Iranski rat ušao je u drugi mjesec, kroz Hormuški tjesnac tankeri i dalje ne prolaze, a cijena nafte na svjetskim burzama skače pa pada, ovisno o izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa. O posljedicama ovog rata na tržište nafte i energenata u podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” govorio je naš poznati naftni stručnjak Igor Dekanić, koji desetljećima prati energiju — ne samo kao industriju, nego kao političko oružje i geopolitičku igru.

Što znači rat s Iranom i zatvaranje Hormuškog tjesnaca? Možemo li govoriti o novoj energetskoj krizi?

Ima naznaka, ali zasad ne možemo. Ako je dosad pokazatelj uvijek bio dugotrajniji skok cijena nafte, onda još nema tih obilježja velike krize. Svi smo ili je većina nas zaboravila, a mlađi i ne pamte, naftne krize sedamdesetih kad je nafta poskupjela za četiri puta. Istina, tada s vrlo niskih četiri na 12 dolara. Ili kad je počela Iranska revolucija 1979., kad je Iran odlučio prekinuti opskrbu naftnog tržišta, cijene nafte su bile udvostručene. To je tada bila tzv. Druga naftna kriza ili šok. Cijene nafte su se te 1979. i 1980. zadržale na razinama tadašnjih 30-ak dolara, pa sve do 1986. godine.

Sada nije takva situacija, mada u hiperglobaliziranom i hiperinformatiziranom svijetu svi govore o naftnim šokovima i velikim krizama. Nakon što su SAD i Izrael napali Iran, u prvih nekoliko dana nafta je poskupjela za 20 posto, kasnije i do 50 posto, a čim su bile naznake dva dana da se iza scene odvijaju neki mirovni pregovori i da su razgovori počeli, već su se cijene nafte spustile na ispod 100 dolara, odnosno ispod 100 dolara europske, a ispod 90 dolara američke cijene.

Nastavi li se ovo, je li to energetski ekvivalent ratu u Ukrajini?

Potencijalno bi to mogla biti opasnija situacija, premda po sadašnjem poskupljenju još nije ekvivalent. Jer, tada su u dva mjeseca cijene nafte otišle preko 120 dolara po barelu, pa i iznad. Cijene prirodnog plina su u jednom trenutku dodirnule čak i 300 eura po megavatsatu. A sad su cijene plina s nekakvih 40-ak eura po megavatsatu na referentnoj europskoj burzi TTF u Rotterdamu skočile na 60-ak. Dakle, kvantitativni učinak ove krize za sada nije ekvivalentan onoj iz 2022. Što će se dogoditi, opet sve ovisi o tome koliko će borbena djelovanja trajati. Hoće li Amerikanci pokušati i kopneni pokušaj slamanja iranskog režima, što je teško zamislivo? Po onome što se piše, Amerikanci imaju spremnu jednu zračno-desantnu diviziju koja ima slavnu 90-godišnju povijest ratovanja. Ali ona ima spremne četiri grupe sa po 4000 boraca, a s tim brojem vojnika ne slama se zemlja od 90 milijuna stanovnika. Dakle, sve ovisi o tome koliko će dugo rat trajati.

Zašto je Hormuški tjesnac toliko ključan?

Zato jer se najveći dio proizvedene ukupne nafte s Bliskog istoka – Irana, Iraka i ostalih zaljevskih zemalja, a ne zaboravimo da Saudijska Arabija ima dva naftovoda preko Egipta i Turske, što znači da ne izvozi samo preko tjesnaca – izvozi kroz Hormuški tjesnac koji je zapravo prolaz, a ne tjesnac. Činjenice je da se kroz njega prevozi otprilike jedna petina ukupnog svjetskog izvoza nafte. I tu je njegova važnost. Međutim, opet se veći dio te nafte izvozi u Aziju. I zanimljivo je da se glavni potrošači, a to su Kina, Japan, Južna Koreja i Indija, još nisu javili – niti da kritiziraju niti da ne kritiziraju. Kina je samo dva-tri puta izjavila da do toga rata nije trebalo ni doći… E sad poznavajući malo Konfucija, Sun Tzua i stare kineske knjige, ocjena da do rata nije trebalo ni doći zapravo je vrlo oštra. S druge strane, današnji hiperglobalizirani svijet jednostavno nervozno reagira na poremećaj do kojega zapravo još nije ni došlo.

Trump je rekao da Americi ne treba ta nafta i da ona neće osjetiti posljedice. A što je s Europom?

To je točno. Europa je nakon agresije na Ukrajinu sama odlučila da će odustati od uvoza ruske nafte i plina. Time se opet jednim dijelom izložila nafti s Bliskog istoka, a drugim dijelom se izložila i vjerojatnim nekim budućim uvozom nafte i prirodnog plina iz Sjedinjenih Država koje same proizvode petinu svjetske nafte i četvrtinu svjetskog plina te imaju velike potencijalne kapacitete za izvoz. Prema tome, sve se to može reorganizirati na nove dobavne lance, ali u razmaku od pet-šest mjeseci, a ne od danas do sutra. Ili od ovog do sljedećeg tjedna.

Koliko dugo svijet može funkcionirati ako je Hormušk tjesnac zatvoren?

Pitanje je prvo je li zatvoren. Prvog ili drugog dana rata imali ste vjesticu da nije zatvoren za zemlje koje nisu u ratu s Iranom. Drugo, Iran je u jednom trenutku rekao da je prolaz otvoren za sve koji plate pristojbu u yuanima. Što god to značilo… To je opet konfucijsko-suntzuovski signal kome ide ta nafta. I kome treba. Dosta još treba dešifrirati te odnose pa da bi se vidjelo što će se na kraju dogoditi.

Tko najviše gubi, a tko profitira od krize?

Sigurno gubi Iran. Gubi i Europa, barem za sada po najavama te krize s teškoćama u opskrbi naftom i plinom. A profitira Izrael jer Sjedinjene Države skoro da obavljaju proksi ratovanje za interese Izraela. Izgubit će jako Libanon, dijelovi Bliskog istoka koje će se znatno oštetiti…

Postoje li alternativni pravci izvoza nafte? Spomenuli ste da Saudijska Arabija ima neke naftovode, ali njihov kapacitet nije dovoljan ni ekvivalentan onome što tankeri mogu prenijeti…

Pitanje je što se može izgraditi i kakvi su naftovodi između Irana i njegovih istočnih susjeda – Indije, Pakistana itd. Vjerojatno i tu postoje neki kapaciteti, isto kao što je i Rusija, kad je Europa rekla “mi nećemo vašu naftu”, s Kinom tiho ponovo izgradila drugu ili treću fazu onog plinovoda Power of Siberia i zapravo povećala kapacitete za izvoz nafte i plina prema Kini.

Kako ocjenjujete reakciju tržišta? Je li bilo paničnih reakcija?

Možda prvog dana. Više su to bile reakcije burzi – a nafta i plin premda su strateške robe danas se prodaju na burzama gdje cijene variraju iz minute u minutu. E sad, tu naftu i plin koje sada gledamo na burzi tek ćemo za dva do tri mjeseca dobiti na naše benzinske postaje. Ali psihologija hiperglobaliziranog i hiperinformatiziranog svijeta djeluje i te cijene se odmah ugrađuju u cijene prehrambenih proizvoda, mada za to još zapravo nije bilo razloga. Ali današnje cijene i nisu dramatične. One su niže nego što su bile četiri godine prije potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi 2015. Ne zaboravimo da su 2012., 2013. i 2014. godine prosječne godišnje cijene brent nafte bile iznad 100 dolara. Uzmemo li u obzir svjetsku inflaciju koja je po podacima Svjetske banke na godišnjem prosjeku od tri posto na bazi posljednjih deset godina, one cijene od 110 ili 120 dolara iz 2012. su kao što bi danas bila cijena od 150 dolara. Dakle, kad se sve izračuna, dosadašnja reakcija globalnih tržišta usprkos burzovnom poslovanju i hiperinformatiziranosti nije dramatična. Što će biti dalje, ovisi o duljini i intenzitetu trajanja rata.

