hrvatskog Plavog gospodarstva.

“PBZ podržava razvoj Plavog gospodarstva kroz prilagođena financijska rješenja, savjetodavne usluge i međunarodnu stručnost. Oslanjanjem na snagu Grupe Intesa Sanpaolo i analitičke sposobnosti SRM-a, PBZ funkcionira kao dugoročan financijski partner za luke, brodarske tvrtke i logističke operatere, podupirući rast, razvoj infrastrukture, digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju. Plavo gospodarstvo smatra se ključnom sastavnicom dugoročnog razvoja Hrvatske, osobito s obzirom na važnost turizma i pomorskih aktivnosti za nacionalno gospodarstvo”, rekao je Musso.

Brodovi i alternativna goriva

Nakon predstavljanja izvješća uslijedila je moderirana panel rasprava pod nazivom “Navigacija budućnošću Jadrana”, koja je obradila globalno preusmjeravanje trgovinskih tokova, investicijske prioritete u lučkoj i logističkoj infrastrukturi te otpornost opskrbnog lanca kao ključne čimbenike jačanja dugoročne konkurentnosti jadranske regije.

U raspravi su sudjelovali Robert Blažinović, predsjednik Uprave Jadrolinije; Anton Barbir, član Uprave, ENNA Grupe; Marko Mišković, član Uprave, Luka Rijeka i Marin Škufca, izvršni direktor, Liburnija pomorska agencija. Tijekom panel rasprave posebno je naglašena važnost nizinske pruge za robne tokove između Hrvatske i šire regije. Robert Blažinović posebno je naglasio ulaganja u sigurnost i najavio investicije u gradnju brodova na alternativna goriva.

“Prvi ugovori potpisat će se vrlo brzo, već do kraja kolovoza”, najavio je Blažinović. Osim toga, dodatno je podvučena važna uloga koju u cijeloj priči igra država posebno u smislu zakonodavstva i administrativne brzine, a što je u više navrata podvukao Anton Barbir iz Enne, posebno u kontekstu bržeg izdavanja dozvola. “Često me pitaju zašto Enna ulaže u OIE u Rumunjskoj. Odgovor je jednostavan – tamo brže možemo realizirati investicije”, zaključio je Barbir.

U karijeri gotovo svake žene dođe trenutak kada shvati da se od nje ne očekuje samo da bude dobra u svom poslu. Također se očekuje da nema previše svega što joj je uopće omogućilo da dođe do tog mjesta. Previše izravna. Previše ambiciozna. Previše glasna. Previše sigurna u sebe. Zanimljivo je da muškarci rijetko primaju takve pridjeve kao upozorenje.

Jednakost je tiha

Suvremeni poslovni svijet voli vjerovati da je pitanje jednakosti uglavnom riješeno. Tvrtke imaju strategije raznolikosti, paneli o osnaživanju žena postali su gotovo obavezni dio svake konferencije, a LinkedIn je posljednjih godina pun simpatičnih poruka o uključivosti, vodstvu i promjenama. Međutim, prava kultura jednakosti nikada se ne vidi u korporativnim prezentacijama. Vidi se u mnogo manjim stvarima. Primjerice, u tome tko se prekida na sastanku. Čija se ideja prvo ignorira, a zatim prihvati pet minuta kasnije kada je ponovi muškarac za stolom. Tko mora stalno dokazivati ​​autoritet, a tko ga dobiva unaprijed, gotovo automatski.

Jednakost je zapravo vrlo tiha stvar. Ne reklamira se velikim sloganima. Postoji kada spol prestane biti faktor koji oblikuje očekivanja.

Tijekom proteklih desetljeća žene su naučile funkcionirati u sustavima koje uglavnom nisu izgradile. Naučile su pravila prostora u kojem su dugo morale biti “iznimne” samo da bi bile ravnopravne. Zato danas veliki broj uspješnih žena nosi gotovo identičan profesionalni refleks: stalnu potrebu da budu besprijekorno pripremljene, racionalne i otpornije nego što bi možda morale biti u pravednijem sustavu.

I tu leži paradoks modernog korporativnog svijeta. Što je žena uspješnija, to se češće očekuje da svoju ambiciju učini “prihvatljivom”. Da ublaži ton. Da se manje ispričava za svoj privatni život, ali i da o tome ne priča previše. Da bude vođa, ali dovoljno “topao” vođa. Da ima autoritet, ali ne previše autoriteta.

Muškarcima je, povijesno gledano, bilo dopušteno da budu komplicirani. Žene i danas često moraju biti pažljivo uravnotežene.

Zato kultura jednakosti ima malo veze s formalnim pravilima, a puno više s nevidljivim društvenim kodeksima koji postoje čak i u najmodernijim tvrtkama. Nije dovoljno samo otvoriti vrata ženama ako se od njih očekuje da zauzimaju manje prostora kada uđu.

A prostor je važan. Ne samo fizički, već i simbolički. Tko zadnji govori na sastanku. Tko donosi konačnu odluku. Tko dobiva drugu priliku nakon pogreške. Tko ima pravo na autoritet bez potrebe da ga stalno objašnjava.

Najzdravije organizacije danas nisu nužno one koje najglasnije govore o jednakosti. To su one gdje tema rodne ravnopravnosti postaje gotovo nebitna u procesu procjene vlastitog potencijala. Mjesta gdje kompetencija ima veću težinu od percepcije. U kojima žene ne moraju razvijati dodatne mehanizme preživljavanja da bi ih se ozbiljno shvaćalo.

Izgradnja kulture

Takve tvrtke, zanimljivo, gotovo uvijek imaju bolju kulturu općenito. Jer sustavi koji znaju biti pravedni prema ženama općenito znaju biti pravedniji prema svima ostalima.

U konačnici, pitanje jednakosti nije pitanje ženskih prava u korporativnom svijetu. To je pitanje kvalitete društva u cjelini koje gradimo. Jer svaki sustav koji unaprijed određuje koliko prostora netko smije zauzeti zapravo nikada ne koristi puni potencijal ljudi koje ima. I možda je upravo to najveći poslovni gubitak koji tvrtke još ne primjećuju dovoljno.

Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša podnio je u ostavku na tu dužnost.

Drage sportašice i sportaši, dragi sportski prijatelji koji ste me dosad birali na časnu dužnost čelnika HOO-a,ovim putem obavještavam vas da podnosim ostavku na dužnost predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora”, stoji u poruci koju je HOO dostavio medijima.

PRAVA I NAKNADE

Važna informacija za umirovljenike: Mirovina nije jedino pravo, ovo su dodatne naknade koje možete ostvariti

“Odluku donosim svjestan trenutka u kojem se hrvatski sport nalazi te potrebe da fokus javnosti, institucija i cjelokupne sportske zajednice bude usmjeren isključivo na ono što je najvažnije – potpuno, odgovorno i transparentno rasvjetljavanje svih pitanja i okolnosti unutar hrvatskog sporta na svim razinama. Hrvatski sport, naši sportaši i građani zaslužuju sustav u kojem će povjerenje, odgovornost i jednakost vrijediti jednako za sve – od najmanjih do najvećih saveza, bez iznimke. Upravo zato smatram nužnim da institucije detaljno preispitaju i analiziraju poslovanje i djelovanje svih sastavnica sportskog sustava, u interesu njegove vjerodostojnosti i budućnosti, počevši od najvećih saveza, neovisno o udjelu javnih sredstava u njihovim proračunima.
Sa svojom odlukom o ostavci pričekao sam do završetka postupaka kojima je utvrđeno da sredstva koja je Hrvatski skijaški savez primao od Hrvatskog olimpijskog odbora nisu korištena nezakonito, dok se nepravilnosti mogu odnositi isključivo na raspolaganje sredstvima iz drugih prihoda Hrvatskog skijaškog saveza.
Iako sam svoju dužnost tijekom mandata obnašao vodeći se isključivo interesom hrvatskog sporta, vjerujem kako je u okolnostima koje su nastale moja moralna obveza učiniti korak koji će omogućiti da se sva pozornost usmjeri na procese koji moraju donijeti jasnoću, povjerenje i stabilnost”, navodi se u Matešinoj poruci.

“Ovu odluku donosim kao čin moralne odgovornosti i poštovanja prema hrvatskom sportu, sportašima i hrvatskom narodu, s dubokim uvjerenjem da institucije moraju biti iznad svakog pojedinca”, zaključuje Mateša pismo medijima.

Mateša je dužnost predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora preuzeo 2002. godine.

Zlatko Mateša danas je podnio ostavku na mjesto čelnika Hrvatskog olimpijskog odbora, institucije koju je vodio neprekidno od 2002. godine, što ga čini jednim od najutjecajnijih ljudi u hrvatskom sportu. Ipak, starije generacije pamte ga prvenstveno kao šestog predsjednika Vlade, koji je vodio zemlju u osjetljivom razdoblju poslijeratne obnove. Njegova tranzicija iz politike u sportsku diplomaciju, gdje se zadržao desetljećima, čini njegovu karijeru jedinstvenom i svjedoči o iznimnoj prilagodljivosti unutar različitih struktura moći.

KRIZA HRVATSKOG SPORTA

Zlatko Mateša podnio ostavku na dužnost predsjednika HOO-a

Rođen u Zagrebu 1949., Matešin profesionalni put započeo je u pravosuđu. Nakon diplome na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1974. i položenog pravosudnog ispita, magistrirao je 1990. godine. Obrazovanje je zaokružio doktoratom znanosti na Pekinškom sveučilištu za sport 2009. godine. Njegova karijera prije politike uključivala je rad na sudu i u gradskim institucijama, a ključno iskustvo stekao je u INA-i, gdje je tijekom četrnaest godina napredovao do pozicije pomoćnika generalnog direktora.

Početkom devedesetih Zlatko Mateša ulazi u politiku. Nakon vođenja Agencije za restrukturiranje i razvoj, 1993. ulazi u Vladu, da bi 7. studenog 1995. bio imenovan za premijera. Njegov mandat, koji je trajao do siječnja 2000., obilježen je procesom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (PDV). Njegova Vlada također je započela otvaranje pregovora s Europskom unijom i NATO-om, vodeći zemlju kroz izazovno razdoblje ekonomske tranzicije i poslijeratne obnove.

Nakon poraza HDZ-a na izborima 2000. godine, Mateša nastavlja političku karijeru kao zastupnik u Hrvatskom saboru. Mandat je obnašao do kraja 2003., a za to vrijeme bio je član Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu te Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. To razdoblje predstavljalo je njegovu tranziciju iz izvršne u zakonodavnu vlast, ali i pripremu za novo poglavlje karijere koje je uslijedilo, zadržavši ga u sferi političkog utjecaja.

Od Sabora do Olimpijskog odbora

Godina 2002. označila je prekretnicu, kada je prvi put izabran za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), poziciju koju obnaša i danas. Time je započela era profesionalizacije krovne sportske organizacije. Kroz više od dva desetljeća na čelu HOO-a, Matešin utjecaj proteže se i izvan granica Hrvatske. Od 2009. član je Izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora (EOC), a njegov ugled potvrđen je višestrukim reizborima. Aktivan je i na globalnoj razini kao član Odbora za međunarodne odnose Asocijacije nacionalnih olimpijskih odbora (ANOC), što ga čini ključnim akterom hrvatske sportske diplomacije.

Širok spektar interesa i akademski rad

Uz političku i sportsku karijeru, Zlatko Mateša bio je aktivan i u korporativnom svijetu. Njegovo ime nalazilo se u nadzornim odborima nekih od najvećih hrvatskih tvrtki, uključujući Croatia Airlines, Privrednu banku Zagreb, Croatia Osiguranje i Hrvatsku elektroprivredu. Ta široka mreža funkcija pokazuje duboku isprepletenost njegovog utjecaja u ekonomskom i javnom životu. Paralelno s tim, Mateša je gradio i akademsku karijeru. Danas obnaša funkciju dekana na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, gdje predaje strateški menadžment. Član je i prestižnih međunarodnih organizacija poput londonskog Institute of Directors i američkog Strategic Management Society.

Zlatko Mateša predstavlja rijedak primjer javnog djelatnika koji je uspio ostvariti iznimno dugovječnu i raznoliku karijeru, vješto ploveći između politike, biznisa i sporta. Od uloge tehnokratskog premijera u turbulentnim devedesetima do pozicije nezaobilaznog autoriteta u sportskoj administraciji, pokazao je izvanrednu sposobnost prilagodbe i održavanja relevantnosti. Iako danas nije u dnevnoj politici, njegov utjecaj ostaje neupitan, a njegova biografija svojevrsni je presjek hrvatske tranzicije – od stvaranja države do pozicioniranja na međunarodnoj sportskoj sceni.

_{* uz korištenje AI-ja}

Direktor Nvidije Jensen Huang usporedio je svoju ulogu s onom dirigenta, a čini se da njegova tvrtka sada dirigira cijelom industrijom umjetne inteligencije, piše Reuters. S nevjerojatnim financijskim rezultatima i strateškim ulaganjima, Nvidia ne samo da proizvodi čipove, već i oblikuje budućnost tehnologije.

Nova nada

SAD odobrio prodaju naprednih Nvidijinih čipova H200 kineskim kompanijama

Nvidia je postala središnja točka globalne tehnološke preobrazbe, a njezina moć seže daleko izvan proizvodnje čipova. Kontrolirajući više od 80 posto tržišta AI čipova, tvrtka se prometnula iz proizvođača hardvera u sveobuhvatnog pružatelja AI infrastrukture, uključujući softver i mrežna rješenja. Tržišna vrijednost tvrtke premašila je nevjerojatnih pet bilijuna dolara.

Prihod 81,6 milijardi dolara, rast 85 posto

Nvidia je u prvom kvartalu zabilježila prihod od 81,6 milijardi dolara – povećanje od 85 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, daleko nadmašivši sva očekivanja. Prihod od podatkovnih centara skočio je na rekordnih 75,2 milijarde dolara, a novčani tijek iz poslovanja porastao je za nevjerojatnih 147 posto, na 53,5 milijardi dolara.

Nvidia je povećala dividendu i odobrila dodatnih 80 milijardi dolara za otkup dionica. Za sljedeći kvartal predviđa prihode od oko 91 milijardu dolara.

Mreža dobavljača, 95 milijardi obveza i ulaganja u Anthropic i OpenAI

Proizvodnja vodećih AI čipova zahtijeva koordinaciju goleme mreže dobavljača. Do 25. siječnja tvrtka je imala 95 milijardi dolara nepodmirenih obveza, od kojih većina dospijeva ove fiskalne godine.

Otprilike trećina novčanog tijeka prošle godine otišla je na ulaganja u druge tvrtke – uključujući 13 milijardi dolara za licencni ugovor s tvrtkom za dizajn čipova Groq i 17,5 milijardi za udjele u privatnim tvrtkama. Ako AI modeli poput Anthropica ili OpenAI-ja trebaju infrastrukturu, Nvidia preuzima udjele u zamjenu za financiranje. Investicijska strategija osmišljena je kako bi stvorila ekosustav ovisan o Nvidijinoj tehnologiji.

Primjerice, ako je potrebno ubrzati prijenos podataka, Nvidia će uložiti tri milijarde dolara u proizvođača stakla Corning za razvoj optičke povezivosti.

Koordinacija industrije ili prevelik rizik?

Optimističan pogled jest da Nvidia pomaže rješavanju uskih grla u razvoju AI. S druge strane, iznimno je teško nadzirati cijelu industriju u procvatu. Ova isprepletenost čini Nvidiju tvrtkom koju je teže razumjeti i procijeniti.

U slučaju pada potražnje za AI, izravni prihodi bi pali, no manje je jasno što bi se dogodilo s rastućim obvezama prema dobavljačima. Vrijednost ulaganja u privatne tvrtke mogla bi se strmoglaviti. Slična priča odigrala se među telekomunikacijskim dobavljačima prije dvadeset godina. Ako se orkestru doda previše članova, počinje postojati rizik od nesklada koji bi mogao uzdrmati cijeli tehnološki sektor.

Premijer Andrej Plenković osvrnuo se u četvrtak na najnovije ekonomske prognoze Europske komisije, istaknuvši da su te prognoze čak i više od Vladinih te kazao da već neko vrijeme u Vladi pripremaju novi paket antiinflacijskih mjera.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Europska komisija objavila je u četvrtak proljetne ekonomske prognoze, prema kojima bi ove godine hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti 2,7 posto, a iduće 2,5 posto. Za ovu godinu Komisija predviđa da će veći rast od Hrvatske imati Malta (3,7 posto), Poljska (3,5 posto) i Litva (3 posto).

Plenković je u uvodu sjednice Vlade kazao da je Hrvatska i prema najnovijim prognozama EK među najbrže rastućim gospodarstvima u EU i eurozoni.

“Važno je napomenuti da je procjena ovog rasta od strane Komisije čak nešto i viša nego što je procjena Vlade. Dakle, Ministarstvo financija, Zavod za ekonomske analize i prognoze je u aktima koje je Vlada već usvojila ove godine prognoziralo rast u ovoj godini od 2,6 posto. Za usporedbu, da razumijemo gdje je Hrvatska u odnosu na prosjek EU, Komisija projicira rast u 2026. na razini cijele EU na 1,1 posto. Dakle, naš projicirani rast je puno veći nego što je to prosjek EU, a prosječni rast zemalja europodručja projicira se na 0,9 posto”, istaknuo je Plenković.

Poručio je da Vlada vodi politiku hvatanja razvojnog koraka za onima koji su ušli u EU prije te će se i dalje približavati prosjeku razvijenosti EU uz snažniju dinamiku nego većina drugih država članica.

Osvrnuo se i na deficit proračuna opće države, koji bi po prognozama EK trebao ove godine biti 2,9 posto BDP-a, nakon lanjskih 3,0 posto, a u 2027. godini 2,7 posto. Naveo je da 10 država članica ima veći proračunski deficit od Hrvatske, a po prognozama bi taj deficit u 2026. čak 12 zemalja imalo viši od onoga što projicira EK za Hrvatsku. Rekao je da to potvrđuje da Vlada nastavlja očuvanje fiskalne stabilnosti.

Rekao je i da Komisija naglašava prisutan rast inflatornih pritisaka na razini cijele EU koji se prožima kroz više cijene goriva, zbog čega Vlada i intervenira u cijene goriva. U tom kontekstu, kazao je da Vlada već neko vrijeme priprema i novi paket antiinflacijskih mjera koji će dodatno odgovoriti na izazove rasta cijena i zagrijanosti gospodarstva.

“Riječ je o konkretnim odgovorima i potezima usmjerenim na zaštitu standarda hrvatskih građana, na stabilnost tržišta i smirivanje inflatornih pritisaka. Riječ je, naravno, o cjelovitom, dobro osmišljenom paketu koji bi trebao polučiti rezultate u ovoj godini i bit će usmjeren na više sektora”, naveo je Plenković.

Na Zagrebačkoj su burzi u četvrtak ujutro Crobex indeksi porasli treći dan zaredom, dosegnuvši rekordne razine, a zahvaljujući pojačanom trgovanju dionicama kompanija iz sastava Končar grupe, porastao je i promet.

MENADŽERSKA TRANSAKCIJA

Član Uprave Atlantic Grupe prodao dionice

Crobex indeks bio je oko 10,30 sati u plusu 0,65 posto, na 4.123 boda, dok je Crobex10 ojačao 0,34 posto, na 2.664 boda.

Zahvaljujući rastu treći dan zaredom, indeksi su dosegnuli rekordne razine.

Redovni promet dionicama iznosio je do 10,30 sati oko 630 tisuća eura, otprilike 160 tisuća više nego jučer u ovo doba.

Najveći promet, veći od 140 tisuća eura, ostvaren je dionicom Dalekovoda, kojoj je cijena skočila 4,2 posto, na 12,25 eura.

S prometom od 138 tisuća eura slijedi dionica Končara, a cijena joj stagnira na 904 eura.

Ta je dionica u segmentu promatranja zbog protuprijedloga prijedlogu odluke o isplati dividende u iznosu od 6,23 eura po dionici.

Dionicom Žita ostvaren je, pak, promet od 76 tisuća eura, pri čemu je poskupila više od 2 posto, na 19,90 eura.

Promet veći od 50 tisuća eura ostvaren je s još dvije dionice. Pritom je cijena Valamar Riviere porasla 0,5 posto, na 7,46 eura, dok cijena povlaštene dionice Končara D&ST stagnira na 3.750 eura.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) u istrazi korupcije i pranja novca unutar skijaškog saveza, u kojoj je glavni osumnjičeni Vedran Pavlek, blokirao je imovinu okrivljenika u vrijednosti većoj od 4,5 milijuna eura, piše Večernji list.

KRIZA HRVATSKOG SPORTA

Zlatko Mateša podnio ostavku na dužnost predsjednika HOO-a

Istraga je pokrenuta 27. ožujka 2026., a nakon provedenih financijskih izvida u suradnji s Uredom za sprječavanje pranja novca i Poreznom upravom, USKOK je Županijskom sudu u Zagrebu predložio privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi. Sud je prihvatio prijedloge te su blokirane nekretnine i financijska imovina kako bi se spriječilo njihovo prikrivanje ili prodaja.

Petero okrivljenika ne može raspolagati nekretninama ni računima

U okviru mjera, petero okrivljenika ne može raspolagati nekretninama u Zagrebu, Poreču, Malom Lošinju, Višnjanu i Senju te novčanim sredstvima na računima, poslovnim udjelima i dionicama u iznosu od 2.081.737,82 eura.

„Određivanjem ovih privremenih mjera ostvaruje se jedno od temeljnih načela kaznenog prava da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom“, pojašnjava USKOK svoju odluku.

Pavlek uhićen u Kazahstanu

Bivši dugogodišnji direktor Hrvatskog skijaškog saveza Vedran Pavlek uhićen je u Kazahstanu nakon višemjesečne međunarodne potrage. Pavlek je, prema službenim informacijama, prije uhićenja boravio u Turskoj, a postupak izručenja očekuje se kroz Interpol i međunarodnu pravnu pomoć.

Sumnjiči ga se da je kao vodeća osoba u Hrvatskom skijaškom savezu sudjelovao u zločinačkom udruženju koje je godinama izvlačilo milijunske iznose, pri čemu se ukupna šteta procjenjuje na gotovo 30 milijuna eura. Dio sredstava, prema sumnjama USKOK-a, završavao je na privatnim računima u inozemstvu.

Istraga obuhvaća više osoba i sumnje na zlouporabu položaja, pranje novca te sustavno izvlačenje sredstava kroz mrežu fiktivnih ugovora i offshore struktura.

Bosna i Hercegovina (BiH) ima preduvjete postati regionalno energetsko čvorište za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom, izjavio je u četvrtak otpravnik poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH John Ginkel.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Obraćajući se na konferenciji o transatlantskim odnosima, trgovini i energetskoj sigurnosti u Sarajevu, američki diplomat je naglasio kako je položaj BiH važan za povezivanje jugoistočne Europe s novim pravcima opskrbe energijom.

“Zemljopisni položaj BiH čini je idealno pozicioniranom da postane regionalno energetsko središte”, rekao je Ginkel.

Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa povezivanje hrvatskog i bosanskohercegovačkog plinskog sustava na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik/Travnik, uz odvojak prema Mostaru. Plin bi u BiH dolazio preko hrvatskog transportnog sustava i LNG terminala na Krku, čime bi BiH prvi put dobila alternativni pravac opskrbe, izvan postojećeg ruskog dobavnog koridora putem Turskog toka.

“Radi se o diverzifikaciji energije i prekidu ovisnosti o dobavljačima koji koriste energiju kao oružje”, poručio je Ginkel očito sugerirajući na Rusiju.

Hrvatska i BiH nedavno su u Dubrovniku potpisale međudržavni sporazum o Južnoj interkonekciji. Hrvatski premijer Andrej Plenković pritom je poručio kako je za Hrvatsku ključno da se BiH obveže na kupovinu određenih količina plina i dugoročni zakupi kapaciteta kako bi se opravdala izgradnja hrvatskog dijela plinovoda i dodatno ojačala uloga LNG terminala na Krku kao regionalnog opskrbnog pravca.

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy dobila je posao u Federaciji BiH vezan uz izgradnju i upravljanje Južnom plinskom interkonekcijom.

Dugoročni obrazac više inflacije u srednjoj i istočnoj Europi nastavit će se uglavnom zbog većeg udjela energije u potrošačkoj košarici i dinamičnijeg rasta plaća, izjavio je u četvrtak povjerenik za gospodarstvo Valdis Dombrovskis.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

“Očekuje se da će se dugoročno obrazac više inflacije u srednjoj i istočnoj Europi nastaviti”, rekao je Dombrovskis predstavljajući proljetne ekonomske prognoze Europske komisije. Naveo je dva glavna razloga za to – veći udio energije u potrošačkoj košarici, što znači da promjene cijena energije imaju jači utjecaj na inflaciju i kupovnu moć kućanstava te dinamičniji rast plaća što pojačava inflacijske pritiske.

Komisija u proljetnim prognozama predviđa da će inflacija u EU-u ubrzati na 3,1 posto s prošlogodišnjih 2,5 posto, a sljedeće godine trebala bi pasti na 2,4 posto. U europodručju inflacija bi trebala ubrzati 3 posto s prošlogodišnjih 2,1 posto, a sljedeće godine pasti na 2,3 posto.

Istodobno u zemljama srednje i istočne Europe inflacija će biti osjetno viša. U Rumunjskoj bi se ove godine trebala ubrzati na 7 posto s prošlogodišnjih 6,8 posto, a sljedeće pasti na 3,7 posto. Slijedi Hrvatska, gdje bi inflacija s 4,4 posto trebala ubrzati na 4,6, a sljedeće pasti na 2,7 posto.

U Estoniji i Litvi ove godine se očekuje inflacija od 4,4 posto, a sljedeće bi trebala pasti na 2,9, odnosno 2,7 posto. U Slovačkoj bi ove godine inflacija trebala porasti na 4,3 posto, a sljedeće usporiti na 3,2 posto, u Bugarskoj se ove godine očekuje inflacija od 4,2 posto, a sljedeće 2,6 posto. Jedina iznimka u srednjoj i istočnoj Europi je Češka gdje je inflacija ispod prosjeka EU-a, ove godine se očekuje 2,7 posto, a sljedeće blago ubrzanje na 2,8 posto.

Dombrovskis je rekao da je sukob na Bliskom istoku izazvao novi energetski šok s velikim utjecajem na globalno i europsko gospodarstvo, potaknuo inflaciju i potresao ekonomsko raspoloženje. Cijene nafte skočile su 65 posto iznad razine prije sukoba, a plina 50 posto. Jedna od posljedica je i pogoršanje fiskalne situacije u državama članicama EU-a zbog usporavanja rasta i povećanja rashoda, većih izdataka za obranu i za servisiranje duga. Osim toga, mnoge države članice uvele su fiskalne mjere kako bi ublažile utjecaj rastućih cijena energije.

Zbog povećanja deficita raste i omjer duga prema BDP-u prosječno u EU-u, koji će s prošlogodišnjih 82,8 posto sljedeće godine narasti na 85,3 posto. Ukupno je deset država članica imalo veći deficit od dopuštenih 3 posto BDP-a prošle godine, a do sljedeće godine taj bi broj trebao narasti na 13. Najveći deficit ove godine očekuje se u Poljskoj (6,5 posto), Mađarskoj i Rumunjskoj (6,2 posto), Belgiji (5,2 posto), Francuskoj (5,1 posto).

Deficit opće države dosegnuo je prošle godine 3 posto BDP-a zbog naglog povećanja javnih ulaganja, rasta plaća u javnom sektoru i većih rashoda za socijalnu pomoć. Hrvatska je u tom pogledu u znatno boljoj poziciji, prošle godine deficit opće države dosegnuo je 3 posto BDP-a, a ove se godine predviđa da će se neznatno smanjiti na 2,9 posto BDP-a. Uz to ima i znatno manji omjer javnog duga u BDP-u.

“Zdrave javne financije ključna su prednost za očuvanje makroekonomske stabilnosti u sve nepredvidljivijem i izazovnijem svijetu. Moramo biti oprezni i zaštititi fiskalnu održivost”, ističe Dombrovskis, dodajući da EU mora učiti iz prošle krize tako da umjesto horizontalnih, fiskalne mjere potpore usmjere prema ranjivim kućanstvima i poduzećima i da te mjere trebaju biti privremene.

Osim osnovnog scenarija za kretanje BDP-a i inflacije, Komisija je razradila i scenarij u slučaju dugotrajnog poremećaja u opskrbi i cijenama cijene energije. Po tom scenariju, cijene nafte i plina rasle bi do kraja 2026. i dosegle bi vrhunac od 180 dolara po barelu za naftu, odnosno 80 eura po megavat satu za plin.

To bi imalo vrlo ozbiljne implikacije za izglede rasta i inflacije u EU. Inflacija bi se izrazitije povećala i ostala visoka dulje vrijeme, premašujući osnovne projekcije za 0,3 postotna boda u 2026. i 1,1 postotni bod u 2027. Rast bi se otprilike prepolovio u odnosu na osnovni scenarij, i u 2026. i u 2027., kaže Dombrovskis.

Nova brzobrodska linija povezivat će Kraljevicu, Crikvenicu, Senj, Bašku na otoku Krku, Lopar na otoku Rabu i grad Rab od 24. lipnja do 30. kolovoza, a održavat će ju Jadrolinijin katamaran Silba, kapaciteta 310 putnika, objavio je u četvrtak nacionalni putnički brodar.

PRAVA I NAKNADE

Važna informacija za umirovljenike: Mirovina nije jedino pravo, ovo su dodatne naknade koje možete ostvariti

Iz Jadrolinije ističu kako se u početku održavanja nove linije planiraju četiri jutarnja polaska tjedno iz Kraljevice, s popodnevnim povratkom iz grada Raba, a od 10. srpnja linija će biti svakodnevna.

“Taj novi ‘kvarnerski most’ povezat će neke od najatraktivnijih destinacija sjevernog Jadrana, od crikveničke rivijere i povijesnog Senja do poznatih plaža Baške, Lopara i Raba,” navode iz Jadrolinije i dodaju kako će  putnicima omogućiti jednodnevne izlete, vikend putovanja i lakše istraživanje kvarnerskih destinacija, uz izbjegavanje prometnih gužvi i jedinstven doživljaj plovidbe ispod Velebita te kroz slikovita Senjska vrata.

Cijena karte u jednom smjeru od Kraljevice do Baške, Lopara ili grada Raba iznosi 25 eura, dok će za relacije Senj – Rab ili Baška – Rab cijena biti 15 eura. Putovanje od Kraljevice do Crikvenice ili od Baške do Lopara stajat će 10 eura.

Brazil očekuje dobar urod kave u novoj poljoprivrednoj sezoni, što bi trebalo rezultirati najvećim obujmom izvoza otkada trgovac sirovinama ECOM prati podatke, rekao je u srijedu čelnik ECOM-ove brazilske podružnice Carlos Santana.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Nova poljoprivredna sezona počinje u srpnju, a rast obujma isporuka bit će vidljiv već u njezina prva dva mjeseca, predviđa Santana.

Poljoprivrednici i trgovci pozorno će pak pratiti razvoj el niña i utjecaj te vremenske pojave na nove usjeve, kazao je za Reuters na marginama konferencije o kavi u brazilskom lučkom gradu Santosu čelnik ECOM-ove brazilske podružnice EISA-e.

El niño je prirodni vremenski fenomen koji donosi vlažno i kišovito vrijeme i poplave u inače suhim područjima Južne Amerike, te sušno razdoblje u području Indonezije. Očituje se u nepravilnim razmacima od tri do pet godina, u vidu anomalija u temperaturi oceanske vode i u strujanjima vjetrova na dijelu Tihog oceana, stoji u Hrvatskoj enciklopediji.

Trenutačno se ne zna kako će el niño utjecati na brazilski urod kave u novoj sezoni, napomenuo je Santana, objašnjavajući da bi njegov utjecaj mogao biti i pozitivan jer topliji vremenski uvjeti koje donosi mogu spriječiti mraz. No, vrućina bi istodobno mogla naškoditi nasadima u vrijeme cvatnje, oko rujna i listopada, dodaje.

S vremenom bi el niño mogao oblikovati i nove strategije prodaje poljoprivrednika, koji bi u očekivanju boljih cijena mogli stati na kočnicu u prodaji ako se pokaže da vremenski uvjeti imaju više negativnih nego pozitivnih posljedica za stabla kave, objašnjava čelnik EISA-e.

Poljoprivrednici će sada vjerojatno brže prodavati kavu budući da su tržišne cijene trenutačno više no što bi trebale biti u idućim mjesecima, drži.

Brazil bi u takvim uvjetima trebao izvesti čak 50 milijuna 60-kilogramskih vreća zelene kave, najviše otkada se evidentiraju podaci, procjenjuje Santana.

Rekord trenutačno ‘drži’ 2024. godina s izvezenih 46,3 milijuna vreća zelene kave, pokazuju podaci udruge kompanija iz sektora kave CECAFE.

Dosad je prikupljeno oko pet posto godišnjeg uroda kave, procijenio je čelnik EISA-e, trgovačke kuće koja spada među najveće izvoznike brazilske kave.

EISA je već procijenila da će Brazil u poljoprivrednoj sezoni 2026/2027. koja završava u lipnju iduće godine proizvesti 75,8 milijuna 60-kilogramskih vreća kave.

Obilnije brazilske isporuke popunit će zalihe zemalja potrošača, koje su na povijesno niskim razinama zbog podbačaja proizvodnje u nekolicini vodećih zemalja-uzgajivača u proteklim godinama i skoka cijena.

Poslovna aktivnost u eurozoni pala je u svibnju najsnažnije u dvije i pol godine, uz najoštriji pad u sektoru usluga od početka 2021. godine i posustalu potrošnju zbog skoka troškova života pod utjecajem rata na Bliskom istoku, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje S&P Globala.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u svibnju za 1,3 boda u odnosu na travanj, na 47,5 bodova, najnižu razinu od listopada 2023. godine, pokazali su preliminarni izračuni S&P Globala.

Vrijednosti indeksa niže od 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti.

“Preliminarni izračuni PMI-ja za svibanj pokazuju da na gospodarstvo eurozone sve više utječe rat na Bliskom istoku”, rekao je glavni poslovni ekonomist kompanije S&P Global Market Intelligence Chris Williamson.

“Rezultati ankete signaliziraju da bi gospodarstvo eurozone u drugom tromjesečju moglo pasti za 0,2 posto”, dodao je Williamson.

Uteg aktivnosti bio je u prvom redu pad u uslužnom sektoru, i to najsnažniji od veljače 2021. godine. Kompanije su već u travnju bilježile najsnažniji pad poslovne aktivnosti od početka 2021. i pandemijskog lockdowna.

Industrija pak i dalje bilježi blagi rast, ali aktivnost je osjetno usporila od početka godine, stoji u izvješću.

“Uslužni sektor osobito je teško pogođen skokom troškova života uslijed rata, ponajprije preko viših cijena energije koje koče potražnju”, dodao je Williamson.

Ukupna potražnja naglo je oslabila u svibnju, uz najsnažniji pad novih narudžbi u godinu i pol dana i proširenje negativnog trenda i na industriju. Nove izvozne narudžbe, uključujući i one u trgovini među članicama eurozone, zabilježile su najsnažniji pad od siječnja prošle godine.

Kompanije u svibnju bilježile znatno veće troškove, pokazalo je istraživanje, uz najsnažniji skok cijena inputa u tri i pol godine. U takvim su uvjetima njihove prodajne cijene porasle najsnažnije u 38 mjeseci, pokazalo je istraživanje.

Cjenovni pokazatelji tako signaliziraju da bi se inflacija u eurozoni mogla u nadolazećim mjesecima približiti stopi od 4,0 posto, procjenjuje S&P Global.

Inflacija je na području primjene zajedničke europske valute u travnju iznosila tri posto, potvrdio je Eurostat u srijedu.

Rat na Bliskom istoku i dalje izaziva značajne poremećaje u opskrbnim lancima i u pomorskom prometu, pa su rokovi isporuke u svibnju ponovno produljeni, i to najviše u gotovo četiri godine.

U takvim uvjetima industrijske kompanije pojačale su nabavu i u svibnju, treći mjesec zaredom, nastojeći stvoriti zalihe.

I stanje na tržištu rada dodatno je pogoršano u svibnju i kompanije u eurozoni otpuštale su zaposlenike peti mjesec zaredom.

Ako se izuzme razdoblje pandemije, kompanije su gasile radna mjesta najbržim tempom od kolovoza 2013. godine. Tvrtke iz uslužnog sektora smanjile su broj zaposlenika prvi put od početka 2021. godine, dok je u industriji trend otpuštanja nastavljen.

Očekivanja poslovnih čelnika pala su pak na najnižu razinu u 32 mjeseca, uz najveću razinu pesimizma među menadžerima uslužnog sektora od rujna 2022. godine, pokazalo je istraživanje S&P Globala.

Slovenska vlada je na sjednici u četvrtak produžila privremene kontrole na granicama s Hrvatskom i Mađarskom, koje su na snazi od listopada 2023., do 21 prosinca, javlja slovenska agencija STA.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Vlada je na sjednici kao razlog za odluku navela činjenicu da je sigurnosna situacija u susjedstvu Europske unije te širem međunarodnom području i dalje nestabilna te utječe na unutarnju sigurnost država članica.

Slovenija je kontrole na granicama s Hrvatskom i Mađarskom uvela 21. listopada 2023. zbog pogoršanja sigurnosne situacije na Bliskom istoku i povećane opasnosti od terorizma. Iz istih razloga je tada kontrole na granici sa Slovenijom uvela i Italija koja ih poput Slovenije kontinuirano produžuje.

Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi je u utorak najavio da će Italija ponovo produžiti kontrole na granici sa Slovenijom te istaknuo da one neće utjecati na prekogranični promet i trgovinu kao što to ni dosad nije bio slučaj.

Slovenska vlada je u utorak također upozorila na nestabilnu sigurnosnu situaciju u svijetu. Povrh nastavka ruske agresije protiv Ukrajine, članice i zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji su i dalje izložene raznim destabilizirajućim aktivnostima, hibridnim prijetnjama, kampanjama dezinformacija i drugim sigurnosnim rizicima, kazala je vlada.

Također, vlada je istaknula sukob u Iranu i šira regionalna događanja na Bliskom istoku, prekogranične aktivnosti kriminalnih organizacija, nezakonite migracijske tokove i zloporabu transportnih i logističkih ruta.

Sigurnosne vlasti će nastaviti pomno motriti potencijalne rizike i sigurnosnu situaciju u zemlji te široj regiji kao i učinke nadzora kako bi se vratila situacija bez unutarnjih kontrola u šengenskom području čim to situacija bude dozvoljavala, kazali su.

Vlada je ministarstvu vanjskih poslova na sjednici naložila da obavijesti zemlje članice EU-a, Europski parlament, Vijeće EU-a i Europsku komisiju o produženju privremenog nadzora.

Europska komisija u svojoj proljetnoj gospodarskoj prognozi za Hrvatsku predviđa pad BDP-a i rast inflacije, javlja HRT.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Očekuje se da će se BDP s prošlogodišnjih 3,4 posto ove godine spustiti na 2,7 posto, a dogodine na 2,5 posto.

Kao razlog pada spominju se pritisak zbog visokih cijena, pad i slabljenje domaće potražnje.

Komisija predviđa i blagi rast nezaposlenosti. Prošle godine bio je 4,9 posto, dok bi ove godine trebao biti 4,8 posto, a na istome bi trebao biti i 2027.

S prošlogodišnjih 4,4 posto ove godine inflacija će iznositi 4,6 posto. Međutim, sljedeće godine očekuje se snažan pad na 2,7 posto.

Nastavlja se i pad javnog duga. Prošle godine iznosio je 56,3 posto, a ove godine pada na 55,9 dok bi sljedeće godine trebao doći do 55,6.

Općenito na razini Europske unije, početkom godine očekivao se blagi rast europskog gospodarstva, ali to se promijenilo zbog rata na Bliskom istoku koji je izazvao energetsku krizu, a ona je dovela do rasta inflacije.

I zato se sada predviđa slabija gospodarska aktivnost, odnosno pad BDP-a. Poboljšanje se očekuje sljedeće godine ako se smiri stanje na tržištima energenata.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u travnju zabilježila godišnju stopu inflacije od 5,4 posto.

U eurozoni je inflacija u travnju bila tri posto na godišnjoj razini, a u Europskoj uniji 3,2 posto.

Prema drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, objavljenoj 15. svibnja, inflacija u Hrvatskoj u travnju iznosila je 5,8 posto.

Riječ je o stopi inflacije koja je posljednji put na toj razini zabilježena u listopadu 2023. godine.

Roberto Kutić od Lexandra očekuje da bi kroz naredne dvije godine mogao doseći vrijednost od 100 milijuna eura. I to je skromna verzija procjene. Lexandro AI je hrvatski proizvod zasnovan na umjetnoj inteligenciji za globalnu utrku na tržištu pravne tehnologije (legal tech), koje proživljava dinamičnu tehnološku revoluciju. Kutić, jedan od osnivača Infobipa, platformu Lexandro, čija je glavna autorica Martina Ćurić, donosi na tržište s novom kompanijom Festina Tehnology, a razvili su je u suradnji s Microsoftom.

Pojednostavljeno, pomažući u obavljanju niza repetitivnih i administrativnih pravnih poslova – od pretraživanja podataka do sastavljanja ugovora i drugih dokumenata, ali i složenijih poput povezivanja pravnih slučajeva i objašnjavanja zakona, te spajanja pravnog znanja s kompanijskim znanjem o poslovanju – umjetna inteligencija najavljuje možda i najveću promjenu u obavljanju pravnih poslova još od starog Rima.

“Nikada prije niste imali alat koji odvjetniku može toliko ubrzati posao”, kaže Kutić, tumačeći da ono što je mlađi pravnik u tvrtki radio i po nekoliko dana uz pomoć AI-a može biti napravljeno u nekoliko minuta ili sati. Platformu Lexandro opisuje kao radni prostor za pravno znanje čije poslovno širenje vidi isprva na Balkanu, Italiji i Južnoj Africi te, po nalasku kvalitetnih partnera, na tržište SAD-a i Ujedinjenog kraljevstva. Umjesto glasnog lansiranja, Lexandro je na tržište pušten tiho i trenutačno ga koristi i istovremeno testira nekoliko desetaka prvih korisnika.

Dostupnije i brže

Odmah naglašavajući kako umjetna inteligencija neće zamijeniti pravnike i odvjetnike već će im dati širinu i brzinu koju prije nisu mogli imati, Kutić tumači u kojem smjeru ide promjena. “Konzumirat će se puno više pravnih usluga jer će postati dostupnije i brže” kaže Kutić. U njegovoj viziji budućnosti AI će omogućiti većem broju ljudi da dođu do pravne zaštite tako što će rasteretiti pravni sustav niza poslova pa suci više neće biti prebukirani niti će odvjetnici biti nedostupni.

“Ne znam što će sve biti disruptirano, ali znam da će tempo promjene biti brutalno brze”, kaže Kutić. Fortune Business Insights procjenjuje da će se tržište pravne tehnologije, koje 2026. vrijedi između 36 i 38 milijardi dolara, do 2033. godine gotovo udvostručiti na 70 milijardi dolara. Rast “legal techa” očit je u brojnim svjetskim primjerima. Jedan od njih je Harvey AI. Njegovi su ga tvorci Gabriel Pereya i Winston Weinberg tako nazvali jasno aludirajući na Harveyja Spectera, brilijantnog fiktivnog odvjetnika iz televizijske serije Suits.

Pet godina kasnije tvrtka im vrijedi 11 milijardi dolara nakon što je Harvey AI ovog proljeća od investitora dobio još 200 milijuna dolara za razvoj. Novac će uložiti u stvaranje nove generacije agenata umjetne inteligencije koji će još efikasnije automatizirati složene pravne procese. Harveyja koristi stotinjak tisuća odvjetnika u 1300 organizacija iz 60 zemalja. Otprilike u isto vrijeme Legora AI, švedski startup, koji je osnovao Max Junestrand, prikuplja 550 milijuna dolara, doseže vrijednost od 5,5 milijardi dolara i postaje jedna od najbrže rastućih AI platformi u pravnom sektoru koju danas koristi tisuću pravnih odjela i odvjetničkih ureda na više od 50 tržišta. I neki u Hrvatskoj. Iz Legore su najavili su potpunu integraciju umjetne inteligencije u svakodnevne pravne procese.

Na globalnoj sceni veliki izdavači pravnih baza poput Thomson Reutersa i LexisNexisa kupuju manje AI startupe kako bi njihovu tehnologiju integrirali u svoje platforme. Thomson Reuters je taman najavio novu integraciju između svog AI pravnog sustava CoCounsel Legal i Anthropica (Claude modeli) koja omogućuje spajanje generičkih AI alata i pravnih sustava s provjerenim izvorima. CoCounsel koriste odvjetnički uredi, korporativni pravni odjeli i državne institucije u više od stotinu zemalja. Nova verzija sustava planira zadatke, bira alate, pretražuje izvore i izrađuje pravne dokumente s provjerenim citatima.

Munjevite promjene

Jedna od najvećih odvjetničkih tvrtki Freshfields Bruckhaus Deringer sa sjedištem u Londonu te uredima po Europi, SAD-u, Aziji i na Bliskom istoku krajem travnja je objavila kako je sklopila višegodišnji ugovor s Anthropicom kojim su osigurali pristup Claude modelima za svih svojih 5700 zaposlenika u 33 ureda diljem svijeta. Korištenje AI-a u tvrtki skočilo je za 500 posto odmah nakon uvođenja, objavili su. Otprilike koliko Freshfields ima zaposlenika, toliko u Hrvatskoj ima odvjetnika, ukupno 5396, prema posljednjem izvješću Hrvatske odvjetničke komore od 5. lipnja 2025. godine.

Većina, njih 3257 rade kao samostalni odvjetnici, a 2139 ih je zaposleno kod nekog drugog, bilo u odvjetničkom društvu ili kod samostalnog odvjetnika. Pretpostavka je da će se njihov poslovni svijet mijenjati munjevitom brzinom. Ubrzanje koje nudi AI omogućit će odvjetničkim uredima da s manje ljudskih resursa ispune potrebe većeg broja klijenata, a tvrtkama koje budu uspješnije usvajale nove tehnologije širenje, pa i na štetu onih koji umjetnoj inteligenciji zatvore vrata. Prema podacima Fine o prihodu ostvarenom prošle 2025. godine, 50 najvećih igrača na hrvatskoj odvjetničkoj sceni lani je zajedno ostvarilo 100,4 milijuna eura prihoda, 9,3 posto više nego godinu ranije. Samo najveći odvjetnički ured Grgić i partneri ima prihod veći od šest milijuna eura.

Iduća dva, Wolf Theiss te Hanžeković i partneri, imaju prihod veći od četiri milijuna eura. U kategoriju prihoda iznad tri milijuna eura ulaze svega tri odvjetnička društva – dva zagrebačka i jedno riječko. Ukupno 14 odvjetničkih društava ima prihod veći od dva, ali manji od tri milijuna eura. Naredna 24 odvjetnička ureda godišnje uprihode između milijun i dva milijuna eura, a blizu milijuna je narednih šest. Vodeće odvjetnike, pretežno s vrha liste pitali smo kakva su im razmišljanja o umjetnoj inteligenciji, koriste li je u radu i što ih najviše brine i kako će se odraziti na njihovu branšu.

Gotovo podjednako oprezni, ali s vrlo različitom razinom otvorenosti za razgovor o umjetnoj inteligenciji vodeći hrvatski odvjetnici uglavnom smatraju da je AI koristan za repetitivne zadatke, sažimanje, prijevode i analizu dokumenata. Najvećim rizikom smatraju povjerljivost podataka i AI halucinacije, te u pravilu smatraju da umjetna inteligencija neće zamijeniti odvjetnika, ali će promijeniti način rada i strukturu profesije. Neki su među odvjetnicima slobodniji u razgovoru o AI-ju, a neki mu uopće nisu skloni. Boris Šavorić, stariji partner u Šavorić i partnerima, devetom odvjetničkom uredu na listi koji je lani imao 2,9 milijuna eura prihoda uz godišnji rast od 12,34 posto, kratko je poručio: “Zbog poslovne i odvjetničke tajne i AI sustava koje smo probali i koje sami razvijamo, mi ne bismo sudjelovali u ovoj anketi”.

Damir Topić, stariji partner u odvjetničkom društvu Divjak, Topić, Bahtijarević & Krka, šesti na listi najvećih s prihodom od 3,1 milijun eura i rastom od 10,36 posto u odnosu na godinu ranije, otvoreniji je za temu. Od početka godine njihovo je društvo, kaže, uvelo Legoru, a dosadašnja iskustva ocjenjuje vrlo dobrima. “Model je odličan u pisanju i uređivanju dokumenata, sastavljanju sažetaka te osobito kod rada na engleskom jeziku, sjajno prevodi tekstove s hrvatskog na engleski i obratno”, kaže Topić. Najvećom brigom ipak smatra bezrezervno prihvaćanje rezultata rada modela držeći pregled odvjetnika i dalje nužnim.

“Nešto je slabije pouzdan u pogledu pravnog istraživanja, pregleda sudske prakse i hrvatskih propisa”, kaže Topić koji smatra kako će AI modeli dovesti do toga da će u odvjetništvu trebati manje zaposlenih, pogotovo vježbenika i administrativnog osoblja. “To nije dobro jer će se izgubiti važan dio procesa obučavanja mladih pravnika”, kaže Topić, no ne vjeruje da će umjetna inteligencija potaknuti značajnije promjene, poput primjerice konsolidacije u branši.

Probni rad

Dva vodeća odvjetnička društva na listi, Grgić i partneri te Wolf Theiss, nisu odgovorili na pitanja. Iz odvjetničkog društva Hanžeković i partneri, trećeg po veličini s lanjskim prihodom od 4,2 milijuna eura i rastom 5,7 posto u odnosu na godinu ranije, kažu kako su testirali i probno koriste nekoliko alata razvijenih upravo za pravnike. “Dosadašnja iskustva su pokazala se radi o proizvodima u fazi razvoja, od kojih neki pokazuju potencijal, ali je potrebno još napretka do trenutka

povjerenja u njihove rezultate i metode, kao i njihove svakodnevne efikasne primjene u poslovnim zadacima”, kaže Tin Težak, odvjetnik u društvu Hanžeković i partneri. U korisnost AI-ja smješta perspektivu za automatizaciju jednostavnijih poslova, rad na standardiziranim dokumentima te provođenje sadržajnih i jezičnih izmjena, a u razvoju očekuje “pametne” tražilice koje pregledavaju propise i sudsku praksu.

“Zabrinjava nas sve učestalije nekritično korištenje općih alata umjetne inteligencije od strane klijenata i pojedinih kolega”, kaže Težak te tvrdi kako je potrebno konzervativnije pristupati korištenju AI alata i temeljito provjeravati dobivene rezultate. Uz sve, u Hanžeković i partnerima ne očekuju značajan utjecaj na promjenu načina na koji odvjetnici obavljaju svoju profesiju.

Odvjetničko društvo Vukić i partneri, peti na listi najvećih s lanjskim prihodom od 3,86 milijuna eura i rastom od 18,63 posto u odnosu na prethodnu godinu, ima vrlo pozitivna iskustva u korištenju AI modela uz, kako će dodati, provjeru dobivenog sadržaja. Za potrebe hrvatskih klijenata koriste IUS-INFO ‘LEXI pretraživanje’ što je, kako tumači Zoran Vukić, putem umjetne inteligencije napredna stručna analiza pravnih sadržaja i dubinsko pravno istraživanje hrvatskih pravnih propisa i sudske prakse, a eksperimentalno koriste i napredne verzije Claude AI i ChatGPT.

“Posebno su važna pravila korištenja AI-ja u pogledu čuvanja odvjetničke tajne te zabrana unošenja bilo kakvih osobnih podataka stranaka ili naznaka kojim bi se sadržaj pravnog posla ili stranka mogli identificirati”, kaže Vukić. Naviše ga zabrinjava mogućnost povrede odnosa stranke i odvjetnika te gubitak osobnog odnosa sa strankom. Vukić, kao i drugi, ističe kako nužno da čovjek provjerava odgovore koje daje umjetna inteligencija od čije primjene očekuje da će uzrokovati smanjenje broja pomoćnog odvjetničkog osoblja, ali i pomoći u individualnoj specijalizaciji u nekim granama prava.

Asimetrija moći

Branko Skerlev, odvjetnik u društvu Whal i partneri, kaže kako u različitim fazama testiraju više rješenja, alata i modela umjetne inteligencije. Whal i partneri nalazi se na 14. mjestu liste s lanjskim prihodom 2,5 milijuna eura i rastom od 6,21 posto u odnosu na godinu ranije. “Tražimo načine primjene umjetne inteligencije koji mogu unaprijediti odvjetnički rad, a pritom zadržati oštricu zaključivanja i skepsu ispitivanja zaključaka”, kaže Skerlev, koji najveći potencijal AI-a vidi u repetitivnim zadacima, automatizaciji, strukturiranju i pregledu velikih količina dokumentacije.

“Ograničenja će, po svemu sudeći, prije biti regulatorna, etička i profesionalna. Drugim riječima, tehnologija će biti ograničena u onoj mjeri u kojoj je zakonodavac, regulatori i sama profesija budu odlučili ograničiti”, kaže Skerlev. Tumači kako ih naviše zabrinjava pitanje zaštite osobnih podataka, povjerljivosti odnosa sa strankom i činjenica da se dio modela nalazi pod kontrolom subjekata izvan Hrvatske i izvan Europske unije. Ističe da se time stvara određena asimetrija moći u korist trećih strana koje kontroliraju infrastrukturu, modele i podatkovne tokove. Tehnološka ograničenja AI-ja, koja bi prirodno zaustavila njezin razvoj u određenoj točki, kaže, ne vide.

Skerlev vjerojatnijim smatra trend konsolidacije. “Za kompleksnije, institucionalne i međunarodne mandate očekujemo jačanje većih, konsolidiranih ureda”, kaže Skerlev te među negativne trendove smješta smanjenu atraktivnost odvjetničke profesije za mlađe generacije. To će, napominje, dodatno poticati stvaranje centara izvrsnosti, većih ureda koji mogu ponuditi bolju organizaciju, mogućnost napredovanja, kvalitetniju edukaciju i selekciju kadrova te širi spektar usluga i stabilniji odnos s klijentima.

Zagrebački odvjetnik Ivan Dvojković, donedavno partner u jednom od 50 najvećih odvjetničkih društava, a sada u novom društvu Dvojković i Bohaček, kaže kako će umjetna inteligencija utjecati na ekonomiku rada i poslovni model odvjetničkih društava. “Ne mijenja se bit odvjetničkog rada, nego omjer vremena između tehničke obrade teksta i rada na kvaliteti pravnog rješenja”, kaže Dvojković naglašavajući kako vrijednost odvjetničkog rada ostaje u pravnoj prosudbi i odgovornosti za savjet što otvara prostor manjim i specijaliziranim uredima koji su tehnološki vrlo napredni.

Naime, kako tumači Dvojković, veliki dio odvjetničkog posla čini čitanje, uspoređivanje, strukturiranje i pisanje teksta, a upravo u tome AI značajno pomaže u povećanju produktivnosti. “Prijevodi opsežnih ugovora, pregled velikog broja standardiziranih dokumenata, prve verzije ugovora ili sistematizacija due diligence nalaza više ne mora podrazumijevati isti broj zaposlenika i radnih sati kao prije”, kaže Dvojković. Kaže da ta činjenica otvara pitanje naplate odvjetničkih usluga u kojima je “billable hour”, odnosno “naplativi sat” dugo bio dominantan jer je vrijeme bilo najjednostavnija mjera rada. “Vrijeme nije uvijek isto što i vrijednost”, kaže Dvojković, koji u budućnosti očekuje pomak prema fiksnim i faznim naknadama te modelima naplate vezanim uz vrijednost za klijenta.

Gotovo su svi vodeći odvjetnici istaknuli da je razvoj karijera mladih pravnika koji tek ulaze na tržište ponajviše ugrožen. Dvojković tumači kako će se promijeniti način razvoja mladih pravnika.

“Bit će manje potrebe da juniori prve godine provode znatnu količinu vremena na pretežno repetitivnim zadacima poput prijevoda, osnovnih istraživanja ili inicijalnog pregleda velikog broja dokumenata, ali potreba za njihovim razvojem ne nestaje”, kaže Dvojković. Navodi da će se od mladih tražiti da ranije razumiju širu sliku, poput u korporativnom pravu strukture transakcije, poslovnog cilja i potreba klijenata, procjene rizika i načina provjere AI rezultata bez automatskog oslanjanja na dobivene rezultate.

“To će tražiti aktivnije mentoriranje, a uredi koji spoje klasično odvjetničko obrazovanje s tehnološkom pismenošću mogu razviti novu generaciju vrlo konkurentnih pravnika”, zaključuje Dvojković. Dodaje da su mu zanimljiva domaća “legal tech” rješenja poput Lexandra koja mogu imati prednost upravo tamo gdje generički alati često imaju ograničenja među kojima su razumijevanje lokalnog jezika, pravnog sustava, izvora i načina na koji pravnici ovdje stvarno rade.

Na potezu pravni studiji

Rukavica je, što se razvoja mladih pravnika tiče, zapravo bačena pravnim studijima s pitanjem na koji će način studiranje pravnih znanosti prilagoditi onome što će se od mladih pravnika očekivati na počecima njihovih karijera.

Iz Hrvatske odvjetničke komore kažu kako kontinuirano prate razvoj Legal Techa te organiziraju online edukacije i predavanja. “Odvjetnik ne pruža samo pravnu pomoć, nego povjerenje, razumijevanje i stratešku prosudbu, a to su vrijednosti koje umjetna inteligencija ne može reproducirati”, kažu u Odvjetničkoj komori naglašavajući neovisnu pravnu prosudbu i osjećaj za pravdu koji, prema njihovu mišljenju, ostaju u domeni čovjeka.

Roberto Kutić, koji je Lexandro namijenio ne samo pravnim uredima već i pravnim odjelima kompanija te državnoj administraciji, kaže da je prije samo dvije godine AI griješio 40 posto vremena, a već danas je na sasvim jednoj novoj, preciznijoj razini, a može biti samo bolji.

“Svi mi u ‘legal techu’ danas radimo na tome kako AI učiniti pouzdanim, a ne samo pametnim”, kaže Kutić. Ostaje pitanje transparentnosti, odnosno kada će, a ne hoće li, Hrvatska odvjetnička komora obvezati svoje članove da transparentno objave koje AI modele koriste u svojem radu. S ciljem informiranosti i zaštite klijenata, naravno.

Nakon izbijanja rata u Iranu i blokade Hormuškog tjesnaca, globalno tržište nafte suočava se s najvećim poremećajem u opskrbi u modernoj povijesti. Dok se zalihe troše rekordnom brzinom, analitičari upozoravaju da se točka loma opasno približava, piše Reuters.

podaci o izvozu

Plin jeftiniji, nafta skuplja, izvoz pao: Što podaci iz Norveške govore o smjeru globalnih energetskih tržišta?

Naftna industrija pokazala je izvanrednu otpornost, koristeći sve raspoložive mehanizme kako bi ublažila udarac. No, bez skorog pomaka u mirovnim pregovorima, globalno tržište moglo bi biti na samo nekoliko mjeseci od točke potpunog sloma.

Od izbijanja sukoba 28. veljače i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, koji je donedavno bio žila kucavica za petinu svjetske opskrbe naftom i plinom, s tržišta je izbrisano otprilike 13 milijuna barela dnevne opskrbe.

IEA oslobodila 400 milijuna barela

Odgovor industrije dosad je bio iznenađujuće učinkovit. Azijska gospodarstva okrenula su se alternativnim izvorima u SAD-u i Latinskoj Americi, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) koordinirala je rekordno oslobađanje 400 milijuna barela iz strateških rezervi.

Unatoč tome, potražnja se već smanjuje jer rafinerije režu proizvodnju, zrakoplovne kompanije otkazuju letove, a vlade uvode mjere štednje goriva. IEA procjenjuje da će globalna potražnja u drugom tromjesečju pasti za 2,4 milijuna barela dnevno.

Kolovoz kritičan

Globalne zalihe sirove nafte u ožujku su padale tempom od 5,27 milijuna barela dnevno, da bi se u travnju taj pad ubrzao na čak 8,62 milijuna barela dnevno. Nezavisni analitičar Paul Horsnell procjenjuje pad od 11,2 milijuna barela dnevno u lipnju.

Ovim tempom, upozorava Horsnell, neke komercijalne zalihe mogle bi pasti na minimalne operativne razine već u kolovozu.

Cijene su oštro reagirale – nafta Brent porasla je za oko 50 posto od početka rata i kreće se oko 110 dolara po barelu, nakon što je u ožujku nakratko premašila 120 dolara. Goldman Sachs je u siječnju prognozirao da će se Brent kretati oko 56 dolara – ta je prognoza potpuno raspala.

Europa strahuje od nestašica, Lufthansa otkazuje letove

Čelnici najvećih energetskih kompanija upozoravaju da su lanci opskrbe ozbiljno poremećeni, s posebnim pritiskom na zalihe avionskog goriva i dizela. Lufthansa je otkazala tisuće letova zbog previsokih cijena kerozina. Neke zemlje privremeno se okreću ugljenu, napuštajući zelenu agendu.

Ekonomisti upozoravaju da će kriza dovesti do poskupljenja transporta, poljoprivredne proizvodnje i osnovnih životnih namirnica, prijeteći novim valom inflacije.

Posljednji aduti

Kina drži najveće svjetske zalihe nafte – procijenjene na najmanje 1,2 milijarde barela – i mogla bi pružiti olakšanje ako odluči trošiti rezerve.

Ujedinjeni Arapski Emirati najavili su izlazak iz OPEC-a i planiraju izgradnju novog naftovoda do 2027. kako bi zaobišli Hormuški tjesnac. Kao odgovor, OPEC+ je najavio povećanje proizvodnje u lipnju.

Tržište još uvijek ima rezerve – ali one su ograničene i troše se zastrašujućom brzinom. Svakim danom blokade Hormuškog tjesnaca pritisak raste. Točka loma se postojano približava.

Prije više od dva desetljeća Renault je na hrvatskom tržištu pokrenuo akciju koju mnogi vozači pamte i danas. “Zeleno srce Renaulta” tada je kupnju novog automobila povezalo s idejom koja je nadilazila samu prodaju: uz prodaju svakog novog vozila Renault je otkupljivao stare auto olupine i za svaku od njih posadio drvo. Time je akcija istodobno pridonijela obnovi voznog parka, uklanjanju neupotrebljivih vozila s cesta i ozelenjavanju Hrvatske.

Danas se “Zeleno srce Renaulta” vraća u moderniziranom izdanju, prilagođeno aktualnim potrebama kupaca i tržišta, ali s istom osnovnom idejom. Renault ponovno povezuje atraktivne prodajne pogodnosti, nagradnu igru i konkretan doprinos okolišu kroz projekt pošumljavanja u Hrvatskoj.

Veliki popusti i električni Twingo kao nagrada

Akcija traje do 30. lipnja i odnosi se na sva osobna vozila za fizičke kupce i tvrtke. U tom razdoblju Renault nudi značajne popuste na odmah dostupna vozila, među kojima su novi Clio, Captur, Austral i Rafale.

Popusti za novi Clio kreću se od 1.000 do 1.400 eura, za Captur od 2.000 do 2.800 eura, dok se za Austral kreću od 2.600 do 3.300 eura. Za najopremljeniji Rafale popusti prelaze 5.000 eura, što akciju čini posebno zanimljivom kupcima koji u narednom razdoblju razmišljaju o kupnji novog automobila.

Dodatni motiv za posjet Renault salonima donosi nagradna igra. Svaka fizička osoba koja tijekom akcije kupi osobno vozilo može sudjelovati u izvlačenju za novi Renault Twingo E-Tech electric. Nagradna igra traje do 30. lipnja, a dobitnik zelenog, potpuno električnog Twinga bit će izvučen 8. srpnja.

Kupnja koja ostavlja zeleni trag

Poseban dio kampanje odnosi se na projekt ozelenjavanja Hrvatske. Za svaki prodani automobil s benzinskim motorom Renault će zasaditi tri stabla, a za svaki full hybrid model dva stabla. Sadnja će se provoditi u sklopu projekta pošumljavanja CO₂MPENSATING BY PLANTING, koji provode agencija HEARTH, Savez izviđača Hrvatske i Hrvatske šume.

Nova šuma nalazit će se u blizini naselja Rečica nedaleko Karlovca, a kupci će svoj doprinos moći pratiti i kroz posebno osmišljenu virtualnu šumu na web stranici. Ondje će svaki kupac moći simbolično “posaditi” svoja stabla i obilježiti ih personaliziranom porukom.

Povratak akcije “Zeleno srce Renaulta” tako donosi spoj tržišno privlačne ponude i društveno odgovorne inicijative. Kupci ostvaruju popuste i mogućnost sudjelovanja u nagradnoj igri, dok istodobno postaju dio projekta koji za cilj ima ostaviti pozitivan trag u prostoru i zajednici.

U vremenu u kojem se i odluke o kupnji automobila sve češće promatraju kroz širu sliku, Renault se ovom akcijom vraća ideji koju su mnogi zapamtili još prije dvadesetak godina. Ovoga puta, “Zeleno srce” dolazi u novom izdanju, s novim modelima, električnom nagradom i novom šumom u Hrvatskoj.

Go2Digital ove se godine s Dana komunikacija vratio s najvećim brojem osvojenih priznanja do sada. Kampanja „Ispravite se“ Croatia Poliklinike koja je odgovorila na tihu pandemiju problema zdravlja kralježnice, realizirana u suradnji tvrtkom Go2Digital i agencijama Bruketa&Žinić&Grey i Millenium promocija osvojila je ukupno 13 nagrada na natjecanjima BalCannes, IdejaX i Effie dodijeljenim u sklopu festivala Dani komunikacija.

Ovako veliki broj nagrada za jednu kampanju potvrđuje važnost sinergije kreativnosti i tehnologije te sve snažniji utjecaj digitalnog vanjskog oglašavanja u kampanjama koje ostvaruju konkretne rezultate te potiču interakciju.

Uz navedenu kampanju, nagrađen je i cijeli niz projekta u kojima je Go2Digital bio strateški partner. „HT GPS lokator“ za Hrvatski Telekom uz Bruketa&Žinić&Grey i ProMedia nagrađen je Editor’s Pick Awardom te nizom zlatnih i srebrnih priznanja. Tu su još i kampanje „Panda’s Swear Jar“ za WWF Adriju uz Bruketa&Žinić&Grey koja je osvojila srebro u kategoriji Razno te „SIRious Winter“ za McDonald’s Hrvatska uz Futura DDB i OMD Hrvatska nagrađen srebrom u kategoriji Best Digital Outdoor – DOOH.

Posebnu vrijednost predstavlja činjenica da se sve veći broj nagrađenih kampanja temelji upravo na mogućnostima koje pruža digitalno vanjsko oglašavanje kao kanal. Interaktivna rješenja, dinamički sadržaj u stvarnom vremenu, integracija s mobilnim uređajima te 3D i anamorfne kreativne izvedbe omogućuju brendovima stvaranje iskustava koja nadilaze klasično oglašavanje. Upravo zbog svoje fleksibilnosti, vidljivosti i mogućnosti povezivanja fizičkog i digitalnog prostora, digitalno vanjsko oglašavanje danas je jedan od ključnih kanala za realizaciju kampanja koje privlače pažnju, potiču na interaktivnost i ostvaruju snažan organski doseg.

“Ovaj rekordan uspjeh potvrda je snage suradnje između klijenata, agencija i partnera, ali i sve važnije uloge vanjskog digitalnog oglašavanja u kampanjama koje ljudi primjećuju, pamte i o kojima pričaju. Nastavljamo razvijati inovativna DOOH rješenja i projekte koji povezuju inovativnost, tehnologiju i učinkovitu komunikaciju diljem Hrvatske”, poručili su iz Go2Digitala. Iz tvrtke zahvaljuju svim klijentima i partnerima na povjerenju, kao i svom timu na predanosti, kreativnosti i kontinuiranom pomicanju granica industrije.

U Vukovaru je počeo Vukovar Business Forum – Meeting G2.12, trodnevna poslovna konferencija koja se održava od 21. do 23. svibnja i okuplja poduzetnike, investitore, predstavnike institucija, gospodarskih udruženja i hrvatskog iseljeništva. Forum je zamišljen kao platforma koja povezuje razvojnu viziju grada s konkretnim poslovnim prilikama, a program obuhvaća dva dana predavanja, panela i poslovnog umrežavanja te treći dan obilaska investicijskih i turističkih potencijala Vukovara.

Gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček istaknuo je kako od prvog Business Foruma koji se organizira na području grada očekuje velike koristi i konkretne efekte, prije svega u privlačenju novih investicija i otvaranju radnih mjesta.

– Cilj je, naravno, Vukovar prikazati u svjetlu gdje smo mi ponosni na našu burnu prošlost, ali smo okrenuti ka budućnosti, jer bez novih investicija, bez novih radnih mjesta nema ni budućnosti jedne zajednice – rekao je Pavliček. Forum se održava u suradnji Grada Vukovara i udruge Meeting G2, koja godinama poslovno povezuje Hrvatsku i hrvatsko iseljeništvo. Prema službenim informacijama, Vukovar Business Forum okuplja više od 30 panelista, više od 20 izlagača, a očekivani broj posjetitelja premašuje tisuću osoba. Teme konferencije kreću se od investicija, energetike i logistike do umjetne inteligencije, kibernetičke sigurnosti, poljoprivrede i turističkih potencijala.

Pavliček je naglasio kako Vukovar investitorima želi pokazati ne samo emociju koju mnogi osjećaju prema gradu, nego i konkretne prednosti ulaganja. Među njima su, rekao je, geostrateški položaj na Dunavu, blizina autoceste, željeznice i međunarodne zračne luke, ali i zakonske pogodnosti koje investitorima često nisu dovoljno poznate.

– Želimo široj hrvatskoj javnosti i investitorima koji će ova sljedeća tri dana predstaviti svoje proizvode i doći u Vukovar pokazati što Vukovar nudi i koje benefite Grad Vukovar nudi u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave – poručio je Pavliček. Gradonačelnik je pritom iznio i aktualne pokazatelje za Vukovar, naglašavajući da grad bilježi rekordnu zaposlenost, turističke rezultate i rast broja posjetitelja.

– Imamo rekordnu zaposlenost i 11.500 uposlenih na području grada Vukovara. To je povijesno visoka brojka, najviša od povratka. Imamo najveći broj dolazaka turista, preko 90.000 noćenja, što je za pet posto više u odnosu na prethodnu godinu. Imamo preko 112.000 dolazaka posjetitelja vukovarskog vodotornja, koji je pokretač turističkog razvoja grada Vukovara, što je za 12 posto više nego prošle godine, i na tim brojkama ne želimo stati – rekao je Pavliček. Dodao je kako je cilj Vukovar predstaviti kao grad novih investicija i radnih mjesta, ali i kao mjesto u koje bi se mogli vraćati oni koji su ga ranije napustili zbog ekonomskih razloga.

– Želimo Vukovar pokazati u jednom pozitivnom svjetlu, Vukovar koji je okrenut ka novim investicijama, Vukovar koji želi upravo kroz nove investitore jačati svoj položaj i ono što je najbitnije, osigurati svojim ljudima zaposlenje na području grada, a time potaknuti i one naše sugrađane koji su prije deset godina zbog ekonomske situacije napuštali grad ka povratku – poručio je Pavliček.

Jedan od sudionika foruma je i predsjednik Uprave Jadranskog naftovoda Stjepan Adanić, koji je istaknuo kako Vukovar, uz potporu Vlade Republike Hrvatske, zauzima sve važnije mjesto u razvoju istoka zemlje. Kao veliki potencijal grada i okolice posebno je izdvojio obnovljive izvore energije, osobito geotermalni potencijal.

– Ja vidim potencijal Vukovara, između ostalog što su rekli i gradonačelnik i zamjenik, u obnovljivim izvorima energije, naročito u geotermalnom potencijalu. To je veliki potencijal ovog kraja. Ja se nadam da će se to iskoristiti u dogledno vrijeme – rekao je Adanić. Govoreći o prometnoj i energetskoj infrastrukturi, Adanić je podsjetio da kroz vukovarsko područje prolaze važni infrastrukturni pravci, među njima i Jadranski naftovod, koji u Sotinu ima mjernu stanicu.

– Kroz tu mjernu stanicu dostavljamo naftu za čitavu Republiku Srbiju, jer bez nas Republika Srbija vjerojatno bi doživjela ekonomski kolaps kad ne bi dobivala naftu i s njima surađujemo korektno, poslovno i profesionalno – rekao je Adanić. Dodao je kako je dobro da se forum održava upravo u Vukovaru jer, kako je rekao, grad to zaslužuje zbog svoje povijesti, ali i zbog budućeg potencijala.

– Mislim da je dobro da se ovaj forum ovdje održava, da se više takvih foruma ovdje održava jer Vukovar to zaslužuje i ima veliki potencijal. I ja mislim da će se ovi lokalni projekti koje imaju i gradonačelnik i Županija i čitav ovaj kraj stopiti sinergijski s investitorima i da će to uroditi novim projektima za dobrobit ne samo Vukovara, nego i čitave ove regije, odnosno čitavog istoka Hrvatske –  poručio je Adanić.

Poseban naglasak Vukovar Business Foruma stavljen je na povezivanje domaćih poduzetnika s hrvatskim iseljeništvom. Predsjednik udruge Meeting G2 Antun Krešimir Buterin rekao je kako udruga već 11, odnosno 12 godina poslovno povezuje domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Ovogodišnja konferencija, rekao je, dvanaesta je koju organiziraju, a prvi put održava se u suradnji s Gradom Vukovarom.

– Po onom našem iskustvu u ovih jedanaest godina, s obzirom na to da smo okupili do sada 2300 sudionika iz 36 zemalja sa svih strana svijeta, interes hrvatskog iseljeništva za ulaganjima je prilično velik i sve veći –  rekao je Buterin. Istaknuo je i rezultate istraživanja koje je Meeting G2 proveo prošle godine među poslovnim ljudima hrvatskog podrijetla iz cijeloga svijeta.

– Pokazalo se da 46 posto ljudi razmišlja intenzivno da će iduće dvije godine uložiti u Hrvatsku ili se čak i vratiti u Hrvatsku – rekao je Buterin. Posebno je naglasio da se u Hrvatsku ne žele vraćati samo umirovljenici ili mladi studenti, nego i ljudi u punoj radnoj snazi.

– Ono što je također pokazalo to istraživanje jest činjenica da se više-manje vratiti žele i uložiti ljudi u punom radnom potencijalu, dakle, ne umirovljenici kako smo mislili ili mladi studenti, nego upravo ljudi u punom radnom elanu – rekao je Buterin. Prema njegovim riječima, upravo hrvatsko iseljeništvo predstavlja jedan od najvećih potencijala za ulaganja, a gradovi poput Vukovara trebaju dodatno otvoriti vrata toj suradnji.

– Hrvatska i gradovi poput Vukovara moraju još više učiniti da bi otvorili širom vrata iseljeništvu kao, po nama, najvećem potencijalu za ulaganja u sve segmente ekonomije koji su u mogućnosti konkretno grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije – poručio je Buterin. Naglasio je kako je jedna od ideja Meetinga G2 promicanje gospodarskih središta izvan Zagreba, odnosno decentralizacija ekonomije i društvenog sustava.

– Naša ideja je kroz Meeting G2 ovih pet godina da promoviramo centre koji nisu Zagreb. Mi jesmo Zagrepčani, ali ideja je da se decentralizira i ekonomija i društveni sustav cijeli – rekao je Buterin. Kao neke od vukovarskih potencijala izdvojio je geotermalne izvore, industrijsku konoplju i Luku Vukovar na Dunavu.

– Mogućnosti grada Vukovara su ogromne. Ono što smo vidjeli i sad u pripremi tema, govorimo o geotermalnim izvorima, govorimo o industrijskoj konoplji. Imate Luku Vukovar koja stoji na rijeci Dunav, koja je najprometnija rijeka u cijeloj Europi. Zašto to ne iskoristiti? – rekao je Buterin.

Poduzetnik, investitor i jedan od pionira hrvatske startup scene Saša Cvetojević gost je novog podcasta „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“. Partner je u investicijskoj grupi Futura Partners, osnivač regionalne mreže Mail Boxes Etc. Adriatic te investitor u niz zdravstvenih i tehnoloških projekata. Na pitanje kako odlučuje u koju industriju će investirati, kaže da pokušava pratiti trendove. – Cijeli svoj poduzetnički vijek, trideset pet plus godina, ne mogu reći da ima neki uzorak koji se konstantno ponavlja, ali s jedne strane sad kad sam malo stariji biram neke stvari koje znam i razumijem, a s druge strane, ako ulazim u nešto novo, onda pokušavam vidjeti nešto što bi se možda prvo svidjelo meni, što bih ja koristio. I onda se nekako nadam da bi takva neka stvar, pogotovo ako nije razvijena u Hrvatskoj, možda bila zanimljiva i drugima. Evo do sada sam manje-više pogađao – govori Cvetojević.

Izgubio sam desetak godina pokušavajući promijeniti javno zdravstvo

O ulaganju u privatne zdravstvene poliklinike Cvetojević kaže da se na to odlučio nakon što je shvatio da ne može promijeniti sustav javnog zdravstva. – Ja sam dugo vremena vjerovao i trošio dosta svoga vremena i energije na to da pokušam promijeniti javno zdravstvo. Bio sam u tri mandata član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Vjerovao sam da ako se nešto može promijeniti, onda se može promijeniti tamo. To su bili intenzivni kontakti sa Ministarstvom zdravstva i s ostalim ministarstvima. Ja sam bio mlad i naivan i vjerovao sam da ako ljudima daš argumente, ako im objasniš, da će ljudi shvatiti i krenuti barem dio tog sustava mijenjati. Onda sam tamo naučio da ustvari shvaćaju to dobro, ali nije ih briga. Svakog je briga za internu malu svoju okolinu u kojoj on sebi nešto može sitno ušićariti, a sve to vrijeme prodaje floskule prema van da on štiti i brani javno zdravstvo, brani radnike, brani nekoga. Stvarno sam bio desetak i više godina svog života potratio praktički pokušavajući nešto promijeniti i onda sam vidio da je bitka manje više uzaludna. I onda sam odlučio pokazati da postoji i drugačiji model jer je po meni, ključna ta mogućnost izbora. Ako vi kao pacijent možete izabrati između nekoga tko će doći na vrijeme, gdje nećete čekati mjesecima ili godinama, gdje ćete doći u nekakav uredan prostor, biti primljeni pristojno, gdje će biti profesionalno odrađen vaš pregled ili vaša terapija brzo i jasno i da su ti nalazi vrlo brzo napravljeni, to je nešto što onda pokazuje da se tako i može.

Akcija Možemo! protiv Medikola je pogrešna

Komentirao je i aktualnu inicijativu stranke Možemo! protiv obavljanja PET CT pregleda na teret HZZO-a u privatnoj poliklinici Medikol. – Država i javno zdravstvo kad kupi takav uređaj iz iskustva vidimo da će ga kupiti preskupo, jer ako i ne bude otkrivena neka afera, uvijek će ga kupiti skuplje nego ti, ja ili netko tko se o tome stvarno brine. Drugo, često puta će ga kupiti neadekvatno jer ne zna što kupuje. Ja radim dosta u poslu javne nabave već 23 godine i to su takve gluposti na koje nailazim. Nekad je sreća što još imam kose, nisam ju počupao. Treća stvar je – kad ga i kupi neadekvatnog taj uređaj će  staviti u prostor koji često puta nije pripremio kako treba, gdje neće biti dovoljno struje. I onda uređaj stoji spakiran mjesecima. Ako i to sve skupa prođe relativno dobro, onda će ga staviti raditi jednu smjenu. Zašto? Zato što često puta u drugoj smjeni nema doktora. Onda ako i to riješi, ako se nešto pokvari, onda opet mora ići na javnu nabavu, koja je spora i neefikasna. Onda opet stoji jer nema tog dijela itd itd. i to se sa većinom opreme u zdravstvu i događa. I sad kad vi to sve skupa zbrojite taj pregled će biti skuplji nego da ste vi na tržištu – objašnjava Saša Cvetojević. Ističe da posao HZZO-a nije spašavati bolnice koje su u dugovima nego pacijentu pružiti najbolju medicinsku uslugu, neovisno je li ta usluga u javnom ili privatnom zdravstvu.

Još uvijek je teško otvoriti pravu privatnu bolnicu

Upitan koje su to usluge bolje u privatnom, a koje još uvijek u javnom zdravstvu Cvetojević ističe velik broj stručnog medicinskog osoblja u javnim bolnicama. – I dalje u javnom zdravstvu imamo jedan fenomenalan sustav liječnika i ostalih djelatnika koji iznimnim trudom i radom u biti drže sustav. I to je pitanje dokad će ga držati. I sad je pitanje što se gdje radi bolje. Pa u javnom zdravstvu to su sigurno veliki zahvati, što je u privatnom zdravstvu još uvijek dosta ograničeno. Još uvijek je jako teško ili gotovo nemoguće otvoriti privatnu pravu bolnicu. S druge strane, sva dijagnostika i svi pregledi koji se u javnim bolnicama čekaju nekad i godinama u privatnom zdravstvu mogu obaviti vrlo brzo, obično za koji dan – zaključuje Saša Cvetojević.

U podcastu je Saša Cvetojević govorio i o logističkom biznisu, iskustvima s ulaganjem u startupove i projektu VR free rooming arene u Zagrebu. Cijeli podcast „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ gledajte na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika ili slušajte na platformi MixCloud.

Dodatak kolektivnom ugovoru za zaposlenike riječkih dječjih vrtića, kojim se povećavaju materijalna prava radnika, među kojima i bruto osnovica za obračun plaća, te se uvodi naknada za prehranu, potpisali su u četvrtak gradonačelnica Iva Rinčić i predstavnici sindikata.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Dodatkom ugovoru povećana je osnovice za plaće s 1004,87 eura na 1040 eura, što je iznad državne osnovice, i uvedeni su naknada za prehranu od 100 eura i dodatak za otežane uvjete rada od 10 posto za kuhinjsko osoblje u centralnim kuhinjama, izvijestili su iz gradske uprave.