Potraje li kriza, koliki rast cijena nafte još možemo očekivati i koji je to prag koji bi globalnu ekonomiju okrenuo prema recesiji?

Nema tu praga. Sad su najednom glavni paničari postali predsjednici velikih kompanija, bilo naftnih bilo velikih investicijskih fondova. E sad, je li to zbog njihovih analitičkih procjena ili možda zbog interesa njihovih fondova da na tim oscilacijama burzi povećaju svoj prihod, ostavljam svima na procjenu.

Koliko se brzo rast cijena nafte može preliti na inflaciju u Europi?

Realno gledajući, u roku od dva mjeseca. Ali opet, u hiperglobaliziranom svijetu to se u psihološkom smislu pa i efektivno ekonomski radi iz dana u dan.

Kako ocjenjujete Vladine mjere bez kojih bi cijene goriva odletjele u nebo?

Vlada je tu promptno reagirala u tri navrata, nema joj se što prigovoriti. Prva je što je odluka od 5. listopada da se subvencionirana cijena prirodnog plina grijanja iz toplinskih stanica i na sve vrste drveta koja je imala PDV od 5% prolognira sve do kraja ožujka 2027. Vlada je ovaj put reagirala vrlo spremno i promptno te je pokušala provesti građane i gospodarstvo sa što je moguće manje štete od krize ako ona izbije u punoj mjeri.

Kakva je danas energetska sigurnost Zapada? Je li veća nego je bila prije desetak godina?

Jest, veća je zbog nekoliko čimbenika. Prije svega, sve zemlje danas, pogotovo one koje uvoze energiju, a pogotovo naftu i plin, imaju pune sustave rezervi, tj. strateških pričuva koje su dimenzionirane na ukupno tromjesečnu potrošnju ukupnih količina nafte i plina. Također, sve zemlje koje uvoze imaju sad već i plinska skladišta, ona su također napunjena. Sad su doduše prazna, ali sad ide i sezona niže potrošnje plina u godini, tako da je tu Europa dobro osigurana, a usto EU u svojoj deindustrijalizaciji troši bitno manje energije nego prije 20-ak godina. Troši i proizvodi dosta energije iz svojih obnovljivih izvora, tako da realno gledajući nema razloga za zabrinutost što se tiče opskrbe. A cijene će biti takve kakve nam burza da…

Kako komentirate Trumpovu odluku da na mjesec dana ukine sankcije na rusku naftu?

Ta odluka ima svoj razlog. Vjerojatno je olakšano svima koji su u nekom trenutku došli u opasnost opskrbe da se mogu opskrbiti ruskom naftom, čak i na legalan način, a pogotovo onom koja putuje u nevidljivoj floti tankera.

Jesu li sankcije Rusiji promijenile globalne tokove nafte?

Vjerojatno djelomično jesu, ali potpuno ne.

Spomenuli ste “nevidljive” tankere – koliko su zapadne zemlje nastavile kupovati rusku naftu “na crno”?

To je teško reći jer je teško dokazati. Ali kako nije bilo opskrbe, a EU je ispunila svoje potrebe za naftom, znači da je riješila sve na druge načine…

Spominjalo se da se uvozila nafta iz Indije koja je zapravo ruska…

Da, ali je to teško dokazati. Kad sam radio u naftnoj industriji, stari su naftaši govorili “nema dokaza o molekulama”, čija je nafta u tankeru ili cijevi.

Kakve je posljedice ovaj energetski rat imao po Rusiju?

To je bila donekle jednostrana prosudba. Smatralo se da će, s obzirom na svoju veliku ovisnost o izvozu nafte i plina, Rusija ekonomski stradati jer će joj se smanjiti prihod. Ali što je donio svjetski sustav burzi? Velik dio burzovnog poslovanja preselio se s nafte i plina na zlato, a Rusija je veliki izvoznik zlata, pa je ono što je izgubila na nafti i plinu zaradila na prodaji zlata. Dakle, taj burzovni sustav treba procijeniti u cjelini i često se veliko trgovanje s jedne vrste sirovina prelije na drugu ako je tako lakše.

Koliko je Janaf strateški važan za Hrvatsku i je li to više ekonomski ili politički?

Važan je i ekonomski i politički i strateški. Ne samo za Hrvatsku već i za zemlje srednje i istočne Europe. Kapacitetom nadmašuje višestruko hrvatske potrebe, zato je on značajan.

Kako gledate na hrvatsko-mađarski sukob oko transporta nafte? Što je u pozadini toga?

Rekao bih da je u pozadini opet, ekonomski govoreći, legitimni interes kupca, dakle mađarskih kompanija, da tu prijevoznu pristojbu koja proizlazi iz odredbi energetskog zakonodavstva i trebala bi biti manje-više definirana, u postojećim okolnostima nastoji smanjiti i učiniti što jeftinijom. E sad, neće je kritizirati u tehničkim detaljima, nego onda opali kritiku “nemaš kapaciteta” i gotovo. Dakle, Janaf ima dovoljno kapaciteta za opskrbu – i Mađarske i Slovačke i Hrvatske i Srbije, između ostalog i BiH. E sad, svi kupci nastoje kritizirati tehničku sposobnost da bi postigli nižu cijenu. Dođe otprilike kao cjenkanje…

Može li Hrvatska postati ozbiljan energetski hub u ovom dijelu Europe?

Može, i trebala bi postati. Svojedobno, kad sam bio vrlo aktivan u energetici, zalagao sam se da se sa tim kapacitetima izgradi upravo LNG terminal. Izgrađen je, a udvostručen mu je kapacitet koji također višestruko prelazi hrvatske potrebe. Hrvatska ima dobru transportnu plinsku mrežu kod Plinacroa, dakle ima europski posložene operatore transporta i sve elemente da postane svojevrsni južnoeuropski energetski hub. Naravno da će u tom nastojanju imati žestoku konkurenciju susjeda koji žele isto to.

Koji su to?

Oni koji trguju naftom – Mađari, Slovaci…

Tu imamo prednost Jadranskog mora.

Da, tu je geografiju teško pomaknuti, a iz nje proizlazi sadašnji dobar položaj. Hrvatska ne treba brinuti za energetsku opskrbu ni u kakvim okolnostima. Kupci se mogu brinuti oko cijena, ali one su takve kakve burza da.

Je li i ova kriza još jedan dokaz da je potrebno ulagati u zelenu tranziciju i obnovljive izvore. Je li ona ovakvim šokovima ubrzana ili usporena?

U načelu ubrzana, ali… Zelena tranzicija ima puno opravdanje, i ekonomsko i političko, ako je provode svi. A očito je da je ne provode svi, bar ne istim intenzitetom. Ona je proklamirana nakon potpisivanja Pariškog sporazuma. EU je ušla u energetsku tranziciju, ali je platila tešku cijenu u smanjenju ili gubitku industrijske konkurentnosti.Danas trećinu ukupne svjetske proizvodnje automobila, što osobnih što komercijalnih, proizvodi Kina, koja je s druge strane najveći izvoznik nekih proizvoda namijenjenih upravo za zelenu tranziciju, ali unutarkineska struktura potrošnje energije je takva da 54 posto svoje energije za tu svoju industriju dobiva iz domaćeg ugljena. Dakle, zelena tranzicija je ono u što je ušla Europa i to jest njoj omogućilo određen povoljniji položaj u ovoj krizi, ali je cijena smanjenje industrijske konkurentnosti jer su druge zemlje upravo na energiji ugljena ostvarile visoku industrijsku konkurentnost. Danas Kina, Indija i Indonezija proizvode dvije trećine svjetskog ugljena, a to su najveće brzo rastuće izvozničke zemlje danas u svijetu.