Nematerijalna prava uključuju pravo na plaćeni dopust za obranu završnog rada, povoljniju regulaciju uvećanja plaće voditeljima podcentara, povoljniju regulaciju dodatka za rad u smjenama te obvezu ranijeg informiranja radnika o organizaciji rada.

U gradskom proračunu će za to biti izdvojeno više od 1,1 milijun eura u ovoj godini, te gotovo 1,7 milijuna eura u 2027. i sljedećim godinama.

„Ovaj iskorak nije samo pitanje povećanja plaća, već i ulaganje u našu djecu, odgoj i obrazovanje, koji će u konačnici osigurati bolje uvjete za rad odgojiteljima i svim zaposlenicima. Zaposlenici dječjih vrtića ključna su karika u odgoju budućih generacija, a Grad Rijeka nastavit će ulagati u njihove uvjete rada, obrazovanje i profesionalni razvoj“, poručila je Rinčić.

Naglasila je kako potpisani ugovor jasno pokazuje opredijeljenost da se sustav predškolskog odgoja podigne na višu razinu, čime se postavljaju novi standardi u Hrvatskoj.

„Osim što su u proteklih pet godina plaće zaposlenika u sustavu vrtića porasle za 150 posto, dodatno je usuglašen paket materijalnih i nematerijalnih prava koji se temelje na dugogodišnjem ulaganju, kao i temeljitom razmatranju specifičnih potreba sustava predškolskog odgoja,“ kazala je.

Ingrid Čavić iz Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske upozorila je da se u vrtićima i dalje osjeća nedostatak radnika u svim područjima, od odgojitelja i stručnih suradnika do pomoćno-tehničkog osoblja.

„Uvjeti rada su otežani no, nadamo se da će se to u budućnosti promijeniti. Trebamo uložiti zajedničke napore kako bismo ljudima pokazali da ih uvažavamo i tako postali privlačni budućim radnicima, a to možemo postići suradnjom, poštivanjem i kvalitetnim socijalnim dijalogom,“ naglasila je.

Predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Vedran Sabljak ocijenio je kako dodatak kolektivnom ugovoru u kontekstu materijalnih prava ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, Rijeku smješta u sam vrh.

„Time su dokazuje da se u Rijeci cijeni predškolski odgoj i obrazovanje kao prva, možda i najvažnija stepenica u obrazovanju naših najmlađih sugrađana“, kaže Sabljak.

Talijanska podružnica španjolske dostavne službe Glovo pristala je povećati plaće radnicima za 40 posto nakon nagodbe s milanskim tužiteljstvom koja bi trebala dokinuti sudsku upravu.

PREHRANA

Glovo proširio svoju ponudu u Hrvatskoj s čak sedam novih brendova i 40 novih lokacija

Tužitelji su u veljači naložili ogranku Foodinho da „regulira” do 40.000 dostavljača, pokrenuvši istragu protiv izvršnog direktora zbog sumnje da iskorištava radnike.

Prema sporazumu, Glovo je pristao povećati plaće svojih dostavljača na najmanje 14 eura po satu, s 10 eura predviđenih važećim kolektivnim ugovorom za taj sektor. Glovo, kojim upravlja njemački Delivery Hero, naveo je da je surađivao s tužiteljima na izradi plana koji bi „ojačao njihove standarde” poslovanja.

Dokument kojim je Foodinho u veljači stavljen pod sudski nadzor navodi da su mnogi dostavljači plaćeni ispod granice siromaštva – u prosjeku 2,5 eura po dostavi. U nekim slučajevima plaća je bila više od 75 posto ispod praga siromaštva, prema dokumentu koji je uključivao svjedočanstva 39 radnika migranata.

Minimalni egzistencijalni iznos plaće za radnike u Italiji iznosi 1.245 eura mjesečno.

Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica blago pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta, jer ulagači s oprezom prate razvoj situacije na Bliskom istoku.

zagrebačka burza

Jadroplov plus 9,7 posto, Jadroagent najveći gubitnik

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, nakon jučerašnjeg skoka za 1,5 posto. Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,37 posto, frankfurtski DAX 0,30 posto, na 24.660 bodova, a pariški CAC 0,20 posto, na 8.100 bodova.

Ulagači s oprezom prate razvoj situacije na Bliskom istoku, nakon što je jučer predsjednik SAD-a Donald Trump poručio da su pregovori s Iranom u završnoj fazi, ali i da su mogući novi napadi ako Teheran ne pristane na dogovor.

Azija oporavlja četiri dana gubitaka: Softbank plus 20, Kospi plus 8 posto

Na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u plusu više od 2 posto, nadoknadivši gubitke iz prethodna četiri dana. Cijene dionica u Indiji, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji porasle su između 0,1 i 8,4 posto, dok su u Hong Kongu i Šangaju pale između 1 i 2 posto.

Pozitivno su na azijske burze utjecali bolji nego što se očekivalo kvartalni rezultati Nvidije – no cijena dionice tog proizvođača čipova trenutno je u minusu oko 1 posto.

Dionica Softbanka skočila je gotovo 20 posto, potaknuvši snažan rast japanskog Nikkei indeksa. Pozitivno su na Tokijsku burzu utjecali i podaci o većem nego što se očekivalo rastu japanskog izvoza i uvoza.

Najviše je skočio južnokorejski Kospi indeks, više od 8 posto. Najveća dobitnica bila je dionica Samsunga, s rastom od više od 6 posto – tehnološki div izvijestio je da je izbjegnut štrajk više od 47 tisuća zaposlenika nakon napretka u pregovorima o plaćama.

„Tehnologija ponovno potiče tržište. U fokusu je tema o umjetnoj inteligenciji, pa su strahovanja od rasta inflacije i kamata pala u drugi plan”, kaže Carol Schleif, strateginja u tvrtki BMO Private Wealth.

U ožujku je najnižu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) primilo čak 330.385 hrvatskih umirovljenika. Riječ je o mirovinama za veljaču, a koje su u prosjeku iznosile 414,98 eura, uz prosječan mirovinski staž od 28 godina, 7 mjeseci i 11 dana.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Najveću skupinu čine korisnici starosne najniže mirovine. Takvih je bilo 259.514, a prosječno su primali 429,13 eura. Njihov prosječan staž iznosio je 30 godina, 8 mjeseci i 12 dana. Invalidsku najnižu mirovinu primalo je 42.086 korisnika, s prosjekom od 418,44 eura, dok je obiteljsku najnižu mirovinu primalo 28.785 korisnika, s prosječnim iznosom od 282,36 eura, piše Moje vrijeme.

Tko prima najnižu mirovinu?

Najniža mirovina nije jednak iznos koji svi korisnici primaju neovisno o stažu. Ona se određuje osiguraniku kojem bi mirovina izračunata na temelju navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća bila niža od zakonom propisane najniže mirovine. U tom slučaju najniža mirovina određuje se po službenoj dužnosti.

U praksi je riječ uglavnom o ljudima koji su velik dio radnog vijeka radili za niske plaće ili minimalac pa njihove uplate u mirovinsko osiguranje nisu dovoljne da bi im redovna mirovinska formula osigurala propisani najniži iznos po godini rada. Zato se njihova mirovina solidarno nadograđuje do zakonom određene najniže razine.

Njihov se broj u 12 mjeseci povećao

Godinu dana ranije najnižu mirovinu primala su 320.102 umirovljenika, što znači da se njihov broj u 12 mjeseci povećao za 10.283. Porastao je i prosječni iznos najniže mirovine. U veljači 2025. godine prosječni neto iznos bio je 360,33 eura. To je povećanje od 54,65 eura, odnosno oko 15 posto.

Rast najniže mirovine posljedica je redovitih usklađivanja mirovina, ali i mirovinske reforme koja se primjenjuje od 1. siječnja 2026. Njome je najniža mirovina povećana sa 103 na 106 posto aktualne vrijednosti mirovine za svaku godinu mirovinskog staža. Pritom se primjenjuju i polazni faktor te mirovinski faktor. Uz to, prosječan staž umirovljenika na najnižoj mirovini povećao se za tri mjeseca.

Od 1. siječnja 2026. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 15,73 eura.

Novi bazenski kompleks u Španskom je u završnoj fazi izgradnje, a otvorenje se očekuje tijekom ljeta.

MENADŽERSKA TRANSAKCIJA

Član Uprave Atlantic Grupe prodao dionice

Kompleks se prostire na gotovo šest tisuća četvornih metara, a sadržava veći sportsko-rekreacijski bazen, manji edukacijsko-rehabilitacijski, saunu i wellness zonu te tribine za 300 gledatelja.

Ali jedno nedostaje – parkiralište. Naime, parkiralište je trebalo biti izgrađeno na prostoru staze za karting, na zemljištu koje je bilo u koncesiji do 2015. Grad je tražio povrat parcele jer je riječ o gradskom zemljištu, ali tadašnji koncesionar nije se htio iseliti bez naknade.

– Parkirne potrebe bazena predviđene su planom iz 2025. godine, detaljnim planom uređenja naselja Špansko Oranice u obodnim ulicama. I tu je predviđeno oko 90 parkirnih mjesta – rekao je u veljači Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika grada Zagreba i dodao:

– Nadamo se da ćemo uskoro riješiti višegodišnji imovinski spor s ilegalnim posjednikom karting staze i onda bi se na tom djelu moglo osigurati još dodatnih 50 parkirnih mjesta. Dakle ukupno 140.

Uskoro se očekuje otvaranje bazena, no zasad se ne naziru parkirališna mjesta. Možda se u sljedećim mjesecima i to realizira u projektu vrijednom 34 milijuna eura. To je prvi javni bazen na zapadnom dijelu grada.

Automobilska industrija u Europi posljednjih godina prolazi kroz snažnu transformaciju, no tempo promjena ne određuju samo regulative i tehnološki trendovi. Jednako važno pitanje postaje što kupci, tvrtke i flote zaista trebaju od vozila koja dolaze na tržište. Elektrifikacija, novi pogonski sklopovi i razvoj gradskih zona mijenjaju pravila, ali uspjeh pojedinog modela sve više ovisi o tome koliko dobro odgovara stvarnim potrebama korisnika.

Upravo je na tom tragu Ford u Salzburgu pred europskim partnerima predstavio nove planove za Europu. Najavljeni su Ranger Super Duty, potpuno električni Transit City i pet potpuno novih osobnih modela koji će do kraja 2029. stići na europsko tržište. Riječ je o planu koji istodobno pokriva gospodarska vozila, elektrifikaciju gradskih flota i novu liniju osobnih modela razvijenih za europske vozače.

Poruku je sažeo Jim Baumbick, predsjednik Forda u Europi: “Mi ne gradimo vozila kako bismo zadovoljili regulatorne uvjete. Gradimo ih za ljude. Najbrža ruta do nultih emisija je ona koju će kupci stvarno odabrati.”

Europski modeli za europske kupce

Najava pet potpuno novih osobnih modela do kraja 2029. važan je dio Fordove europske strategije. Svi će se modeli proizvoditi u Europi, za europske vozače, čime se naglasak stavlja na lokalne potrebe, vozne navike i specifične uvjete europskih cesta.

Među najavljenim modelima je novi član Bronco obitelji, čvrsto građen kompaktni terenski SUV s više vrsta pogona, čija proizvodnja kreće 2028. godine u Fordovoj tvornici u Valenciji u Španjolskoj. U planu je i novo malo električno vozilo u B segmentu, hatchback s prepoznatljivim dizajnom i karakterističnim Fordovim voznim dinamikama.

Ford najavljuje i mali električni SUV, dinamičan potpuno električni model prilagođen gradu, dok će novu liniju do kraja 2029. upotpuniti dva crossover modela s više vrsta pogona. Novi modeli oslanjat će se na Fordovu trkaću baštinu, posebno rally, uz vozne dinamike prilagođene europskim cestama, od alpskih prijevoja i kaldrme do krivudavih obalnih putova.

Gospodarska vozila za radne i gradske izazove

Drugi važan dio Fordova plana odnosi se na gospodarska vozila. Ranger Super Duty proširuje obitelj Rangera prema najzahtjevnijim terenskim i komercijalnim poslovima. Ranger je već 11 godina zaredom najprodavaniji pick-up u Europi, a nova izvedba namijenjena je korisnicima kojima vozilo mora odgovoriti na ekstremne radne uvjete, uključujući hitne službe, šumarstvo, rudarstvo i vojsku.

Ranger Super Duty donosi ukupnu kombiniranu masu od 8 tona, vučnu masu do 4,5 tona i nosivost gotovo 2 tone. Uz to dolaze ojačan ovjes i dodatna zaštita podvozja, izravno iz tvornice. Time Ford cilja na segment teških radnih vozila u kojem se traže serijska vozila spremna za specifične profesionalne primjene.

Transit City, s druge strane, odgovara na promjene u europskim gradovima. Riječ je o potpuno električnom kombiju razvijenom za flote koje rade u gusto naseljenim urbanim područjima, osobito ondje gdje gradovi uvode zone dopuštene samo za električna vozila. Model dolazi u jednoj visoko standardiziranoj izvedbi i tri varijante, uključujući šasiju s kabinom za različite nadogradnje, a u salone stiže krajem ove godine.

Fordov europski plan zato ne govori samo o novim modelima, nego o prilagodbi tržištu koje se mijenja u više smjerova odjednom. Osobni automobili razvijaju se za europske vozače, gospodarska vozila za zahtjevne profesionalne zadatke, a električni Transit City za flote koje moraju pratiti nova pravila urbanog prometa. U tom spoju regulative, poslovnih potreba i korisničkih očekivanja Ford pokušava ponuditi ono što je danas možda i najvažnije: vozila koja imaju jasnu ulogu na tržištu.

Strane kompanije najavile su u 2025. najmanje investicijskih projekata u Njemačkoj od 2009. godine, raspirivši strahovanja da sklonost stranih ulagača poslovanju u najvećem europskom gospodarstvu kopni, pokazalo je istraživanje savjetodavne kompanije EY.

Novi zakon

‘Rasulo’ prijeti tisućama hrvatskih građana, bez tog papira od 1. siječnja kreću veliki problemi

Strani ulagači najavili su lani ukupno 548 projekata, za 10 posto manje nego u 2024., utvrdio je EY.

Brojka je ujedno najmanja od 2009. godine, dodaju.

EY provodi istraživanja od 2006. godine i ne navodi vrijednost investicija, napominjući tek da prati projekte koji rezultiraju otvaranjem novih pogona i novih radnih mjesta.

Prema broju novih investicijskih projekata u 2025. Njemačka je zauzela treće mjesto u Europi, iza Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, s 852 odnosno 730 stranih investicijskih projekata. Međutim, obje zemlje bilježile su oštriji postotni pad njihovog broja nego Njemačka.

U Europi u cjelini strani investitori najavili su lani 5.026 novih ili proširenih projekata, za sedam posto manje nego u 2024., pokazali su podaci EY-a. Brojka obuhvaća investicije iz zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine, ali i projekte koje europske kompanije provode izvan matične države.

Njemačka zaostaje za konkurentnim europskim lokacijama koje su provele reforme, uključujući digitalizaciju javne uprave i pojednostavljivanje poreznog sustava, rekao je čelnik njemačke podružnice savjetodavne kompanije EY Henrik Ahlers.

Među ključnim preprekama za strane investicije u Njemačkoj Ahlers je istaknuo visoke poreze, povišene troškove rada, skupu energiju i birokraciju.

Predodžba o sigurnom ekonomskom utočištu i poslovnoj lokaciji visoke kvalitete gotovo je u potpunosti izblijedjela, zaključio je Ahlers.

Projekt Nacionalne dječje bolnice u Blatu ulazi u novu fazu nakon što je Grad Zagreb, u jednoj od većih imovinskih nagodbi između Grada i Republike Hrvatske, odlučio državi prepustiti više od pola milijuna četvornih metara zemljišta povezanog s nikad dovršenom Sveučilišnom bolnicom, piše Jutarnji list.

Grad će, umjesto novca, dobiti niz manjih nekretnina po Zagrebu – od oranica, livada i pašnjaka do dvorišta, skladišta i poslovnog prostora. Te bi nekretnine trebale poslužiti za javne sadržaje kao što su vrtići, škole, domovi za starije, bazen i socijalna ustanova.

Zemljište u Blatu procijenjeno je na 14,4 milijuna eura, no Zagrebu će u okviru dogovora biti priznato pola tog iznosa – 7,2 milijuna eura.

Jadrolinija je lani ostvarila 195,1 milijuna eura ukupnih prihoda, a zbog povećanih i sustavnih ulaganja u razvoj kompanije, sigurnost flote i modernizaciju, godina je zaključena s gubitkom od 8,7 milijuna eura, priopćila je ta kompanija u četvrtak.

Odluka Vlade

Opozvani čelnik Jadrolinije imenovan za člana Uprave ACI-ja

Ukupni rashodi lani su povećani za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 203,8 milijuna eura. Tijekom 2025. prevezeno je 12,6 milijuna putnika te 3,8 milijuna vozila – 2,6 posto više vozila u odnosu na prethodnu godinu.

Inflacija, sigurnost flote i digitalizacija podigli rashode

Na rast rashoda ponajprije su utjecali povećani troškovi održavanja i opskrbe uslijed inflacijskih pritisaka i globalnog rasta cijena te opsežna strateška ulaganja. Značajna sredstva usmjerena su u podizanje sigurnosnih standarda i poboljšanje uvjeta rada pomoraca.

Nastavljena su ulaganja u digitalizaciju – provedeni su projekti modernizacije internih procesa, razvoja sustava prediktivnog održavanja flote i usklađivanja s NIS2 direktivom. Lani je predstavljena nova mobilna aplikacija, razvijen je chatbot i virtualni putni asistent.

Metanol i električni brodovi

Predsjednik Uprave Robert Blažinović istaknuo je da je „velik dio posla odrađen, no pred nama je dugoročan proces koji zahtijeva dodatna ulaganja u organizacijsku strukturu kako bismo uspješno ostvarili suradnju s međunarodnim financijskim institucijama.”

Lani je značajan dio aktivnosti bio usmjeren na suradnju sa Svjetskom bankom i Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC). U okviru projekta „Zelen i učinkovit pomorski putnički prijevoz u Hrvatskoj” definirani su okviri za transformaciju flote i dekarbonizaciju. Fokus će biti na brodovima s alternativnim pogonskim rješenjima – trajetima na biodizel i metanol te električnim putničkim brodovima.

Potkraj prošle godine Jadrolinija je s IFC-om potpisala pismo namjere o pripremi investicijskog ciklusa.

Sezona 2026. uz dozu opreza

Što se tiče ovogodišnje sezone, prvi pokazatelji pojačanog prometa vidljivi su u rezultatima uskrsnog i prvomajskog vikenda. Unatoč tome, očekivanja za 2026. su s dozom opreza zbog neizvjesne geopolitičke situacije, rasta cijena goriva i mogućih promjena u turističkim tokovima.

Većina Jadrolinijinih brodova završila je planirane remonte, a puna operativna spremnost očekuje se do službenog početka sezone.

Dok napetosti između predsjednika Donalda Trumpa i Europe ne jenjavaju, kontinent ubrzava poteze za smanjenje ovisnosti o američkoj tehnologiji. Francuska predvodi ovaj pokret, razvijajući vlastite alate i potičući prelazak na softver otvorenog koda kako bi zaštitila svoje podatke i osigurala stratešku autonomiju, piše Wired.

Carine na američku robu

Ako će Washington kršiti obveze ili ako ugrozi europske proizvođače EK može suspendirati sporazum

Gradovi i vlade napuštaju Microsoft Office u korist alternativa otvorenog koda, prebacuju lokalnu umjetnu inteligenciju na europske pružatelje usluga u oblaku i sele obrambene podatke na sustave bez američkog utjecaja. Cilj je jasan: smanjiti oslanjanje na američku tehnologiju zbog zabrinutosti oko sigurnosti podataka, nepredvidljivosti Trumpove administracije i promjenjivih cijena.

Francuska vlada: 40.000 službenika napušta Zoom i Teams

„Mi ne objašnjavamo samo što želimo učiniti, mi smo to već i učinili”, izjavila je Stéphanie Schaer, voditeljica DINUM-a – francuskog ministarstva za digitalnu transformaciju. Više od 40 tisuća zaposlenika francuske vlade počelo je koristiti domaću videokonferencijsku platformu Visio, a ostatak državne uprave oprostit će se od Zooma, Microsoft Teamsa i sličnih alata do 2027. godine.

Kao dio te inicijative, DINUM razvija paket alata za produktivnost pod nazivom „LaSuite” – koji uključuje aplikaciju za poruke Tchap (420.000 aktivnih korisnika), zamjenu za Gmail pod nazivom Messagerie, uređivač teksta Docs i proračunske tablice Grist. Krajem travnja Francuska je objavila i preseljenje zdravstvene podatkovne platforme s Microsofta na lokalnog pružatelja Scaleway.

ICC izgubio pristup Outlooku – Europa se probudila

Pravi poziv na buđenje stigao je u svibnju 2025., kada je glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Karim Khan izgubio pristup e-pošti na Microsoft Outlooku, a bankovni računi su mu bili zamrznuti – nakon što je Trump potpisao uredbu o sankcijama zbog naloga za uhićenje Benjamina Netanyahua.

Incident je poslužio kao oštar podsjetnik na golemu moć koju američke tehnološke tvrtke mogu iskoristiti za promicanje američkih interesa. U studenom je ICC objavio da prelazi na europsku alternativu otvorenog koda OpenDesk.

Lyon napustio Office, sad prelazi na Linux

Grad Lyon s oko devet tisuća zaposlenika prebacio je 70 posto zaposlenika s Microsoft Officea na OnlyOffice te planira uvesti i Linux kao operativni sustav. Zamjenik gradonačelnika Valentin Lungenstrass kaže da su napori za iskorjenjivanje američke tehnologije počeli oko 2020., ali su se ubrzali u posljednjih godinu dana.

Slični pokreti aktivni su u Nizozemskoj, Austriji, Belgiji, Danskoj, Finskoj i Njemačkoj.

70 posto europskog oblaka u rukama Amerikanaca

Unatoč zamahu, europski napori imaju svoja ograničenja. „Američke tvrtke dominiraju svim glavnim softverskim slojevima”, zaključuje se u nedavnom izvješću Europskog parlamenta. Usluge u oblaku Googlea, Microsofta i Amazona koristi oko 70 posto tržišta EU, a 80 posto europske potrošnje na softver odlazi američkim tvrtkama.

Problem je i tzv. Cloud Act – zakon koji američkim tijelima daje mogućnost da zatraže pristup podacima pohranjenim na poslužiteljima diljem svijeta. „To je za nas crvena linija“, kaže Schaer.

Henri Verdier, bivši francuski veleposlanik za digitalna pitanja, smatra da potpuno napuštanje nije ni moguće ni poželjno. „Čak i ako se riješite Outlooka, vjerojatno i dalje imate američki operativni sustav na telefonu. Danas nemamo prave alternative nekim tehnološkim divovima“, zaključuje Verdier.

Bez 300.000 eura ostala je 64-godišnja žena s područja Krapinsko-zagorske županije nakon što je mjesecima putem internetske platforme za ulaganja komunicirala s nepoznatim osobama koje su joj obećavale zaradu, priopćila je policija u četvrtak.

MENADŽERSKA TRANSAKCIJA

Član Uprave Atlantic Grupe prodao dionice

Prema prijavi, žena je u više navrata uplaćivala novac prema uputama osoba s kojima je komunicirala, a dio sredstava povremeno joj je bio isplaćivan, kako bi stekla dojam ostvarivanja zarade i sigurnosti ulaganja. Kada je zatražila novu isplatu sredstava, nije joj odobrena, što je ženu navelo da posumnja u prijevaru.

Materijalna šteta procjenjuje se na oko 300.000 eura, a policija provodi kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja okolnosti i pronalaska prevaranata.

Policija upozorava građane da budu posebno oprezni prema učestalim i neočekivanim pozivima u kojima se obećava brza i velika zarada uz tvrdnje da je ulaganje sigurno ili vremenski ograničeno. Dodatni znak za uzbunu su tvrdnje da je investicijska ponuda dostupna samo određenoj osobi i zahtjevi da se o njoj ne govori drugima.

Građanima savjetuju da prije bilo kakvog ulaganja zatraže neovisan financijski savjet te da s oprezom pristupaju nenajavljenim telefonskim pozivima i ponudama ulaganja koje obećavaju zajamčen povrat ili sigurnu dobit. Preporučuju i bilježenje telefonskog broja pozivatelja te samostalnu provjeru identiteta preko službenih kontakata organizacije, a ne brojeva koje dostave sami pozivatelji.

Policija dodatno upozorava da prevaranti često koriste informacije dostupne na internetu i društvenim mrežama kako bi djelovali uvjerljivo, zbog čega građani ne bi smjeli pretpostaviti da je riječ o legitimnim osobama samo zato što raspolažu određenim osobnim podacima.

Eurozastupnici su u četvrtak podržali europsku građansku inicijativu „Zaustavimo uništavanje videoigara” i pozvali Europsku komisiju da predloži zakonodavni okvir kako bi se osiguralo da se igračima prestane naprasno uskraćivati pristup korištenju kupljenog proizvoda.

Novi optimizam

Prihodi industrije videoigara doseći će 350 milijardi dolara do 2030.

Inicijativa je prikupila 1.294.188 valjanih potpisa i zadovoljila minimalan prag u 24 od 27 članica. U Hrvatskoj je minimalan prag potpisa 8.460, a ovu inicijativu potpisalo je 14.403 građana.

Izdavači gase igre i brišu ih s uređaja – to treba postati ilegalno

Organizatori inicijative upozoravaju da sve veći broj izdavača prodaje videoigre koje zahtijevaju stalnu internetsku vezu s izdavačem. Do problema dolazi kada izdavači, čim prestanu pružati podršku, prekinu vezu neophodnu za funkcioniranje igre i unište sve radne kopije.

Predstavnici inicijative ističu da takva praksa „lišava europske građane njihove imovine jer im u nepredvidivom i proizvoljnom trenutku uskraćuje pristup proizvodu koji su kupili” i žele osigurati da se igre, jednom kada postanu „offline”, mogu nastaviti igrati u nekom obliku.

Cavazzini: pravo na popravak mora obuhvatiti i digitalno okruženje

Eurozastupnica Zelenih Anna Cavazzini, predsjednica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, rekla je da su građani uputili jasan zahtjev institucijama „da se privede kraju prisilna i prerana smrt videoigara“. Naglasila je i da bi se pravo na popravak trebalo odnositi ne samo na fizičke uređaje, već i na digitalno okruženje.

Bugarski eurozastupnik Ilhan Kyuchyuk rekao je da videoigre „nisu samo zabava, već i umjetnost, inovacija i ključan dio naše kulture”, dok je predsjednik Odbora za predstavke Bogdan Rzońca istaknuo da „ova rasprava nadilazi sektor videoigara i tiče se zaštite potrošača i povjerenja u jedinstveno digitalno tržište“.

Povjerenik Komisije Apostolos Tzitzikostas naglasio je da su videoigre „jedna od vodećih kreativnih industrija čiji se prihodi procjenjuju na 170 milijardi eura globalno i 22 milijarde eura u EU”.

Europska komisija dužna je odgovoriti inicijativi do 27. srpnja ove godine i obrazložiti hoće li predložiti novi zakon.

Hrvatska pošta će u tjednu u kojem se obilježava Dan državnosti Republike Hrvatske pustiti u optjecaj tri tematski prigodne marke, popraćene prigodnim omotnicama prvog dana (FDS).

Tjedan Hrvata izvan RH: prvi put na poštanskoj marki

U ponedjeljak, 25. svibnja, bit će objavljena prigodna marka kojom se prvi put obilježava Tjedan Hrvata izvan RH. Autorica marke je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, a motiv je zemljovid svijeta s označenom rasprostranjenošću hrvatskog iseljeništva.

Time se Hrvatska pošta pridružuje nacionalnom obilježavanju novouspostavljene manifestacije posvećene iseljeništvu RH koje, prema procjenama, obuhvaća više od 3,2 milijuna ljudi diljem svijeta.

Hrvatska vojna tradicija: četiri odlikovana vojnika na bloku maraka

U četvrtak, 28. svibnja, objavljuje se treće izdanje serije Hrvatska vojna tradicija – prigodni poštanski blok koji se sastoji od četiriju maraka. Motivi su odlikovani vojnici hrvatskog podrijetla: general Marko Slivarić Heldenburški, bojnik Vjekoslav Lujo Cukela, nadnarednik Petar Herceg Tonić i general Stanisław Maczek.

Autorica prigodnoga poštanskog bloka je zagrebačka dizajnerica Sabina Rešić, a izdanje prate i četiri prigodne dopisnice.

„Tvoja zemlja” Vice Vukova dobiva vlastitu marku

Prigodna marka Hrvatske domoljubne pjesme – „Tvoja zemlja” – izlazi u petak, 29. svibnja. Marka je djelo Duje Šegvića, dizajnera iz Splita, a motiv je stilizirani pleter i odabrani stihovi pjesme.

Poznata pjesma objavljena je u proljeće 1971., u jeku studentskih i društvenih previranja poznatijih kao Hrvatsko proljeće. Stihove je napisao Drago Britvić, melodiju aranžirao Alfi Kabiljo, a pjesmu otpjevao Vice Vukov — koja je postala njegov zaštitni znak.

Marke se mogu pronaći u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini epostshop.hr.

Najavljenoj izgradnji podatkovnog centra za umjetnu inteligenciju (AI) u sklopu projekta Pantheon AI u Topuskom mora prethoditi izgradnja energetske infrastrukture, stoga se u četvrtom kvartalu 2027. planira započeti gradnja dalekovoda i trafostanice, što je investicija od 400 do 450 milijuna eura.

Naglasili su to u srijedu na prvom susretu s novinarima Mario Gudelj, voditelj projekta i Bruno Štambak, izvršni direktor Dalekovod Grupe, članice Končar Grupe koja je partner u tom megaprojektu izgradnje podatkovnog centra za AI, vrijednom 50 milijardi dolara, piše Hina. Odgovarajući na pitanja novinara, Gudelj je rekao da je ta investicija već osigurana i da novac nije problem. I dalje stoje, dodao je, najave ambicioznih planova da prvi korisnici u taj centar uđu u prvom kvartalu 2029. godine.

Pogrešne informacije

Gudelj i Štambak su ocijenili da je do sada u medijima i javnom prostoru bilo puno pogrešnih informacija o tom projektu, posebice oko potrošnje struje i cijenama. “Priča o dopremi potrebne električne energije je vrlo jednostavna, morate imati izgrađenu novu, 400-kilovoltnu infrastrukturu. Tako je za realizaciju tog projekta u planu izgraditi četiri dalekovoda duljine 300 kilometara i trafostanicu, koja će biti najveća u Hrvatskoj i predana u korištenje Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS)”, istaknuo je Gudelj.

Ta će infrastruktura imati vrlo veliki faktor sigurnosti za napajanje samog centra, za koje je potreban jedan gigavat, odnosno jedan dalekovod, a grade ih četiri, svaki snage od oko 1,3 gigavata, dodao je.

Na pitanje od kuda će energija dolaziti, Gudelj je rekao da je neće koristiti s hrvatskog tržišta, nego će je nabaviti putem dugogodišnjih ugovora koji se već sada potpisuju. Prvi takav ugovor već je potpisan s europskom kompanijom Greenvolt, a struju će nabavljati i od privatnih proizvođača obnovljivih izvora energije, nadaju se da će je većinom moći kupiti u Hrvatskoj.

“Kompletnu potrošnju električne energije u budućem podatkovnom centru planiramo iz obnovljivih izvora, iz solarnih, vjetro i geotermalnih elektrana te hidroelektrana, ako će biti moguće. Plan je i da gradimo baterijske spremnike, a ukupno tim procesom unapređujemo električnu mrežu Hrvatske i vjerujemo da ćemo na tu mrežu, kad izgradimo svoju infrastrukturu, moći priključiti dodatnih preko pet gigavata obnovljivih izvora, za što trenutno postoje projekti u Hrvatskoj, koji čekaju početak izgradnje”, kazao je Gudelj.

Struja neće poskupjeti

Pojasnio je da im treba možda dva gigavata kombinacije obnovljivih izvora da zadovolje buduću godišnju potrošnju struje podatkovnog centra, a sva ostala energija se može koristiti na tržištu za neke druge potrošače. Kako navodi, zbog povećane proizvodnje struje u idućih pet godina, neće stvoriti nestašicu električne energije u električnom sustavu RH, niti će biti tržišnog mehanizma da struja poskupi.

Podsjećajući da Končar grupa, kao i Dalekovod, imaju puno iskustva u gradnji takve energetske infrastrukture u svijetu, Štambuk je kazao da je ovo za njih “rutina”. “Ponosni smo što nas je investitor prepoznao kao strateškog partnera koji može izvesti ovako kompleksan posao i takve infrastrukturne objekte koji se nakon završetka gradnje predaju u vlasništvo HOPS-a te će biti na raspolaganju i njima i cijeloj Hrvatskoj”, istaknuo je Štambak. Gudelj je zaključno poručio da se trenutno izrađuje studija zaštite okoliša, koja će biti gotova “za par mjeseci”, i a podatkovni centar neće negativno ujecati na okoliš.

Njemačka planira veliku reformu sustava izdavanja vozačkih dozvola kojom bi polaganje ispita trebalo postati jeftinije, jednostavnije i digitaliziranije.

MENADŽERSKA TRANSAKCIJA

Član Uprave Atlantic Grupe prodao dionice

Vlada je već usvojila nacrt zakona koji predviđa online nastavu, manje obaveznih vožnji i kraće ispite, a nova pravila trebala bi stupiti na snagu početkom 2027. godine, piše Fenix magazin.

Reforma sustava izdavanja vozačkih dozvola ima cilj smanjiti troškove i modernizirati proces polaganja.

Novi zakonski prijedlog, koji je usvojio savezni kabinet, predviđa više digitalne nastave, manje birokracije i jednostavnije procedure, a nova pravila trebala bi stupiti na snagu početkom 2027. godine.

Vozačka dozvola ključ je osobne slobode

Ministar prometa Patrick Schnieder izjavio je kako vozačka dozvola ne smije postati privilegij dostupna samo imućnijima.

„Vozačka dozvola ključ je osobne slobode, posebno u područjima gdje javni prijevoz nije dovoljno razvijen“, poručio je ministar.

Prema podacima njemačkog Ministarstva prometa, polaganje vozačkog ispita za osobni automobil trenutačno u prosjeku košta oko 3.400 eura.

Više digitalne nastave i manje posebnih vožnji

Reforma predviđa da autoškole ubuduće mogu ponuditi više digitalne teorijske nastave te samostalnije odlučivati o metodama podučavanja. Planirano je i smanjenje broja obaveznih posebnih vožnji, dok bi kandidati mogli imati mogućnost privatnih vježbi vožnje, primjerice s roditeljima.

Značajne promjene očekuju se i kod ispita. Katalog pitanja za teorijski dio, koji trenutačno sadrži više od 1.100 pitanja, trebao bi biti smanjen za trećinu. Praktični ispiti za vozače također bi trebali trajati nekoliko minuta kraće nego dosad.

Veća transparentnost autoškola

Njemačke vlasti žele povećati i transparentnost rada autoškola. Prema prijedlogu, cijene i uspješnost svih autoškola ubuduće će biti javno dostupni na internetu kako bi kandidati lakše mogli usporediti ponude i kvalitetu usluge.

Ministar Schnieder naglasio je kako reforma neće utjecati na sigurnosne standarde, koji će, kako tvrdi, ostati „na najvišoj razini“.

Prijedlog zakona sada ide u proceduru pred Bundestag i Bundesrat, a cilj je da nova pravila stupe na snagu početkom 2027. godine.

S prvim danom srpnja ukida se oslobođenje od carina za pakete vrijednosti ispod 150 eura koji u Europsku uniju ulaze putem e-trgovine iz trećih zemalja, čime se želi ukinuti praksa nepoštenog tržišnog natjecanja prema trgovcima s područja Unije te carinska pravila prilagoditi snažnom rastu globalne online trgovine. Najavljene promjene značajno će utjecati na buduće odluke hrvatskih potrošača, ponajprije na online narudžbe s platformi iz Kine, pokazuju rezultati istraživanja koje je Hrvatska gospodarska komora provela tijekom svibnja.

Prema odluci Vijeća Europske unije iz veljače ove godine, do uspostave Centra EU za carinske podatke, što se očekuje 2028. godine, uvodi se privremena paušalna carina u iznosu od 3 eura po tarifnoj kategoriji artikala unutar paketa iz trećih zemalja. U navedenom iznosu, carina će se naplaćivati unutar iste pošiljke prema različitim tarifnim podbrojevima. Cilj novih mjera je osigurati ravnopravnije tržišne uvjete za trgovce iza EU-a, ali i ograničiti mogućnosti zlouporaba te povećati sigurnost proizvoda koji dolaze s udaljenih tržišta. Novi sustav naplate carina trebao bi imati i pozitivan utjecaj na proračun EU-a te proračune država članica koje će zadržavati dio prikupljenih iznosa kao naknadu za troškove obrade i naplate pošiljaka.

Najnovije istraživanje HGK potvrđuje daljnji rast online trgovine te visoki udio kupnji iz trećih zemalja. Čak 79,5 posto ispitanika u posljednja tri mjeseca kupovalo je proizvode putem internetskih stranica izvan EU-a, pri čemu je najveći broj njih kupio između tri i pet proizvoda. Najčešće kupovane kategorije proizvoda su sportska oprema, odjeća i obuća, dok značajan učinio čine i dodaci prehrani te igračke, kategorije koje zahtijevaju posebnu pažnju u pogledu kvalitete i sigurnosti.

“Iako više od polovice kupaca, njih 55,2 posto, provjerava gdje je sjedište online trgovca, podaci ukazuju na to da još uvijek postoji značajan prostor za jačanje informiranosti i odgovornog ponašanja potrošača. Posebno se to odnosi na sigurnosne aspekte – čak 42,4 posto ispitanika ne provjerava sigurnosne upute ni CE oznake koje potvrđuju usklađenost proizvoda s europskim propisima. HGK će i dalje aktivno pratiti trendove i zagovarati rješenja koja osiguravaju ravnopravne uvjete poslovanja za domaće i europske trgovce, uz istodobnu zaštitu potrošača i podizanje svijesti o sigurnoj kupnji”, istaknula je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.

Na Zagrebačkoj se burzi u četvrtak očekuje mirno trgovanje, pa bi Crobex indeks mogao stagnirati, nakon dva dana blagog rasta.

Wall Street

Tri dana pada, pa snažan oporavak: Može li AI euforija trajno nadvladati inflacijske strahove?

Crobex indeks porastao je u srijedu drugi dan zaredom, za 0,41 posto, na 4.097 bodova, a Crobex10 za 0,03 posto, na 2.655 boda. Porasli su i svi sektorski indeksi, a najviše Crobextransport, za 3,96 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je 1,53 milijuna eura, oko 1,13 milijuna manje nego dan ranije.

Končar najlikvidniji

U redovnom trgovanju najveći promet ostvaren je dionicom Končara – 685 tisuća eura – a cijena joj je ojačala 0,11 posto, na 904 eura.

Slijedila je dionica Dalekovoda, s prometom od 129 tisuća eura, koja je poskupila 1,73 posto, na 11,75 eura. Dionicom Valamar Riviere protrgovano je za 126 tisuća eura, uz rast od 0,54 posto, na 7,42 eura. Dionica Zagrebačke banke porasla je 2,5 posto, na 20,6 eura.

Najveća dobitnica bila je dionica Jadroplova, sa skokom cijene za 9,7 posto, na 10,2 eura. Najveća gubitnica bila je dionica Jadroagenta, s padom od 2,78 posto, na 210 eura.

Na ZSE-u se jučer trgovalo s ukupno 38 dionica, pri čemu je cijena njih 21 porasla, sedam pala, a 10 stagnirala.

Europa treći dan raste

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,99 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 1,38, a pariški CAC 1,70 posto.

„Europski ulagači optimizam grade na dobrim korporativnim rezultatima europskih tvrtki, unatoč najnovijim previranjima na globalnom tržištu obveznica uslijed povišene inflacije i mogućeg rasta kamatnih stopa”, objašnjava Boris Bakalić, broker u OTP banci.

I na Wall Streetu su u srijedu indeksi snažno porasli. Dow Jones je ojačao 1,31 posto, S&P 500 porastao 1,08, a Nasdaq 1,55 posto.

„U fokusu ulagača bila je objava kvartalnih rezultata Nvidije, koji su bili iznad očekivanja. Ipak, ulagače je razočarala prognoza prihoda za tekući kvartal i prepuštanje kineskog tržišta čipova Huaweiju. Kako je izvješće objavljeno nakon zatvaranja Wall Streeta, nije imalo značajniji utjecaj na indekse”, objašnjava Bakalić.

Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi snažno porasli, nadoknadivši gubitke iz prethodna tri dana, a najviše su porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru dok su ulagači čekali poslovne rezultate Nvidije.