Je li onda Europa precijenila brzinu te energetske tranzicije?

Mislim da jest. Smatrala je da će svi krenuti tim putem, ali čim je lansirala onaj cilj da ćemo do 2050. biti energetski neutralni, Kina je rekla “mi ćemo biti, ali iza 2060.”. Dakle, očito je da njeni planeri itekako čitaju i Konfucija i Sun Tzua.

Koliko su male modularne nuklearne elektrane realno rješenje za Hrvatsku. Proklamira ga Vlada, ali i neki fizičari poput Tončija Tadića…

To je dobro i poželjno rješenje, ali je pitanje kojim će intenzitetom te male nuklearne elektrane ulaziti u praksu. Nisam tu stručnjak, moje je znanje iz tog područja čisto enciklopedijsko, ali tražeći nekoliko mjeseci po internetu, našao sam da samo dvije male modularne elektrane rade – jedna na jednom ruskom ledolomcu, a druga na jednoj kineskoj eksperimentalnoj sveučilišnoj elektrani. Dakle, samo dvije rade, ali ih je nekoliko tisuća u izgradnji koja dugo traje.

Trebamo li ipak ići po pola dalje sa Slovencima za drugi blok nuklearke Krško?

Ne bi bilo loše. Treba početi pregovarati, pa će se vidjeti gdje će pregovori završiti. Realan problem je odlagalište radioaktivnog otpada koji nitko neće.

Gdje vidite energetsku sliku svijeta za pet godina?

Bez većih promjena. Jer da je globalna orijentacija prema energetskoj tranziciji opstala, tada bi bila drugačija situacija. No, u međuvremenu svijet se opet okrenuo industrijskoj konkurentnosti brzorastućih zemalja i drugo, opet je počeo ratovati. A koliko znam, za ratovanje su potrebna sredstva koja koriste fosilnu energiju. Nema borbenih tenkova i aviona na solarni pogon. Ili vjetreni. Vidim svijet zarobljen u zamki energetske tranzicije koja će biti dosta teška.

Je li vodik energent budućnosti?

Da, i on je, ali ne postoji jedan energent budućnosti. Još će nekoliko desetljeća to biti i nafta i plin. Zasad ne vidim mogućnost da se prijeđe potpuno na svijet bez fosilnih goriva. Svijet će se ozbiljno početi baviti klimatskim promjenama kad prirodna katastrofa, za koju će se nedvojbeno dokazati da je proizašla iz globalnog zatopljenja, pogodi neko veliko urbano područje s desecima milijuna stanovnika.

Ako poplavi otok usred Pacifika, nitko ne reagira… Ali ako se to dogodi velegradu u Aziji, onda će i Azija reagirati.

Čini se da je industrija poluvodiča daleko od događaja koji se odvijaju u Zaljevu, no možda je jedan od sektora najizloženijih američko-iranskom ratu. Globalna industrija poluvodiča ovisi o čvrsto povezanom sustavu energije, specijalnih plinova, logistike i visoko koncentriranih proizvodnih središta, posebno u Tajvanu i Južnoj Koreji. Udarni valovi s Bliskog istoka odjekuju među poluvodičima i mogli bi, posljedično, postati priča o umjetnoj inteligenciji. U svijetu u kojem procvat umjetne inteligencije već gura kritične dijelove lanca opskrbe čipovima blizu njihovih granica, čak i udaljeni geopolitički šok mogao bi imati ozbiljne posljedice.

Južnokorejski izvoz jedan je od rijetkih ranih dostupnih tvrdih makro pokazatelja – i u agregatnom smislu i po kategoriji proizvoda. Kao što podaci pokazuju, (globalni) procvat poluvodiča ostao je u punom jeku tijekom prvih 20 dana ožujka. Izvoz južnokorejskih čipova porastao je na gotovo 19 milijardi dolara, što je novi rekord, i bio je više od 20 posto iznad razine u veljači. Budući da se događaji na Bliskom istoku još uvijek odvijaju, prerano je donositi čvrste zaključke o konačnom utjecaju na poluvodiče i umjetnu inteligenciju. Podaci za ožujak su “retrospektivni” jer je većina narudžbi poluvodiča vjerojatno postavljena i obrađena prije izbijanja rata između SAD-a i Irana.

Više cijene, dulji rokovi

Gledajući unaprijed, industrija poluvodiča, posebno u jugoistočnoj Aziji, mogla bi biti pogođena iz dva glavna razloga. Prvo, proizvodnja čipova je energetski vrlo intenzivna, s velikim dijelovima nafte i plina koji dolaze s Bliskog istoka prije početka rata. Drugo, industrija poluvodiča ovisi o neprekidnom protoku industrijskih plinova i kemikalija. U vrijeme pisanja ovog teksta najjasniji ulazni šok specifičan za poluvodiče je helij, nusprodukt prerade prirodnog plina u Kataru, koji je teško zamijeniti.

Tijekom sljedećih nekoliko tjedana, najvjerojatniji ishod bit će više cijene i dulji rokovi isporuke, a ne kolaps u proizvodnji čipova jer industrija poluvodiča ima neke zalihe i rezerve. Ali, što dulje rat potraje, veći je rizik od iznenadnih poremećaja koji bi mogli izazvati nesrazmjerno velike gubitke u proizvodnji. Industrija umjetne inteligencije posebno je izložena jer proizvodnja čipova umjetne inteligencije ovisi o već uskim lancima opskrbe, posebno u Tajvanu i Južnoj Koreji. Tajvan je ključan za proizvodnju najnaprednijih logičkih čipova, “mozgova” AI sustava, dok je Južna Koreja bitna za HBM (High Bandwidth Memory), ultrabrze memorijske čipove AI-ja koji moraju raditi maksimalnom brzinom.

Zašto je helij važan?

Većina ljudi povezuje helij s balonima. Industrija poluvodiča ima nešto drukčiji odnos s njim. Helij je nužan za izradu čipova u svakoj glavnoj fazi proizvodnog procesa i ne postoji praktična zamjena u mjerilu i čistoći koju zahtijevaju tvornice čipova. Unutar tvornice za proizvodnju poluvodiča helij obavlja tri ključne funkcije: on je nosivi plin u kemijskom taloženju iz parne faze, prenosi reaktivne plinove preko silicijskih pločica s preciznošću koju drugi inertni plinovi ne mogu pouzdano postići u mjerilu; važan je i za hlađenje pločica tijekom termičkih procesa, kontrola temperature na nanometarskoj skali određuje hoće li čip ispravno raditi ili će postati otpad, a helij je jedini plin koji dosljedno pruža tu kontrolu; detekcija curenja u cijeloj infrastrukturi tvornice još je jedan važan razlog, mala atomska veličina helija omogućuje inženjerima da identificiraju mikroskopske kvarove u zatvorenim sustavima prije nego što uzrokuju kontaminaciju ili gubitak prinosa.

Zahtjev za čistoćom čini problem opskrbe još akutnijim. Tvornice poluvodiča ne koriste standardni industrijski helij. Potreban im je helij 6N klase, što znači čistoću od 99,9999 posto. Prema Američkom geološkom zavodu (American States Geological Survey), koji prati globalne rezerve i proizvodnju helija, samo nekoliko proizvodnih lokacija diljem svijeta može dosljedno proizvoditi helij ove čistoće u komercijalnoj mjeri. Katarski kompleks Ras Laffan jedan je od njih.