Nova nada

SAD odobrio prodaju naprednih Nvidijinih čipova H200 kineskim kompanijama

Dow Jones indeks ojačao je 1,31 posto, na 50.009 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,08 posto, na 7.432 boda, a Nasdaq 1,55 posto, na 26.270 bodova.

Nvidia objavila bolje rezultate od očekivanja

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora. Uoči objave kvartalnih poslovnih rezultata, cijena dionice Nvidije porasla je 1,3 posto, a cijeli sektor proizvođača čipova više od 4 posto.

Nvidia je nakon zatvaranja Wall Streeta objavila bolje nego što se očekivalo poslovne rezultate, no u produženom trgovanju cijena njezine dionice stagnira dok investitori analiziraju financijsko izvješće.

Trump: pregovori s Iranom u završnoj fazi

Pozitivno je na tržište utjecala i poruka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da su pregovori s Iranom u završnoj fazi. No, upozorio je i da su mogući novi napadi ako Teheran ne pristane na dogovor.

Zahvaljujući svemu tome, tema o inflaciji koja je prethodnih dana pritiskala tržište bila je u drugom planu – iako je zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao da sve više čelnika središnje banke upozorava na mogućnost povećanja kamatnih stopa.

„Tehnologija ponovno potiče tržište. U fokusu je tema o umjetnoj inteligenciji, pa su strahovanja od rasta inflacije i kamata pala u drugi plan”, kaže Carol Schleif, strateginja u tvrtki BMO Private Wealth.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,99 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 1,38 posto, na 24.737 bodova, a pariški CAC 1,70 posto, na 8.117 bodova.

Europska unija i države članice postigli su privremeni dogovor o provedbi trgovinskog sporazuma sa SAD-om, gotovo godinu dana nakon što je potpisan u škotskom Turnberryju.

Time Bruxelles pokušava izbjeći novu eskalaciju trgovinskih napetosti s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio dodatnim carinama ako EU do 4. srpnja ne provede svoj dio dogovora.

Gospodarstvo već trpi

Dogovor je postignut u srijedu rano ujutro, nakon višemjesečnih blokada i pregovora unutar europskih institucija. Uključuje niz zaštitnih mehanizama kojima Bruxelles nastoji spriječiti da europska industrija ostane izložena mogućim novim jednostranim američkim potezima. Ključna novost je mogućnost da Europska komisija suspendira dio carinskih povlastica ako američki uvoz ozbiljno ugrozi europske proizvođače ili ako Washington nastavi kršiti obveze iz sporazuma.

“Unatoč turbulencijama, sporazum opstaje. Još jednom smo pokazali da je EU pouzdan trgovinski partner”, izjavio je europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič. Dodao je kako su upravo pregovori o čeliku i aluminiju bili “vjerojatno najteži” dio cijelog procesa.

Sporazum između EU-a i SAD-a potpisan je prošlog ljeta, a predviđa da EU ukine carine na američku industrijsku robu i dio poljoprivrednih proizvoda, dok bi SAD zadržao plafon od 15 posto na većinu europskog izvoza. Provedba sporazuma međutim je zapela u Europskom parlamentu zbog političkih i pravnih prijepora između država članica i parlamentarnih klubova. Zastupnici su odbijali dati zeleno svjetlo dok SAD ne ispuni vlastite obveze, posebno nakon što je Washington proširio carine od 50 posto na niz proizvoda od čelika i aluminija. Napetosti su dodatno eskalirale nakon Trumpovih prijetnji povećanjem carina na automobile i kamione iz EU-a na 25 posto.

Američki predsjednik pritom je jasno poručio da će Bruxelles platiti cijenu ako ne ratificira sporazum do američkog Dana neovisnosti. “Složio sam se da joj dam rok do 250. rođendana naše zemlje ili će, nažalost, njihove carine odmah skočiti na puno višu razinu”, poručio je Trump nakon razgovora s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. U Bruxellesu procjenjuju da bi novi val američkih carina dodatno pogodio europsku industriju, posebno automobilski i metaloprerađivački sektor, u trenutku kada gospodarstvo već trpi posljedice sukoba na Bliskom istoku i visokih cijena energije.

Kako bi pridobila skeptične zastupnike, Europska komisija u zakonodavni je tekst ugradila nekoliko zaštitnih mehanizama. Najvažniji mehanizam omogućuje Bruxellesu suspenziju carinskih povlastica u slučaju naglog rasta američkog uvoza koji bi mogao ugroziti europsku proizvodnju ili diskriminirati europske kompanije. Dogovorena je i takozvana klauzula o prestanku važenja, prema kojoj bi uredba automatski istekla 31. prosinca 2029. ako se ne obnovi.

Iz konačnog teksta uklonjena je ranije predložena klauzula o stupanju na snagu, prema kojoj bi europski dio sporazuma vrijedio tek nakon što SAD ispuni sve svoje obveze. Predsjednik parlamentarnog Odbora za međunarodnu trgovinu Bernd Lange, koji je vodio pregovore unutar Parlamenta, tvrdi da je parlament ipak uspio ojačati zaštitu europske strane.

“Parlament je značajno unaprijedio prijedlog Komisije dodavanjem klauzule o prestanku važenja i jačanjem mehanizma suspenzije. Bio je to trnovit put, ali vrijedan truda”, rekao je Lange, prenosi Financial Times. No dio zastupnika smatra da je EU na kraju ipak popustio pod američkim pritiskom.

Anna Cavazzini iz redova europskih Zelenih upozorila je da “dogovor stavlja EU u nepovoljan položaj”, premda priznaje da bi mogao donijeti “određeni stupanj gospodarske stabilnosti”, piše Le Monde. “Možemo se samo nadati da će sporazum o carinskom dogovoru sada smiriti situaciju kako bi se mogla rješavati druga važna pitanja u odnosima između EU-a i SAD-a”, rekla je Cavazzini.

Najveći problem tijekom pregovora ostale su američke carine na čelik i aluminij. Iako je sporazum predvidio ograničenje većine carina na 15 posto, Washington je naknadno proširio carine na stotine proizvoda koji sadržavaju čelik i aluminij, uključujući motocikle i perilice rublja. U nekim slučajevima carine su dosegnule i 50 posto. Bruxelles je zato inzistirao na mehanizmu koji bi omogućio reakciju ako SAD nastavi jednostrano povećavati trgovinske barijere. Europski dužnosnici otvoreno su dovodili u pitanje pouzdanost američke strane, osobito nakon što je američki Vrhovni sud srušio dio Trumpovih globalnih carinskih mjera, što je dodatno zakompliciralo pravni okvir sporazuma.

“Ovaj najnoviji potez pokazuje koliko je američka strana nepouzdana. To nije način na koji se postupa s bliskim partnerima”, upozorio je Lange još početkom svibnja. I ministri financija država članica upozoravali su da Europa mora ostati spremna na nove trgovinske sukobe.

“Naš je put jasan, ne želimo eskalaciju, želimo zajedničko rješenje s Amerikancima”, rekao je njemački ministar financija Lars Klingbeil, ali je dodao da će Europa “biti spremna ako do eskalacije dođe”, javlja Le Monde. Francuski ministar financija Roland Lescure poručio je da su “sve opcije na stolu” ako Washington odstupi od dogovora.

Trgovina od 1,7 bilijuna eura

Unatoč političkim napetostima, obje strane svjesne su da si ne mogu priuštiti potpuni trgovinski rat. Trgovina robom i uslugama između EU-a i SAD-a doseže 1,7 bilijuna eura godišnje, objavila je Europska komisija na svojim službenim stranicama naglašavajući da se radi o najvažnijem trgovinskom odnosu na svijetu. Ukupna bilateralna trgovina robom između EU-a i SAD-a lani je iznosila 910,6 milijardi eura. EU je izvezao robu u vrijednosti od 554,9 milijardi eura na američko tržište, dok je uvozio 355,7 milijardi eura. To je rezultiralo suficitom u trgovini robom za EU od 199,2 milijarde eura, prema podacima EK.

Izvoz robe i usluga iz SAD-a prema Europskoj uniji podupire oko 2,6 milijuna američkih radnih mjesta, dok ulaganja europskih kompanija u SAD-u osiguravaju zaposlenje za još 2,4 milijuna ljudi. EU i SAD pritom su i međusobno među najvažnijim investicijskim partnerima, a ukupna vrijednost ulaganja europskih i američkih tvrtki na suprotnim stranama Atlantika doseže 4,8 bilijuna eura, navodi Komisija.

“Zajedno možemo osigurati stabilnu, predvidljivu, uravnoteženu i obostrano korisnu transatlantsku trgovinu”, poručila je von der Leyen nakon postizanja dogovora.

Konačni tekst sada mora potvrditi Europski parlament i države članice, nakon čega će sporazum formalno stupiti na snagu. U Bruxellesu se nadaju da bi sporazum barem privremeno mogao smanjiti trgovinske napetosti između Europe i SAD-a.

Njemački kancelar Friedrich Merz predložio je da Ukrajina dobije status „pridružene članice” Europske unije kao prijelazni korak prema punopravnom članstvu, što bi moglo olakšati dogovor o okončanju rata.

Prema prijedlogu, ukrajinski predstavnici mogli bi sudjelovati na sastancima na vrhu EU-a i ministarskim sastancima, ali bez prava glasa. Prijedlog predviđa i mogućnost sudjelovanja u radu Europske komisije i Europskog parlamenta – opet bez prava odlučivanja.

Merz smatra da bi takav model mogao pomoći aktualnim mirovnim pregovorima i predstavljati sigurnosno jamstvo za Ukrajinu u ratu s Rusijom. Predložio je i političku obvezu država članica da na Ukrajinu primjenjuju klauzulu o uzajamnoj pomoći, što bi pridonijelo sigurnosti cijele Europe.

Ukrajina je trenutačno kandidatkinja za članstvo u EU-u, no europski dužnosnici smatraju da je punopravno pristupanje u sljedećih nekoliko godina malo vjerojatno zbog dugotrajnog procesa reformi i potrebe ratifikacije u svih 27 država članica.

Njemački kancelar najavio je da će o toj inicijativi razgovarati s europskim čelnicima.

Budućnost Itas Prvomajske, posljednje tvornice u Republici Hrvatskoj u kojoj je na snazi radničko samoupravljanje, trebala bi biti poznata za dva tjedna. Na Trgovačkom sudu u Varaždinu za 2. lipnja zakazano je novo ročište na kojem će se odlučivati o otvaranju stečajnog postupka nad tvrtkom opterećenom s nepodmirenim obvezama od 1,5 milijuna eura. Prijedlog za pokretanje stečaja podnio je zaposlenik Branko Kišićek, koji je pred sudom potvrdio da ne odustaje od svog zahtjeva, naglasivši ključni razlog – radnicima nisu isplaćene plaće za ožujak i travanj 2026. godine, što je situaciju dovelo do točke pucanja i egzistencijalne neizvjesnosti za sve zaposlene. Kriza je eskalirala još početkom godine, kada je u veljači tvrtki blokiran račun, a kulminirala je u travnju isključenjem struje zbog duga, što je u potpunosti zaustavilo proizvodnju.

Iako je svjestan da formalni razlozi za stečaj postoje, direktor Dragutin Varga ne odustaje od borbe za opstanak tvornice. Na sudu je iznio informaciju koja bi mogla predstavljati preokret i spas u posljednji trenutak. Naime, pronađen je strateški partner, zagrebačka tvrtka Hidroelektra-inženjering d.o.o., s kojom je 24. travnja 2026. godine sklopljen ugovor o kupoprodaji dijela imovine Itasa za iznos od čak šest milijuna eura. Prema Varginim riječima, rok za plaćanje istječe 24. svibnja, a realizacija tog posla omogućila bi ne samo podmirenje dospjelih tražbina prema radnicima i drugim vjerovnicima, već i nastavak poslovanja. Upravo je zbog toga predložio sudu da se odluka o stečaju odgodi, kako bi se dala prilika za realizaciju ovog spasonosnog ugovora, a kako pišu Varaždinske vijesti, s prijedlogom su se načelno složili i predlagatelj stečaja i predstavnik države.

Korijeni problema koji su Itas doveli na rub propasti sežu dublje od neisplaćenih plaća. Ključni spor vodi se oko vlasništva nad samom proizvodnom halom. Agencija za naplatu potraživanja H-Abduco još je 2023. godine preuzela hipoteku nad halom i time postala njezin vlasnik. Iz Itasa tvrde da su svi pregovori o otkupu ili najmu prostora propali zbog, kako navode, neprihvatljivih uvjeta koje je postavio H-Abduco. Taj neriješeni spor doveo je do raskida ugovora s ključnim njemačkim partnerom, što je posljedično izazvalo potpuni financijski kolaps tvrtke. S druge strane, iz H-Abduca odgovaraju da Itas koristi nekretninu bez ikakve pravne osnove i bez podmirenja dugovanja, te da njihovi pokušaji dogovora nisu urodili plodom. Tenzije su narasle do te mjere da je direktor Varga najavio i podizanje kaznenih prijava protiv H-Abduca zbog sumnje na gospodarski kriminal.

Itas Prvomajska nije samo tvornica alatnih strojeva; ona je živi simbol jednog prošlog vremena i modela radničkog samoupravljanja koji je bio temelj gospodarskog sustava bivše države. Uvedeno 1950. godine, samoupravljanje je radnicima davalo pravo da upravljaju poduzećima u kojima su radili. Nakon tranzicije u tržišno gospodarstvo, većina takvih tvrtki je ili propala ili privatizirana. Itas je, međutim, preživio ponajviše zahvaljujući svojim radnicima koji su se 2005. godine, nakon štrajka glađu i duge borbe protiv tadašnjih vlasnika koji su tvrtku vodili u propast, izborili da postanu dioničari i preuzmu upravljanje u svoje ruke. Iako se danas u Hrvatskoj na pojam “samoupravljanje” često gleda s podsmijehom kao na neefikasan relikt prošlosti, slučaj Itasa podsjeća na važnost radničke participacije i borbe za očuvanje radnih mjesta.

Radničke zadruge kao globalni trend

Dok se u Hrvatskoj model radničkog vlasništva smatra zastarjelim, u svijetu on živi i razvija se kroz različite oblike participativnog gospodarstva, najčešće u obliku radničkih zadruga. Ovi se modeli temelje na demokratskom odlučivanju i pravednijoj raspodjeli dobiti, a Europska unija prepoznaje njihovu važnost unutar koncepta “socijalne ekonomije”. Procjenjuje se da samo u Europi postoji oko 250.000 zadružnih poduzeća koja zapošljavaju više od pet milijuna ljudi. Vjerojatno najpoznatiji primjer uspjeha je Mondragon Corporation u španjolskoj Baskiji, koja je od male zadruge prerasla u jednu od najvećih španjolskih kompanija. Sličan pokret “ozdravljenih tvornica” nastao je i u Argentini nakon ekonomske krize 2001. godine, gdje su radnici samoinicijativno preuzimali napuštene pogone i ponovno pokretali proizvodnju. Ovi primjeri pokazuju da modeli radničkog upravljanja mogu biti održivi i uspješni i u suvremenom globalnom gospodarstvu.

Budućnost posljednjeg izravnog nasljednika te tradicije u Hrvatskoj sada ovisi isključivo o ishodu dogovora sa strateškim partnerom. Hoće li uplata od šest milijuna eura doista sjesti na račun tvrtke i omogućiti joj da se prilagodi novim tržišnim uvjetima, ili će Itas Prvomajska postati još samo jedan eksponat u muzeju industrijske povijesti, znat će se vrlo brzo. Sudbina radnika i jedinstvenog simbola radničkog ponosa visi o koncu.

_{* uz korištenje AI-ja}

Hrvatski pčelari posljednjih godina povećavaju proizvodnju i izvoz meda, ali sektor i dalje ostaje pod snažnim pritiskom jeftinog uvoza i patvorenog meda koji ruši cijene na europskom tržištu.

Dok statistika pokazuje rast proizvodnje i postupnu stabilizaciju trgovinske bilance, domaći proizvođači upozoravaju da bez strožih kontrola tržišta i ozbiljnije zaštite kvalitete hrvatsko pčelarstvo teško može postati ozbiljnija izvozna industrija.

Tržište kontroliraju drugi

Prema analizi Gorana Buturca iz Ekonomskog instituta hrvatski pčelari većinu proizvodnje i dalje plasiraju na domaće tržište, dok je izvoz u odnosu na ukupnu proizvodnju relativno malen, iako njegov udio postupno raste. U razdoblju od 2020. do 2024. udio izvoza u ukupnoj proizvodnji povećan je sa 6,3 posto na osam posto.

Istodobno, domaće pčelarstvo posljednjih godina ipak bilježi rast proizvodnje i izvoza. Hrvatski izvoz meda između 2021. i 2025. porastao je s 570 tona na 740 tona, odnosno za 30 posto, dok je realna proizvodnja domaćeg meda između 2021. i 2024. povećana s 5215 tona na 8456 tona, odnosno za 62 posto. No, dugoročni trendovi pokazuju da je rast uvoza bio znatno snažniji od rasta izvoza. Hrvatska je između 2016. i 2025. povećala realni izvoz meda za 254 tone, a uvoz za 1334 tone.

“Unatoč znatno većem rastu uvoza meda od izvoza, najnoviji trendovi potvrđuju kako uvoz meda kopni”, kaže Buturac. Navodi da je realni izvoz meda između 2022. i 2025. povećan za 8,7 posto, dok se uvoz smanjio za 3,9 posto, pa se deficit u trgovini medom smanjio za 7,5 posto.

Hrvatski izvoz meda u nominalnim terminima u 2025. iznosio je 3,2 milijuna eura, dok je uvoz dosegnuo 6,2 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom pritom je iznosila 52 posto.

Glavni problem domaćih proizvođača pritom nije samo količina nego i tržišna utakmica. Buturac upozorava da se hrvatski med, iako visoke kvalitete, teško probija na tržištu zbog velikog uvoza po znatno nižim cijenama od onih koje mogu postići domaći proizvođači. Kao još veći problem ističe pojavu patvorenog meda i proizvoda sumnjive kvalitete koji ruše cijene i narušavaju povjerenje potrošača. Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet tvrdi da je upravo to danas ključni problem sektora. “Ozbiljnog izvoza nema jer je tržište EU-a preplavljeno patvorinama i nema interesa. Ono što je za izvoz zanimljivo nemamo u dovoljnim količinama.

Medovi koji su u Hrvatsku došli iz Kine i drugih zemalja po niskim cijenama prepakiravaju se i dalje izvoze u treće zemlje, uglavnom BiH i Sloveniju”, kaže Kocet. Dodaje da hrvatski pčelari pojedinačno nemaju dovoljne količine za ozbiljniji izvozni nastup. “Pčelari nisu spremni niti adekvatno pripremljeni za samostalni izvoz meda jer pojedinačno nemaju ozbiljne količine meda. Moje pitanje je zašto bi uopće izvozili med kada možemo med plasirati na domaćem tržištu ako država odluči podržati naš med u svim svojim institucijama, od vrtića do domova za umirovljenike i bolnica, a ne da se putem javne nabave uvozi med uglavnom sumnjive kvalitete”, smatra Kocet.

Prema njegovim riječima, država bi trebala snažnije intervenirati na tržištu i povećati kontrole kvalitete. “Država treba s tržišta izbaciti sve proizvode sumnjive kvalitete, povećati kazne i kontrole i problem je riješen”, kaže Kocet. Dodaje da je, prema nalazima Državnog inspektorata, trećina meda na tržištu neodgovarajuće kvalitete. “I na tome sve stane, nema akcije, nema rješenja i nema podrške domaćim proizvođačima”, upozorava.

Problem dodatno pojačava činjenica da je domaće pčelarstvo izrazito usitnjeno, što otežava plasman preko velikih trgovačkih lanaca. Zato je velik dio domaćih proizvođača usmjeren na prodaju na kućnom pragu, tržnicama i online kanalima. Hrvatski problemi pritom nisu izolirani, nego dio šire europske slike. Europa znatno više troši meda nego što ga proizvodi, a taj je jaz u 2025. iznosio 188,9 milijuna eura. Iako je Europska unija drugi najveći proizvođač meda na svijetu, domaća proizvodnja pokriva tek oko 60 posto potreba tržišta, dok se ostatak uvozi.

Najveći europski uvoznici meda su Njemačka, Francuska i Italija. Nominalna vrijednost uvoza meda zemalja EU-a u 2025. iznosila je 855,7 milijuna eura, pri čemu je 24 posto otpalo na Njemačku, 11,6 posto na Francusku i 9,3 posto na Italiju. Istodobno, zemlje EU-a u 2025. izvezle su med u vrijednosti od 666,8 milijuna eura. Na vrhu ljestvice europskih izvoznika su Njemačka i Belgija. Njemačka sudjeluje u ukupnom izvozu meda Europske unije s udjelom od 15,5 posto, a Belgija s udjelom od 14,6 posto. Kocet međutim upozorava da i Hrvatska uvozi velike količine meda iz Njemačke koja nema dovoljno meda ni za svoje tržište.

Hrvatska je prema veličini izvoza meda tek na 21. mjestu među 27 članica EU-a, s udjelom od 0,51 posto u ukupnom izvozu Unije. Problem za manje proizvođače unutar Europske unije, pa tako i za hrvatske, jest činjenica da velik dio tržišta kontroliraju veliki distributeri i trgovački sustavi koji traže kontinuirane količine i stabilne cijene tijekom cijele godine. U takvom sustavu mali proizvođači teško mogu konkurirati volumenom pa se sve više pokušavaju pozicionirati kroz kvalitetu, lokalno podrijetlo i specijalizirane vrste meda. U Europskoj uniji sve se više raspravlja i o strožem označavanju podrijetla meda kako bi potrošači lakše razlikovali domaće proizvode od uvoznih mješavina. To je odgovor na tržište na kojem je, prema istraživanju Europske komisije, OLAF-a i Zajedničkog istraživačkog centra, čak 46 posto uvezenog meda patvoreno ili sumnjivog podrijetla.

Prostor za opstanak

Globalno tržište također prolazi kroz promjene. Svjetska proizvodnja meda u 2024. dosegnula je dva milijuna tona, dok je globalni izvoz meda u 2025. iznosio 1,98 milijardi eura. Međutim, svjetski izvoz meda prošle je godine pao za 6,4 posto, a među glavnim razlozima navode se klimatske promjene, trgovinske barijere i pad povjerenja potrošača zbog patvorenog meda.

Globalni trendovi pritom pokazuju da tržište meda više nije stabilno ni predvidljivo kao prije desetak godina. Klimatske promjene sve snažnije utječu na prinose i cikluse cvatnje, dok rast troškova proizvodnje dodatno smanjuje konkurentnost manjih proizvođača. Istodobno, tržište se sve više polarizira između jeftinog industrijskog meda i premium proizvoda visoke dodane vrijednosti, kakve razvijaju zemlje poput Novog Zelanda. “Upravo u tom dijelu tržišta europski proizvođači pokušavaju pronaći prostor za opstanak”, ističe Buturac.

Kina je najveći proizvođač meda na svijetu s udjelom od gotovo 23 posto svjetske proizvodnje, no Novi Zeland, zemlja s 5,3 milijuna stanovnika, najveći je izvoznik meda na svijetu. “To je potvrda kako tržište nagrađuje uspješne, bez obzira na veličinu zemlje”, kaže Buturac.

Korisnici aplikacije Moja Croatia ovog vikenda neće moći koristiti usluge platforme zbog planiranog redovnog održavanja sustava.

Aplikacija će biti privremeno nedostupna u subotu, 23. svibnja 2026., od 12:00 do 24:00 sata.

Tijekom tog razdoblja neće biti moguće koristiti Spektar popuste, pristupiti digitalnim iskaznicama, naručivati preglede, prijavljivati štete te plaćati račune. Ostale funkcionalnosti aplikacije također će biti privremeno isključene.

Iz tvrtke mole korisnike za razumijevanje te ističu da se radi o standardnom tehničkom održavanju kojim se osigurava stabilnost i sigurnost sustava.

Moja Croatia je mobilna aplikacija koja korisnicima omogućuje pristup brojnim uslugama na jednom mjestu, a redovita održavanja provode se kako bi se spriječili eventualni problemi u radu platforme.

Kibernetički kriminalci sve češće koriste legitiman, ali naslijeđen alat iz operativnog sustava Windows kako bi neometano distribuirali zlonamjerni softver za krađu informacija i učitavače (loadere), upozoravaju istraživači. U novom izvješću tvrtke Bitdefender navodi se kako je od početka 2026. godine zabilježen značajan porast aktivnosti povezanih s alatom poznatim kao Microsoft HTML Application Host (MSHTA). Riječ je o legitimnoj komponenti sustava Windows koja izvršava posebne datoteke temeljene na HTML-u, poznate kao HTA datoteke. Za razliku od uobičajenih web stranica koje se otvaraju unutar sigurnosnog okruženja preglednika, HTA datoteke imaju sposobnost izravne interakcije s operativnim sustavom, što im omogućuje pokretanje skripti s povišenim privilegijama, otvarajući tako vrata raznim zlouporabama.

MSHTA je stari alat, izvorno osmišljen za izvršavanje laganih administrativnih zadataka i jednostavnih aplikacija na radnoj površini, no kao i mnogi drugi naslijeđeni alati, postao je omiljena meta napadača. Oni ga iskorištavaju za pokretanje zlonamjernih skripti, preuzimanje dodatnog štetnog softvera ili zaobilaženje sigurnosnih kontrola koje bi inače blokirale takve aktivnosti. “S obzirom na to da legitimna upotreba ovog alata postupno nestaje, ovaj trend vjerojatno odražava porast zlonamjernih aktivnosti, a ne ponovno usvajanje u administrativne svrhe”, istaknuli su iz Bitdefendera. Napadi često počinju metodama socijalnog inženjeringa, pri čemu se korisnike navodi da preuzmu lažni softver, otvore zlonamjerne privitke u e-pošti ili posjete kompromitirane web stranice. Jedna od zabilježenih tehnika je takozvani “ClickFix”, gdje se od žrtve traži da kopira i pokrene zlonamjernu naredbu kako bi navodno riješila nepostojeći problem ili prošla CAPTCHA provjeru.

Analizirane aktivnosti obuhvaćaju širok spektar prijetnji, od relativno jednostavnih do vrlo složenih i postojanih kampanja. Na jednostavnijem kraju spektra, MSHTA se masovno koristi za isporuku popularnih kradljivaca informacija, kao što su LummaStealer i Amatera, koji ciljaju na krađu lozinki, podataka o kreditnim karticama i drugih osjetljivih informacija pohranjenih u preglednicima i na računalu. Također služi kao vektor za takozvane učitavače, poput CountLoadera ili Emmenthala, čija je jedina svrha preuzimanje i instaliranje dodatnog, često puno opasnijeg zlonamjernog softvera na zaraženi sustav. Ova svestranost čini MSHTA izuzetno korisnim alatom u ranim fazama napada, omogućujući kriminalcima da uspostave početno uporište prije nego što krenu u daljnje akcije.

Kada je riječ o naprednijim i dugotrajnijim prijetnjama, istraživači su primijetili da se isti alat koristi za implementaciju sofosticiranog softvera kao što je ClipBanker, bankarski trojanac koji krade kriptovalute presretanjem transakcija, te PurpleFox, moćan alat koji napadačima omogućuje dugotrajan i skriven pristup zaraženom sustavu. “Ovaj raspon zlouporabe naglašava zašto je MSHTA i dalje važan za obrambene timove: ne radi se o jednoj vrsti zlonamjernog softvera ili modelu napada. On ostaje koristan u cijelom spektru, od oportunističke isporuke do dugotrajne kompromitacije”, pojasnili su stručnjaci. Ovaj pristup dio je šireg trenda poznatog kao “Living-off-the-Land” (LOLBIN), gdje napadači koriste legitimne, već postojeće alate na sustavu kako bi izbjegli detekciju antivirusnih programa koji su često fokusirani na prepoznavanje novih, nepoznatih datoteka.

Kako se obraniti od napada

Kako bi se obranile od napada koji se oslanjaju na MSHTA, organizacijama se preporučuje kombinacija tehničkih mjera i edukacije korisnika. Podizanje svijesti zaposlenika ključno je kako bi izbjegavali preuzimanje nepouzdanih datoteka ili izvršavanje sumnjivih naredbi. Istovremeno, tvrtke bi trebale primijeniti višeslojne sigurnosne kontrole i implementirati sigurnosne alate sposobne za otkrivanje zlonamjernih skripti i zlouporabe naredbenog retka. Bitdefender također preporučuje ograničavanje ili potpuno blokiranje izvršavanja alata poput mshta.exe i wscript.exe gdje god je to moguće, kao i zamjenu zastarjelih skriptnih alata modernim i sigurnijim alternativama kako bi se smanjila ukupna površina napada.

Problem zlouporabe naslijeđenih alata naglašava stalni izazov s kojim se suočavaju sigurnosni stručnjaci: održavanje sigurnosti u okruženjima koja moraju podržavati starije komponente radi kompatibilnosti sa starim sustavima. Dok Microsoft planira postupno ukinuti podršku za VBScript do 2027. godine, što bi trebalo smanjiti rizik, MSHTA će do tada ostati prisutan i funkcionalan. U međuvremenu, kibernetički kriminalci nastavit će iskorištavati takve “duhove prošlosti” za izvođenje vrlo modernih i učinkovitih napada, pokazujući da u svijetu kibernetičke sigurnosti i najzastarjeliji alat može postati opasno oružje u pravim rukama.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zbog povrede Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP) kaznila je Trgovinu Krk iz Malinske s 15.000 eura. AZTN je pokrenuo upravni postupak po službenoj dužnosti radi utvrđivanja je li Trgovina Krk iskorištavanjem značajne pregovaračke snage nametala nepoštene trgovačke prakse svojim dobavljačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Nakon provedenog upravnog postupka AZTN je utvrdio da je Trgovina Krk iskoristila značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi na način da je izvršavala plaćanja za isporučenu suhu i svježe smrznutu tjesteninu u rokovima duljim od 60 dana za isporuke koje nisu ugovorene kao redovite.

Također, izvršavala je plaćanja za isporučeno svježe pileće meso u rokovima duljim od 30 dana za ugovorene redovite isporuke, kao i plaćanja za svježe i fermentirane mliječne proizvode u rokovima duljim od 30 dana za isporuke koje nisu ugovorene kao redovite. AZTN je utvrdio i da su izvršavana plaćanja za isporučena svježa konzumna jaja u rokovima duljim od 30 dana za isporuke koje nisu ugovorene kao redovite. Utvrđeno se odnosi na razdoblje od 17. travnja 2022. do 24. studenoga 2022.

AZTN je izrečenu kaznu utvrdio uzimajući u obzir težinu, opseg, vrijeme trajanja i posljedice povrede za dobavljače, kao i sve okolnosti slučaja.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u četvrtak porasle, nadoknadivši gubitke iz prethodna četiri dana, što se ponajviše zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora nakon objave poslovnih rezultata Nvidije.

Wall Street

Tri dana pada, pa snažan oporavak: Može li AI euforija trajno nadvladati inflacijske strahove?

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu više od 2,5 posto, nadoknadivši gubitke iz prethodna četiri dana. Cijene dionica u Indiji, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji porasle su između 0,5 i 8,1 posto. U Šangaju i Hong Kongu stagniraju.

Softbank skočio 20 posto, Samsung izbjegao štrajk

Bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati Nvidije pozitivno su utjecali na azijske burze – no cijena dionice tog proizvođača čipova trenutno je u minusu oko 1 posto.

Dionica Softbanka skočila je gotovo 20 posto, što je potaknulo snažan rast japanskog Nikkei indeksa. Pozitivno su na Tokijsku burzu utjecali i podaci o većem nego što se očekivalo rastu japanskog izvoza i uvoza.

Najviše je skočio južnokorejski Kospi indeks, oko 8 posto. Najveća dobitnica bila je dionica Samsunga, s rastom cijene za više od 6 posto – tehnološki div izvijestio je da je postignut napredak u pregovorima o plaćama, čime je izbjegnut štrajk više od 47 tisuća zaposlenika.

AI vraća samopouzdanje

Pozitivno je na tržište utjecala i poruka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da su pregovori s Iranom u završnoj fazi, uz upozorenje da su mogući novi napadi ako Teheran ne pristane na dogovor.

„Tehnologija ponovno potiče tržište. U fokusu je tema o umjetnoj inteligenciji, pa su strahovanja od rasta inflacije i kamata pala u drugi plan”, kaže Carol Schleif, strateginja u tvrtki BMO Private Wealth.

Nafta raste, dolar slabi

Nakon jučerašnjeg oštrog pada, jutros su cijene nafte porasle. Na londonskom je tržištu cijena Brent barela ojačala 0,9 posto, na 105,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,1 posto, na 99,25 dolara.

Na valutnim tržištima dolarov indeks kreće se oko 99,15 bodova. Euro je porastao na 1,1620 dolara, s jučerašnjih 1,1595 dolara.

Avio kompanije otkazuju letove i najavljuju poskupljenja zbog cijena kerozina, cijena benzina je skočila pa je potrebno izračunati i isplativost rent-a-cara, a hrana je skočila gore. Sve zbog ratova i krize u Hormuškom tjesnacu, svega nekoliko mjeseci prije Svjetskog prvenstva u nogometu u SAD-u.

Najveći događaj za domaćine

Šetajući ulicama Kansas Cityja, Houstona, Miamija i New Yorka teško je ne primijetiti da se bliži Mundial. Jumbo plakati su posvuda, ispred barova su natpisi, a trgovine izbacuju robu s temom turnira. No, za hotelijere koji provjeravaju svoje sustave rezervacija ta je buka više poput šaputanja. Branšna organizacija kaže da većina hotela u gradovima domaćinima Svjetskog prvenstva bilježi manje rezervacija nego inače u ovo doba prošle godine, a oni koji su razgovarali s BBC-jem rekli su da su do sada bili razočarani.

“Uvjerili su nas da će Svjetsko prvenstvo biti veliki fenomen, ljudi o tome pričaju godinama”, rekla je Deidre Mathis, vlasnica Wanderstay Boutique hotela u Houstonu u Teksasu.

“Dakle, kada smo pogledali naš kalendar i vidjeli da u veljači, ožujku i travnju još uvijek nismo rasprodali termine za turnir – i nismo samo mi u Houstonu, nego je tako svugdje – ostali sjediti jako zbunjeni”, rekla je za BBC. Wanderstay je udaljen kilometar hoda od navijačke zone u Houstonu i kratka vožnju dijeli ga od stadiona na kojem će se održavati utakmice.

Trenutačno je kapacitet popunjenosti 45 posto za vrijeme turnira, rekla je Mathis za BBC, u usporedbi sa 70 posto u istom razdoblju prošle godine. Mathis je za to okrivila “političku klimu” tijekom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, posebno imigracijske racije koje su provodili agenti Službe za imigraciju i carine (ICE) u gradovima diljem zemlje.

Također je istaknula rastuće troškove života nakon američko-izraelskog rata u Iranu, kao i “fenomenalno” skupe ulaznice za utakmice Svjetskog prvenstva. Čak je i Trump, oduševljeni pobornik Svjetskog prvenstva i predsjednika Fife Giannija Infantina, rekao da “ni on ne bi platio” kada su ga pitali o cijenama. Ulaznice za finale na stadionu MetLife u New Jerseyju službeno su se nudile po cijeni do 32.970 dolara, dok su se ulaznice za preprodaju prodavale za više od 2 milijuna dolara.

“Dakle, mislim da je to hrpa stvari, sve spojeno u jednu”, rekla je Mathis. “Naprosto zasad nemamo sreće i nadam se da će se u sljedeća četiri tjedna stvari moći preokrenuti”. Mathis je pozvala Fifu da snizi cijene ulaznica, kao i američku vladu da ubrza zahtjeve za vize za navijače koji se nadaju prisustvovati tom spektaklu. Jer spektakl će definitivno biti.

Američko udruženje hotela i smještaja (AHLA), koje predstavlja desetke tisuća klijenata od velikih hotelskih lanaca do neovisnih pansiona s doručkom, otkrilo je da osam od 10 hotela u gradovima domaćinima bilježi manju potražnju od očekivane, te naglašavaju da turnir nije rezultirao jakim rezervacijama. U anketi AHLA-e, mnogi su turnir opisali kao “ne-događaj”, dok je većina rekla da su rezervacije ispod razina koje se vide u tipičnom ljetu.

Predsjednica i glavna izvršna direktorica AHLA-e Rosanna Maietta rekla je za BBC da je rat u Iranu dijelom kriv. Ali rekla je da neki navijači možda naprosto čekaju kako će njihova momčad otvoriti Svjetsko prvenstvo prije nego što rezerviraju smještaj. Nasuprot tome, Airbnb je izjavio da će Svjetsko prvenstvo biti “najveći događaj za domaćine” u povijesti. Platforma je otišla i korak dalje. Vabe nove domaćine u gradovima gdje će se igrati utakmice.

Daju im 750 dolara za svaki novi oglas koji ugosti nove goste do 31. srpnja ove godine, plus, naravno, ono što zarade na smještaju gostiju. No, izgleda da im ni odlična promotivna ponuda nije pomogla. Kako javlja Independent, tisuće domaćina na Airbnbju očekivale su veću zaradu za vrijeme Svjetskog prvenstva, ali izgleda da još uvijek čekaju goste jer kombinacija visokih putnih troškova, cijena ulaznica i restriktivne granične politike smanjuje potražnju.

Hamish Husband, iz Udruge Tartan Army Clubs, a riječ je o škotskim navijačima, potrošit će čak 10.000 funti putujući u SAD kako bi pratio napredak Škotske na turniru. Rekao je da je Škoti ne nastupaju često na Svjetskom prvenstvu što znači da će mnogi navijači putovati, unatoč zabrinutosti oko troškova, a glavni je “nečuveno visoke cijene ulaznica koje je Fifa nametnula navijačima”.

“U nogometu više nema pravednosti, ali 1000 dolara za ulaznice za utakmicu Škotska protiv Haitija – to je skandalozno”, rekao je za BBC. Husband je primijetio da u Meksiku lokalno stanovništvo s prosječnim plaćama ne bi moglo priuštiti ulaznice za gledanje utakmica te je pohvalio napore Kanade da obuzda vrtoglavo visoke troškove preprodaje ulaznica. Stephen Jenkins, koji upravlja hotelom Fontaine u Kansas Cityju, Missouri, rekao je za BBC da je hotel u “vrlo sličnoj situaciji” u pogledu rezervacija kao i prošle godine u ovo vrijeme.

“Ne vidimo porast koji smo očekivali”, rekao je Jenkins. Očekivao je procvat zbog “jedinstvenog iskustva” turnira u gradu, ali je zasad ostao razočaran. No, Jenkins je za BBC rekao da je vidio mali porast rezervacija kada je objavljen raspored utakmica i očekuje “mnogo veći porast kako se utakmice budu približavale”. Fontaine će u vrijeme Svjetskog prvenstva biti domaćin “Kulinarskog kupa” gdje će gosti moći jesti jela s rustikalnom tematikom koja odgovaraju timovima koji igraju u Kansas Cityju.

FIFA: Potražnja neviđena

No, budući da Argentina treba igrati u gradu sljedeći mjesec, Jenkins je rekao da nogometna superzvijezda Lionel Messi nije baš privlačan poput pop dive Taylor Swift, čija je turneja Eras došla u grad 2023. godine. Iako nije “fer usporedba”, dolazak Swift bio je “događaj rasprodan za cijeli grad”, rekao je Jenkins. Manuel Deisen, generalni direktor InterContinental Buckhead Atlanta, također je za BBC rekao da je “količina upita i rezervacija niža u odnosu na uobičajena razdoblja”.

“Nije to baš ono čemu smo se nadali”, dodao je. Ali, Deisen je rekao da je vidio “nevjerojatan entuzijazam” oko turnira te da ipak očekuje da će navijači utrčati na last-minute ponudu. Hotelu je Svjetsko prvenstvo ključan dio svog ljeta, s planovima za prikazivanje utakmica i organiziranje događaja s nogometnom tematikom za putnike i lokalne navijače tijekom cijelog natjecanja.

FIFA, naravno, ima malo drukčije viđenje cijele situacije. Izjavili su da je potražnja za turnirom “neviđena” i da je prodano više od pet milijuna ulaznica. “Uzbuđenje za najveći sportski događaj na planetu i dalje raste”, rekao je glasnogovornik za BBC. Glasnogovornik se osvrnuo i na tvrdnje da su ulaznice precijenjene, dodajući da su neke prodane za samo 60 dolara, dok su skuplje ulaznice na cijeni kako bi se spriječilo profitiranje na preprodaji karata.

Bijela kuća osnovala je radnu skupinu za Svjetsko prvenstvo kako bi osigurala nesmetan tijek turnira. Kao dio priprema, oslobodila je nogometne navijače iz 50 zemalja od plaćanja pologa od 15.000 dolara prilikom podnošenja zahtjeva za vize ako mogu dokazati da imaju valjane ulaznice za utakmicu.

Velik broj starijih građana i dalje ne koristi prava i naknade koje bi mogli ostvariti jer ne znaju da postoje ili misle da se dodjeljuju automatski.