Uloga Katara i zašto je Južna Koreja najizloženija

Katar proizvodi otprilike trećinu svjetske opskrbe helijem. Industrijski grad Ras Laffan, gdje se helij vadi kao nusprodukt prerade LNG-a, najveći je pojedinačni kompleks za proizvodnju helija na svijetu. Kada su iranski napadi poremetili rad u Ras Laffanu, nisu utjecali samo na katarski izvoz energije. Uklonili su otprilike trećinu globalne opskrbe helijem s tržišta u roku od nekoliko sati.

Južna Koreja dominantan je svjetski proizvođač memorijskih čipova, a Samsung i SK Hynix zajedno kontroliraju većinu globalne proizvodnje DRAM-a i NAND flash memorije. Brojke izloženosti su zapanjujuće: Južna Koreja nabavlja gotovo 65 posto svog helija iz Katara, a udio još više raste za ultračisti 6N razred koji se koristi u vodećim tvornicama.

Samsung i SK Hynix isporučuju čipove Appleu, Nvidiji, Tesli i gotovo svakoj većoj tvrtki za infrastrukturu umjetne inteligencije na planetu. Tvornice čipova rade na temelju pravovremene isporuke helija. Nema strateških zaliha. Kada su katarske isporuke prestale, racionalizacija je počela u roku od nekoliko dana. Analitičari UniCredit Institutea pokušali su opisati scenarij u pet ključnih faza.

Domino efekt: Od Zaljeva do vašeg lanca opskrbe

Poremećaj u lancu opskrbe poluvodičima 2026. slijedi liniju koju većina uvoznika elektronike nikada nije morala planirati. Za razliku od šokova potražnje, koji se postupno povećavaju i daju tvrtkama vremena za prilagodbu, smanjenje opskrbe sirovinama kreće se kroz lanac u roku od nekoliko dana. Evo kako točno funkcionira domino slijed.

Prva faza: Zaustavljanje isporuka helija

Iranski napadi na Katar i blokada Hormuškog tjesnaca zaustavljaju kretanje tankera s helijem kroz Zaljev. Proizvodnja Ras Laffana je poremećena. Cijene industrijskog helija na trenutačnom tržištu udvostručuju se u roku od nekoliko dana. Ugovori koji su postojali prije krize ne daju jamstvo isporuke kada fizička opskrba ne može teći brodskim putem.

Druga faza: Tvornice čipova počinju s racionalizacijom

Samsung i SK Hynix u ovoj fazi aktiviraju protokole za očuvanje helija. Tvornice smanjuju nekritičnu upotrebu helija, daju prioritet svojim proizvodnim linijama najviše vrijednosti i počinju smanjivati ​​sigurnosne zalihe. Inženjeri procjenjuju koji procesi mogu tolerirati kratke prekide, a koji će odmah uzrokovati gubitak prinosa ako tlak helija padne. Poremećaj u lancu opskrbe poluvodičima 2026. postaje operativan u trenutku kada započne racionalizacija, bez obzira na to što se nakon toga događa u Zaljevu.

Treća faza: Proizvodnja čipova usporava

U roku od jednog do dva tjedna od racionalizacije volumen proizvodnje iz vodećih tvornica memorijskih čipova počinje opadati. Smanjenje se ne pojavljuje odmah u objavljenim brojkama proizvodnje, ali se registrira u pokretanju proizvodnje pločica, što je metrika koja određuje što se isporučuje kupcima osam do dvanaest tjedana poslije. Svaki početak proizvodnje pločice koji se ne dogodi danas postaje memorijski čip koji ne postoji u trećem kvartalu 2026.

Četvrta faza: Nvidija, Apple i Tesla osjećaju pritisak

Nvidijina opskrba GPU-om, koja ovisi o TSMC-u za logičke čipove, ali se oslanja na Samsung i SK Hynix za memoriju velike propusnosti koja omogućuje funkcioniranje AI akceleratora, nalazi se pod pritiskom. Appleova opskrba memorijom za iPhone se smanjuje. Teslini računalni moduli za vozila, koji zahtijevaju memorijske čipove automobilske klase, suočavaju se s rizikom alokacije. Operateri AI podatkovnih centara koji su naručili mjesecima unaprijed počinju primati obavijesti o potencijalnim kašnjenjima.

Peta faza: Poremećaj na tržištu elektronike

Ako prekid potraje dulje od dva tjedna, stručnjaci upozoravaju da bi se industrija poluvodiča vrijedna 600 milijardi dolara mogla suočiti s mjesecima kaskadnih poremećaja. Uvoznici elektronike koji se oslanjaju na predvidljivu dostupnost čipova kako bi ispunili vlastite narudžbe kupaca shvaćaju da se rokovi isporuke produljuju, spot cijene rastu, a prozori za alokaciju sužavaju. Poremećaj lanca opskrbe poluvodičima 2026. u ovoj fazi više nije kriza Zaljeva – to je globalna kriza tržišta elektronike.

Važno je naglasiti razloge zašto je ovaj poremećaj lanca opskrbe poluvodičima ozbiljniji od onog iz 2021.

Globalna nestašica čipova 2021. referentna je točka koju većina ljudi koristi kada pokušavaju procijeniti koliko je ozbiljna trenutna situacija. Usporedba ovaj put zapravo podcjenjuje rizik. Nestašica 2021. bila je uzrokovana skokovima potražnje. Zaključavanja zbog Covida 19 dovela su do porasta potražnje za potrošačkom elektronikom točno u trenutku kada su proizvođači automobila smanjili narudžbe čipova, pretpostavljajući kolaps potražnje koji se nikada nije dogodio. Tvornice su radile, ali su dodjeljivale kapacitete pogrešnim kupcima. Rješenje je bilo vrijeme: tvornice su na kraju sustigle potražnju, proizvođači automobila dali su bolje prognoze i tržište se ponovno uravnotežilo. Poremećaj lanca opskrbe poluvodičima 2026. godine uzrokovan je opskrbom sirovinama, a ne raspodjelom potražnje. Tvornice žele raditi punim kapacitetom.

Ulaz koji im je potreban fizički je nedostupan jer je ključna brodska ruta blokirana. Nikakvo planiranje potražnje, produljenje roka isporuke ili reprogramiranje narudžbi ne rješava smanjenje opskrbe sirovinama. Jedina moguća rješenja su ili ponovno otvaranje Hormuških brodskih ruta ili razvoj alternativnih ruta opskrbe helijem, a nijedno od toga se ne događa. Iran nije trebao napasti nijednu tvornicu čipova. Čineći ključne brodske rute u Zaljevu nesigurnima, poremetio je protok kritičnih materijala o kojima ovisi globalna proizvodnja poluvodiča. To je fundamentalno drukčiji model prijetnje od svega s čime se lanac opskrbe elektronikom prije suočio.

Nestašica helija dobra je vijest za – Rusiju

Helij se pojavio kao ključni fokus za tehnološki sektor dok promatrači industrije razmišljaju o posljedicama dugotrajnog rata s Iranom. Nusprodukt proizvodnje prirodnog plina, helij, ključan je za proizvodnju poluvodiča, a drugi najveći dobavljač na svijetu suočio se s ograničenjem izvoznih kapaciteta zbog iranskih napada.

Katar, koji posjeduje dio najvećeg svjetskog plinskog polja, osiguravao je više od 30 posto tržišta u 2025. godini, prema S&P Globalu. To je velika praznina koju treba popuniti. “Obustava proizvodnje helija u Katru zbog američko-iranskog vojnog sukoba uklonila je otprilike trećinu globalne ponude helija i preusmjerila tržište s prekomjerne na nedostatnu ponudu”, rekli su analitičari Deutsche Banka u bilješci od 12. ožujka. Cijene su od tada porasle i dok su mnogi promatrači tržišta optimistični u pogledu toga hoće li proizvođači čipova zadržati pristup materijalu, dugotrajni sukob značit će da će kupci helija biti prisiljeni boriti se kako bi održali lance opskrbe.

Proizvođači helija u Sjevernoj Americi – koji drže najveći udio na tržištu – trebali bi imati koristi od poremećaja u opskrbi Katara, ali Rusija – treći najveći dobavljač helija – također bi mogla profitirati.

Helij se koristi u proizvodnji čipova za prijenos topline zbog svojih svojstava hlađenja u brojnim procesima. Prije rata s Iranom Rusija je već povećala proizvodnju helija jer ima obilne rezerve i “rat koji treba financirati”, prema Bernsteinovoj bilješci od 13. ožujka koja se odnosi na rat u Ukrajini. To je dovelo do preplavljivanja nesankcioniranih tržišta helijem i njegovih nižih cijena, dodali su analitičari.

Dok sankcije i trgovinska ograničenja u Europi i SAD-u otežavaju pristup tim tržištima za ruske proizvođače helija, druge velike zemlje proizvođači čipova poput Kine – koja je 2023. proizvela 33 posto čipova sa zrelim čvorovima, prema Udruženju industrije poluvodiča – sve se više okreću Moskvi. Izvoz helija iz Rusije u Kinu porastao je za 60 posto u odnosu na prethodnu godinu u 2025. godini, prema istraživačkoj organizaciji Centar za globalnu energetsku politiku (CGEP). Dugotrajni poremećaji u izvozu helija iz Katra mogli bi dovesti do velike praznine na kineskom tržištu, s obzirom na to da je ta bliskoistočna zemlja prošle godine isporučila 54 posto helija u zemlji, prema CGEP-u. Iako je malo vjerojatno da će ruski helij postati preferirano rješenje za zapadne proizvođače čipova zbog trgovinskih ograničenja, mogao bi “prodrijeti na tržišta poput Kine, smanjujući ponudu drugdje”, rekao je CNBC-u Ralf Gubler, direktor istraživanja za industrijske plinove i gnojiva u S&P Global Energy.

“Ako katarski poremećaji potraju, Rusija je u dobroj poziciji da dodatno proširi svoju ulogu u kineskom miksu opskrbe helijem”, napisala je istraživačica CGEP-a Erica Downs u objavi na blogu.

Neka ograničenja

Ruski helij nije kvalificiran za opskrbu tvornicama pločica, ali njegova bi se opskrba mogla upotrijebiti za druge primjene, oslobađajući kvalificiranu opskrbu za sektor čipova, rekao je CNBC-u Phil Kornbluth, predsjednik tvrtke Kornbluth Helium Consulting.

Bernstein je kao razloge zašto je malo vjerojatno da će nestašica helija utjecati na proizvodnju poluvodiča naveo rast ruske ponude, uz produbljivanje odnosa između proizvođača čipova i tvrtki za industrijski plin te zalihe tvrtki. No, dugotrajni sukob vjerojatno bi održao visoke cijene i natjerao neke kupce helija da se utrkuju za diversifikacijom nabave. Geopolitika i trgovinska ograničenja, uz razine opskrbe, nesumnjivo će ograničiti sposobnost Rusije da popuni prazninu koju je Katar ostavio dok se bori za ponovno pokretanje proizvodnje plina, ali ta izopćena država i dalje ima tržišta koja su spremna poslovati s njom.

Dionice velikih luksuznih tvrtki pale su za 15 posto ili više od početka rata u Iranu, a prodaja na sve važnijem tržištu Bliskog istoka mogla bi se prepoloviti, prema analitičarima. Dionice LVMH-a i Hermèsa pale su ovog mjeseca za otprilike 16 posto, odnosno 20 posto, dok je S&P 500 pao za manje od šest posto. Dionice Ferrarija također su pale za 15 posto, a tvrtka je najavila da će privremeno obustaviti isporuke na Bliski istok. Bentley, Maserati i druge tvrtke za luksuzne automobile također zaustavljaju isporuke zbog sigurnosnih rizika i logistike.

“Jasno je da pomno i svakodnevno pratimo situaciju”, rekao je izvršni direktor Hugo Bossa Daniel Grieder tijekom telefonskog poziva o zaradi ranije ovog mjeseca, piše Fortune. “Situacija ima izravan utjecaj na otvaranje trgovina i njihovo poslovanje jer nema puno turista ili ih kupuje manje. To je jasno. To utječe na trgovačke centre i tako dalje, te na sve brendove”, dodaje Grieder.

Ipak, prerano je reći kakav će biti ukupni utjecaj sukoba, rekao je Grieder, dodajući da njemački dizajnerski brend još nije vidio nikakve posljedice. Čelnici Prade i Salvatore Ferragama podijelili su slične osjećaje u nedavnim pozivima s investitorima.

“Trenutačno nemamo utjecaj sa strane proizvodnje”, rekao je CNBC-u izvršni direktor Bentleyja Frank-Steffen Walliser na nedavnom pozivu tvrtke investitorima. “Ali, sigurno je da ljudi na Bliskom istoku trenutačno imaju drugih briga, a ne razmišljati o novoj torbici, nakitu ili luksuznom Bentleyju.” Za investitore i luksuzne tvrtke rat u Iranu istaknuo je sve veću važnost Bliskog istoka za globalnu luksuznu industriju i gospodarstvo s visokom neto vrijednošću. Iako regija čini relativno mali udio u ukupnoj prodaji luksuznih proizvoda, njezin rast postao je ključan za industriju.

Regija je prošle godine bila najbrže rastuće tržište luksuznih proizvoda na svijetu, zabilježivši rast između šest i osam posto u usporedbi s globalnim rastom, prema riječima analitičara luksuza iz Bernsteina, Luce Solce. Bliski istok sada čini oko šest posto globalne prodaje luksuznih proizvoda, na putu da potencijalno konkurira Japanu, koji čini oko devet posto globalne prodaje, prema Solci.

Kritični trenutak

Dubai je u posljednjem desetljeću bio najveći pokretač rasta, čineći oko 80 posto rasta Ujedinjenih Arapskih Emirata, a koji sam po sebi čini više od polovice rasta luksuznih proizvoda u cijeloj regiji, prema istraživanju Morgan Stanleyja. Problemi na Bliskom istoku dolaze u kritičnom trenutku za luksuznu industriju. Nakon dvije godine stagnacije prodaje, industrija se kladila na oporavak 2026. Kinesko tržište pokazuje blaga poboljšanja prodaje nakon godina pada.

Američki potrošači luksuznih proizvoda i dalje su jaki zahvaljujući rastu bogatstva od umjetne inteligencije i burzi. I Europa je ostala stabilna, dijelom potpomognuta potrošnjom od turizma. Istraživačka bilješka analitičarke luksuza UBS-a Zuzanne Pusz i njezinih timova navodi da je raspoloženje investitora u luksuz “najslabije u nekoliko godina”. Dok su se investitori početkom godine kladili na oporavak, “pojačana geopolitička neizvjesnost vjerojatno će opteretiti kratkoročnu zaradu i odgoditi dugo očekivanu promjenu fundamenata”.

Pad cijena dionica već je izbrisalo otprilike 100 milijardi dolara tržišne kapitalizacije glavnih luksuznih tvrtki, pri čemu su LVMH i Hermès izgubili više od 40 milijardi dolara vrijednosti. Solca je rekao da bi, ako prodaja na Bliskom istoku padne za polovicu u ožujku, što je opisao kao najgori scenarij, kvartalni rast pao za oko jedan postotni bod za mnoge luksuzne tvrtke. Ipak, dodao je i da bi pad mogao biti ublažen. Dok trgovine i trgovački centri u regiji mogu biti uglavnom prazni, mnoge luksuzne tvrtke i dalje provode prodaju tako što se pojedinačno obraćaju glavnim klijentima i dostavljaju proizvode u njihove domove. Solca je također rekao da bi bogati koji su napustili Dubai mogli nastaviti trošiti na luksuz u drugim zemljama.