Jedno od najvažnijih pravila jest da se većina prava mora zatražiti podnošenjem zahtjeva, bilo kroz HZMO, sustav socijalne skrbi ili lokalne potpore gradova i općina, piše Lika Online.

HZMO je ovog tjedna krenuo s isplatom nacionalne naknade za starije osobe za travanj, a prima je 19.367 korisnika. Od početka 2026. godine ta naknada iznosi 160,22 eura mjesečno. Pravo mogu ostvariti osobe starije od 65 godina koje najmanje deset godina neprekidno žive u Hrvatskoj, nemaju mirovinu niti druge prihode iznad propisanog cenzusa.

Mnogi zaboravljaju i na mogućnost ostvarivanja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu. To pravo ne dodjeljuje se automatski, nego se mora podnijeti zahtjev HZMO-u. Dio obiteljske mirovine iznosi 27 posto pripadajuće obiteljske mirovine, a može biti značajna pomoć udovicama i udovcima.

Umirovljenici koji rade nakon odlaska u mirovinu također mogu zatražiti novi izračun mirovine ako ostvare dodatni staž. HZMO navodi da je za ponovno određivanje mirovine potrebno najmanje godinu dana novog staža.

Starije osobe slabijeg imovinskog stanja mogu ostvariti i prava iz sustava socijalne skrbi poput zajamčene minimalne naknade, pomoći za stanovanje, naknade za energente, jednokratnih pomoći ili pomoći u kući. Za samca starije životne dobi zajamčena minimalna naknada može iznositi oko 221 euro mjesečno, ovisno o prihodima, piše Lika Online.

Dio građana može ostvariti i inkluzivni dodatak ako ispunjava uvjete povezane s invaliditetom i potrebom za potporom. Iznosi se kreću od 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o razini potpore.

Sve je počelo u siječnju, u jednom od onih trenutaka kada ti padne luda ideja, a imaš prijatelja koji je dovoljno „puknut“ da na nju kaže: „Idemo“. Moje ime je Josip, po struci sam nastavnik strukovnih predmeta u Srednjoj strukovnoj školi Antuna Horvata u Đakovu, a moj suputnik Dražen drži privatni fitness centar. Iskoristio sam roditeljski dopust za pustolovinu života.

Spakirali smo se u samo jedan ruksak po glavi – moj je na polasku težio jedva pet kilograma. Htjeli smo biti agilni, bez povlačenja teških kofera po kolodvorima i presjedanjima. Karte smo ugrabili za nevjerojatnih 640 eura, što je bio čisti zgoditak. Da smo čekali, platili bismo ih 2700 eura, jer je pred naš polazak (12. travnja 2026.) krenula „Sakura“ – sezona cvjetanja trešanja, a i cijene goriva su divljale zbog nemira na Bliskom istoku.

Plan je bio ambiciozan: 9 gradova i jedna fiksna točka – ska-punk koncert u Kawasakiju za koji je Dražen nabavio karte mjesecima unaprijed.

Prvi dan: Sudar s blještavilom, „balkanski bankomat“ i UN samit u Osaki

Put do Japana trajao je puna 24 sata. Krenuli smo oko 8 ujutro iz Đakova za Budimpeštu, poletjeli u 11 sati do Šangaja, odradili layover od gotovo pet sati, a onda još dva i pol sata leta do Osake. Sletjeli smo oko 14 sati po lokalnom vremenu. Bili smo iscrpljeni i neispavani, ali čim smo izašli iz zračne luke, umor je nestao. Prvi udar: blještavilo ogromnih reklama, nepoznati natpisi i specifični mirisi začina i grada.

Odmah smo naletjeli na prvi “zid” – iako su tehnološki divovi, Japanci obožavaju gotovinu. Za kupnju „Icoca“ kartice kojom se plaća javni prijevoz i kupuje na aparatima trebali su nam japanski jeni. Odlazimo do bankomata (koji ima neki drugačiji, zbunjujući sustav), kad odjednom čujemo glas na našem jeziku koji nam govori što treba stisnuti. Bili su to dečki iz Tuzle! Došli su u Japan raditi za jednu oglašivačku tvrtku. Balkanac te nađe i na kraju svijeta. Pomogli su nam i zajedno smo svi vlakom otišli do Osake.

Naš hotel u Osaki (55 eura za obojicu) bio je prvi susret s japanskim poimanjem prostora. Soba je bila toliko mala da je prozor bio zapečaćen da se može otvoriti samo „na kip“ (vjerojatno sigurnosni razlog da netko ne ispadne ili ne skoči). Kupaonica i WC bili su tek mrvicu veći od onih u avionu – kada je spojena s umivaonikom, a visokotehnološka WC školjka ugurana gotovo ispod njega.

No, nismo došli sjediti u sobi. Otkrili smo naše tajno oružje za ovo putovanje: LUUP aplikaciju za gradske električne bicikle. Dok prosječan turist prehoda 2 – 3 kilometra između atrakcija, ubije noge i odustane, mi smo klizili gradom i obilazili po 6 – 7 lokacija dnevno. Odvezli smo se do Dotonborija, samog centra Osake. Rijeke ljudi, neonski natpisi, restorani uz vodu. Kušali smo ramen, pojeli matcha sladoled i kolač.

Dražen je otišao na koncert benda Millington, a ja sam se odlučio namjerno izgubiti u gradu. Sjeo sam u nevjerojatno uski lokal u kojem je 65-godišnji vlasnik izvodio plesni performans i točio mi palmino vino koje radi njegova supruga – nešto najfinije što sam dugo pio. Slučajno sam završio za stolom s miješanom ekipom iz Australije, Švicarske, Turske, Brazila i Indije. Kao pravi mali UN samit. Dražen mi se pridružio oko 23 sata, a umor nas je konačno slomio.

Japanska pustolovina

Pogledajte galeriju 1 od 14

Dan 2: Klanjanje jelenima, ambalaža u džepu i 30 km na pedalama

Inače imam predrasude prema azijskoj hrani jer sam takvu sudio po nekvalitetnoj ponudi u Hrvatskoj, pa sam strahova da ću 10 dana jesti samo kuhana jaja. Koliko sam bio u krivu! Doručak nas je raspametio. Hrana je lagana, ukusna, prozračna. Nema teških masti i pšeničnog brašna, sve se bazira na rižinom tijestu koje je nevjerojatno pufasto.

Odjavili smo se iz hotela i vlakom krenuli prema Nari. Ruksake smo ubacili u „Coin Lockers“ (ormariće za prtljagu) koji genijalno postoje na svakoj stanici. Nara je grad u kojem su srne i jeleni ravnopravni građani. Ima ih svuda. Kupiš im kekse, a lokalci su ih naučili da se, prije nego dobiju keks, poslušno naklone. Obišli smo hram Todaiji s velikim Budom od 15 metara. Ono što me najviše fasciniralo bila je čistoća. Tamo ima na tisuće ljudi, a nigdje nema kanti za smeće! Njihova logika je jasna: “Kupio si proizvod, s njim si kupio i ambalažu. Tvoja je, nosi je kući.” Kada si u Japanu, ponašaš se japanski – smeće smo nosili sa sobom u hotel.

Otišli smo u Kyoto, u pravi tradicionalni japanski hotel s polupansionom (110 € za dvije noći). Bili smo valjda jedini stranci tamo. Recepcionari jedva natucaju engleski; mlađi još nekako slovkaju, stariji ni ne znaju latinicu. Komunikacija se svodila na Google Translate – on prevede na japanski, oni odgovore, pa nama prevede nazad. Uz malo mahanja rukama, sve se riješi. Dobili smo nekakve bonove za doručak i večeru. Iznajmili smo bicikle od 16 do 22 sata. Odmah smo naučili važnu lekciju: ne možeš ostaviti bicikl gdje želiš.

Postoje posebni parkinzi koji se plaćaju kao za aute, opremljeni čak i sustavima koji podižu jedan bicikl iznad drugog radi uštede mjesta. Gotovo su nam naplatili kaznu jer smo ih ostavili ispred hotela dok smo radili check-in. Nakon toga odvezli smo se do bambusove šume Arashiyama. Taj dan smo prevalili 30 kilometara na biciklima. Večera u hotelu bila je izazovna, puna čudnih kombinacija – piletina i škampi u ludim začinima i povrće koje nismo znali identificirati, ali bilo je ukusno.

Dan 3: Emocionalne maske, 20 minuta za kavu i tajlandska masaža

Japanci su jako ljubazni, ali ti neće sami prići. Fali im onaj naš socijalni kontakt. Čak i međusobno malo komuniciraju na javnim mjestima. Brojali smo – oko 40% ih nosi maske, a rekao bih da to nije samo zbog higijene, nego da maska služi kao emocionalni štit. Ne žele pokazivati kada su tužni, sretni ili ljuti. Dražen je otišao u tradicionalne toplice (Onsen) gdje je voda znala biti i iznad 40°C. Ja zbog ozljede noge nisam mogao. Dražen se borio s jet lagom i loše spavao, ali ujutro smo odmah s LUUP biciklima krenuli prema hramu Fushimi Inari Taisha (onom s 10.000 tradicionalnih vrata).

S obzirom na to da su najavljivali cjelodnevnu kišu, žurili smo. U jednom trenu jako mi se pila kava. Zalutali smo u dio grada gdje se kava valjda uopće ne pije. Google Maps nam je lažno pokazivao kafiće koji ne postoje, ali smo napokon naišli na jedno mjesto. Nije to bio kafić, već industrijska pržionica s dvije klupe i improviziranim stolom. Barista je tu jednu kavu pripremao 20 minuta! Nešto je pržio, mljeo, pretakao… Bila je to definitivno najbolja kava koju sam ikad probao.

Kiša je počela. Obukli smo kabanice i odvezli se do Kyoto Gyoen National Gardena, a zatim se sklonili u dvorac Nijō. Krpene tenisice su mi bile skroz mokre. Nakon lokalnog ručka uz tradicionalni sake, otišli smo u Don Quijote, popularno zvan Donki. To je pravi potrošački kaos. Svega nabacanog na hrpe – od tehnike i igračaka do hrane i vrhunske japanske kozmetike. Čak se ni prodavači ne snalaze. Nakon 23.000 koraka pod kišom, na izlazu smo ugledali tajlandsku masažu stopala. Dvije Tajlanđanke su nas za 12 eura (20 minuta) vratile u život kao da smo se tek probudili.

Dan 4: Vlak metak, zeleni čaj u Kamakuri i bakšiš koji nitko ne želi

Javni bonton u Japanu je strog: nema jedenja, pijenja, ni razgovora u javnom prijevozu. Svi imaju Bluetooth slušalice i bulje u mobitele. Doručak u hotelu opet nas je oduševio čudnim mješavinama: miso juha, bolonjez, roladica od jaja, salata i riba. Za njih doručak, za nas pravi ručak. Uputili smo se na stanicu i sjeli na Shinkansen prema Yokohami. Kartu smo platili 75 eura za put od 450 km koji traje kraće od dva sata! Vlak ide i do 320 km/h, no unutra nema treskanja ni osjećaja brzine. Uzeli smo rezervirana mjesta za dodatna 3 eura da budemo sigurni, a mjesta za noge ima na izvoz. Dok smo jurili u potpunoj tišini, pitao sam čovjeka pored sebe hoću li vidjeti Mount Fuji. Pokazao mi je na lijevi prozor gdje se stvorio divovski planinski lanac okovan snijegom – najviša točka Japana.

Iz Yokohame smo vlakom produžili za Kamakuru, iznajmili bicikle i otišli u hram Houkokuji na ritual čaja. Ulaz u bambusovu šumu je 2 eura, a tradicionalna matcha još 2 eura. Pravilo je prvo oprati ruke, a zatim vas dvije žene posluže čajem u zdjelicama koje izgledaju kao one iz kojih smo kao djeca jeli Čokolino. Čaj je gorak, okusa po zemlji, pa uz njega dobijete bombone slične grožđanom šećeru da ublaže okus. Nastavili smo do Hase Templea i hrama Bude Kotoku-in velikog 13 metara (u kojeg se može i ući). Tamo imaju zanimljive “igre na sreću” s bogovima: izvučeš papirić, a ako je želja loša, vežeš ga na posebnu špagu da se valjda spali i tako odbaciš lošu karmu. Ogladnjeli smo i našli se na plaži punoj surfera, gdje smo u restoranu uređenom u stilu Divljeg zapada pojeli savršene burgere od japanskog goveda uz domaće Kamakura pivo.

Navečer smo došli u Kawasaki i prijavili se u capsule hotel (45 eura s doručkom). Ljudi moji, spavate u prostoriji s desetak nepoznatih ljudi, a vaš krevet je doslovno otvor u zidu dimenzija 1.5 x 1.5 metara s madracem, svjetlom i USB punjačem. Kao da ste u svemirskom brodu. Zajedničke kupaonice su savršeno čiste, svatko ima svoju privatnu kabinu ispred tuša i besplatnu vrhunsku kozmetiku.

Dražen je tri mjeseca unaprijed sredio karte za ska-punk koncert u Club Citta. Prije koncerta, otišli smo u restoran preko puta. Ovdje sami pečete hranu! Na sredini stola je vruća ploča. Konobari s vama ne komuniciraju, naručuje se isključivo preko tableta ili QR koda. Google nam je ponovno spasio život pa smo ljubaznog mladog konobara zamolili da nam donese od svega po malo. Konobar se toliko trudio, svakih pola minute je dolazio okretati naše gyoze. Dobili smo i nešto što je sličilo na naše pohane čvarke, pa smo jeli i pljuckali jer nam je bilo čudno. Tek smo danima kasnije na drugom meniju shvatili da nam je ispekao pileće pohane hrskavice i kožice – to im je specijalitet!

Dražena je mučilo grlo pa je naručio vrući alkohol (kuhani sake), ali ga nije mogao piti. I onda, incident. Zbog ljubaznosti konobara, dali smo mu 1000 jena (oko 5 eura) napojnice. Čovjek se izgubio. Objašnjava nam da se plaća gazdi na izlazu, mi mu guramo novac i govorimo “To je za tebe!”, a on stoji prestravljen. Gazda na izlazu nas je šokirano gledao. U Japanu se napojnica ne ostavlja – to im je zbunjujuće, gotovo kao uvreda. Sreća da nije trčao za nama po ulici. Na koncertu (bendovi Millington, Masons Party i kultni Hey Smith) bili smo atrakcija. Prosječan Japanac visok je oko 170 cm, a mi smo za glavu stršali iznad svih petstotinjak ljudi. Svi mirno i disciplinirano stoje, nema snimanja ni slikanja jer izvođači to ne vole. Sve se poštuje.

Dan 5: Grad od 37 milijuna, pranje grijeha i mračna statistika vlakova

Dolazimo u Tokio. Spoj drevne tradicije i blještavila betona. Japanci su nevjerojatni – ako se slučajno tijelima udarite na ulici, oni će se vama ispričavati deset puta. Ostavili smo stvari u “Coin lockeru” na stanici Shibuya i uzeli bicikle do svetišta Meiji. Tu smo naučili Temizu ritual pranja grijeha. Prije ulaska postoji izvor vode: prvo opereš lijevu ruku, pa desnu, pa ispereš usta (jer grijeh izlazi iz usta), pa opet ruku i na kraju dršku kojom si vadio vodu. U kvartu Harajuku i Takeshita jeli smo noodlese koje sami kuhate. Upozorenje: Japanci imaju poremećen osjećaj za ljuto. Njihovo “blago” je za mene “ekstra hot”.

Došli smo i do slavnog pješačkog prijelaza Shibuya Crossing gdje dnevno prođe oko tri milijuna ljudi. Svi disciplinirano čekaju zeleno, nitko ne trči na crveno (osim nas Balkanaca na nekim manjim prijelazima ranije). Sljedećih pet noći spavali smo u Saitami (gradić od oko milijun stanovnika spojen s Tokijom). Rezervirali smo The Grand Mark Hotel (385 € za pet noći za obojicu). Vlakovi do tamo idu u minutu. Zanimljiva, ali morbidna činjenica: vlakovi nikad ne kasne, osim ako se netko ne baci pod njih. Bude i oko 650 takvih samoubojstava godišnje (gotovo dva dnevno). Kako bi se to suzbilo, tvrtke naplaćuju obiteljima unesrećenog goleme kazne, odštete za kašnjenje koje iznositi i do 100.000 eura!

U hotelu nas dočekuje recepcionar koji uči engleski. Ja mu kažem “Konnichiwa” i “Arigato” uz naklon, a on me kroz osmijeh pita jesam li ja Japanac. Sitnica koja oduševi. U Japanu se dokumenti i novac daju i primaju isključivo objema rukama, s palčevima okrenutim prema gore – znak dubokog poštovanja. Hotel je imao bazene, spa, teretanu i onsen. Doručak nismo htjeli plaćati 20 eura kada se vani možeš ubiti u hrani za 5€. Bili smo s ruksacima pa smo morali oprati odjeću. Pronašli smo automatiziranu praonicu – pranje i sušenje (60 minuta) za obojicu koštalo je 5 eura. Dok smo čekali, otišli smo u lokalni restoran koji, naravno, nema jelovnik na engleskom. Ipak, Japanci u izlozima drže realistične plastične makete hrane. Doslovno smo izveli osoblje ispred restorana i prstom pokazali plastičnu govedinu s tjesteninom. Savršena večera ispala nas je točno 1000 jena (5 eura).

Dan 6: Lawson rapsodija, 451 metar visine i digitalna tišina u Kawagoeu

Doručkovali smo u Lawson trgovini u prizemlju. To nije obična trgovina – za 5 eura dobiješ kavu, desert i vrhunsku hranu u “chill” kutku. Kupili smo nevjerojatne stvari: sendviče s jagodama, palačinke punjene kremom od crvenog graha, matcha Kit-Kat, banane pakirane po jedan komad, pa čak i smrznuto voće koje ubaciš u mašinu koja ti na licu mjesta izblenda smoothie. Rapsodija okusa. Otišli smo vlakom do hrama Sensō-ji. Tamo se miješaju mirisi zapaljenih štapića za odvraćanje zlih duhova, a na svakom koraku vidiš domaće i turiste u tradicionalnim kimonima. Naučili smo i molitveni ritual: dva naklona, dva pljeska rukama, molitva i još jedan naklon.

Posjetili smo Tokyo Skytree, arhitektonsko čudo visoko 451,2 metra. Dizalo te doslovce katapultira gore za manje od minute, uši pucaju od tlaka, a pogled na grad te resetira – tek tada shvatiš koliko si malen. Ručali smo na 22. katu u restoranu La Ranarita Azumabashi, talijanskom restoranu uz četiri slijeda vrhunskog menija. Biciklima smo prešli kroz prostrani Ueno park pun jezera, labudova i pedalina, što bi nam pješice oduzelo sate. U potrazi za suvenirima otišli smo u grad Kawagoe, no tamo nas je dočekalo pravo kulturološko iskustvo. Sjeli smo u tradicionalni restoran na pod.

Osoblje je donijelo vodu, mi smo preko Googlea zamolili konobaricu da nam sama donese specijalitete od piletine. Ona je klimnula glavom i otišla. Prošlo je pola sata – ništa. Prošlo 45 minuta – ništa. Nakon sat vremena smo ju pozvali da pitamo gdje je hrana. Došao je kuhar koji malo zna engleski i objasnio nam da se hrana mora naručiti preko aplikacije. Konobarica nas sat vremena nije upozorila jer je mislila da “još uvijek razmišljamo”. Japanci toliko poštuju vaš osobni prostor da vas neće prekidati. Zbog nesporazuma smo tamo proveli gotovo dva sata samo za jednu porciju.

Dan 7: Egzotika Ameyoka, umirovljenici koji rade i “dimne” ulice

Ameyoko ulica bila je sve ono što Kawagoe nije. Kaos mirisa i ponude! Od sušenih svinjskih ušiju, ogromnih krakova rakova, raznobojnih jagoda do smrdljivog duriana – kralja voća kojeg ili voliš ili ti se povraća od njega. Tu smo kupili suvenire, i da, morali smo kupiti i kofer jer ruksaci više nisu bili dovoljni. Otišli smo u “Electric Town” Akihabaru s ciljem da kupimo najnoviji iPhone 17 Pro Max. S PDV-om odbijenim za turiste koštao je sjajnih 936 eura! Nažalost, potražnja je bila tolika da ga ni u 7 različitih trgovina nismo uspjeli naći na stanju.

Nakon ručka (juneći jezici u umaku s rižom), uživali smo u Shinjuku Gyoen perivoju uz Starbucks kavu i promatrali zanimljivu scenu. S obzirom na to da nema kanti za smeće po gradu, pored Starbucksa su stajala dva umirovljenika čiji je jedini zadatak bio preuzimati prazne čaše, odvajati tekućinu, plastične poklopce i karton te reciklirati. Japanci su dugovječni i ne osjećaju se dobro ako ne doprinose. Država ih zapošljava da ne sjede kod kuće. Također smo vidjeli gradilište udaljeno 50 metara gdje s obje strane stoji po jedan umirovljenik samo kako bi se naklonio i upozorio pješake na radove.

Navečer smo otišli do čuvenog 3D CAT billboarda – goleme projekcije mačke koja izgleda kao da će skočiti sa zgrade, a zatim vidjeli i divovsku Godzillu. Večer smo proveli u uličicama Omoide Yokocho (Ulica sjećanja) gdje su restorani stisnuti na par kvadrata i jedva se ulazi. Ulice su bile prepune dima od roštilja na kojima su se pekli lignje i piletina. Obišli smo i Golden-Gai, kvart sitnih kafića gdje su svi već bili poprilično pod gasom.

Dan 8: Wagyu ekstaza i digitalni Avatar

Ovaj dan počeo je razočaranjem. Ponedjeljak je, i shvaćamo da su mnoge atrakcije (Kita-no-maru Park, Careva palača) zatvorene. No, vozili smo se biciklima pa smo odlučili utopiti tugu u Wagyu govedini. Ušli smo u restoran s premium Wagyu mesom, opet roštilj ispred nas. Dobili smo komade mesa koji su bili pravo umjetničko djelo, prekrasno prošarani intramuskularnom masnoćom. Pravilo je jednostavno: peče se ravno 3 do 10 sekundi s jedne pa s druge strane. Zatim meso umačete u mješavinu sirovog jajeta (tu je to potpuno sigurno i higijenski kontrolirano) i soja sosa. Kada smo ispekli onaj najveći, tanki steak… to je bila eksplozija. Nešto najslasnije i najbogatije što sam ikad jeo u životu. Zazubice mi rastu samo dok ovo pišem.

Nakon budističkog hrama Zojoji i Tokyo Towera (koji izgleda kao Eiffelov toranj), otišli smo u teamLab Planets. Karte smo iskusno kupili 3 tjedna unaprijed. To je potpuno novi svijet. Vizualizacije vas okružuju 360 stupnjeva. Hodate bosi u vodi do koljena na koju se projiciraju svjetlosni šarani. Zatim ulazite u sobu prepunu živih orhideja koje se pomiču gore-dolje ovisno o vama. Hodate po mekim brdovitim podovima i divovskim pilates loptama pod UV svjetlom, prolazite kroz led zavjese i sobe s ogledalima koje daju osjećaj beskonačne galaksije. Čisti, nevjerojatni film Avatar.

Dan 9 i 10: Oklada o WC-u, vjernost Hachika i povratak

Zadnje dane proveli smo laganije. Posjetili smo spomenik psu Hachiku na Shibuyi. Taj pas je 10 godina čekao svog pokojnog vlasnika na istom mjestu. Red za slikanje s njegovim kipom bio je ogroman, što puno govori o japanskom cijenjenju odanosti.

Ali prije odlaska iz hotela, moram opisati iskustvo o kojem svi potajno žele čuti – japanska WC školjka. Dražen me još trećeg dana izazvao: “Evo ti 100 eura oklade ako stisneš ovaj gumb i uspiješ izdržati da se ne nasmiješ naglas.” Mislio sam, lagan novac. Izgubio sam okladu u tri sekunde. Približiš se, daska se sama diže, sjedneš, ona grije. Kad završiš, razne mlaznice i visokotehnološki sustavi intimnog pranja i sušenja odrade svoje, a iz školjke svira glazba ili šum vode da sakrije vaše “zvukove prirode”. To nije sanitarija, to je svemirski brod za higijenu.

Pred sam let otišli smo do Yokohame, drugog najvećeg japanskog grada. Vozili smo se žičarom i tamo ugledali scenu koja mi se urezala u pamćenje kao definicija Japana. Dva radnika uređuju stazu: jedan kosi travu, a drugi hoda kraj njega i drži veliku zavjesu kako slučajno niti jedan kamenčić ili travka ne bi odletjela i pogodila prolaznika. Bili smo i u Chinatownu (gdje smo jeli pekinšku patku) te na Osanbashi doku. Na samom krovu zračne luke namakali smo noge u vrućem onsenu promatrajući kako avioni polijeću.

Put nazad? Tri sata od Tokija do Šangaja, 4 sata layovera, 12 sati do Budimpešte i još tri sata vožnje do Đakova. Tijelo je bilo slomljeno jet lagom, ali duh nahranjen.

Putovanje ti otvori oči i razbije predrasude. Nauči te onome što ni jedna škola i ni jedan tečaj na svijetu ne mogu. Japan je zemlja tišine i blještavila, stroge discipline i dubokog poštovanja prema svemu što živi. Uspomene koje smo Dražen i ja donijeli sa sobom teže puno više od onih 5 kilograma s početka priče.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić u srijedu je najavio da će Vlada idući tjedan predstaviti paket antiinflacijskih mjera, “orijentiran na više sektora, u smjeru smirivanja zagrijanosti ekonomije”.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

“Taj paket odgovorit će, po našem mišljenju, na izazove koji proizlaze iz ovakve zagrijanosti hrvatske ekonomije i adresirati različite segmente agregatne potražnje, kao dijelom uzroke nešto veće inflacije u Republici Hrvatskoj u odnosu na ostatak eurozone”, rekao je Ćorić u izjavi novinarima prije užeg kabineta Vlade.

Paket će, kako je kazao, “biti drugačiji od prethodnih, zato što će svojim jednim dijelom ući u segment agregatne potražnje i smanjenja ove zagrijanosti ekonomije u koje paketi koji su do sada bili od strane Vlade inaugurirani nisu toliko zadirali”.

Ćorić nije želio govoriti o detaljima paketa već je istaknuo kako će se o njemu govoriti sljedeći tjedan. “On je orijentiran na više sektora, u smjeru smirivanja zagrijanosti ekonomije. Držimo da je njegova širina optimalno određena ali o svemu ćemo imati prilike razgovarati sljedeći tjedan prilikom njegova predstavljanja”, rekao je.

Eurostat je danas objavio da je Hrvatska u travnju zabilježila godišnju stopu inflacije, mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, koji omogućuje usporedbu s ostalim članicama EU, u visini od 5,4 posto. Tako je uz Rumunjsku (9,5 posto) i Bugarsku (6 posto), Hrvatska bila među državama s najvišom registriranom godišnjom stopom inflacije. U eurozoni je inflacija u travnju iznosila tri posto na godišnjoj razini, a u EU 3,2 posto.

Po drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, objavljenoj 15. svibnja, inflacija u Hrvatskoj u travnju iznosila je 5,8 posto. Riječ je o stopi inflacije koja je zadnji put zabilježena na toj razini u listopadu 2023. godine.

Kreće i registar kućanstava

Na pitanje oko registra kućanstava Ćorić je rekao da on s radom kreće početkom sljedećeg mjeseca te će i on biti predstavljen sljedeći tjedan.

“Prvih sedam mjeseci, do 1. siječnja je probna faza funkcioniranja registra. To će biti faza u kojoj će potencijalne anomalije i nedorečenosti u podacima biti ispravljane, a od 1. siječnja 2027., kako je najavljeno, registar bi trebao u svojoj punini stupiti na funkciju”, rekao je Ćorić.

Na pitanje je li paket mjera naslonjen na taj registar, kazao je kako u ovom trenutku to nije slučaj.

“Mjere su drugačijeg karaktera, vidjet ćete o čemu se radi, a onog trenutka kada registar bude u punoj funkciji, mjere o kojima se radi, ali isto tako i neke kategorije koje do sada nisu bile predmet propitivanja, bit će opservirane na drugačiji način, jer ćemo za to imati analitičku podlogu”, kazao je.

Novinari su Ćorića pitali i o nasljedniku guvernera Borisa Vujčića koji 1. lipnja stupa na funkciju potpredsjednika Europske centralne banke. Izrazio je uvjerenje da će 1. lipnja biti inaugurirana nova osoba na poziciju guvernerke ili guvernera HNB-a. Rekao je i da nema favorite i kako sva imena koja su bila promovirana u javnosti iz HNB-a su njegovi kolege i stručnjaci, te je siguran da tko god bude izabran na tu funkciju da će svoj posao obavljati profesionalno i dobro.

Nakon više od desetljeća, Energoinvest se vraća na libijsko tržište potpisivanjem međunarodnog ugovora s tvrtkom LISCO za realizaciju projekta izgradnje elektrana u gradu Misurata. Ugovor vrijedan više od 5,3 milijuna konvertibilnih maraka (oko 2,7 milijuna eura) potpisali su Mohammed Al-Faqieh u ime tvrtke LISCO i Mirza Ustamujić u ime Energoinvesta.

U konkurenciji 11 renomiranih tvrtki iz više zemalja, Energoinvest je odabran zahvaljujući najkvalitetnijoj tehničkoj i financijskoj ponudi. Projekt podrazumijeva implementaciju složenog sustava “ključ u ruke” koji uključuje projektiranje i inženjering, nabavu i isporuku opreme, elektro i građevinske radove, montažu, ispitivanje i puštanje u rad novih elektrana.

Tijekom posjeta Libiji direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić posjetio je s kolegama lokaciju buduće gradnje kako bi se upoznao s uvjetima realizacije projekta i vidio okolnosti u kojima će raditi zaposlenici Energoinvesta.

“Povratak Energoinvesta na libijsko tržište nakon više od desetljeća dokaz je da tvrtka ponovno zauzima svoje zasluženo mjesto na međunarodnim tržištima. Posebno sam ponosan što je u pripremi ovog projekta sudjelovao veliki broj mladih stručnjaka jer je upravo spoj iskustva i nove energije ono što nam daje snagu da vratimo povjerenje i ugled Energoinvesta.

Želimo poslati poruku da Bosna i Hercegovina još uvijek ima znanja, ljudi i snage da podigne i obnovi tvrtke koje su nekada bile simbol naše industrije i razvoja”, rekao je Mirza Ustamujić, direktor tvrtke Energoinvest.

Posljednji ugovor Energoinvesta na libijskom tržištu realiziran je 2015. godine, a novi projekt još je jedna potvrda da domaće tvrtke ponovno mogu otvoriti vrata strateških svjetskih tržišta i predstavljati BiH kao pouzdanog partnera u realizaciji velikih infrastrukturnih i energetskih projekata.

Guverner Hrvatske narodne banke i budući potpredsjednik Europske središnje banke Boris Vujčić gostovao je u N1 Studiju uživo. Na odlasku u Frankfurt, nasljedniku HNB-a i nasljeđu koje ostavlja – otvorio se bez zadrške.

inflacijski pritisak

Vujčić upozorio: Inflacija 5,8 posto zabrinjavajuća, ali najlošiji scenarij od 7 posto još je moguć – najveći problem je rast cijena usluga

„Sada sam otprilike na dva tjedna i manje do odlaska na novu funkciju u Frankfurt. 1. lipnja postajem potpredsjednik Europske središnje banke”, rekao je Vujčić, dodajući da već sada ima dva ureda koja rade zajedno – u HNB-u i ECB-u.

„HNB ostavljam u jako dobrom stanju”

Na pitanje u kakvom stanju ostavlja HNB, Vujčić je bio jasan: „U jako dobrom stanju. HNB je izgrađen u jednu respektabilnu instituciju koja je cijenjena ne samo u Hrvatskoj, nego i međunarodno. Institucija je sada duplo veća nego što je bila kad sam ja došao u nju.”

Objasnio je i što HNB još uvijek radi nakon ulaska u eurozonu: „HNB i dalje radi sve što je radio i do ulaska u eurozonu, osim odluka o kamatnim stopama koje se sada svakih pet tjedana donose u Frankfurtu.”

Posebno je naglasio da je Hrvatska dobila prvog predstavnika iz srednje Europe u Izvršnom odboru ECB-a: „Drago mi je da sam ja kao karijerni centralni bankar dobio takvu funkciju.”

Novi guverner mora biti stručnjak, ne političar

Na pitanje kakav profil osobe želi vidjeti na čelu HNB-a, Vujčić je rekao: „To mora biti osoba koja je prvenstveno stručnjak. Netko tko poznaje središnje bankarstvo, probleme monetarne politike, supervizije i platnog prometa, i netko koga će prihvatiti HNB.”

Na opasku da je „najvještiji političar u Hrvatskoj” jer je imao podršku i Milanovića i Oreškovića i Plenkovića, Vujčić je odgovorio: „Mislim da mi je pomoglo upravo to što nisam bio političar. Uvijek sam nudio ono što samo ja mogu ponuditi – stručnost i lojalnost ideji stručnosti, ne političkim idejama.”

Euro nije razlog inflacije – kamatne stope niže nego u Njemačkoj

Vujčić je odlučno odbacio tezu da je euro uzrokovao visoku inflaciju: „Euro definitivno nije razlog zašto mi imamo visoku inflaciju. Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska – koje nisu uvele euro – imale su višu inflaciju od nas.”

Istaknuo je i konkretnu korist eura za građane i poduzeća: „Kad sam ja počeo kao zamjenik guvernera 2000. godine, uvijek su me pitali kad će u Hrvatskoj biti kamatne stope kao u Njemačkoj. Sada su čak i niže nego u Njemačkoj. Ja sam uvijek govorio: tek kad uđemo u eurozonu.”

Slučaj Franak: „Bio sam prvi koji je upozoravao”

Na pitanje je li se dovoljno trudio upozoriti građane na rizike kredita u švicarskim francima, Vujčić je rekao: „Ja sam bio upravo taj koji je upozoravao na rizike uzimanja kredita u francima, i to u Hrvatskom saboru. Govorili su mi da od buhe pravim slona. Nažalost, problem se materijalizirao u lošijem obliku nego što se moglo pretpostaviti.”

Na kraju razgovora Vujčić je otkrio da ekonomija nikad nije bila njegov prvi izbor: „Prvi izbor bila je režija. Bavio sam se dosta dugo fotografijom, sjedio u kinoteci tri puta tjedno. Nekako sam mislio da bi bilo lijepo da postanem redatelj. Matematika mi je uvijek dobro išla, ali sam malo otišao u tom umjetničkom smjeru, a onda završio na ekonomiji.”

Novi zakoni koji se tiču stambene politike donose mnoge promjene. Ocjenu ustavnosti prošao je Zakon o upravljanju i održavanju zgrada.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Posebna je koncentracija na kućnom redu, čija sama objava kao pravilnika, kako navodi, ne znači ništa.

‘Zakon jasno kaže da je sankcioniranje za nepridržavanje kućnog reda moguće isključivo pod uvjetom ako je sankcioniranje i nepridržavanje uvedeno u međuvlasnički ugovor zgrade. Ljudi se moraju pokrenuti, do kraja godine sve zgrade u Hrvatskoj moraju prilagoditi međuvlasničke ugovore novim zakonskim propisima, to znači – ugovor o upravljanju i međuvlasnički ugovor’, rekao je Tin Bašić s portala ZGRADOnačelnik.hr za N1.

Ističe kako svaka zgrada koja ima četiri stana (dijela) je definirana kao zgrada, zajednica suvlasnika i mora imati međuvlasnički ugovor.

‘Bilo bi dobro i da zgrade koje imaju tri stana imaju svoje odnose uređene, a njima nije nužno da imaju ugovore usklađene s ovim zakonom, mogu imati stare. Koliko je važan Ustav Republike Hrvatske, toliko je važan međuvlasnički ugovor u zgradi, to je ustav zgrade, temeljni dokument koji definira sve odnose u zgradi, procedure, što je sve zajedničko u zgradi’, kazao je Bašić i dodao:

‘Pozivam sve predstavnike suvlasnika, suvlasnike, upravitelje, pravnike, sve koje su involvirani u ovim temama, da temeljito pročitaju svoje međuvlasničke ugovore koje su dobili od svojih upravitelja ili ih žele sami napraviti, da ne bi za nekoliko mjeseci, godina došli do problema i rekli da nešto nemaju definirano u međuvlasničkom ugovoru. Javlja nam se stotine zgrada gdje se pojavio problem u zgradi. Naše prvo pitanje bude što piše u međuvlasničkom ugovoru’.

Apelirao je na sve da krenu s ‘peglanjem’ međuvlasničkih ugovora.

‘Dogodit će se veliki izazovi, to je osnova za naplatu pričuve, osnova kojom se imenuju predstavnik suvlasnika. Ako nemamo međuvlasnički ugovor 1.1, mi nemamo ništa, osnovu za naplatu pričuve. Imamo problem da zgrade koje nemaju to, netko mora prijaviti i da se ta zgrada stavi pod prinudnu upravu. To se ne događa samo od sebe, netko to mora prijaviti’, rekao je Bašić.

Dodaje i kako upravitelj zgrade mora dati pravno mišljenje i znanje.

‘Upravitelji su krenuli s pripremom ugovora, u nekim zgradama su i već potpisani. Nemojmo raditi copy-paste rješenja, vrlo brzo ćete imati problema, sigurno, pitanje je samo kada’, ističe Bašić.

Zgrade već dugo imaju obvezu godišnjeg pregleda.

‘Desetogodišnji pregledi su obveza već godinama i bili su definirani Zakonom o gradnji, jako malo je to ljudi znalo i radilo. To je pregled gdje inženjer građevine radi projekt kompletne konstrukcije analize zgrade, kao da idete kod liječnika na analizu od glave do pete. Godišnji pregled zgrade se mora napraviti jednom godišnje, upravitelj zgrade to mora organizirati, nije nužna stručnost. Iznimno je važan jer uređuje smjer održavanja zgrade u tekućoj i idućoj godini’, komentirao je Bašić.

Odgovorio je i na pitanje koliko je zgrada do sada dobilo OIB.

‘U Registru upravitelja je 440 upravitelja i do sada je izdano oko 17.000 OIB-a, dok je više od 3.800 u postupku, odnosno nešto više od 20.000 u ovom trenutku, a trebalo bi ih biti oko 60.000. OIB je prvi administrativni uvjet zgradi ako se želi javiti na bilo koji javni poziv. Ako nemate OIB, ne možete se prijaviti’, zaključio je Bašić.

Operatori plinskih transportnih sustava Slovenije i Hrvatske Plinovodi i Plinacro potpisali su u srijedu u Ljubljani zajedničku izjavu o povećanju kapaciteta interkonekcije Rogatec, u smjeru iz Hrvatske prema Sloveniji, priopćeno je iz Plinacroa.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Nadogradnja plinovodne mreže u Hrvatskoj omogućit će prijenos većih količina plina između dviju zemalja i dodatno ojačati energetsku povezanost Slovenije s regijom te tako povećati sigurnost opskrbe, otpornost energetskih sustava i stabilnost regionalnog energetskog sustava, ističe se u priopćenju.

“Potpisivanje ove izjave predstavlja važan korak u suradnji između operatora plinskih transportnih sustava Slovenije i Hrvatske te u zajedničkom osiguravanju dugoročno stabilne, povezane i pouzdane opskrbe plinom, kao i učinkovitog regionalnog funkcioniranja transportne infrastrukture”, kazao je tom prigodom izvršni direktor tvrtke Plinovodi, Matija Bitenc.

Po riječima predsjednika Uprave Plinacra Ivice Arara, ta zajednička izjava potvrđuje dugogodišnju uspješnu suradnju između Plinovoda i Plinacra.

“Posebno mi je drago naglasiti da smo izgradnjom magistralnog plinovoda Zabok – Lučko omogućili povećanje kapaciteta i dostupnosti plina iz Hrvatske, što će dodatno ojačati stabilnost opskrbe zemalja u regiji povezanih plinskim transportnim sustavima”, istaknuo je Arar.

Nakon završetka svih plinovoda financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), odnosno dovršetka dionica Bosiljevo – Sisak i Kozarac – Sisak, kapacitet interkonekcije Rogatec moći će dosegnuti do 170.000 Sm³/h, počevši od 31. prosinca 2026. godine, ovisno o uvjetima uzvodnog tlaka, ističe se u priopćenju.

Dok zračne luke diljem Hrvatske i regije bilježe rekordne brojke, Zračna luka Pula proživljava poslovni krah. Financijska situacija je alarmantna, s višemilijunskim gubicima i zaduživanjem čak i za isplatu plaća zaposlenicima, piše Jutarnji list.

Javno savjetovanje

EK želi ublažiti pravila za odobravanje potpora malim zračnim lukama

Pula se ni sedmu godinu od početka pandemije nije uspjela vratiti na razinu od gotovo 800.000 putnika, koliko je bilježila 2019. godine. Dok ukupni hrvatski zračni sektor raste za sedam posto, Pula bilježi višemilijunske gubitke i prisiljena je na stalna zaduživanja.