“Većina tvrtki s kojima smo razgovarali zapravo ne upućuje na katastrofalan pad na Bliskom istoku”, rekao je Solca. “Na kraju krajeva, da se ovo ograničilo na ožujak, ovo uglavnom ne bi bio događaj.”

Drugi čimbenici koji su pridonijeli nedavnom uspjehu Dubaija – izostanak poreza na dohodak, stabilna vlada, sunčane plaže – ostaju netaknuti. Broj milijunaša u gradu udvostručio se od 2014., na više od 81 tisuću, prema Henley & Partnersu. Procjenjuje se da se 9800 milijunaša doselilo u Dubai 2025., donoseći bogatstvo od 63 milijarde dolara – više nego bilo koja druga zemlja na svijetu, prema Henley. Većina bogatih Dubaija dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva, Kine, Indije i drugih dijelova Europe i Azije.

Poljuljan ugled Dubaija

Ipak, ugled Dubaija za sigurnost je poljuljan. Luksuzno tržište na Bliskom istoku uvelike ovisi o bogatim turistima, koji bi mogli izbjegavati regiju dugo nakon mogućeg primirja. Prema Morgan Stanleyju, oko 60 posto luksuzne potrošnje u UAE-u dolazi od turista, od kojih je 60 posto ruskih, saudijskih, kineskih i indijskih posjetitelja. Od preostalih 40 posto potrošnje stanovnika UAE-a, otprilike polovica dolazi od stranih stanovnika UAE-a, koji bi također mogli promijeniti svoje planove za dugoročni ostanak u regiji.

Više cijene nafte također bi mogle utjecati na prodaju luksuzne robe. Analitičari kažu da bi ambiciozni potrošači luksuzne robe, koji su osjetljiviji na inflaciju i usporavanje gospodarstva, mogli smanjiti potrošnju zbog viših cijena benzina i hrane. Istodobno, bogate potrošače mogla bi uplašiti nestabilna tržišta dionica. Budući da je potrošnja bogatih više ovisna o tržištima dionica i takozvani učinak bogatstva, pad cijena dionica ili čak njihovo stagniranje mogli bi uzrokovati povlačenje.

“Više cijene nafte mogle bi potaknuti silaznu prilagodbu na globalnim burzama, a to bi bilo vrlo loše. Potrošačko raspoloženje bogatih na burzi bilo bi narušeno”, rekao je Solca. Luksuzni brendovi pustili su duboko korijenje na Bliskom istoku, posebno u zračnim lukama u Dubaiju, Dohi i Abu Dhabiju. Prema Bernsteinu, Dior i Gucci, koji svaki ostvaruje 20 posto prodaje, isključujući kozmetičke i multibrand trgovine, upravo u toj regiji.

Tržište luksuzne robe raslo je usporedno s bogatstvom područja. Između 2019. i 2022. godine, ultrabogati na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi udvostručili su svoje bogatstvo, prema izvješću Oxfama iz 2023. godine. Najbogatijih 106.080 ljudi (što čini 0,05% stanovništva) zabilježilo je porast svog bogatstva za 75 posto, imovina im se povećala s 1,6 bilijuna dolara na tri bilijuna dolara u tom razdoblju. Bogatstvo ovih bogatih pojedinaca pomoglo je u širenju luksuznih sektora u tom području. Analitičar RBC Capitala Tom Narayan rekao je za Fortune da su ovi bogatiji kupci spremni potrošiti na skuplje, vrhunske modele, poput luksuznih superautomobila, što ih čini unosnom bazom kupaca za luksuzne brendove.

“To je svakako regija s visokom maržom”, rekao je Narayan, “što znači da su automobili koje prodaju na Bliskom istoku profitabilniji u odnosu na automobile koje prodaju izvan te regije.” Neki brendovi već preusmjeravaju fokus sa svojih inače pouzdanih kupaca na Bliskom istoku. Ferrari i Maserati privremeno su zaustavili isporuke u regiju, priopćile su tvrtke ranije ovog tjedna. Svakako, Bliski istok činio je samo 4,6 posto Ferrarijevih globalnih isporuka u 2025. godini, a Narayan je rekao da bi proizvođači automobila trebali moći nadoknaditi izgubljene isporuke na drugim tržištima, poput Europe.

Skupa nafta, nema putovanja

Ipak, posljedice dugotrajnog rata naziru se. Analitičari Bernsteina predviđaju da bi tekući sukob mogao usporiti putovanja u regiju, koja je odgovorna za 30 posto prodaje. Povišene cijene nafte i plina, kao i zabrinutost zbog recesije ili strah od terorističkih prijetnji, također bi mogli dovesti do niže prodaje. Iako je američki predsjednik Donald Trump signalizirao da bi sukob mogao trajati oko mjesec dana, neki analitičari predviđaju da bi cijene nafte mogle ostati povišene do 2027., što bi putovanja učinilo skupljima i povećalo ekonomski pritisak na potrošače.

“Više cijene energije mogle bi potencijalno povećati vjerojatnost globalne recesije. Ako bi se to ostvarilo, onda bismo, naravno, imali itekakve posljedice na diskrecijske sektore, a luksuzni je jedan od njih. Dakle, globalnu recesiju ne možemo shvatiti olako”, zaključio je Solca.

Odličan je to osjećaj, odličan!, reći će sada Vjekoslav Majetić (71), nakon što je završena u tajnosti pripremana prodaja većinskog udjela u jednoj od tri njegove tvrtke iz Grupe DOK-ING najvećem proizvođaču oružja u Europi, pa i šire, njemačkom Rheinmetallu. Nije prodao sve, ali jest trenutačno najpropulzivniji dio svog proizvodnog programa, besposadnu platformu na gusjenicama i uz hibridni pogon Komodo, za kojim su se polakomili najveći svjetski proizvođači oružja i koji tu platformu smatraju idealnom za nadogradnju svojih oružanih sustava. Majetić je tako došao do novaca koji će, kako i sam potvrđuje, uložiti opet u tehnološki napredak, a to je dobivanje energenta budućnosti – vodika iz otpada. Pogon već testira, a trenutačno se muči kako za takav projekt pridobiti i zelene vlasti Grada Zagreba.

Rođeni Zagrepčanin s podsljemenskog Jelenovca još kao tinejdžer počeo je zarađivati popravljajući susjedima aparate i automobile. Tehnika mu je bila oduvijek strast, a drži ga i danas. Prema stvaranju kasnije najboljih i najprodavanijih velikih robota za razminiranje, po čemu je DOK-ING svjetski lider, Majetić je krenuo još kao pirotehničar, kada se i osobno uvjerio u pogubnost čišćenja terena od posijanih mina. Ne čudi stoga da je njegov moto po kojem je globalno prepoznat ‘Don’t send a man to do a machine’s job’ (“Ne šaljite čovjeka da obavi posao stroja”). Na tom principu razvio je opet svjetsku inovaciju robote za rudnike, a sa stvaranjem ne staje ni nakon 35 godina koliko postoji DOK-ING, energično želi stvarati dalje i, kako voli reći, činiti svijet boljim.

Ovo je velika godina za vas, naravno zbog partnerstva i prodaje udjela njemačkom Rheinmetallu, ali i još jedna velika misija na kojoj ste se zapravo i podigli je obavljena – razminiranje Hrvatske. Kako se osjećate zbog toga?