Akumulirani gubitak 3,87 milijuna eura, kredit i za plaće

Ukupni prihodi u 2025. iznosili su 9,32 milijuna eura, no ostvaren je neto gubitak od 1,10 milijuna eura – za čak 75 posto lošiji rezultat nego godinu dana ranije. Kontinuirani minusi traju godinama: gubitak 2024. iznosio je 627.000 eura, a 2022. čak 1,1 milijun eura, čime je akumulirani gubitak do kraja 2025. dosegnuo 3,87 milijuna eura.

Kako bi pokrili fiksne troškove, uprava se neprestano zadužuje. Sklopljen je kratkoročni kredit od 1,5 milijuna eura za obrtna sredstva, dugoročni kredit od 400.000 eura za nabavku opreme, a likvidnost se održava pozajmicama čak i za isplatu plaća. Povrh svega, uprava je 2024. osigurala i okvirni kredit od devet milijuna eura.

Zadar tri puta više putnika od Pule – a 2019. bili na istoj razini

Najveću zabrinutost izaziva usporedba s konkurencijom. Dok je Pula u 2025. imala tek oko 542.000 putnika, Zadar je dosegnuo 1,6 milijuna putnika – trostruko bolji rezultat, iako su 2019. ta dva aerodroma bila na gotovo istoj razini prometa.

Zagreb bilježi rast od 9,2 posto s 4,7 milijuna putnika, a Split ga prati s rastom od 7,5 posto i 3,8 milijuna putnika – jasno pokazujući da problem nije u općem stanju na tržištu.

Uprava krivi Rusiju i Ukranu, stručnjaci krive pasivnost

Direktorica Nina Vojnić Žagar kao glavne razloge navodi gubitak ruskog i ukraninskog tržišta koji su činili 20 posto prometa, te činjenicu da je Istra pretežito „auto-destinacija”. Pulski aerodrom uspoređuje s „boutique hotelom” nasuprot „all-inclusive resortu” kakav je po njoj Zadar.

Stručnjaci se s tim ne slažu. Tonči Peović ističe da gubitak ruskog tržišta ne može biti vječni izgovor – navodeći primjer Crne Gore koja je taj gubitak brzo nadoknadila okretanjem zapadnim tržištima.

Plenković najavio intervenciju

Planovi za budućnost skromni su i ne predviđaju dostizanje starih rezultata ni do 2028. Stručnjaci i Istarska županija, koja je izrazila nezadovoljstvo, smatraju da je ključ u većem angažmanu na tržištima Velike Britanije i Skandinavije te tehnološkoj modernizaciji.

Najavljeno je da bi Pula mogla dobiti dva milijuna eura iz državnog proračuna za proširenje piste, no realizacija je neizvjesna. Premijer Andrej Plenković navodno se uključio u situaciju, najavivši da će ministar prometa razmotriti mjere za poboljšanje upravljanja.

Turistička zajednica Istre godišnje ulaže oko 1,25 milijuna eura u marketinšku podršku avioprijevoznicima – no rezultati su daleko ispod očekivanja.

Atlantic Grupa obavijestila je investicijsku javnost o transakciji dionicama koju je proveo Srećko Nakić, član Uprave i potpredsjednik Grupe za tržišta i distribuciju. Prema službenoj objavi na Zagrebačkoj burzi, Nakić je 18. svibnja 2026. godine prodao paket od dvjesto dionica kompanije. Transakcija je izvršena na uređenom tržištu Zagrebačke burze po jedinstvenoj cijeni od 51,00 euro po dionici, čime je njena ukupna vrijednost dosegnula 10.200,00 eura. Riječ je o propisanoj informaciji koju su osobe na rukovoditeljskim dužnostima dužne objaviti kako bi se osigurala potpuna transparentnost poslovanja, no svaka takva objava neizbježno privlači pažnju analitičara i ulagača koji pokušavaju proniknuti u pozadinu menadžerskih odluka.

Guverner u odlasku

Vujčić otvorio dušu: Bio sam prvi koji je upozoravao na Franak, a govorili su mi da od buhe pravim slona

Ipak, detaljniji uvid u brojke pokazuje kako je riječ o zanemarivom udjelu u vlasničkoj strukturi. Prije navedenog otpuštanja, Srećko Nakić u svom je vlasništvu imao 36.634 dionice, što je predstavljalo 0,28 posto temeljnog kapitala tvrtke. Nakon prodaje paketa od dvjesto dionica, njegov udio smanjen je na 36.434 dionice, što i dalje čini jednakih 0,28 posto temeljnog kapitala i daje mu isti postotak glasova na Glavnoj skupštini. Prodane dionice činile su tek 0,002 posto temeljnog kapitala, što sugerira da se radi o rutinskoj aktivnosti upravljanja osobnim financijama, a ne o strateškom povlačenju ili gubitku povjerenja u poslovanje kompanije. Ovakve transakcije uobičajene su za menadžere koji ponekad unovčuju dio svojih dioničarskih opcija ili jednostavno diversificiraju osobni portfelj.

Hrvatska pošta upozorila je na slučajeve lažnih poštara na području šireg centra Zagreba koji građanima dostavljaju pošiljke koje nisu naručili i pritom traže plaćanje pouzećem.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Nepoznate osobe lažno se predstavljaju kao poštari te na adrese korisnika dolaze s pošiljkama za koje traže novac prilikom uručenja, priopćila je Hrvatska pošta.

Građanima koji očekuju pošiljke s plaćanjem pouzećem savjetuju dodatni oprez i provjeru detalja dostave kako bi se zaštitili od mogućih prijevara.

Navode da je poštar Hrvatske pošte prepoznatljiv po službenoj uniformi s logotipom kompanije, da korisnici iznos mogu platiti gotovinom ili beskontaktno te da se primitak pošiljke potvrđuje digitalnim potpisom na uređaju koji poštar nosi sa sobom.

Upozorili su i da se na pošiljkama prevaranata ne nalazi službena adresnica Hrvatske pošte, nego obrazac dostupan u poštanskim uredima koji inače služi za predaju pošiljaka, a ne kao adresnica.

“Ključno je napomenuti da ako korisnici ne očekuju dostavu, obavezno trebaju provjeriti s ukućanima očekuju li pošiljku i od koga. Ako očekuju pošiljku, tada je potrebno provjeriti odgovara li iznos pouzeća onom iznosu koji je web trgovac na svojim stranicama označio kao vrijednost robe prilikom kupovine”, priopćili su iz Hrvatske pošte.

Korisnicima koji su bili žrtve prijevare ili pokušaja prijevare savjetovali su da slučaj prijave policiji i kontakt centru Hrvatske pošte.

Katarski plinski div QatarEnergy objavio je u srijedu da je od podružnice britanskog Shella BG International Limited kupio udjele u tri naftna i plinska polja uz obalu Urugvaja.

podaci o izvozu

Plin jeftiniji, nafta skuplja, izvoz pao: Što podaci iz Norveške govore o smjeru globalnih energetskih tržišta?

U bloku OFF-4 QatarEnergy kupio je 18-postotni udio. Shell je zadržao udio od 32 posto, a američka kompanija APA Corporation, koja upravlja projektom, drži 50 posto.

U bloku OFF-2 QatarEnergy kupio je 30-postotni udio, dok Shell, koji upravlja tim poljem, drži preostalih 70 posto.

Udio od 30 posto QatarEnergy kupio je i u trećem bloku, OFF-7. I tim poljem upravlja Shell, uz udio od 40 posto, dok američki naftni div Chevron drži 30 posto.

Vrijednost transakcija nije navedena.

QatarEnergy širi poslovanje u Južnoj Americi

QatarEnergy učvršćuje tim sporazumima odnos sa strateškim partnerom Shellom i ulazi u urugvajski sektor istraživanja i proizvodnje, šireći poslovanje u Južnoj Americi, rekao je katarski ministar energetike i izvršni direktor Saad bin Sherida Al Kaabi.

Polja OFF-2, OFF-4 i OFF-7 nalaze se uz urugvajsku obalu Atlantskog oceana, na dubini od 40 do 4.000 metara, i pokrivaju površinu od 11.155 do 18.227 četvornih kilometara.

Iranski napad uništio 17 posto kapaciteta, popravak 26 milijardi dolara

Sredinom ožujka QatarEnergy je objavio da su u iranskim napadima uništena 17 posto njegovih kapaciteta za izvoz ukapljenog plina. Popravak će trajati od tri do pet godina i stajat će kompaniju oko 26 milijardi dolara. U tom razdoblju kompanija neće moći isporučiti 12,8 milijuna tona plina godišnje.

Iran je napao katarsko postrojenje nakon izraelskog napada na iransko plinsko polje Južni Pars. Katar i Iran dijele plinsko polje u Perzijskom zaljevu – Doha dvotrećinski udio naziva Sjeverno polje.

Francuski prehrambeni divovi Nestlé i Danone ponovo su pod povećalom nakon izvješća francuskih, belgijskih i švicarskih medija koja propituju brzinu povlačenja potencijalno kontaminirane dojenačke hrane.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Početkom godine Nestlé je povukao serije dojenačke hrane u nekoliko europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, zbog moguće kontaminacije cereulidom.

Nestlé Francuska priopćio je tada da “preventivno i dobrovoljno” povlači određene serije dojenačkih formula Guigoz i Nidal nakon što su nove istrage pokazale potencijalnu prisutnost cereulida, tvari bakterijskog podrijetla koju proizvodi mikroorganizam Bacillus cereus, a može izazvati proljev i povraćanje,.

Dojenačku hranu povukli su s polica i Danone i grupa Lactalis.

Nestle je naveo da je izvor kontaminacije ulje arahidonske kiseline kojim ih je opskrbljivala jedna tvrtka, ali nisu htjeli navesti njezino ime, izvijestio je švicarski portal swissinfo.ch, dodajući da je u međuvremenu otkriveno da je riječ o Cabio Biotechu iz kineskog grada Wuhana.

Cabio Biotech spada među vodeće proizvođače tog sastojka dojenačke formule u svijetu i opskrbljuje oko 300 klijenata, uključujući Nestle i Danone, citirala je belgijska novinska agencija Belga izvješća francuskih medija.

Europska komisija zatražila je od Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) da odredi hitno znanstveno ograničenje, poznato pod nazivom akutna referentna doza (ARfD) i uključi u postupak odlučivanja vlada i kompanija o eventualnom povlačenju proizvoda s polica.

EFSA je predložila da se odredi nova gornja dopuštena granica prisutnosti Cereulida, od najviše 0,014 mikrograma po kilogramu tjelesne težine dojenčadi.

Vrlo male bebe drugačije probavljaju tvari i zahtijevaju dodatnu zaštitu, objasnili su, istaknuvši i da je povraćanje ključni kratkoročni simptom koji se koristi za postavljanje ograničenja.

Francuska je potom odlučila spustiti granicu s najviše 0,3 mikrograma po kilogramu tjelesne težine dojenčadi na 0,014 mikrograma.

Odgoda?

Istraga Radio Francea, RTBF-a i RTS-a navodi da je Nestlé odgodio obavještavanje europskih vlasti o prisutnosti cereulida u dojenačkoj hrani.

Glasnogovornik Nestléa rekao je da istražna izvješća sadrže “netočne i obmanjujuće informacije”, naglašavajući da je tvrtka bila potpuno transparentna i da je surađivala s vlastima od “prvog dana”.

Istraga navodi tvrdnju Nestléa da je slijedio strogi proces koji uključuje procjenu, provjere sljedivosti i utvrđivanje kontaminiranih proizvoda prije nego što su počeli povlačiti proizvode s polica trgovina.

Danone nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom medijskih izvješća.

Nestlé je prethodno bio objavio da je prvi put otkrio niske razine cereulida u uzorcima proizvoda krajem studenog lani, ali je prestao koristiti sve mješavine koje sadrže ulje arahidonske kiseline dobavljača nakon što je kontaminacija potvrđena 24. prosinca, podsjeća Reuters.

Prema podacima konzultantske tvrtke SkyQuest Technology Group, Nestlé kontrolira gotovo četvrtinu globalnog tržišta dječje hrane vrijednog 92,2 milijarde dolara.

“Tiho” povlačenje?

Radio France objavio je da je 838.000 konzervi dojenačke formule zadržano od 26. prosinca u Nestléovoj tvornici u sjevernoj Francuskoj i u drugim proizvodnim pogonima.

Proizvodi koji su već bili na tržištu ostali su, po izvješću Radio Francea, u distribucijskim kanalima ili u domovima potrošača bez službenog povlačenja ili trenutačne obavijesti europskim vlastima, iako propisi nalažu hitnu prijavu kada se utvrdi zdravstveni rizik.

Mediji su također naveli da je Nestlé “istiha” povlačio proizvode u Austriji i Njemačkoj od 24. prosinca, dok su Danoneovi proizvodi povučeni iz prodaje u siječnju, prije objave informacije o povlačenju.

Nestlé je oštro opovrgnuo tu tvrdnju.

Tužitelji u francuskim gradovima Bordeaux i Angers isključili su vezu između smrti dvoje dojenčadi i povlačenja adaptiranog mlijeka. Treća smrt još se istražuje. Druga istraga pokrenuta u Meauxu prebačena je u Pariz, izvijestio je Radio France.

Hrvoje Balen, predsjednik udruženja ICT kompanija unutar Hrvatske udruge poslodavaca, ima pregršt posla i još više otvorenih tema. Nakon dubrovačkog sastanka Inicijative triju mora u razgovoru za Poslovni dnevnik tumači zašto podržava američke investicije u Hrvatskoj te kakvo je obrazovanje potrebno za svijet koji opisuje kao ‘AI first’.

Možemo li vjerovati da će najavljeni podatkovni centar u Topuskom biti izgrađen?

Na na svaku privatnu investiciju gledam pozitivno, a ova, štoviše, ima i potporu vrha Vlade pa ne vidim razloga zašto bih sumnjao hoće li se u nekom opsegu i dovršiti.

Kako vidite tu investiciju?

To je bila ciljana najava baš za forum Inicijative triju mora i možebitni poticaj drugim investitorima iz SAD-a. Projekt vidim kao poticaj za buđenje energetske infrastrukture koja nam nedostaje. Još nedavno se spominjalo da je došlo do zastoja gotovo tri milijarde eura privatnih investicija u obnovljive izvore energije, koje se odgađaju zbog toga što energetska infrastruktura nema dovoljan kapacitet da ih prihvati i s druge strane zato što nemamo riješena regulatorna pitanja. Ova investicija može biti katalizator. SAD je spreman pratiti i štititi svoje investicije. Živimo u čudnom vremenu i važno nam je imati takve investicije jer one predstavljaju i određenu zaštitu ovog prostora. S razvojne strane, dobro je biti na karti tehnoloških investicija i udaljavati se od percepcije Hrvatske isključivo kao turističke destinacije poznate po suncu, moru, sportu ili nekim televizijskim serijama.

U kontekstu umjetne inteligencije kao industrije novog doba, podatkovni centar je moderno skladište ili nije?

To trebate pitati g. Andabaku. Koliko sam informiran, to zaista jest data centar, koji bi trebao ugostiti infrastrukturu velikih davatelja podatkovnih i AI usluga. Koliko će hrvatske firme koristiti tih kapaciteta, ovisit će o tome koliko će usluge biti cjenovno konkurentne i kako će biti povezane s drugim svjetskim centrima.

To nisu radna mjesta, tu će veliki AI proizvođači skladištiti podatke. Je li to u ICT svijetu niže vrijedna, visoko vrijedna ili kakva investicija?

Sigurno je da je riječ o velikoj investiciji i ne bih se usudio davati joj kvalitativnu ocjenu niti procjenjivati utjecaj na stvaranje nekog novog Infobipa. Zaposlit će određenu operativu i inženjering u fazi projektiranja i izvedbe, a zasigurno će stvoriti radna mjesta u kraju koji je ekonomski jako daleko od prosjeka Hrvatske.

Što je još bilo zanimljivo u Dubrovniku?

Pokazalo se da Inicijativa triju mora ima jako puno smisla. Kada gledamo vertikalu sjever-jug, od Baltika do Crnog mora i Jadrana, kreiran je prostor koji bi, kada bi bio jedinstveno tržište, predstavljao devetu najveću ekonomiju svijeta i raste puno brže od “starih članica” EU-a te je postao neka vrsta inovativnog i obrambenog zida Europe.

Upravo zato suradnja u inovacijama, uz kibernetičku i fizičku sigurnost, postaju ključne, osobito dok zaostajemo za Kinom i SAD-om. S druge strane, evidentno je da možemo biti most između EU-a i SAD-a jer smo kroz povijest navikli biti i partneri i konkurenti. Unatoč tome što je sada ponešto nestabilno, tržište SAD je za naše tvrtke vrlo važno i nadamo se skoroj ratifikaciji sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ima li ICT potencijal postati značajniji od turizma za hrvatsku ekonomiju?

Bilo je govora o tome može li ICT postati jači od turizma, koji izravno čini oko 12 posto, a neizravno čak 17 posto udjela u BDP-u. ICT je trenutačno na sedam posto udjela u BDP-u, s ciljem da dosegne 13 posto do 2032. godine prema Strategiji digitalne Hrvatske. Međutim, svi se nadamo da će i turizam rasti u dodanoj vrijednosti pa je moguće i da će njegov udio ponešto porasti. Je li moguće da ICT toliko poraste u sljedećih šest godina?

Gledajući kroz brojeve, to je moguće, uz intenziviranje ulaganja u R&D, ubrzanje transformacije poslovanja temeljenom na prodoru AI te potpori repatrijacije pojedinih segmenata poslovanja domaćih tvrtki. Što se tiče rasta ICT-a, razvoj umjetne inteligencije znači da će svaka kompanija morati postati “AI first”, dakle, promijeniti način poslovanja, u kojem će korištenje umjetne inteligencije biti presudno, bez obzira na sektor.

Kako će to izgledati u praksi?

Umjetna inteligencija je nezaobilazna. Pravnici i odvjetnici će istraživati pravna rješenja, marketinški stručnjaci pripremati kampanje i raditi personalizacije, voditelji projekata prikupljati zahtjeve od klijenata i pripremati funkcionalne specifikacije, inženjeri optimizirati projekte… Tvrtke koje neće imati implementirane sustave koji su pametniji od današnjih široko dostupnih alata neće biti konkurentne. Pregazit će ih tvrtke koje koriste AI. Luksuz ignoriranja umjetne inteligencije mogu si priuštiti samo oni koji žele propasti, a vjerovat ću da takvih baš i nema.

Zbog svega navedenog, otvara se veliki posao implementacije AI-ja za hrvatske uslužne ICT tvrtke. S druge strane, važan je i razvoj vlastitih proizvoda. Želimo imati što veći udio tvrtki koje razvijaju vlastite digitalne proizvode jer prodajom licenci ostvarujete puno veći prihod nego kada klijentu naplaćujete stručnjaka po satu.

AI se također usko specijalizira, u kojim nišama hrvatske tvrtke imaju najviše šansi?

Biti u nekoj niši je dokazani imperativ za globalni uspjeh. Hrvatske tvrtke vjerojatno neće razvijati velike jezične modele. Rekao bih da su, prema onome o čemu smo govorili kroz nacionalni plan, naše industrijske niše industrijska primjena, kibernetička sigurnost, zdravstvo, pravosuđe, transport, obrazovanje, obrambena industrija. Tu su i područja koja danas možda još ne vidimo dovoljno jasno – industrija zabave i sporta. Teško ćemo pokriti sve, ali upravo na spoju ICT-a i domenskih znanja događat će se najveći pomaci.

Je li ICT kao industrija ‘odrastao’ do točke u kojoj je teško krenuti od nule?

Nije. Ulazak u industriju je i dalje relativno jednostavan – ne treba puno novca za početak. Potrebni su inovativnost, upornost i podaci. U Hrvatskoj je ta scena dosta živahna, a u prilog tome govori činjenica da je inovativnim tvrtkama na raspolaganju gotovo milijardu eura iz različitih izvora. Hrvatska je mala, ali upravo s takvim pristupom može privlačiti talente, mentore i investitore.

Tko su ti mentori?

Tu su organizacije poput Croatian Business Angel Networka, venture capital i private equity fondova. Scena je dosta velika i treba iskoristiti potencijal naših tvrtki koje su dosegle status jednoroga jer oni često okupljaju ekosustave oko sebe. U proteklih šest mjeseci hrvatske tvrtke su predlagale i svoje projekte za IPCEI inicijativu tj. velike konzorcije za istraživanje u područjima od zajedničkog europskog interesa. Riječ je o projektima koji idu “beyond the state of the art” (bolje od vrhunskog, op.ur.) – dakle, projektima koji mogu konkurirati američkim i kineskim inovacijama. Hrvatske tvrtke nastoje sudjelovati u tim konzorcijima, a područje umjetne inteligencije posebno je zanimljivo. Nadam se da će naše Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije vrlo skoro donijeti odluku o tome tko će dobiti državno financiranje. Članovi HUP ICT i ostatka zajednice nominirali su čak 26 projekata, a među onima koji su bili na europskim “matchmaking” događanjima može se čuti da su prilično visoke kvalitete.

Što bi to ‘beyond the state of the art ‘ konkretno bilo?

U jednom trenutku su veliki jezični modeli, LLM, bili “beyond the state of the art”, a danas govorimo o stvarima poput specijaliziranih velikih modela koji mogu kvalitetno raditi i sa strukturiranim podacima, naprednim AI agentskim sustavima, fizičkim AI platformama, AI sustavima za simulacije kibernetičkih napada, AI rješenja za svemirske tehnologije.

Koja bi služila čemu?

Ovakvi važni projekti ne kreću odmah od krajnjih korisnika nego promatraju tehnologije kao platforme za koje će tek u drugom koraku doći na red konkretna primjena.

To je onda temeljno znanstveno istraživanje koje nije odmah usmjereno na primjenu?

Tako je, riječ je o tehnologijama koje čine razliku jer otvaraju prostor za potpuno nove platforme.

Radi se na projektima o kojima još ne možemo imati ni jasnu predodžbu, a još se nismo ni navikli na to da zbog AI-ja 140 tisuća poslova nestaje i ljudi moraju promijeniti opis radnog mjesta.

Ovu činjenicu treba sagledati, ne samo iz činjenice što će nestati, već što će se novo kreirati.

Da, ali u što će se ta radna mjesta promijeniti i u što bi se ljudi trebali prekvalificirati?

Umjetna inteligencija će obilježiti 21. stoljeće i pobjednik će biti onaj tko će najbolje znati iskoristiti u svojoj matičnoj struci ono što AI pruža. Većina stručnjaka i zaposlenika će zahvaljujući AI-ju postati puno učinkovitiji. Primjerice, kod radiologa se danas prilično dugo čeka za očitanje nalaza jer nema dovoljno specijaliziranih liječnika. Uz AI podršku, specijalisti će biti znatno učinkovitiji i drastično će se smanjiti vrijeme od dijagnoze do početka terapije, naravno uz AI kao pomoć, ne kao donositelja odluka. Inovacije i tehnološke revolucije su u prošlosti uvijek stvarale nova radna mjesta.

Kako se uspješno prilagoditi AI revoluciji?

Moramo se vratiti obrazovanju – temelju koji je izgradio ovu civilizaciju – a obrazovanje se sada treba jako izmijeniti. Sustav u kojem se obrazujemo 8 plus 4 plus 4 godine, pa zatim četrdeset godina radimo isti posao, se raspada. Sada se moramo obrazovati, pa raditi, pa se ponovno obrazovati, pa opet raditi, pa možda nakon pet godina promijeniti profesiju i opet se obrazovati i naizmjenično stalno tako. Cjeloživotno obrazovanje je do sada bilo važno, a od sada postaje apsolutno presudno. Hrvatski sustav HZZ vaučera za obrazovanje odraslih je jedinstven primjer u EU jer svaka osoba ima mogućnost obrazovati se na račun EU sredstava. Ministarstvo rada i Hrvatski zavod za zapošljavanje izgradili su ekosustav i platformu preko koje se pojedinci mogu dodatno obrazovati na više od 400 akreditiranih institucija, a novi programi se dodaju kontinuirano.

Ali u što da se prekvalificiraju ljudi koji rade poslove koji nestaju?

Prema analitičkom izvješću “The economic opportunity of generative AI in Croatia” koju je inicirao Google, procjenjuje se da bi gotovo milijun radnih mjesta moglo biti značajno unaprijeđeno korištenjem umjetne inteligencije, nešto više od 600 tisuća neće biti zahvaćeno uopće, dok bi sto tisuća radnih mjesta moglo biti automatizirano. Za početak, svi profesionalci bi trebali postati svjesni kako ispravno raditi s AI alatima. Treba svakako uzeti u obzir dob pojedinca, temeljnu naobrazbu i iskustvo, ali sigurno je da će trebati još ljudi u zdravstvu, njezi i skrbi, obrtničkim zanimanjima, uslužnim djelatnostima i sl., dok bi oni koji imaju visoku naobrazbu mogli pronaći u upravljanju podacima, programiranju korištenjem novih AI alata, analitici, zaštiti podataka i sigurnosti, vođenju projekata i sl.

AI dovodi do slabijeg zapošljavanja mladih. Odakle bi trebali doći budući seniori?

To je ključno pitanje. U hrvatskom gospodarstvu nemamo dovoljno velikih kompanija koje će sustavno brinuti o razvoju ljudi, dok male tvrtke nemaju te kapacitete. Sustav brige o zapošljavanju mladih mora postati drugačiji. Postojala je mjera oslobađanja mladih od plaćanja doprinosa kako bi tvrtke mogle zauzvrat investirati u mentorstvo i razvoj te smatram da bismo takve mjere trebali ponovno uvesti jer će AI u ovoj fazi mladima otežati ulazak na prvo radno mjesto. S vremenom će se dinamika promijeniti no moramo sada napraviti “meku” tranziciju.

Kompanije će smanjiti troškove i povećati profit na uštrb vlastite budućnosti koju im porezni obveznici trebaju spašavati razvojem mladih?

Velike i srednje velike kompanije to razumiju, imaju dovoljan volumen poslovanja i neće promijeniti dinamiku zapošljavanja mladih. No, u Hrvatskoj je 94 posto mikro i malih tvrtki koje nemaju dovoljno kapaciteta za sustavan rad s mladim ljudima, dok se istovremeno bore na globalnom tržištu i moraju implementirati AI. Stoga treba pomoći upravo njima kako bi lakše izdvojile svoje najbolje ljude da rade s pripravnicima i uvode ih u posao. Možda će velike tvrtke i tehnološke tvrtke zapošljavati više pripravnika, ali neće svi moći tako. Pojedini industrijski i uslužni sektori će vjerojatno imati drugačiju dinamiku. Kroz određeno razdoblje sve će se uravnotežiti, ali privremeni poremećaj će postojati. Malim tvrtkama i mladim ljudima treba pomoći u premoštavanju najtežeg razdoblja.

U pravilu je nezaposlenost mladih dosta veća od nezaposlenosti ostalih skupina i bez implementacije umjetne inteligencije. Zato mladima sada treba pomoći. Ne možemo im poručiti “snađite se”.

Ulazimo li u fazu težeg zapošljavanja mladih?

Već smo ušli. To pokazuju i brojke – mladi se sve teže zapošljavaju. Zapadno društvo od 1970-ih živjelo je u prosperitetu temeljenom na tehnološkom razvoju. Sada dolazimo do točke kada ekonomski model koji je funkcionirao do 2022. postaje ugrožen. Moramo pronaći nove načine za rast jer ono što je prije funkcioniralo više ne daje iste rezultate. Generacije Z i Alfa vjerojatno ne mogu očekivati isti životni put kakav su imali Generacija X i boomeri.

A zašto bi živjeli lošije?

Ne znam hoće li živjeti lošije, ali sigurno će živjeti drugačije od boomera.

Boomeri su generacija koja je oduvijek puno radila i mnogi rade i danas iz mirovine. Generacija Z više pita za svoja prava – imaju li prostora birati?

Imaju. I uvijek su imali. Na nama je da im pomognemo.

Boomerima je možda bilo lakše – školovali su se 8+ 4+4 i potom radili, a što danas reći nekome tko ima 18 godina i treba odlučiti što će studirati?

Možda treba krenuti još ranije od toga. Možda se trebamo pitati što reći nekome tko ima 13 godina i mora odabrati srednju školu.

Moraju li već s 13 godina izabrati što će biti kad odrastu?

To nije dobar put i ne bismo ih trebali tjerati u takav sustav, nastao 60-ih godina prošlog stoljeća. U doba umjetne inteligencije pobjednik će biti onaj tko u svom bazičnom obrazovanju stekne što više općeg znanja. Koncept strukovnog obrazovanja i dalje ostaje važan, ali ljudi koji žele biti tehnološki stručnjaci, profesionalci, menadžeri, istraživači, te imaju namjeru studirati i stvarati novu vrijednost u AI ekonomiji moraju što dulje ostati u općem obrazovanju. Zato je dobro postaviti cilj povećanja mladih u gimnazijskom obrazovanju, primjerice i do 50 posto.

Na tome treba najviše raditi jer takvi učenici imaju veću šansu završiti fakultet, smanjujemo “drop-out”, a opće obrazovanje daje im bolje preduvjete za korištenje umjetne inteligencije jer će naučiti postaviti pravo pitanje i dobiti kvalitetan odgovor. Ljudi moraju naučiti učiti, a to se često bolje razvija u općem nego u usko strukovnom obrazovanju.

Mi smo danas potkapacitirani u gimnazijskom obrazovanju, a ono što nam dodatno nedostaje i sve će više nedostajati jest interdisciplinarnost. Usmjeravanje ljudi u uske silose gubi smisao. Zato u svijetu pobjeđuju integrirana sveučilišta, koja mladima omogućuju da kombiniraju kolegije iz različitih područja. Oni koji ostaju neintegrirani postaju gubitnici.

U hrvatskom javnom prostoru od ovoga što vi govorite puno je glasnija poruka: ‘Idite u strukovne škole da biste imali zanimanje.’ Je li to onda pogrešno?

Ja to apsolutno poštujem. Ako netko sebe vidi kao automehaničara, električara, krovopokrivača ili vodoinstalatera, onda svakako treba ići u strukovnu školu. Ali imamo i velik segment strukovnog obrazovanja koji nije obrtnički, nego opće strukovni.

Da, i onda se polaže državna matura i ide se na fakultet, pa se stvara uvjerenje da gimnazijsko obrazovanje nije ni potrebno ni poželjno…

Ali to nije točno. Zato se i radila reforma u kojoj se u strukovne škole uvodi modularnost, što je podržao i HUP, kao i jačanje općeobrazovnih predmeta. To je tek korak prema snažnijem općem obrazovanju jer upravo to će nam trebati ako želimo odgovoriti na potrebe industrije. ICT-u ne trebaju samo tehničari i ljudi nižih kvalifikacija. Trebaju mu visokoobrazovani ljudi, opće obrazovani ljudi koji su sposobni dalje se razvijati. AI nam donosi mogućnost bržeg uključivanja ljudi u posao, ali znanje koje nam treba postaje šire, složenije i općenitije.

Ali i državna politika ide prema tome da potičemo obrazovanje za usluge u turizmu, umjesto za opsluživanje svjetskog gospodarstva umjetnom inteligencijom?

Kolegica Maruška Vizek je na Ekonomskom institutu radila istraživanje koje pokazuje da u sredinama gdje turizam jača pada interes za obrazovanjem. Nama je posao da djelujemo, lobiramo i upućujemo na ono što bi bilo dobro. Možemo pokazivati na različite načine što bi trebalo biti drugačije, a i ovaj razgovor ima cilj otvoriti perspektivu da postoje sektori i tvrtke kao svojevrsni “hubovi znanja” iz kojih se mogu graditi globalne karijere – ne za repetitivne poslove, nego za razvoj sebe, svojih bližnjih i zajednice.

Kakva nam je budućnost obrazovanja u AI-ju?

Mogućnosti su velike. Koliko znam, CARNet radi na implementaciji brojnih rješenja, radi se na usklađivanju sa standardima UNESCO-a, a posebno se puno radi na personalizaciji nastave. Poanta više nije u tome da netko “zna” ili “ne zna”, nego da svi kreću iz različitih početnih pozicija. Postoji zanimljiva priča da Ronald Reagan nije volio čitati pa su mu pripremali dokumentarce kako bi se bolje upoznavao s nekim temama. Zamislite sada da imate definirani set gradiva i ishode učenja, a do tog znanja možete doći na mnogo različitih načina. AI vam može, primjerice, napraviti strip o Krbavskoj bitci ili pjesmicu koja objašnjava neki povijesni događaj. Učenje više ne mora biti suhoparno – može se prilagoditi načinu na koji pojedinac najbolje uči.

Kako naučiti koji mi način učenja odgovara?

To je posao učitelja – da prepozna učenika i usmjeri ga. To će i biti ono što će razlikovati učitelje koji doista znaju poučavati od onih koji se i dalje oslanjaju isključivo na učenje napamet.

Gubimo li kao društvo zbog velike želje mladih da studiraju u inozemstvu?

Sigurno gubimo jedan dio mladih koji odlaze. Ali često ponavljam da hrvatsko tržište rada, kakvo smo nekad poznavali, više zapravo ne postoji. To se počelo mijenjati 2013., a deset godina kasnije dodatno se učvrstilo ulaskom u Schengen i uvođenjem eura. Iz Varaždina je danas možda lakše otići u München nego u Dubrovnik. Mi moramo nadoknaditi dio bazena koji gubimo. Naše pronatalitetne politike ne daju dovoljne rezultate i zato se moramo ozbiljno usmjeriti na imigraciju ljudi kakve želimo.

Kakve želimo?

Trebaju nam visokoobrazovani ljudi, radnici u uslugama i proizvodnji visoke dodane vrijednosti i studenti. Studenti su posebno važni jer najbolje doprinose demografiji – integriraju se u društvo, stvaraju veću dodanu vrijednost i češće žele ostati.

Želimo da dolaze iz Indije ili…?

Želimo ljude koji su nam kulturološki relativno bliski jer će integracija biti lakša. Ali mislim da je i Indija jedno od mjesta iz kojih želimo privlačiti ljude.Tamo živi gotovo dvije milijarde ljudi, a danas upravo ljudi indijskog podrijetla vode kompanije poput Microsofta, IBM-a i Googlea. Gledati na Indiju kroz prizmu pedesetih godina prošlog stoljeća potpuno je pogrešno. Možemo biti veliki pobjednici ako ih počnemo gledati drukčije.

Uz Indiju, zanimljivi su i Filipini, Vijetnam te sjeverna Afrika, s kojom nas povezuje Mediteran. Djelomično smo izgubili Kazahstan i Uzbekistan kao potencijalne izvore talenata, a Ukrajinu sve više gledam kao dio Europe. Ne bih zanemario ni Južnu Ameriku. Španjolska često govori da joj upravo Južna Amerika pomaže popunjavati demografske i tržišne potrebe.

Dakle: prvi krug su jugoistočna Azija, Indija i sjeverna Afrika; drugi Kazahstan i Uzbekistan; treći Južna Amerika. Za to nam treba sustavna imigracijska politika.

Ministarstvo gospodarstva u srijedu je predstavilo “Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske 2027. – 2034.”, koji će popratiti i odgovarajući Akcijski plan vrijedan ukupno 2,9 milijardi eura, a sve bi trebalo rezultirati konkurentnijem, naprednijem i zelenijem hrvatskom gospodarstvu.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Nacionalni plan predstavljen je na konferenciji Ministarstva gospodarstva “Sigurna energija – snažna industrija – konkurentno gospodarstvo: Gospodarski plan za Hrvatsku”, kojoj je nazočio i premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako je taj plan iznimno važan.

“Što mi želimo s ovom strategijom? Imamo tri jasna cilja – jedan je digitalizirana i modernizirana industrija, energetski učinkovita i zelena industrija i inovativna i izvozno orijentirana industrija“, naglasio je premijer, dodavši kako, uz ostalo, treba razvijati vlastitu tehnologiju.

Istaknuo je i prošlogodišnji rast industrijske proizvodnje od 3,4 posto te naveo da u hrvatskoj industriji radi 265 tisuća ljudi, od čega 227 tisuća u prerađivačkoj industriji.

Plenković je naveo, uz ostalo, da je u proteklih desetak godina njegova Vlada ostvarila niz ciljeva, pa smo tako energetski mnogo otporniji nego prije. Priznao je, međutim, da Vlada vodi borbu s inflatornim pritiscima, koji su dobrim dijelom generirani vanjskim pritiscima. Naglasio je da je cilj Vlade da do 2028. godine prosječna plaća iznosi 1.600 eura, a mirovina 800 eura.

Spomenuo je podatak da Hrvatska u ovom trenutku ima tek 60 tisuća nezaposlenih, kao i da smo ušli među 38 najnaprednijih gospodarstava na svijetu.

Plan za industriju više dodane vrijednosti

Predstavljajući “Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske 2027. – 2034.”, ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da je to strateški okvir usmjeren na jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, razvoj industrije visoke dodane vrijednosti te stvaranje dugoročnih preduvjeta za održiv gospodarski rast.

“Nama je cilj povećanje prerađivačke industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti”, naglasio je Šušnjar, dodavši i da prerađivačka industrija zapošljava šestinu svih zaposlenih u RH te da generira više od 80 posto robnog izvoza. Istaknuo je, međutim, da hrvatska produktivnost i tehnološka razina značajno zaostaju za najrazvijenijim zemljama.

Isto tako, rekao je i da su preniska ulaganja u istraživanje i razvoj.

“Udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u 2024. godine bio je 10,6 posto, a naš cilj je da do 2034. godine bude 12,5 posto”, naglasio je Šušnjar, dodavši i će se snažno ulagati u istraživanje i razvoj. Udio izdataka za istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industriji nastojat će se povećati s 1,65 na 2,8 posto, također do 2034.

“Ovo je plan za industriju više dodane vrijednosti, plan prema industriji koja bolje koristi znanje, inovacije i resurse i koja stvara kvalitetnija radna mjesta”, naveo je Šušnjar.

Prioritetna područja Nacionalnog plana su jačanje konkurentskih komparativnih prednosti industrija i konkurentna izvozno orijentirana industrija. Jedan od ciljeva je dekarbonizacija i zelena tranzicija, dok je treće prioritetno područje, naglasio je ministar, jačanje otpornosti i prilagodba industrije suvremenim potrebama rada.

Šušnjar je naveo i da analiza indeksa digitalne intenzivnosti u prerađivačkoj industriji, za razdoblje od 2021. do 2025. godine, pokazuje napredak u digitalnoj transformaciji sektora.

“Udio poduzeća s vrlo niskom razinom digitalne intenzivnosti smanjen je s 56 na 45,7 posto, dok je udio poduzeća s visokim i vrlo visokim indeksom porastao s 14 na 24,3 posto”, naveo je Šušnjar dodavši, međutim, da se i dalje velik broj poduzeća nalazi na razini niske digitalne intenzivnosti.

Vezano uz stopu kružnosti materijala, cilj je da se sa 6,2 posto iz 2023. godine podigne na 7,2 posto 2034. godine, što znači da će se povećati udjel materijala koji se reciklira.

Akcijski plan predviđa deset mjera

Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana napravljen je za razdoblje od četiri godine i bit će usvojen sa spomenutim planom, rekao je ministar.

“Akcijski plan predviđa 10 mjera, 55 projekata i aktivnosti za četverogodišnje razdoblje. Procijenjena sredstva potrebna za provedbu akcijskog plana iznose oko 1,9 milijardi eura, dok su za cijelo razdoblje do kada će se Nacionalni plan provoditi planirana sredstva od 2,9 milijardi eura”, naglasio je Šušnjar.

Državni tajnik Ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naveo je u srijedu, predstavljajući Saboru prošlogodišnje izvješće o provedbi Zakona o odnosima s Hrvatima izvan RH, da je u 2024. u RH uselilo 13.300 hrvatskih državljana, a za 2025. se, prema preliminarnim podacima, očekuje i veći broj.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

“2025. obilježili su povećanje sufinanciranja programa i projekata, moderniji zakonski i institucionalni okvir, snažniji strateški iskoraci, ukupno 28 projekata od strateškog značaja, te snažno ulaganje u mlade i očuvanje njihova identiteta kroz stipendije, učenje jezika i druge projekte”, naveo je Milas.

Za potrebe i programe Hrvata izvan domovine, Hrvatska je prošle godine izdvojila gotovo 161 milijuna eura, što je za 37 posto više nego u prethodnom izvještajnom razdoblju. Ured je u okvirima svog godišnjeg proračuna, koji je iznosio 35 milijuna eura, proveo javne natječaje i pozive za financiranje potreba i interesa zajednica i organizacija sve tri kategorije Hrvata izvan domovine – hrvatskog naroda u BiH, hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država te hrvatskih iseljenika diljem svijeta. Za projekte od strateškog značaja izdvojeno je 13 milijuna eura.

“Po pitanju povratka i useljavanja, Vlada je u 2025. napravila nekoliko koraka, Ministarstvo demografije izdvojilo je više od 1,2 milijuna eura i to više nije teorijska politika, ona daje mjerljive rezultate”, rekao je Milas.

Prema podacima DZS-a u 2024. u Hrvatsku je uselilo 13.300 hrvatskih državljana, najviše otkada se vodi državna statistika, naveo je, dodavši kako se prema preliminarnim podacima za 2025. očekuje trend povećanja tog broja.

“Za mjeru ‘Biram Hrvatsku’ do svibnja ove godine odobreno je oko 1800 zahtjeva i zaposleno više od 2400 osoba. Za program stipendiranja učenja hrvatskog jezika za akademsku godinu 2025./2026. dodijeljeno je 500 stipendija i osigurano više od milijun eura, a do sada je taj program prošlo više od 2500 mladih”, naveo je među inim.

Milas je podsjetio da je Sabor proglasio i Tjedan Hrvata izvan RH koji će se obilježavati svake godine krajem svibnja, idućeg tjedna prvi puta u Zagrebačkoj županiji. “On počinje u ponedjeljak 25. svibnja otvorenjem izložbe Virgilija Nevjestića, čuvenog grafičara. Želimo zahvaliti Hrvatima i iseljenicima za doprinos u stvaranju i razvoju RH, da budu što vidljiviji u hrvatskom javnom prostoru i jačati zajedništvo”, najavio je Milas.

Izvješće pokazuje da Vlada ne vodi deklarativnu politiku prema Hrvatima izvan RH

Zdravka Bušić (HDZ) naglasila je kako ovo izvješće predstavlja konkretan dokaz kontinuiteta, odgovornosti i strateške usmjerenosti hrvatske države prema hrvatskom narodu izvan RH. “Vrlo jasno pokazuje da Vlada RH ne vodi deklarativnu politiku, nego politiku koja daje konkretne i vidljive rezultate. Potvrđuje i kako se Zakon ne provodi selektivno te da RH ne zaboravlja svoje Hrvate izvan granica”, poručila je.

Njezin stranački kolega Stipan Šašlin ukazao je na težak položaj Hrvata u Vojvodini, a HDZ-ova predsjednica Hrvatskog narodnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić upitala planira li se obnova dijaloga međuvladinog odbora s Republikom Srbijom.

“Mi smo poslali pet, šest poziva da se konačno održi pripremni sastanak vezan za sjednicu međuvladinog mješovitog odbora, za sada poziva nema, to traje sedam godina. Očekujem da počnemo razgovarati što prije jer postoji još puno neriješenih stvari i sporazuma koje smo potpisali, da ne govorim o članku 9. o zastupljenosti Hrvata u svim razinama vlasti u Republici Srbiji pa na dalje”, odgovorio je Milas.

Kad je riječ o Hrvatima u Makedoniji, istaknuo je kako je dobivena garancija da će prilikom prve promjene Ustava Hrvati biti upisani kao nacionalna manjina.

HDZ-ov Ante Sanader apelirao je na pomoć vatrogasnim postrojbama u Hercegovini za nabavu vatrogasne opreme.

Izvješće nam ne govori o stvarnim učincima

Irena Dragić je uime Kluba SDP-a, pak, ocijenila kako izvješće predstavlja još jedan pokušaj da se prikaže kako država ostvaruje svoju ustavnu i političku obvezu prema hrvatskoj dijaspori i manjinama, međutim, ono ponovno otvara pitanje transparentnosti, mjerljivosti učinka i odgovornosti u trošenju javnih sredstava.

“Ne spominju se problemi u provedbi programa, kašnjenja u isplatama, nedostatak evaluacije projekata i kritike iz dijaspore”, poručila je. Upitala je i tko nadzire korištenje sredstava koja se daju za Hrvate izvan RH.

“Mi prije svakog raspisanog natječaja i nakon dostavljenih izvješća obavimo nadzor učinjenog. Izlazimo na teren, do sada je više od 300 obitelji ostalo na područjima gdje žive i gdje su se rodili zahvaljujući ovim projektima”, rekao je Milas.

HDZ-ov Nikola Mažar uzvratio je kako je SDP-ova vlada “bila najgora maćeha Hrvatima u BiH”, a odgovorila mu je SDP-ova Sabina Glasovac. “Ja, kao pomoćnica ministra znanosti od 2012. do 2015., odgovorno tvrdim da samo iz tog Ministarstva nikada više sredstava prema obrazovnim institucijama prema Hrvatima u BiH nije išlo u prethodnih 10 godina nego tada”, rekla je.

Hrvati u Srbiji su za kapitalne projekte dobivali nula eura, kazala je HDZ-ova Vojnić.

Glasovac je dodala i kako aktualnoj Vladi nije palo na pamet stipendirati 400.000 ljudi koje je “potjerala” u Irsku, Njemačku, Austriju pa da se kao liječnici, pravnici, građevinski radnici vrate u Hrvatsku. “Ne, jer želite uvoziti radnu snagu koja će rušiti cijenu rada”, rekla je.

I Marijana Puljak (Centar) stava je kako se u izvješću vrlo detaljno navodi koliko je natječaja raspisano, projekata financirano, sjednica održano, ali vrlo malo kakav je stvarni učinak svega toga. “Legitimno je pitati što smo za taj novac stvarno postigli, koliko je Hrvata u BiH ostalo u svojim sredinama, koliko se vratilo, koliko je otvoreno radnih mjesta, koliko je ljudi iz iseljeništva doista preselilo u RH – takvih odgovora nema”, navela je.

Na pitanje IDS-ova Dalibora Pausa o rezultatima svih dodijeljenih financijskih potpora, državni tajnik kao primjer je istaknuo Posušje i izgradnju škole te povratak cijelog jednog razreda od 30 učenika. “Prirodni prirast je tamo veći nego igdje drugdje i Hercegovina nam može biti primjer kako čuvati svoje ljudi. Mladi dolaze, stvaraju obitelji i ostaju”, rekao je.

Mostov Marin Miletić smatra da je proračun Ureda za Hrvate izvan RH premalen. “Grad Zagreb je u četiri godine podijelio 140 milijuna eura udrugama, a mnogi programi su izrazito štetni, a za Hrvate izvan domovine, koji doprinose s otprilike četiri milijarde eura, proračun je 30-ak milijuna eura, pa tko je tu lud”, upitao se i naglasio nužnost većeg angažmana po pitanju povratka hrvatskog iseljeništva.

Operatori plinskih transportnih sustava Slovenije i Hrvatske – Plinovodi d.o.o. i Plinacro d.o.o. – potpisali su danas u Ljubljani zajedničku izjavu o povećanju kapaciteta interkonekcije Rogatec  u smjeru iz Hrvatske prema Sloveniji.

Nadogradnja plinovodne mreže u Hrvatskoj omogućit će prijenos većih količina plina između dviju zemalja i dodatno ojačati energetsku povezanost Slovenije s regijom. Time će se povećati sigurnost opskrbe, otpornost energetskih sustava i stabilnost  regionalnog energetskog sustava.

Prilikom potpisivanja zajedničke izjave izvršni direktor tvrtke Plinovodi d.o.o., mag. Matija Bitenc, naglasio je: „Potpisivanje ove izjave predstavlja važan korak u suradnji između operatora plinskih transportnih sustava Slovenije i Hrvatske te u  zajedničkom osiguravanju dugoročno stabilne, povezane i pouzdane opskrbe plinom, kao i  učinkovitog regionalnog funkcioniranja transportne infrastrukture.“

Predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar istaknuo je: „Ova zajednička izjava potvrđuje dugogodišnju uspješnu suradnju između Plinovoda i Plinacra. Posebno mi je drago naglasiti da smo izgradnjom magistralnog plinovoda Zabok – Lučko omogućili povećanje kapaciteta i dostupnosti plina iz Hrvatske, što će dodatno ojačati stabilnost opskrbe zemalja u regiji povezanih plinskim transportnim sustavima.“

Zajednička izjava također potvrđuje koordiniranu suradnju dviju tvrtki u provedbi svih potrebnih tehničkih, zakonodavnih i operativnih aktivnosti za pravodobnu ponudu novih kapaciteta na tržištu, u skladu s europskim zakonodavstvom i sporazumima između operatora.

Nakon završetka svih plinovoda financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti  (NPOO), odnosno dovršetka dionica Bosiljevo – Sisak i Kozarac – Sisak, kapacitet interkonekcije Rogatec  moći će dosegnuti do 170.000 Sm³/h, počevši od 31. prosinca 2026. godine, ovisno o uvjetima uzvodnog tlaka.

Standardi Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ključni su za transparentnije i konkurentnije gospodarstvo, rečeno je u srijedu na konferenciji “Jačanje integriteta, konkurentnosti i odgovornog poslovanja kroz OECD standarde“ u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Na konferenciji koja je bila posvećena ulozi privatnog sektora u sprječavanju korupcije, primjeni compliance programa i ESG standarda te važnosti učinkovitih mehanizama prijavljivanja nepravilnosti, predstavljena je publikacija Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o Konvenciji OECD-a protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama i povezanim pravnim instrumentima, navodi se u priopćenju. Ta publikacija donosi pregled ključnih OECD standarda te praktične smjernice za uspostavu učinkovitih sustava unutarnjih kontrola, etike i usklađenosti.

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Ivan Crnčec naglasio je da je sprječavanje podmićivanja u međunarodnom poslovanju zajednički zadatak države i poslovnog sektora.

“Korupcija izravno utječe na tržišno natjecanje, poslovne odluke i predvidljivost poslovnog okruženja, zbog čega su transparentnost, integritet i odgovorno upravljanje važni ne samo za sprječavanje nepravilnosti, nego i za jačanje konkurentnosti i povjerenja u tržište”, kazao je.

Međunarodni stručnjak za borbu protiv korupcije i integritet te bivši predsjednik Radne skupine OECD-a za borbu protiv podmićivanja Drago Kos naveo je da je privatni sektor postao neizostavan element u borbi protiv korupcije u svakoj zemlji. U tom kontekstu compliance programi, osmišljeni i provedeni u skladu sa standardima OECD-a i ESG-a, koji jasno slijede najbolje prakse najrazvijenijih zemalja svijeta, predstavljaju ključan alat za sprječavanje korupcije i jačanje potrebne transparentnosti.

ESG direktorica HUP-a Nataša Novaković je kazala kako HUP ovakvim konferencijama želi potaknuti raspravu o tome kako OECD standarde pretvoriti u praktične alate za poduzeća, s ciljem jačanja transparentnosti, povjerenja i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. “Proces približavanja Hrvatske OECD-u vidimo kao važnu priliku za daljnje unaprjeđenje poslovnog okruženja, pravne sigurnosti i kvalitete upravljanja”, istaknula je.

Compliance funkcija dio poslovne kulture

Ravnatelj Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu, koncesije i državne potpore u Ministarstvu financija Leon Žulj je podsjetio kako compliance nije samo pitanje formalnog poštivanja propisa, već pitanje povjerenja, odgovornosti i kvalitete korporativnog upravljanja.

Kazao je kako Ministarstvo kroz provedbu reforme korporativnog upravljanja i donošenje pravilnika o funkciji praćenja usklađenosti u pravnim osobama u vlasništvu RH ulaže napore kako bi se uspostavili učinkoviti mehanizmi u području compliancea, etike, unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima u društvima u državnom vlasništvu, uz pristup koji uvažava specifičnosti i veličinu svakog pojedinog društva.

“Naš je cilj da compliance funkcija ne bude samo regulatorna obveza ili administrativna procedura, već dio poslovne kulture, transparentnog upravljanja i svakodnevnog procesa donošenja odluka“, zaključio je Ramljak.

Njemački niskotarifni avioprijevoznik Eurowings objavio je u srijedu da će popuniti praznine u zimskom redu letenja međunarodne zračne luke u Berlinu većim brojem letova i novim destinacijama, nakon najave irskog Ryanaira o zatvaranju baze.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Ryanair namjerava krajem listopada povući svih sedam svojih zrakoplova stacioniranih u Berlinu i prepoloviti broj letova u zimskom redu letenja.

Baza će biti zatvorena 24. listopada, a zrakoplovi će biti premješteni u povoljnije zračne luke u drugim europskim državama koje su ukinule poreze na zračni promet, uključujući Švedsku, Slovačku, Albaniju i Italiju, objavio je irski prijevoznik krajem travnja.

Odluku o zatvaranju operativne baze Ryanair je obrazložio visokim troškovima poslovanja, istaknuvši najnoviji skok naknada, za 10 posto. Time su ionako visoki troškovi poslovanja još više porasli, ustvrdili su.

Eurowings, član grupe Lufthansa, objavio je pak u srijedu da će svoju flotu u zračnoj luci Berlin-Brandenburg popuniti s još dva zrakoplova i ponuditi dodatne letove tijekom zimske sezone.

Među novim destinacijama Eurowings je naveo Bolognu, u koju je iz Berlina dosad letio Ryanair. Lufthansina podružnica uvest će i dodatne letove na Kanarsko otočje, s odredištima na otocima Fuerteventura, Gran Canaria, Lanzarote i Tenerife.

Eurowingsova flota u berlinskoj zračnoj luci time će se uvećati na 11 zrakoplova i letjet će na gotovo 50 destinacija.

“Vjerujemo u Berlin i vidimo dobre izglede za tu lokaciju, usprkos brojnim krizama”, rekao je izvršni direktor Eurowingsa Max Kownatzki u priopćenju.Krajem travnja

Početkom travnja njemačka vlada odobrila je smanjenje poreza na zračni promet, koje bi trebalo stupiti na snagu u srpnju. Porez bi se tom odlukom trebao vratiti na razinu iz svibnja 2024. godine kako bi se potaknuo oporavak sektora.

U četvrtak će zastupnici u njemačkom parlamentu raspravljati o planiranom smanjenju pristojbe za putnike u zračnom prometu. Ryanair je kritizirao plan, tvrdeći da je smanjenje nije dovoljno.

Odgovor na pitanje koji je grad zapravo najveći na svijetu puno je složeniji nego što se čini na prvi pogled. Ne postoji jedinstveno pravilo prema kojem se određuje što je zapravo grad. Negdje se gleda broj stanovnika, negdje veličina urbanog područja, a negdje povezanost više gradova u jednu veliku metropolitansku cjelinu, piše Večernji list.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Upravo zato popisi najvećih gradova svijeta često izgledaju potpuno drukčije, ovisno o kriterijima koji se koriste. Prema podacima Britannice, najmnogoljudniji grad na svijetu je kineski Guangzhou, koji ima više od 73 milijuna stanovnika.

Ovaj golemi grad nalazi se u kineskoj provinciji Guangdong, u blizini delte Biserne rijeke, oko 145 kilometara od Južnog kineskog mora. Zahvaljujući položaju između važnih riječnih putova i mora, Guangzhou je stoljećima bio jedno od ključnih trgovačkih središta Kine te važna točka kontakta sa stranim kulturama još od 3. stoljeća.

Zanimljivo je da mnogi ljudi izvan Kine za Guangzhou gotovo nikada nisu čuli. Osim zaljubljenika u geografiju i svjetske metropole, rijetki bi spontano naveli upravo taj grad kao najveći na planetu. Pitanje što se točno smatra gradom kroz povijest se stalno mijenjalo i razlikovalo od države do države.

Ujedinjeni narodi čak nemaju jedinstvenu definiciju urbanog područja, nego prihvaćaju kriterije koje koristi svaka pojedina država. Zato razlike mogu biti velike. Primjerice, u SAD-u se urbanim naseljem smatra mjesto s više od 2500 stanovnika, dok je u Peru dovoljno najmanje stotinu stambenih objekata.

Kada se govori o povijesti velikih gradova, posebno mjesto zauzima Rim. Na vrhuncu moći u 3. stoljeću bio je najveći grad antičkog svijeta. Prostirao se na oko deset četvornih kilometara i imao najmanje 800 tisuća stanovnika, što je za to vrijeme predstavljalo nevjerojatnu koncentraciju ljudi.

Kako bi tako velik grad mogao funkcionirati, Rimljani su izgradili složen sustav akvadukata koji je dovodio pitku vodu s udaljenih brda, čak i s više od 70 kilometara udaljenosti. Voda se potom mrežom cijevi i kanala distribuirala do kuća diljem grada. Takva infrastruktura bila je toliko napredna da se slični sustavi nisu masovno koristili sve do 20. stoljeća.

Prve rimske kuće bile su građene od drveta i blata sušenog na suncu, no s razvojem grada pojavile su se građevine od opeke, betona i luksuznog mramora, koji je postao simbol moći Rimskog Carstva.

Industrijska revolucija potpuno je promijenila način života i ubrzala razvoj modernih gradova. Tvornice i nova radna mjesta privukli su velik broj ljudi iz ruralnih područja pa je urbani način života postupno postao dominantan u mnogim dijelovima svijeta. Tijekom 20. i 21. stoljeća nastali su megalopolisi, golema povezana urbana područja koja se protežu desecima kilometara.

Takvi primjeri postoje na sjeveroistočnoj obali SAD-a, u južnoj Kaliforniji, ali i u Japanu, gdje su Tokio, Osaka i Kyoto praktički spojeni u jednu veliku urbanu zonu. Slični obrasci razvoja mogu se vidjeti i između Londona i gradova britanskog Midlandsa, kao i u dijelovima Nizozemske i središnje Belgije.

Posebnu kategoriju predstavljaju megagradovi, odnosno metropolitanska područja s više od deset milijuna stanovnika. Danas postoje na gotovo svim kontinentima osim Australije i Antarktike, a karakteriziraju ih golema površina i iznimno složeni društveni, gospodarski i infrastrukturni sustavi.

Megagradovi u zemljama u razvoju uglavnom rastu znatno brže od onih u razvijenim državama. Glavni razlozi su masovne migracije stanovništva iz manjih mjesta i sela, ali i visok prirodni priraštaj.

Prema izvješću Ujedinjenih naroda iz 2018. godine, u svijetu postoje 33 megagrada u kojima živi približno osmina ukupnog urbanog stanovništva planeta. Procjene pokazuju da bi do 2030. godine njihov broj mogao narasti na čak 43.

Najveći među njima, gradovi s više od 20 milijuna stanovnika, često se nazivaju hipergradovima ili metagradovima te predstavljaju najekstremnije primjere urbanog razvoja današnjice.

Radovi na rekonstrukciji Stadiona u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu ulaze u završnu fazu. Nakon što su proteklih mjeseci intenzivno rađeni građevinski zahvati, stadion je napokon dobio svoju prepoznatljivu novu vizuru.

kapitalni projekt

Veliki udarac za Dinamo: Odgađa se selidba prvaka s Maksimira?

Izgrađeni su novi tribinski krovovi, fasada i vanjski omotač objekta, čime je stadion znatno moderniziran i dobio je suvremeniji izgled koji se već sada jasno ističe u gradskom krajoliku.

Nova vizura Kranjčevićeve donosi ne samo estetske promjene, već i znatno bolje uvjete za igrače, gledatelje i medije, čime će stadion postati jedan od modernijih u regiji.

Više fotografija napretka radova pogledajte u galeriji.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zbog teške povrede Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP) kaznila je Trgovinu Krk iz Malinske s 15.000 eura, objavila je u srijedu Agencija na svojim internetskim stranicama.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

AZTN je pokrenuo upravni postupak po službenoj dužnosti radi utvrđivanja je li Trgovina Krk iskorištavanjem značajne pregovaračke snage nametala nepoštene trgovačke prakse svojim dobavljačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Nakon provedenog upravnog postupka AZTN je utvrdio da je Trgovina Krk iskoristila značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi svojim dobavljačima, na način da je izvršavala plaćanja za isporučenu suhu i svježe smrznutu tjesteninu u rokovima duljim od 60 dana za isporuke koje nisu ugovorene kao redovite; izvršavala plaćanja za isporučeno svježe pileće meso u rokovima duljim od 30 dana za ugovorene redovite isporuke; izvršavala plaćanja za isporučene svježe i fermentirane mliječne proizvode u rokovima duljim od 30 dana za isporuke koje nisu ugovorene kao redovite te izvršavala plaćanja za isporučena svježa konzumna jaja u rokovima duljim od 30 dana za isporuke koje nisu ugovorene kao redovite. To je provodila u razdoblju od 17. travnja 2022. do 24. studenoga 2022. godine.

AZTN je izrečenu novčanu kaznu u iznosu od 15.000 eura utvrdio uzimajući u obzir težinu, opseg, vrijeme trajanja i posljedice povrede za dobavljače, kao i sve okolnosti konkretnog slučaja.

U vremenima sve većih regulatornih zahtjeva, kibernetičkih prijetnji i složenih lanaca opskrbe, hrvatska tvrtka Quattro Five Solutions razvila je Company Score – inovativnu platformu koja na jednom mjestu objedinjuje sigurnosne, financijske, operativne i reputacijske rizike poslovnih partnera i dobavljača.

Osnivač i CEO tvrtke Bruno Pavić, zajedno s timom suradnika Josipom Šimunovićem (CTO), Mariom Jurčevićem (CIO) i Lovrom Šimunovićem (COO), odlučio je odgovoriti na realan problem s kojim se suočavaju gotovo sve ozbiljne kompanije: kako donositi informirane odluke o partnerima u okruženju punom nepoznanica.

Bruno Pavić, CEO i suosnivač tvrtke, u intervjuu za Poslovni dnevnik objašnjava što ih je potaknulo da krenu u razvoj ovakvog rješenja upravo sada.

„Razvoj je proizašao iz stvarnog problema koji svakodnevno vidimo na tržištu. Tvrtke ulažu velika sredstva u vlastitu sigurnost, compliance i digitalizaciju, ali i dalje vrlo malo znaju o stvarnim rizicima svojih partnera, dobavljača i trećih strana. Supply chain napadi, reputacijski problemi i loša procjena partnera postali su jedan od najvećih izvora poslovnog i sigurnosnog rizika“, ističe Pavić.

Dodatni snažan okidač bili su novi europski propisi – direktive NIS2 i DORA, koje od kompanija traže ozbiljan pristup upravljanju rizicima u lancu opskrbe. Tržište je, prema njegovim riječima, bilo prepuno parcijalnih rješenja i statičnih baza podataka, no nedostajala je platforma koja sve relevantne pokazatelje pretvara u konkretan, razumljiv i operativno koristan score.

Multidisciplinarni izazov

Alat je razvijen u suradnji sa stručnjacima iz financija, IT sigurnosti i upravljanja rizicima. Najveći izazov tijekom razvoja, kaže Pavić, nije bio tehnološke prirode, već povezivanje potpuno različitih pogleda na rizik.

„Financije, IT sigurnost, compliance, procurement i risk management često gledaju istu kompaniju iz potpuno različitih perspektiva. Naš cilj bio je napraviti platformu koja sve te podatke i logike objedinjuje u alat koji je jednostavan za korištenje, a iza sebe ima ozbiljnu analitiku.

“Drugi veliki izazov bio je pretvaranje ogromne količine podataka u stvarnu vrijednost, a ne u dodatni „noise“.

Konkretna pomoć pri usklađivanju s NIS2 i DORA

Company Score omogućuje centraliziranu procjenu partnera kroz više kategorija rizika: cyber sigurnosne pokazatelje, financijske, reputacijske, regulatorne, operativne te rizike povezane s trećim stranama i supply chainom. Platforma također uključuje provjere sankcijskih lista, registara stvarnih vlasnika, analize javnih recenzija, medijskih objava te dark web monitoring.Korisnik dobiva jasan vizualni prikaz ukupne razine rizika s objašnjenjem zašto je partner ocijenjen na određeni način, što omogućuje menadžmentu da u svega nekoliko minuta donese informiranu odluku.

„Regulatori više ne gledaju samo kako je zaštićena sama organizacija, nego i koliko dobro poznaje svoj supply chain. Company Score tvrtkama omogućuje da aktivno upravljaju rizicima trećih strana i da to mogu dokazati pred regulatorima, internim auditima i upravama“, naglašava Pavić.

AI kao stvarni alat, a ne buzzword

Platforma se u velikoj mjeri oslanja na umjetnu inteligenciju i machine learning, no Pavić ističe da AI nije tu da donosi odluke umjesto ljudi, već da im pruži bolji kontekst i brže prepoznavanje problema.

„Količina podataka je danas tolika da ju je nemoguće ručno obraditi. AI omogućuje povezivanje različitih izvora i prepoznavanje obrazaca koje čovjek teško može uočiti u realnom vremenu. Sustav kontinuirano uči i postaje precizniji.“

Tržišni odaziv

Dosad Company Score koristi 12 velikih hrvatskih kompanija iz sektora banarstva, osiguranja, energetike i infrastrukture, a u posljednje vrijeme bilježi ozbiljan interes iz Austrije, Slovenije i Njemačke.

Platforma je primarno namijenjena enterprise segmentu – velikim kompanijama s kompleksnim lancima opskrbe i strogim regulatornim obvezama, no sve više je koriste i uprave, procurement, compliance i risk management odjeli.

Hrvatski IT na europskoj sceni

Na pitanje o potencijalu na europskom i globalnom tržištu, Bruno Pavić odgovara optimistično:

„Danas više nije pitanje može li hrvatska IT scena razviti konkurentan proizvod, nego koliko brzo možemo izaći na međunarodno tržište i skalirati. Company Score je primjer da iz Hrvatske mogu nastati rješenja koja odgovaraju na ozbiljne globalne izazove. Sljedeći koraci uključuju daljnje jačanje AI analitike, razvoj prediktivnih modela i proširenje funkcionalnosti kako bi platforma mogla predviđati buduće rizike, a ne samo ocjenjivati trenutno stanje“, zaključuje Pavić.

U organizaciji Poslovnog dnevnika u zagrebačkom hotelu Zonar održava se prva HR Boardroom konferencija, koja nije klasična HR konferencija usmjerena na razmjenu operativnih praksi, alata i „best practice“ primjera. Riječ je o okupljanju onih koji donose ključne odluke – članova uprava, CEO-ova, HR direktorica i lidera koji oblikuju strateški smjer svojih organizacija.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Konferencija je prostor za otvorenu raspravu o najvažnijim pitanjima budućnosti rada: koliki će biti budžet za ljude, koliko daleko organizacije žele ići u automatizaciji i primjeni umjetne inteligencije, kako će izgledati struktura plaća i sustavi nagrađivanja te tko će voditi kompanije u sljedećih pet godina.

Otvara i strateška pitanja koja već danas redefiniraju tržište rada – od utjecaja umjetne inteligencije na radna mjesta, preko spremnosti na potpunu transparentnost plaća, do utjecaja kroničnog nedostatka radne snage na hrvatsko gospodarstvo, više o tome možete pročitati OVDJE.

U zagrebačkom hotelu Zonar održava se prva HR Boardroom konferencija Poslovnog dnevnika.

HR Boardroom nije klasična HR konferencija usmjerena na razmjenu operativnih praksi, alata i „best practice“ primjera. Riječ je o okupljanju onih koji donose ključne odluke – članova uprava, CEO-ova, HR direktorica i lidera koji oblikuju strateški smjer svojih organizacija. Konferencija je prostor za otvorenu raspravu o najvažnijim pitanjima budućnosti rada: koliki će biti budžet za ljude, koliko daleko organizacije žele ići u automatizaciji i primjeni umjetne inteligencije, kako će izgledati struktura plaća i sustavi nagrađivanja te tko će voditi kompanije u sljedećih pet godina. Otvara i strateška pitanja koja već danas redefiniraju tržište rada – od utjecaja umjetne inteligencije na radna mjesta, preko spremnosti na potpunu transparentnost plaća, do utjecaja kroničnog nedostatka radne snage na hrvatsko gospodarstvo.

Glavni urednik Poslovnog dnevnika Mladen Miletić u uvodnom je govoru istaknuo:

„Krajem prošle godine ugledni britanski Economist objavio je naslovnicu ‘How HR took over the world’, s podnaslovom koji je još intrigantniji: ‘The profession has rocketed in size and stature. Will AI shrink it?’. Ako vas analizira Economist, onda ste postali zaista bitni. A to je, kao i obično, istovremeno dobro i opasno. No i bez teze Economista, slobodni smo promišljati o vašoj ulozi koja je danas ključna – posebno u kompanijama koje rastu i po poslovnom obimu i po broju ljudi. U vremenu kada se lideri bore s bezbrojnim izazovima tržišta, forecastovima i KPI-jevima, za brigu o ljudima na kojima sve počiva često ostaje premalo vremena. Zato je kvalitetan, dobro ekipiran i pouzdan HR odjel stvar osobne higijene i kulture svake ozbiljne organizacije koja želi biti uspješna. Nije slučajno Peter Drucker, jedan od najutjecajnijih teoretičara menadžmenta, rekao: ‘Culture eats strategy for breakfast’. Možete imati najbolju strategiju na svijetu, ali ako je nema tko provesti – ako nemate ljude koji vjeruju u cilj i spremni su ići zajedno – onda je to samo lijepa PowerPoint prezentacija bez stvarne vrijednosti. U vrijeme kada je radnu snagu teško naći, a još teže zadržati, vaša odgovornost i pritisak na HR odjele samo rastu. Zato smo u Poslovnom dnevniku pokrenuli ovu konferenciju – jer znamo koliko poslovna zajednica traži odgovore na ključna pitanja suvremenog poslovanja: Što C-suite mora znati danas? Jesmo li došli do kraja koncepta rada kakav poznajemo desetljećima? Tko je odgovoran kada AI pogriješi? Kakav se leadership traži i što moramo promijeniti da bismo privukli i zadržali nove generacije? I što kada dođemo do pune transparentnosti plaća? Veselimo se svim raspravama, mišljenjima i konkretnim odgovorima koji će se danas ovdje roditi.“

Konferencija je okupila visoki menadžment hrvatskih kompanija, a tijekom dana sudionici će raspravljati o ključnim izazovima i prilikama koje donosi nova era rada.

Jedinstveno tržište treba prilagoditi izazovima današnjice – utrci u razvoju umjetne inteligencije, hitnim klimatskim akcijama i geopolitičkom natjecanju, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu u Europskom parlamentu.

„Jedinstveno tržište ostaje naš najučinkovitiji alat ne samo za prosperitet, već i za strateški utjecaj – s 450 milijuna ljudi i tržištem od 18 bilijuna eura, EU ima moć postaviti globalni standard”, rekla je von der Leyen.

EU inc.: tvrtka za manje od 100 eura za 48 sati

Von der Leyen je kao dio rješenja izdvojila EU inc. – jedinstveni pravni okvir za pokretanje i poslovanje tvrtki koji će im omogućiti izbjegavanje 27 različitih pravnih sustava.

Poduzetnici će moći osnovati EU inc. tvrtku u roku od 48 sati za manje od 100 eura i bez zahtjeva za minimalnim temeljnim kapitalom.

U svrhu ostvarivanja tehnološkog suvereniteta, von der Leyen je najavila i Akt o čipovima 2.0 kao nadogradnju postojećeg Akta iz 2023. godine.

Europska unija je ove godine zaključila i potpisala trgovinske sporazume s Indijom, Australijom, Švicarskom i Mercosurom.

Hrvatski zastupnici: od pohlepe banaka do bijega talenata u Ameriku

Hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac (EPP/HDZ) upozorila je da Europa „ne koristi puni potencijal” jedinstvenog tržišta. „Moramo poduzećima pružiti ono što danas najviše traže – sigurnost, predvidljivost i stabilan investicijski okvir”, rekla je.

Hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (S&D/SDP) poručila je da jedinstveno tržište „neće biti uspješno ako se gradi samo za velike kompanije i njihov profit”. „Europski socijalni model nije prepreka konkurentnosti. Socijalna sigurnost i zaštita radnika su ono što Europu čini snažnom”, dodala je.

Hrvatski eurozastupnik Zelenih Gordan Bosanac pozvao je na mjere veće otpornosti prema inflaciji, a glavnim krivcima smatra „pohlepne međunarodne trgovačke lance, banke i telekome koji tržištima slabije kupovne moći, poput Hrvatske, naplaćuju veće cijene nego drugim zemljama”.

Stephen Nikola Bartulica, hrvatski eurozastupnik iz redova Europskih konzervativaca, upozorio je da „Europa gubi ekonomsku utrku”. „Najveći talenti sele u Ameriku, a danas najsiromašnija savezna država Mississippi ima isti standard kao jedna Njemačka. Skuplje plaćamo energiju i ako nastavimo ovim putem, tonut ćemo u siromaštvo”, rekao je.

Eurozastupnica Iratxe García Pérez, predsjednica kluba socijaldemokrata, postavila je ključno pitanje: „Koja je poanta najvećeg tržišta na svijetu ako milijuni Europljana ne mogu napuniti hladnjake, grijati svoje domove ili platiti račune?”

Hrvatski zavod za javno zdravstvo danas je na svojim web-stranicama objavio posebnu informaciju o epidemiji ebole jer je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila javnozdravstvenu ugrozu od međunarodnog značaja u DR Kongu i Ugandi.

HZJZ u objavi, koju prenosimo u cijelosti, objašnjava što je ebola, kako se prenosi, kako izbjeći rizik od zaraze i, između ostaloga, koje preventivne mjere primijeniti.

Što je ebola?

Ebola je rijetka, ozbiljna i često smrtonosna bolest koju uzrokuje virus ebole.

Prenosi se izravnim kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, bilo živih ili preminulih. U to je uključen i nezaštićen spolni odnos s pacijentima, kod kojih je virusna nukleinska kiselina detektirana i do 193 dana nakon njihovog potpunog oporavka od bolesti. Stoga stvarna vjerojatnost prijenosa virusa ebole spolnim putem od strane osobe koja je preboljela ebolu nije poznata.

Bolest se može dobiti i izravnim kontaktom s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama zaraženih divljih životinja, živih ili uginulih, poput majmuna, šumskih antilopa i šišmiša.

Virus ebole ne prenosi se zrakom poput virusa gripe.

Bolest iznenada započinje dva dana do dvadeset jednog dana nakon izlaganja virusu pojavom groznice, bolova u mišićima, slabosti, glavobolje i grlobolje.

Sljedeću fazu bolesti obilježavaju povraćanje, proljev, osip i neispravan rad jetre i bubrega. Neki pacijenti imaju obilna unutarnja i vanjska krvarenja te im prestane raditi više organa.

Ne postoji cijepljenje protiv ebole uzrokovane sudanskim sojem virusa niti specifično liječenje od bolesti.

Rizik od zaraze virusom ebole i kako ga izbjeći

Čak i ako živite u zaraženim područjima ili ste putovali tamo, rizik od zaraze virusom ebole izrazito je malen, osim ako ste bili u izravnom kontaktu s tjelesnim tekućinama osoba oboljelih od ebole, odnosno živih ili uginulih životinja. U kontakt s tjelesnim tekućinama uključen je i nezaštićen spolni odnos s pacijentima koji su se potpuno opravili od ebola virusne bolesti.

Uobičajenim kontaktom s ljudima koji ne izgledaju bolesno, na javnim mjestima, ne prenosi se virus ebole. Zaraženi ljudi, u vrijeme inkubacije (prije pojave znakova bolesti), nisu zarazni za okolinu, jer počinju izlučivati virus tek kada se pojave znakovi bolesti (povišena tjelesna temperatura, povraćanje, proljev, glavobolja, grlobolja…..).

Virusom ebole ne može se zaraziti putem predmeta (osim ako su svježe kontaminirani krvlju i tjelesnim tekućinama bolesnika), namirnica (osim mesa zaraženih životinja) ili kupanjem u bazenu.

Komarci ne prenose virus ebole.

Virus ebole jednostavno se uništava sapunom, dezinfekcijskim sredstvima, sunčevim zrakama ili sušenjem. Pranje rublja kontaminiranog tjelesnim tekućinama u perilici za rublje uništit će virus ebole. Virus ebole živi vrlo kratko na površinama koje su na suncu ili posušenim površinama.

Epidemija ebole u DR Kongu i Ugandi

Od početka svibnja do 18. svibnja 2026. godine prijavljeno je 482 sumnji na ebolu, uključivši 116 sumnji na smrt od ebole u Demokratskoj Republici Kongo, provinciji Iruti. Među umrlima ima i zdravstvenih radnika koji su skrbili o pacijentima.

Među 13 humanih uzoraka testiraniih na virus ebole, u osam je potvrđeno da su uzrokovani Bundibugyo virusom (podvrsta virusa ebole). Također, u glavnom gradu Ugande, Kampali, kod dvije osobe (od kojih je jedna umrla) potvrđena je ebola. Moguće je da je broj oboljelih i umrlih veći od broja potvrđenih slučajeva. Za Bundibugyo virus nema cjepiva niti specifičnog lijeka.

Mjere zdravstvenog nadzora i preventiva

Trenutno postoji rizik od zaražavanja ebolom u provinciji Iruti (DR Kongo) i Kampali (Uganda), ai nije moguće isključiti mogućnost zaražavanja u drugim dijelovima ove dvije države pa se u Hrvatskoj za sve putnike povratnike iz tih zemalja provode mjere zdravstvenog nadzora u trajanju od 21 dan.

Sljedeće informacije namijenjene su putnicima koji putuju u zaražena područja ili se vraćaju iz njih:

Savjeti osobama koje putuju u DR Kongo i Ugandu

Sljedećim preventivnim mjerama može se smanjiti rizik od zaraze:

• Izbjegavajte izravan kontakt s krvlju ili tjelesnim tekućinama pacijenata i umrlih bolesnika odnosno predmetima koji su svježe kontaminirani.

• Redovito održavajte higijenu ruku pranjem sapunom i tekućom vodom i/ili antisepticima.

• Izbjegavajte bliski kontakt s divljim životinjama (živim ili uginulim) i nemojte jesti meso divljih životinja.

• Izbjegavajte nezaštićene spolne odnose.

• Izbjegavajte mjesta na kojima su naseljeni šišmiši kao što su špilje, skloništa ili rudnici.

Rizik za zdravlje putnika koji putuju poslovno i turistički u zemlje u kojima je epidemija Ebole bi se znatno povisio u slučaju da osoba iz bilo kojeg razloga bude hospitalizirana, jer trenutno u bolnicama postoji rizik od dolaska u kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelih od ebole.

Savjeti osobama koje se vraćaju iz DR Kongo i Ugandu

Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti osobe koje dolaze iz zemalja u kojima ima ebole trebaju se temeljem rješenja graničnog sanitarnog inspektora podvrgnuti zdravstvenom nadzoru po ulasku u Hrvatsku.

Rizik da ste bili izloženi virusu ebole izrazito je malen ako niste bili u bolnici u DR Kongu i Kampali i ako niste sudjelovali u zbrinjavanju oboljelih od ebole.

Ako razvijete povišenu tjelesnu temperaturu, groznicu, proljev, osjetite neobjašnjiv umor ili druge ozbiljne simptome (npr. povraćanje, neobjašnjiva krvarenja i tešku glavobolju) unutar tri tjedna nakon povratka iz zemalja u kojoj ima ebole, ili ste bili u izravnom kontaktu s tjelesnim tekućinama živih ili preminulih osoba, odnosno živih ili uginulih životinja, uključujući nezaštićen spolni odnos s bolesnicima koji su se oporavili od ebole, obavezno je da:

Odmah potražite liječničku pomoć uz napomenu gdje ste putovali jer je moguće da su simptomi rezultat zaraze virusom ebole ili nekom drugom bolešću, poput malarije ili žute groznice, što treba odmah ispitati i započeti liječenje.

Hrvatski startupovi, mala i srednja poduzeća te razvojni timovi uskoro se mogu prijaviti na dva nova poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u okviru DIGIT projekta ukupne vrijednosti od 15 milijuna eura. Cilj je potaknuti razvoj inovacija, istraživanja i novih tehnologija u Hrvatskoj.

Riječ je o pozivima VALID i SPARK, koji su dio projekta DIGIT – Digitalne, inovativne i zelene tehnologije – jednog od najvećih nacionalnih programa usmjerenih na razvoj inovacijskog i istraživačkog ekosustava. Projekt DIGIT, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih provodi uz potporu Svjetske banke, a ukupna vrijednost projekta iznosi 106 milijuna eura. Ovim projektom želi se jačati hrvatski istraživački i inovacijski sustav kroz ulaganja u primijenjena istraživanja, eksperimentalni razvoj, suradnju znanosti i gospodarstva te razvoj digitalnih i zelenih tehnologija.

Poziv VALID, odnosno Validation of Social Innovations by Startups, vrijedan je pet milijuna eura i namijenjen startupovima, odnosno mikro i malim poduzećima starima do pet godina. Cilj poziva je pomoći mladim tvrtkama koje imaju inovativnu ideju, proizvod ili tehnologiju za rješavanje konkretnih društvenih izazova, ali im nedostaju sredstva za razvoj prototipa, testiranje, validaciju ili pripremu za izlazak na tržište. Naglasak je pritom stavljen na projekte koji se nalaze u ranoj fazi razvoja i tek trebaju dokazati da njihovo rješenje ima konkretnu primjenu i tržišni potencijal.

Istovremeno je otvoren i poziv SPARK, odnosno Support Program for Applied Research and Knowledge, ukupno vrijedan deset milijuna eura. Poziv je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima koja žele ulagati u istraživanje i razvoj novih proizvoda, tehnologija ili procesa. Za razliku od VALID-a, koji je usmjeren startupovima te istraživanju i razvoju društvenih inovacija, SPARK je fokusiran na razvoj generalnih istraživačko razvojnih projekata i jačanje kapaciteta poduzeća za dugoročniji razvoj inovacija.

Od svih projekata se traži doprinos konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz razvoj digitalnih ili zelenih tehnologija ili procesa, u fazi kada projekt još nije dovoljno razvijen za komercijalizaciju ili standardne modele ulaganja.