Bavljenje razminiranjem je moj najveći uspjeh. DOK-ING je razminirao 39 milijuna kvadratnih metara površine, to je respektabilan podatak. I u Ukrajini imamo velike rezultate i jako sam ponosan na to. Mi smo tamo razminirali 22 milijuna kvadratnih metara i uklonili više od 2 i pol tisuće ubojitih sredstava s lokalnim tehničarima. Obučili smo 300 ljudi za rad na minskim poljima. Dali smo veliku podršku ukrajinskom narodu u borbi protiv mina čak i sada dok još traju borbene operacije zbog kojih i dalje ne možemo raditi punim kapacitetima i u punom obimu.

Gleda li se sadašnje stanje, koliko veći zadatak će biti razminiranje u Ukrajini u usporedbi s Hrvatskom?

Ukrajina ima puno veću površinu od Hrvatske pa bih rekao da je to otprilike 50-ak puta veći zadatak. Tamo se bez milosti bombardira, minira, a borbena linija stalno se mijenja, što je najveći problem.

Koliko će onda, s obzirom na naše iskustvo, trajati razminiranje Ukrajine?

Trideset godina od rata Hrvatska je bez mina, a Ukrajini će možda trebati i puno više godina da se vrati na predratno stanje. Možda nešto manje ako se angažiraju sve svjetske snage. Morate znati da je na žalost razminiranje skup i spor proces. Da bi se razminirala jedna zemlja potrebno je puno novca i vremena.

Koliki je doprinos DOK-ING-a bio u razminiranju Hrvatske?

Ne govori se o tome, no prije nego smo mi počeli proizvoditi strojeve, cijena razminiranja kvadratnog metra razminiranja je koštala 70 kuna. Pojavom mehanizacije i strojeva cijena je pala na nekih 12 kuna po kvadratu. Stoga ne samo da smo ubrzali posao razminiranja već smo uštedjeli znatna sredstva koja su se iz državnog budžeta odvajala za razminiranje i puno smo pomogli u smanjenju troškova i povećanju količine očišćenog teritorija.

I što je najvažnije – smanjenje ljudskih žrtvi.

Naravno, to se ne može mjeriti. Službeni podaci govore da je u Hrvatskoj poginuo 41 pirotehničar, a gotovo stotinu naših kolega je nastradalo. Žrtve od mina u Hrvatskoj broje se na više od 250 do 2026. godine kada je Hrvatska očišćena od mina. Drago mi je nakon svega da smo i mi dali svoj obol da se ubrza proces razminiranja i smanji broj stradalih. Moj životni cilj i misija je bio pomoći razminiranju Hrvatske, a 1. ožujka Hrvatska je i službeno postala zemlja bez mina. Ima simbolike u tomu da je upravo tih dana DOK-ING formalizirao strateško partnerstvo koje nas vodi u novu eru poslovanja.

Kakav je osjećaj kad nakon nekoliko desetljeća prodaš veći udjel svoje tvrtke svjetskom igraču Rheinmetallu?

Odličan. Bez jakog strateškog partnera DOK-ING bi se i dalje dokazivao na svjetskom tržištu, mada smo broj jedan u poslovima koje radimo, ali s obzirom na sigurnosnu situaciju odlučili smo se za proširenje našeg portfelja na sustave za vojne namjene te kroz to proširenje osigurati dugoročne poslove i prihode. To smatram da je primarno, da moja uprava i ja osiguramo budućnost za naše zaposlenike, da tvrtka snažno posluje i kada ja ne budem u punoj aktivnosti. Vrijeme radi svoje i moramo se pobrinuti da tvrtka takve klase i značenja na svjetskom tržištu ostane i dalje razvojna i dugoročno održiva. To uz jakog partnera sada možemo osigurati.

Kako je došlo do kontakta Rheinmetalla s DOK-ING-om? Mi smo doznali u jesen 2024. s najavom ugovora o joint-ventureu, no kada su vam pokucali?

Pa, prije otprilike dvije godine smo započeli inicijalne pregovore. Ja sam osjetio da je to dobra prilika za tvrtku, pogotovo jer smo razvijali program robotskih vozila kao platforme za široke mogućnosti – multifunkcionalne, hibridne, koje se mogu upotrijebiti za puno namjena, a Rheinmetall je vidio u nama partnera u području koje do tada nije bilo dovoljno razvijeno unutar Rheinmetalla. Sve što mi proizvodimo i sav razvoj DOK-ING-a ostat će i u Gradu Zagrebu, a to znači i povećanje kapaciteta proizvodnje i zapošljavanje novih ljudi. Mi praktički nismo prodali tvrtku, nego smo osigurali da ona u budućnosti bude još jača s većim obimom aktivnosti,i, što nije manje važno, još boljom reputacijom na svjetskom tržištu.

Možemo se vratiti na to da niste prodali firmu. Kakav je aranžman s Rheinmetallom?

Ja nisam prodao tvrtku već sam za dio DOK-ING-ove grupe osigurao ključnog strateškog partnera i namjeravam ostati dio priče koju sam izgradio dok god mi to moje godine dozvole, a mislim da će i moji nasljednici sa zadovoljstvom nastaviti suradnju i zadržati aktivnosti na kojima radimo. Prepuštanjem 51 posto vlasništva u DOK-ING obrana i sigurnosti podižemo snagu cijele grupe, jačamo upravljanje i osiguravamo podršku iznimno snažnog njemačkog partnera, kao i implementaciju njihovih standarda. To je odlična pozicija za hrvatsku inovacijsku tvrtku jer, znate, biti sam na svjetskom tržištu, boriti se i dokazivati svoju vrijednost jako je teško. Ja se nekad čudim kako smo mi sami uspjeli doći na tu razinu i, ono što je još i teže, ostati na njoj. S ovom suradnjom koju sada dobivamo, priskrbili smo sigurnost za DOK-ING. Ovo je nešto što čovjek može sanjati da mu se dogodi. Da mu takav jak partner stane iza leđa i da mu dio njegovih poslovnih ideja pomogne pretvoriti u stvarnost.

Ima onih koji misle da ste trebali i dalje sami, bez partnera?

Takvi do kraja ne razumiju kako posluje tvrtka koja razvija inovativne proizvode i proces njihove komercijalizacije, kao ni nesmiljenu borbu na tržištu. Mišljenja sam da je ovo partnerstvo izvrsno ne samo za naš tim, već za cijelo gospodarstvo. Nitko ne bi trebao biti protiv toga! Ta transformacija i financijska injekcija koju donosi prodaja udjela Rheinmetallu omogućit će nam još veća ulaganja u razvojne projekte i tehnologije. Među njima je i projekt iz sektora zbrinjavanja otpada. Naime, razvili smo postrojenje za zbrinjavanja otpada, ciljano za Grad Zagreb, iako naravno cijeli svijet ima problema s otpadom. Imamo rješenje na bazi vodika, ali na žalost nismo dobili dovoljno financijske pomoći da ga možemo do kraja završiti. U ovom trenutku kada cijeli svijet strahuje zbog neizvjesnosti opskrbe naftom i s plinom to postaje još zanimljivije.

Znači, nećete od tih novaca od prodaje recimo kupiti otok…?

Otok? To sigurno neću. Novac će se dalje investirati u pametne tehnologije. Mislim, financijski savjetnici vjerojatno bi preporučili ulaganja u fondove i štednju, ali ja sam inovator i ulagat ću ponovno u razvoj. Kreirati novu tehnologiju jer nevjerojatno skup proces, a DOK-ING je nove projekte financirao uglavnom iz vlastitih prihoda koje ostvaruje prodajom strojeva. I novac od ove transakcije bit će uložen u novu proizvodnju. Bilo bi neozbiljno da ulažem u tuđe tehnologije i tuđe znanje, kad imam dovoljno svojih projekata, kad imam ideju u koju jako vjerujem.