U okviru oba poziva moguće je ostvariti od 80 tisuća do 300 tisuća eura bespovratnih sredstava. Prijave za poziv VALID zaprimaju se od 8. lipnja 2026., dok prijave za poziv SPARK započinju 15. lipnja 2026. Oba su poziva otvorena do početka rujna.

„Kroz VALID i SPARK želimo otvoriti prostor upravo onim projektima koji imaju kvalitetnu ideju, znanje i razvojni potencijal, ali se nalaze u fazi kada im je potrebna dodatna podrška kako bi napravili sljedeći iskorak. Hrvatska danas ima velik broj startupova, istraživača i razvojnih timova koji mogu stvarati konkurentna rješenja za europsko i globalno tržište. Zato nam je cilj da informacije o pozivima dođu do što većeg broja poduzeća, inovatora i stručnjaka diljem Hrvatske“, izjavila je Ana Varjačić, načelnica Sektora za programe i projekte Europske unije pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

Poseban naglasak stavljen je i na uključivanje žena u inovacijski i tehnološki sektor. Prema europskim podacima, žene čine gotovo polovicu istraživača u Hrvatskoj, no njihova je zastupljenost i dalje znatno manja u poslovnom i poduzetničkom sektoru istraživanja i razvoja, gdje čine oko trećine istraživača.

Upravo zato se pozivaju poduzetnice, vlasnice i direktorice tvrtki, kao i žene koje vode istraživačke, razvojne i inovacijske timove, da razmotre mogućnost prijave svojih projekata ako njihova poduzeća razvijaju rješenja koja odgovaraju ciljevima poziva.

„Želimo jasno poslati poruku da hrvatski inovacijski sustav treba veći broj žena u tehnološkim, razvojnim i istraživačkim projektima. Mnoge žene već danas vode ozbiljne razvojne procese u kompanijama i vjerujemo da među njima postoji velik broj projekata koji imaju potencijal za uspješnu prijavu“, dodala je Varjačić.

Hrvatski Crveni križ i policija danas diljem Hrvatske u sklopu preventivne akcije “5 do 12” provjeravaju ispravnost kompleta prve pomoći u vozilima, piše Vijesti HRT.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Mnogi vozači ne znaju da je rok trajanja kompleta prve pomoći pet godina, nakon čega ga je potrebno zamijeniti.

Vozačima bez važećeg kompleta uručit će novi, a cilj akcije je upozoriti na važnost ispravne opreme i sigurnosti u prometu.

– Danas sam dobila novu kutiju i priručnik za pružanje prve pomoći, kazala je vozačica.

– Hvalevrijedna akcija, nisam ni znao da mi je istekla prva pomoć, rekao je vozač.

– Pojam kompleta prve pomoći u povijesti je stvorio, on je zapravo napravio jednu malu revoluciju, demokratizaciju zdravstvene zaštite, da se svim laicima u slučaju nesreće, ne samo prometne, već i na vozilima, omogući da imaju neki minimalni zdravstveni standard, naglasila je Vijorka Roseg, voditeljica Odjela za zdravstvene djelatnosti i programe zdravstvene zaštite u Hrvatskom Crvenom križu.

– S obzirom na to da je u Hrvatskoj prosječna starost vozila između 14 i 15 godina za zaključit je da su jednako toliko stare i kutije prve pomoći, kazao je Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa.

Inače, ako u automobilu nemate kutiju prve pomoći ili ako je neispravna kazna je 30 eura. Njeno trajanje je od četiri do pet godina tako da svakako provjerite datum koji je otisnut na kutiji.

Prijenosne baterije (powerbank) su popularno rješenje za punjenje mobitela i drugih uređaja u pokretu, no najnovija testiranja pokazala su da kod određenih modela postoji problem s unutarnjim ožičenjem. Žice navodno nisu dovoljno sigurno pričvršćene te se tijekom korištenja mogu odvojiti.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Posljedice mogu biti ozbiljne – uređaji se mogu pregrijati, a u najgorem slučaju čak i zapaliti. Zbog toga trgovački lanac TK Maxx poziva kupce da odmah prestanu koristiti pogođene proizvode, javlja Fenix magazine.

Neki od spornih modela bili su u prodaji još od kolovoza 2024. godine, što znači da bi velik broj kupaca mogao imati jedan od ovih uređaja kod kuće. Dio proizvoda prodavao se sve do svibnja 2026.

Kupci koji posjeduju neki od navedenih powerbankova mogu ga vratiti u bilo koju poslovnicu TK Maxxa i dobiti puni povrat novca ili zamjenu proizvoda. Tvrtka također preporučuje da kupci o opozivu obavijeste članove obitelji i prijatelje.

Trgovački lanac TK Maxx upozorava na sljedeće proizvode:

XO Poppy Magsafe Compatible Powerbank

Modeli:

PYUKPBK5MT07, WGUKPBK5MRT1, WGUKPBK5MRT2, PYUKPBK5MBF2, PYUKPBK5MT01, PYUKPBK5MT04, PYUKPBK5MCQ3, PYUKPBK5MLI1
POM Titan Charge

Modeli:

P2G5080, P2G5080B, P2G5080W, P2G5080BK, P2G5080WT
POM Mag Power +

Modeli:

P2GQ48, P2GQ48BK, P2GQ48WT
POM Power 4 Connect

Modeli:

P2G5065, P2G5065BK, P2G5065WT, P2G5065B, PW2G5065W
POM Elite Mag Power
(model brojevi nisu navedeni)
POM Mag Power PD+

Modeli:

P2GQ58, P2GQ58BK, P2GQ58WT
POM PD Multi Charge

Modeli:

P2GQ38, P2GQ38BK, P2GQ38WT
POM Mag Power

Modeli:

P2G5070, P2G5070B, P2G5070BK, P2G5070W, P2G5070WT
Dodatni modeli POM Mag Power

Modeli:

P2GQ28, P2GQ28BK, P2GQ28WT.

Za program priuštivog najma do sada je primljeno 1.315 prijava građana koji traže stan ili kuću kroz model subvencioniranog najma, a prva useljenja očekuju se krajem ljeta, izvijestio je u srijedu ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Kriza priuštivosti stanovanja

Hrvatski paradoks: Možemo dobiti jeftiniji stambeni kredit, ali istodobno sve teže priuštiti stan

Više od polovice prijava – njih 56 posto – odnosi se na Zagreb kao prvi izbor za stanovanje. Za glavni grad pristiglo je 745 prijava, slijede Split sa 173 prijave, Rijeka sa 77, Osijek i Sisak s po 47 prijava, Zadar s 22, Pula s 19 te Dubrovnik s 15 prijava.

Prosječna dob 38,5 godina, najviše samaca

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 38,5 godina, a čak 61,9 posto prijavljenih ima između 20 i 40 godina. Najviše zahtjeva podnijeli su samci – 523 zahtjeva, odnosno gotovo 40 posto svih prijava.

Od pristiglih prijava formirat će se lista prvenstva, a glavni kriteriji bit će prihodi, životna dob, broj članova kućanstva, broj i starost djece te invaliditet.

„Naš je cilj bio prazne stanove, uz mjere i subvencije iz državnog proračuna, staviti na tržište dugoročnog najma. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih stambenih jedinica, a cilj nam je dio tih stanova uključiti u sustav dugoročnog najma”, kazao je Bačić.

Samac plaća 362 eura, država nadoplaćuje 147 eura

Najmoprimcima će biti dostupno 435 nekretnina od ukupno 960 čiji su vlasnici ušli u program. Priuštiva najamnina neće smjeti prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove, dok će razliku do tržišne cijene pokrivati država.

Primjerice, samac s prihodom od 1.500 eura za stan od 35 četvornih metara u Novom Zagrebu plaćao bi 362,50 eura mjesečno, dok bi razliku do tržišne cijene od 146,75 eura vlasniku pokrivala država. Petoročlana obitelj s prihodom od 2.400 eura za kuću od 75 četvornih metara u Dubravi plaćala bi 495 eura mjesečno, dok bi država vlasniku pokrivala razliku od 405 eura.

Zaštićeni najmoprimci, stradalnici potresa i novi pravilnici

Osim 435 nekretnina privatnih vlasnika, u program ulaze i stanovi u državnom vlasništvu — trenutno se obnavlja 329 takvih stanova, no u njih će uglavnom useliti zaštićeni najmoprimci.

„Morali smo riješiti problem zaštićenih najmoprimaca koji su živjeli u stanovima oduzetima nakon Drugog svjetskog rata. Te smo stanove, sukladno presudi Europskog suda, morali vratiti vlasnicima”, rekao je Bačić.

Država raspolaže i sa 157 stambenih jedinica koje koriste stradalnici potresa – nakon što prestane potreba za privremenim smještajem, i one će ući u sustav dugoročnog priuštivog najma.

Predstavljeni su i novi modeli stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima – među novostima su prodaja neuseljivih državnih stanova, darovanje građevnog materijala te izjednačavanje najamnine na 0,36 eura po četvornom metru. Žrtve obiteljskog nasilja bit će oslobođene plaćanja najma.

Vjesnik: grickanje etaža i zatvaranje podvožnjaka u lipnju

Ministar Bačić izvijestio je i da je na zgradi Vjesnika uklonjena 16. etaža, a uskoro počinje uklanjanje 15. etaže. Potom slijedi faza „grickanja” – uklanjanje po jedne etaže svaka dva dana.

Zatvaranje podvožnjaka na Slavonskoj aveniji najvjerojatnije bi bilo organizirano tijekom produženog vikenda početkom lipnja.

Europska unija od srijede uvodi nova pravila za digitalne platforme za kratkoročni najam smještaja, u pokušaju da uvede više reda i transparentnosti u sektor koji je posljednjih godina snažno rastao, ali istodobno pojačao pritisak na stanovanje i lokalnu infrastrukturu u brojnim turističkim destinacijama.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Riječ je o Uredbi (EU) 2024/1028, koju su Europski parlament i Vijeće usvojili nakon višemjesečnih pregovora o pravilima za platforme poput Airbnb-a i Booking-a, a koja se primjenjuje od srijede, 20. svibnja u svim državama članicama. Regulativa uvodi obvezu uspostave jedinstvenih digitalnih registracijskih sustava za iznajmljivače te obvezu platformama da nadležnim tijelima redovito dostavljaju podatke o aktivnostima domaćina, uključujući broj noćenja, gostiju i registracijske brojeve smještajnih jedinica.

Europska komisija još je 2022. predložila regulativu u okviru strategije za mala i srednja poduzeća i digitalno tržište, u trenutku kada su brojne europske destinacije, osobito veliki gradovi poput Pariza i Barcelone, upozoravale na rastući pritisak kratkoročnog najma na dostupnost stanovanja i lokalne zajednice. U obrazloženju uredbe navodi se da je jedan od ključnih problema bio nedostatak pouzdanih i standardiziranih informacija o identitetu iznajmljivača, lokaciji smještaja i trajanju najma, što je otežavalo oblikovanje javnih politika i nadzor nad tržištem.

Prema pravilima koja se od danas primjenjuju u cijeloj EU, države članice koje žele pristupati podacima platformi moraju uspostaviti jedinstvenu digitalnu pristupnu točku, dok će platforme morati provoditi provjere registracijskih brojeva i uklanjati oglase koji ne zadovoljavaju propisane uvjete. Podaci će se nadležnim tijelima dostavljati automatizirano, uglavnom na mjesečnoj razini.

Izvjestiteljica Europskog parlamenta za prijedlog uredbe, nizozemska zastupnica Kim Van Sparrentak iz kluba Zelenih, tijekom pregovora zalagala se za strože ovlasti nacionalnih tijela u slučajevima netočnih ili sumnjivih podataka, uključujući mogućnost suspendiranja registracijskih brojeva, kao i za bržu primjenu uredbe od prvotno predloženog roka. Europski parlament konačni je tekst usvojio u veljači 2024. s 493 glasa za, 14 protiv i 33 suzdržana.

Glavina: Jasan okvir za suzbijanje neregistriranog kratkoročnog najma smještaja

Hrvatska provedbu uredbe povezuje s donošenjem novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je Ministarstvo turizma i sporta predstavilo u travnju i koji je do 18. svibnja bio u javnom savjetovanju. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina tada je poručio da se zakonom uvodi „jasan okvir za suzbijanje neregistriranog kratkoročnog najma smještaja“ te da je riječ o najvećem iskoraku dosad u borbi protiv sive ekonomije u sektoru.

Prema prijedlogu zakona, Hrvatska bi uspostavila jedinstveni digitalni postupak registracije iznajmljivača i obvezni registracijski broj za svaku smještajnu jedinicu, čime bi se onemogućilo oglašavanje neregistriranih objekata na platformama. Ministarstvo navodi da bi platforme morale osigurati da oglasi bez važećeg registracijskog broja ne budu objavljeni, dok bi nadležna tijela mogla suspendirati ili povući broj u slučaju netočnih podataka ili nezakonitog poslovanja.

Glavina je predstavio i širi paket mjera kojim se želi modernizirati sustav ugostiteljstva i turizma. Svi upravni postupci, od zahtjeva za kategorizaciju do izdavanja rješenja, trebali bi se voditi digitalno kroz središnji registar eTurizam, a nadzor nad neregistriranim iznajmljivanjem, uz Državni inspektorat, dobili bi i Carinska uprava te komunalni redari. Prijedlog uključuje i obveznu periodičnu rekategorizaciju smještaja, strože sankcije za nelegalno poslovanje te ukidanje mogućnosti izdavanja novih rješenja za apartmane i sobe u objektima stambene namjene.

U obrazloženju zakona Ministarstvo navodi da je rast platformi za kratkoročni najam, uz nedostatak pouzdanih podataka o tržištu, pridonio pritisku na stambeni fond i rastu cijena nekretnina, osobito u turistički atraktivnim područjima. Uredba EU-a zato se u prijedlogu opisuje i kao „strateški odgovor na socioekonomske probleme povezane s ekonomijom platformi“.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i bivša ministrica turizma Nikolina Brnjac ocijenila je da će uredba povećati transparentnost sustava kratkoročnog iznajmljivanja i pomoći državama članicama u upravljanju turizmom i stanovanjem.

„Provedbom Uredbe će se povećati transparentnost u sustavu kratkotrajnog iznajmljivanja jer će se svakoj jedinici za iznajmljivanje dodijeliti identifikacijski broj te omogućiti brisanje oglasa iznajmljivača koji ne posluju zakonito s digitalnih platformi, što je važan korak u suzbijanju sive ekonomije“, rekla je Brnjac.

Dodala je da je Hrvatska među prvim državama članicama koje su razvile digitalne alate za praćenje turističkih kapaciteta i prometa kroz sustav eVisitor, što je, prema njezinim riječima, stvorilo preduvjete za provedbu uredbe i upravljanje razvojem turizma na temelju podataka.

„Razvojem održivog turizma i destinacija, ne možemo upravljati bez podataka, a važan dio podataka postat će dostupan upravo kroz Uredbu o kratkoročnom najmu“, istaknula je Brnjac, upozorivši da se bez kvalitetnih informacija ne mogu planirati infrastrukturni i komunalni kapaciteti niti odgovoriti na pritiske koje turizam stvara na lokalne zajednice i tržište stanovanja.

Brnjac je navela i da se na razini EU-a već raspravlja o mogućim dodatnim zakonodavnim inicijativama koje bi državama članicama omogućile ciljane mjere u područjima pod velikim stambenim pritiskom, uključujući ograničenja broja noćenja, sustave odobravanja i zoniranja. Prema njezinim riječima, Europska komisija bi prijedlog u tom smjeru mogla predstaviti do kraja godine.

Stellantis će dizajnirati i proizvoditi niz novih malih i pristupačnih automobila povezanih s nadolazećim propisima o električnim automobilima koji bi trebali stupiti na snagu u Europi.

Proizvodnja će se odvijati u tvornici u Pomiglianu u Italiji. Marke koje bi mogle predstaviti male automobila su ​​​​Citroen i Fiat, piše Revija HAK.

Izvršni direktor marke Citroen, Xavier Chardon, već je signalizirao želju za stvaranjem malog i jednostavnog električnog automobila koji bi koštao manje od 15.000 eura i koji bi mogao utjeloviti dio duha originalnog 2CV-a.

Fiat bi, u međuvremenu, mogao koristiti propise o električnim automobilima kao vozilo za izradu verzije Pande koja nije Grande.

Službena oznaka klasifikacije malih (i pristupačnih) električnih automobila je M1E, ali propisi za tu klasu još nisu potvrđeni.

Plan je da automobili M1E budu kraći od 4,2 metra, a EU razmatra poticaje kako bi se osiguralo da su rezultirajući lanci opskrbe proizvodnim automobilima u potpunosti smješteni u Europi.

Stellantisova objava možda je strategija utjecaja na zakonodavce u Europskoj uniji da finaliziraju pravila.

Nova generacija zlonamjernih programa za Android uređaje sve agresivnije cilja korisnike mobilnog bankarstva i kriptovaluta, a sigurnosni stručnjaci upozoravaju na tri posebno opasna virusa – Crocodilus, Anatsa i Hook. Riječ je o sofisticiranim bankarskim trojancima koji korisnicima mogu ukrasti lozinke, SMS poruke, podatke kartica pa čak i potpuno preuzeti kontrolu nad uređajem.

Sigurnosna tvrtka ThreatFabric otkrila je novi malware nazvan Crocodilus, koji se već opisuje kao jedna od najnaprednijih prijetnji za Android uređaje. Kako objašnjava Threat Fabric, virus koristi tzv. overlay napade – lažne ekrane koji se pojavljuju preko legitimnih aplikacija za mobilno bankarstvo ili kripto novčanike kako bi prevarili korisnike da sami unesu svoje pristupne podatke. Nakon što dobije dopuštenje za korištenje Android Accessibility servisa, Crocodilus može pratiti sve što korisnik radi na zaslonu, snimati tekst koji upisuje i presretati jednokratne sigurnosne kodove iz aplikacija poput Google Authenticatora.

Posebno zabrinjava mogućnost potpunog “skrivenog” upravljanja uređajem. Malware može uključiti crni zaslon preko cijelog ekrana i utišati zvuk telefona dok napadači u pozadini obavljaju lažne transakcije. Istraživači navode da su prve kampanje bile usmjerene na korisnike u Španjolskoj i Turskoj, ali očekuje se brzo širenje na druga tržištam, prenosi Večernji list.

Drugi virus, Anatsa – poznat i pod nazivima TeaBot i Toddler – već godinama kruži Android ekosustavom, no i dalje uspijeva zaobići zaštite Google Playa. Kako navodi The Hacker News, posljednja kampanja zarazila je oko 90.000 korisnika preko lažne aplikacije za pregled PDF dokumenata. Napadači najprije objave aplikaciju koja izgleda potpuno normalno i sigurno, a tek nekoliko tjedana kasnije kroz nadogradnju ubace zlonamjerni kod. Anatsa zatim prikazuje lažne obavijesti o “održavanju sustava” kada korisnik otvori mobilnu banku, čime skriva krađu podataka i istovremeno sprječava korisnika da odmah kontaktira banku. Virus omogućuje krađu lozinki, presretanje tipkanja i potpuno daljinsko upravljanje uređajem kako bi kriminalci mogli sami izvršavati financijske transakcije.

Treći malware, Hook, otišao je korak dalje kombinirajući metode bankarskih trojanaca, špijunskog softvera i ransomwarea. Prema analizi tvrtke Zimperium, nova verzija Hooka uključuje čak 107 različitih naredbi za daljinsko upravljanje uređajem. Virus može prikazivati ucjenjivačke poruke nalik ransomwareu, lažne NFC zaslone za krađu podataka kartica i imitacije zaključanog zaslona telefona kako bi korisnik nesvjesno otkrio svoj PIN. Hook također može tajno snimati zaslon, preuzimati fotografije, uključivati kameru i mikrofon, pratiti lokaciju uređaja te presretati SMS poruke i sigurnosne kodove. Istraživači upozoravaju da se malware ne širi samo preko phishing stranica nego i putem GitHub repozitorija na kojima kriminalci dijele zaražene APK datoteke.

velike novosti

Google sprema najveću promjenu svoje tražilice u posljednjih 25 godina

Stručnjaci upozoravaju da tradicionalna antivirusna zaštita više nije dovoljna protiv ovakvih prijetnji. Korisnicima savjetuju izbjegavanje instalacije aplikacija iz nepouzdanih izvora, oprez pri dodjeljivanju Accessibility dozvola te redovito ažuriranje uređaja i aplikacija. Financijske institucije, s druge strane, sve se više oslanjaju na analizu ponašanja uređaja kako bi prepoznale sumnjive aktivnosti prije nego što dođe do krađe novca.

Otprilike 38 posto građana Hrvatske sustavno štedi, najčešće oko 200 eura, dok otprilike 32 posto građana kraj mjeseca dočekuje s minusom na računu, pokazuje istraživanje tvrtke Alma Career Croatia provedeno na više od 11.000 ispitanika.

DJEČJI DOPLATAK

Danas provjerite račune: Nova isplata sjeda na račune gotovo 115.000 građana u Hrvatskoj

Najčešće se štedi 200 eura mjesečno – toliko odvaja 29 posto ispitanika. Svaka četvrta osoba štedi oko 100 eura, oko 500 eura uspijeva izdvojiti 22 posto, a oko 1.000 eura ili više tek 11 posto ispitanika.

Pritom se najviše ispitanika oslanja na ugovorenu štednju, koju koristi 45 posto onih koji štede. No, tradicionalne navike i dalje su prisutne – 39 posto ispitanika novac čuva „u čarapi”, daleko od banaka, fondova i tržišta.

Petina ulaže u fondove, za mirovinu štedi svaki četvrti

Dio građana ulaže – petina ispitanika novac usmjerava u investicijske fondove, dok ih 17 posto štedi kroz dobrovoljni mirovinski stup. Manje su zastupljeni životno osiguranje (12 posto) i stambena štednja (5 posto).

Građani najčešće štede iz opreza. Među onima koji štede, njih 68 posto novac odvaja za iznenadne situacije – poput bolesti, kvara automobila ili zamjene kućanskih uređaja.

Oko 38 posto novac čuva za veće životne izdatke poput kupnje ili renovacije stana te kupnje automobila. Za mirovinu odvaja 24 posto ispitanika.

Za putovanja štedi 27 posto ispitanika, jednak udio za kupnju nečega što si žele priuštiti, a 16 posto novac odvaja bez konkretnog cilja – jednostavno da ima sigurnosnu zalihu.

Trećina građana kraj mjeseca dočekuje u minusu

Istraživanje pokazuje i da 32 posto građana kraj mjeseca dočekuje u minusu. Financijski pritisak nešto je izraženiji kod žena – u minus ulazi 36 posto ispitanica, dok je takvih među muškarcima 24 posto. U minusu češće završavaju i ljudi zrelije dobi nego mlađe osobe.

Na pitanje što bi se dogodilo u slučaju gubitka posla, nešto više od četvrtine ispitanika – 27 posto – odgovorilo je da bi imalo zalihe dovoljne za pokrivanje osnovnih troškova do šest mjeseci.

Još 17 posto moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22 posto građana imalo dovoljno tek za mjesec dana.

Na rubu financijske izdržljivosti nalazi se 18 posto ispitanika koji navode da ni s postojećim prihodima nemaju dovoljno, dok bi 16 posto u slučaju gubitka prihoda odmah ostalo bez mogućnosti financiranja hrane i režija.

U iduće četiri godine država u razvoj i u nove industrije namjerava usmjeriti 1,89 milijardi eura, a do 2034. još dodatnih milijardu eura. Najavljeno je to na jučerašnjem vladinom predstavljanju socijalnim partnerima nove višegodišnje industrijske strategije, odnosno Nacionalnog plana za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034.

Dugoočekivani strateški dokument za politiku razvoja industrije uskoro će u javnu raspravu, a uz njega i akcijski plan za prve četiri godine realizacije. Spomenuta vrijednost ukupnog poticaja bit će usmjerena na tri posebna cilja – povećanje konkurentnosti i izvoza naših industrijalaca, na tzv. ‘zelenu’ industriju te otpornu i sigurnu industriju.

Paket mjera upakiran je u tipičan briselski ‘celofan’, a polazi od dobro znanih činjenica o stanju i slabim točkama hrvatske industrije, koja ima nižu produktivnost rada i nižu dodanu vrijednost u odnosu na prosjek EU, nedovoljno iskorištene mogućnosti za digitalizaciju i automatizaciju poslovanja, zelenu transformaciju, uključenost u globalne lance vrijednosti, ali i potrebu stavljanja fokusa na obrambenu komponentu.

Konkurentnost i izvoz glavni

Posljednja industrijska strategija rađena je još za razdoblje 2014.-2020., a izrada nove bila je zapela s pandemijom korone, ratom u Ukrajini i energetskoj krizi, kada su u prvi plan stavljane intervencijske mjere. Donekle se korak hvatalo s novim strategijama, jer izrađene su dugogodišnja strategija pametne specijalizacije te strategija digitalne Hrvatske, koje su fokusirane na usmjeravanje inovacija i razvoja te digitalizaciju gospodarstva. S tim strategijama će sada Nacionalni plan razvoja industrije biti usklađen, odnosno objedinit će njihove smjernice u jedinstvenu viziju i konkretne mjere.

Prerađivačku industriju analitičari koji su radili na pripremi prijedloga Nacionalnog plana razvoja industrije, vide kao pokretač rasta, ali njegov udio u BDP-u i tehnološka složenost proizvoda zaostaju. Stoga su u prvom planu konkurentnost i izvoz, za čije potpore će se prema akcijskom planu od početka iduće do 2030. od ukupnog ‘paketa’ od 1,89 milijardi usmjeriti i najveći dio, ukupno 853 milijuna eura.

U detaljnijoj razradi mjera vidljivo je da će gotovo polovica (455 milijuna) ići kroz programe jačanja tehnoloških kapaciteta i digitalne tranzicije industrije, a oni će uključivati sufinanciranje projekata digitalne transformacije poduzeća, automatizacije i robotizacije proizvodnje, ulaganja u sustave AI u industriji, unapređenje kibernetičke sigurnosti te poticanje proizvodnje kompleksnijih proizvoda, posebice u farmaceutskoj, prehrambenoj i kemijskoj industriji.

Potpore u tom financijskom paketu mjera imat će i razvoj industrijskih parkova, te uvođenje digitalne putovnice proizvoda, primjenu STEP tehnologija. Uz financijski dio planiran za dizanje konkurentnosti, značajan će poticaj ići i na podršku proizvođačima u izlasku na strana tržišta, ukupno 201 milijun eura, a jedna od mjera u tom segmentu je sufinanciranje povezivanja poduzeća s lokalnim dobavljačima. Oko 193 milijuna eura u iduće tri godine namijenit će se za prilagodbu financijskih instrumenata za industriju, što podrazumijeva i uspostavu jamstvenog fonda za prerađivačku industriju, kao i Fonda rizičnog kapitala te primjenu novih financijskih instrumenata.

Za mjere “čiste” industrije u akcijskom planu predviđeno je ukupno oko 240 milijuna eura. Najveći dio bit će poticaji za proizvodnju OIE, više od 327 milijuna eura, a za povećanje korištenja OIE i energetske učinkovitosti 133 milijuna eura, dok će se korištenje čistih tehnologija, uključujući vodikove, podupirati s ukupno 79 milijuna eura.

U trećoj grupi mjera i podmjera, otpornost i sigurnost industrije, za trogodišnje se razdoblje namjerava izdvojiti ukupno 494 milijuna eura. Geopolitičke okolnosti i nestabilnosti potaknule su zapadne zemlje na reindustrijalizaciju, pa i u Hrvatskoj Vlada kani u iduće četiri godine za razvoj strateških industrijskih kapaciteta osigurati podršku od ukupno 168 milijuna eura. U prvom planu bit će razvoj i proizvodnja zamjenskih tvari za strateške, kritične sirovine i proizvode te na primjenu kružnog gospodarstva kroz korištenje otpada kao sirovine.

Realizacija se pritom predviđa i kroz potpore za ulaganja i dokapitalizaciju strateških i visokotehnoloških industrija s velikim utjecajem, primjerice puno prostora se otvara za baterijske spremnike u koje će se deponirati energija, za biotehnologiju, za razvoj zamjenskih tvari za strateške sirovine, za razvoj novih tehnologija u kružnom gospodarstvu, uključujući i onih za korištenje otpada kao sirovine, osiguranje dostatnosti kritičnih proizvoda, primjerice lijekova i kemikalija.

Tehnički složeni proizvodi

Za obrambenu industriju ulaganja će biti poduprta sa 186 milijuna eura. Jačanje tog dijela industrijskog sektora u EU, pa tako i u Hrvatskoj, pokrenulo je nestabilno sigurnosno okruženje i povećavanje obrambenih proračuna kod svih članica NATO saveza. Hrvatska, kao i obrambena proizvodnja kod drugih zemalja EU, obnavlja svoje kapacitete i razvija nove tehnologije, a procjena je po Nacionalnom planu da bi se skupom mjera u srednjem roku, pet do deset godina, osigurala konkurentnost i povećanje kapaciteta proizvodnje.

Akcijskim planom za iduće četiri godine sredstva potpore iz ovog dijela paketa usmjeravat će se za razvoj naprednih i tehnički složenih proizvoda i rješenja, za razvoj infrastrukture vojne i dvojne namjene. Predviđaju se i različiti oblici financiranja (blended support instruments), potpore za IRI u području obrambene industrije, internacionalizaciju poslovanja poduzeća koja proizvode robu vojne i dvojne namjene, potpore za kvalifikacije dobavljača iz obrambene industrije, a velik zamah trebao bi donijeti i plan pojednostavljenja administrativnih i regulatornih barijera za obrambene projekte.

Za mjeru ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kao odgovor na društvene izazove predviđeno je 141 milijun eura, a među ostalim pokrivat će se projekti komercijalizacije industrijskih inovacija i prelaska iz prototipa u serijsku proizvodnju te jačanje veza između znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora, primjenu regulatornog “sandboxa”, nadziranih testnih zona za nove tehnologije.

Glavni nositelj provedbe svih mjera, koje su inače poduprli predstavnici poslodavaca i sindikata, bit će resorno Ministarstvo gospodarstva, čiji je ministar Ante Šušnjar upravo industrijsku strategiju i istaknuo na početku mandata kao jedan od svojih prioriteta, a u realizaciji će biti angažirana i ministarstva zaštite okoliša te pravosuđa, kao i Hamag-Bicro, HBOR, HGK i Hrvatski izvoznici.

Visoke cijene goriva, potaknute ratom u Iranu, dramatično su promijenile navike kupaca automobila diljem Europe. Podaci do kojih je došao Reuters pokazuju da prodaja novih i rabljenih električnih vozila bilježi rekordan rast, pružajući prijeko potreban poticaj posrnuloj automobilskoj industriji.

kriza industrije

Radnici Volkswagena poručili upravi: Zatvaranje tvornica u Njemačkoj ne dolazi u obzir

Potražnja za električnim vozilima u Europi naglo je porasla jer su visoke cijene goriva potaknule prodaju novih i rabljenih modela na struju. Prema podacima s 16 europskih tržišta, registracije novih električnih vozila porasle su za 34 posto u travnju na godišnjoj razini. U prvom kvartalu 2026. zabilježeno je ukupno 723.704 novih registracija – danas je svaki peti prodani automobil u Europi potpuno električan.

„Ovo nije trenutačni hir, ovo je prekretnica”

Kalkulacije kupaca u potpunosti su se promijenile nakon što su međunarodne cijene nafte skočile na znatno iznad 100 dolara po barelu kao posljedica američko-izraelskih napada na Iran krajem veljače.

„Ovo nije trenutačni hir, ovo je prekretnica”, izjavio je Gurjeet Grewal, izvršni direktor britanske tvrtke Octopus Electric Vehicles, koja je samo u travnju zabilježila porast potražnje za novim EV-ima od 95 posto te skok od čak 160 posto za rabljenim modelima.

VW planira kvotu od 25 posto, a narudžbe su na 60 posto

Proizvođači automobila razmatraju hitno povećanje proizvodnje. Volvo je potvrdio značajan rast narudžbi, posebno za mali električni SUV EX30. Francuski Renault objavio je da je 50 posto njihovih registracija u Velikoj Britaniji u travnju otpadalo na električna vozila, a broj upita porastao je za 48 posto od početka rata.

U Njemačkoj je Markus Haupt, izvršni direktor Volkswagenovih brendova Seat i Cupra, izjavio da električna vozila čine gotovo 60 posto narudžbi – daleko iznad planirane kvote od 25 posto – te da će morati revidirati proizvodne planove.

BYD upiti porasli 25.000 posto, Kinezi osvajaju Europu

Internetske platforme za prodaju automobila svjedoče o dramatičnom porastu pretraga, s posebnim naglaskom na cjenovno pristupačnije kineske marke. Njemačka platforma Carwow izvijestila je da je udio upita za EV-ima skočio s oko 40 na 75 posto, dok je interes za benzincima pao s 33 na samo 16 posto.

„Ono što je zapanjujuće jest snažan zamah kineskih proizvođača”, rekao je Philipp Sayler von Amende iz Carwowa. Upiti za BYD modele porasli su za nevjerojatnih 25.000 posto, za Leapmotorom 436 posto, a za Xpengom 153 posto.

Trajna promjena ili privremeni trend?

Stručnjaci vjeruju da bi ovaj put moglo biti drugačije od prethodnih naftnih šokova. „Sukob u Iranu iz temelja je preoblikovao način na koji ljudi razmišljaju o energetskoj sigurnosti u svakodnevnom životu”, rekao je Christian Gisy, izvršni direktor OLX-a. „Europljani su s razmišljanja ‘možda jednog dana’ prešli na ‘odmah sada’ kada su u pitanju električna vozila.”

Trenutna flota od preko osam milijuna električnih vozila u EU već je pomogla izbjeći potrošnju oko 46 milijuna barela nafte. Cijene Brent nafte u ožujku ostale su iznad 100 dolara po barelu, što je u EU dovelo do skoka prosječne cijene dizela od 25 posto i benzina od 10,6 posto u samo mjesec dana.

Mladi koji u 2026. navrše 18 godina, bit će omogućeno korištenje sredstava u iznosu od 100 eura za pristup kulturnim i medijskim sadržajima diljem Hrvatske i to putem Kulturne iskaznice – dugoročnog strateškog projekta Ministarstva kulture i medija koji nastoji doprinijeti razvoju novih generacija publike u kulturi.

Zahtjev podnose škole

Ministarstvo će isplatiti 200, odnosno 400 eura. Evo tko ima pravo na novčanu pomoć

Mladi će sredstva s Kulturne iskaznice moći iskoristiti elektroničkim ili fizičkim putem, sve do svoga 19. rođendana za nabavu niza kulturnih i medijskih sadržaja, uključujući kazalište, kino, koncerte, muzeje, knjige i druge sadržaje, piše Večernji list.

„Riječ je o pilot-projektu kojim Ministarstvo želi povećati dostupnost kulture mladima i poticati aktivno sudjelovanje u kulturnom životu kroz jednostavan i digitalno dostupan sustav korištenja kulturnih sadržaja. Ovo je prvi put u Hrvatskoj da se cijela generacija 18-godišnjaka sustavno uvodi u kulturni sustav i mogućnost korištenja iznosa od 100 eura na kulturne sadržaje simboličan je, ali i vrijedan dar za punoljetnost“, istaknula je ministrica kulture i medija, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek prilikom predstavljanja na novoj sceni Hrvatskog narodnog kazališta – HNK2.

Ministrica je poručila kako kulturna iskaznica s jedne strane predstavlja financijsku podršku koja bi sadržaje koje nude naša kina, kazališta, muzeji, koncertne dvorane, galerije i ostali učinila dostupnijima, dok je s druge strane izravna poruka da trebamo mladu publiku te da želimo da snažnijim sudjelovanjem u kulturi, mladi ljudi obogaćuju svoje živote i nastave učiti, razvijati se te postanu misleći ljudi koji će doprinositi svom društvu.

„Vjerujemo da će ovakvo iskustvo doprinijeti razvijanju kulturnih navika i dugoročno povećati publiku i korisnike kulturnog sustava. Iznimno smo zadovoljni odazivom pružatelja usluga, kojima je kontinuirano otvoren poziv za pridruživanje projektu i očekujemo redovito dopunjavanje kulturne ponude našim mladima“, pojasnila je ministrica.

Kultura dostupna svima

„Naša je namjera da kultura bude dostupna svima. Zato pozivamo lokalne pružatelje kulturnih sadržaja, centre za kulturu, pučka otvorena učilišta, kino dvorane u manjim u manjim gradovima i druge da se prijave na našu platformu kako bismo zajedno doprinijeli razvoju novih generacija publike u kulturi“, dodala je ministrica. Ministrica je na koncu zahvalila svim suradnicima u Ministarstvu kulture i medija, državnom tajniku Krešimiru Partlu kao i partnerima FINI te Carnetu koji su kreativno i partnerski dali svoj doprinos realizaciji ovoga važnoga projekta.

Predstavljanju su prisustvovali članica Uprave FINE Vinka Ilak, viceguvernerka Hrvatske narodne banke Ivana Jakir Bajo, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih dr. sc. Nikola Mrvac, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, ravnatelj CARNET- a Hrvoje Puljiz, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Iva Hraste Sočo, ravnatelj galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić i mnogi drugi.

Uz Ivana Božića i Niku Hrvatić iz Ministarstva kulture i medija, na panel raspravi posvećenoj kulturi i korištenju Kulturne iskaznice, s posebnim naglaskom na iskustva i potrebe mladih koji su upravo stekli pravo na njezino korištenje sudjelovali su Lea Kramarić iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Tara Medar iz I. gimnazije, Martin Maras iz Klasične gimnazije, Jan Vito Klapčić iz Škole za medicinske sestre Vinogradska i Bruna Romac iz II. Gimnazije te maturanti gimnazija i strukovnih škola: Škole za medicinske sestre Vrapče, Škole za medicinske sestre Vinogradska, 1. Tehničke škole Nikole Tesle, 10. gimnazije Ivan Supek, Gimnazije „Fran Galović“ iz Koprivnice i Srednje škole Zabok.

Obuhvaćeno 40 tisuća osoba

Kroz sustav je u ovom trenutku dostupno 83 pružatelja kulturnih i medijskih sadržaja s potencijalom od 200 prodajnih mjesta diljem Hrvatske koji se postepeno uključuju. Dio pružatelja ovih dana dovršava proces uključivanja u sustav te će njihovi sadržaji korisnicima uskoro postati dostupni i vidljivi kroz aplikaciju Kulturna iskaznica.

Projektom je obuhvaćeno gotovo 40 tisuća osoba koje tijekom 2026. navršavaju 18 godina, a osmišljen je kao pilot kako bi se u toj dobnoj skupini ispitali učinci poticanja sudjelovanja u kulturi i oblikovanja kulturnih navika. Istovremeno, Kulturna iskaznica otvara prostor za razvoj nove publike i generira dodatnu potrošnju u kulturnom sektoru.

Mobilnu i web aplikaciju Kulturna iskaznica, koja služi za izdavanje i korištenje vaučera te provjeru raspoloživog iznosa na računu izradila je Fina. „Posebno nam je drago što kroz projekt Kulturne iskaznice možemo sudjelovati u inicijativi koja kulturu približava mladima i čini je dostupnijom kroz njima bliske digitalne alate. Prilikom razvoja aplikacije vodili smo računa o tome da bude jednostavna, pregledna i prilagođena korisnicima, upravo onako kako mladi danas očekuju da digitalne usluge funkcioniraju“, rekla je Vinka Ilak, članica Uprave Fine.

„Iako su kulturni sadržaji dostupni, mladi ih često ne prepoznaju kao dio svoje svakodnevice. Na ovaj način, korištenjem iskaznice mladi mogu bez financijskog rizika isprobati različite sadržaje i pronaći ono što ih zanima, a pružatelji usluga predstaviti se novoj generaciji korisnika“ objasnio je Ivan Božić, voditelj Službe za strateško planiranje i analitiku Ministarstva kulture i medija.

Veliki interes

„Korisnici pravo ostvaruju putem sustava e-Građani, a Kulturnu iskaznicu mogu koristiti kroz mobilnu aplikaciju ili fizički barkod. Detaljne informacije o načinu korištenja Kulturne iskaznice, dostupnim sadržajima i pružateljima usluga dostupne su putem sustava i mrežne stranice projekta Kulturna iskaznica“, dodala je Nika Hrvatić, suradnica u Službi za strateško planiranje i analitiku.

Korisnici Kulturne iskaznice već su pokazali velik interes za novu pogodnost, a sustav je prve transakcije i kupnje zabilježio i prije službenog predstavljanja. „Kulturna iskaznica odlična prilika da približim neke kulturne sadržaje i mladima, evo, sad posebno i sebi“, zaključila je Tara Medar, s čim se složio i 18-godišnji Jan Vito Klapčić: „Kulturna iskaznica sjajan je način za involvirati mlade u kulturu i kulturna događanja“, poručio je prilikom službenog predstavljanja.

Ministarstvo kulture i medija nastavit će širiti mrežu pružatelja sadržaja i dodatno razvijati projekt kako bi što veća ponuda kulturnih sadržaja bila dostupna mladima diljem Hrvatske.