Prije ugovora s Rheinmetallom proveden je preustroj u grupaciju s tri tvrtke – DOK-ING Sigurnost i obrana, DOK-ING Rudarstvo i DOK-ING Energo. Kako će nakon ulaska Rheinmetalla u prvu od njih teći poslovanje cijele grupe?

Rheinmetall postaje strateški partner u tvrtki DOK-ING Sigurnost i obrana, a važan dio našeg dogovora je da i nakon promjene vlasničke strukture proizvodnja i razvoj ostaju u Zagrebu. Druge tvrtke u sustavu DOK-ING grupe ostaju pod našim upravljanjem, kao i sve nekretnine.

Vi, dakle, ostajete u segmentu energije?

Da, a mlađima i sposobnijima dajem da nastave razvijati ovo što smo do sada postavili na jake temelje. Sa zadovoljstvom konstatiram da oni to rade odlično, a ja u miru mogu stvoriti nešto novo, što nama svima treba. To je jedan zgodan sustav. Riječ je o termokemijskom procesu koji radi pod vakumom, što znači da mijenja temperaturu i od 1000 stupnjeva. Zbrinjavamo organski otpad, pretvaramo ga u plinsku i krutu komponentu, bez dima.

Plin koji dobijemo u tom procesu pun je vodika, oko 50 posto, i možemo ga dalje upotrebljavati kao gorivo ili u nekakvim kemijskim reakcijama. Ostalih 50 posto je metan i CO, koji su gorivi plinovi i koje možemo koristiti kao gorivo, zemni plin i slično, a što je najvažnije, dobijemo još i jedan dio krute komponente, grafita, koji ima mjesto u industriji i građevinarstvu. Bez takve tehnologije Hrvatska neće dostići cilj smanjivanja odvoza otpada na odlagališta za 30 posto od dosadašnjih količina. Ne postoji druga tehnologija osim spaljivanja, a znamo da spaljivanjem lučimo mikročestice u okolinu koje su jako opasne za naše zdravlje. Mi u našem postupku ne lučimo ništa u okolinu i to je velika razlika između sustava uplinjavanja i sustava spaljivanja organskih materijala. Spalionice poput onih u Beču ili bilo gdje drugdje nemaju veliku budućnost, bez obzira na to što dio otpada pretvori u energiju, jer to nije najzdraviji način tog pretvaranja. Mislim da će na kraju svi centri za gospodarenje otpadom koji nije reciklabilan taj otpad pretvarati u energent i dati mu novu vrijednost.

Grad Zagreb, za koji sam ovaj projekt i razvio prije pet-šest godina, dnevno proizvede oko 600 tona komunalnog otpada koji ide na Jakuševac. To je velika količina otpada i imamo problem sa smještajem dnevnog otpada. Ako uzmete da iz jednog kilograma otpada dobijemo skoro metar kubičnog plina, kad sve izračunamo, dobili bismo 600 tisuća kubičnih metara plina, što je dovoljna količina da bismo praktički besplatno mogli grijati cijeli Zagreb. Drastično bi se smanjili troškovi energije građana u zimskim mjesecima. Tu bi trebalo HEP Toplinarstvo naći načina da se financira i izgradi takav sustav na Jakuševcu, jasno, trebalo bi promijeniti i regulativu, da to ne bude samo odlagalište, nego da se na odlagalištu može i preraditi otpad i proizvoditi energija. I onda bismo imali zatvoren krug i čist Zagreb. No, to su još samo moje vizije.

Vaše vizije do sada su se pokazale korisnima u praksi. Koliko bi za takav projekt bilo potrebno investirati?

Ne bi to bila mala investicija. Moja je procjena da bi Zagrebu trebalo šest takvih sustava, da paralelno rade prema tipu otpada koji dolazi, a bilo bi dobro da se izgradi i sortirnica, da se sve veže na jednom mjestu koje je i tako zagađeno. Ukupna investicija bila bi jako velika i do 200 do 300 milijuna eura. No, kada se gledaju brojevi, važno je reći da nas puno koštaju i centri za gospodarenje otpadom, to su velike cifre, a oni će se suočiti s problemom ostatnog materijala nakon sortiranja. Bitno je i koliko je vrijeme povrata investicije. Ta bi investicija trebala imati povrat pet do sedam godina, što smatram izuzetno brzim. Naravno, ovisi o tomu koliko će se u povratu računati cijena kubičnog metra tog plina koji bi preuzela toplana, a ako bi to bilo upola manje od cijene zemnog plina, ta investicija bila bi prilično prihvatljiva.

Grad Zagreb je iskazao zanimanje za ovo rješenje?

Da, ali ne dovoljno jako, čemu svjedoči i činjenica da nas gradonačelnik Grada Zagreba još nije posjetio. Mi nismo ništa tražili od Grada pa mi je žao da nije došao u DOK-ING vidjeti što radimo. Bio je tu zamjenik gradonačelnika, no povratne komentare nismo dobili, a čak nam Grad Zagreb nije dopustio da dobijemo dozvolu za preradu neopasne plastike, nego nam je Ministarstvo za zaštitu okoliša dalo dozvolu da prototipno radimo s opasnom, zauljenom plastikom. Ipak, mislim da smo na dobrom putu i podrška nam svakako treba.

Žao mi je da nije prošao projekt javno-privatnog partnerstva, kojim smo trebali riješiti sav ovaj mulj na Jankomiru, gdje smo trebali formalnu pomoć Grada, da mu riješimo probleme, no drago mi je da su to ministrica zaštite okoliša Marija Vučković i premijer Andrej Plenković prepoznali i dali potporu da dobijemo dozvolu za preradu otpadnog materijala u malim količinama dok radimo u prototipnom modu.

Kako se projekt u ovoj testnoj fazi pokazao?

Mi smo zadovoljni. Još nemamo količine koje smo planirali, jer imamo problema s čišćenjem tog plina, no s promjenama koje radimo očekujem da ćemo za dva tjedna, kada pustimo postrojenje u rad, moći prerađivati dozvoljene količine od jedne tone reciklabilne plastike na dan.

Imaju li za ovo rješenje interes drugi gradovi?

O, da. Sad nam se javio Šibenik, sa Zadrom i njihovim centrom za gospodarenje otpadom imamo već planove, no ništa konkretno ne možemo najavljivati dok ne završi prototipna faza u Zagrebu. Računamo da ćemo u roku godinu dana projekt dovesti do razine komercijalizacije.

Ne govorite puno o vojnom dijelu DOK-ING-ovog poslovanja. Što sada slijedi?

Gledajte, ja sam sa svojim proizvodom razminirao Hrvatsku, to je bio moj cilj. Ali, kao inovator, moram raditi nešto novo. Do sada sam se sa svakim projektom bavio oko pet-šest godina. Posao s razminiranjem je uhodan, sada ga vode moji nasljednici i profesionalci, kao i posao sa strojevima za rudnike, sve je sada posloženo, a posla ima. Čak nas je i premalo, jer radimo kreativnim sustavom, nismo ograničeni s vremenom i postupcima, ali naravno poštujući ISO standarde, zbog čega nas je Rheinmetall i prepoznao.

Imate dovoljno ljudi za posao koji će zadovoljiti potražnju koja dolazi s Rheinmetallom?

Mislim da ćemo imati dovoljno ljudi u Hrvatskoj. Naši zaposlenici su ponosni što rade za DOK-ING i uglavnom je riječ o domaćoj radnoj snazi. Trenutačno imamo oko 250 radnika i to što nas prepoznaju naši radnici i dalje nam je znak kvalitete i mjesta gdje pripadamo.

Što se mijenja s dolaskom Rheinmetalla?

Mijenja se vrsta, namjena i količina proizvodnih jedinica. Na temelju inicijalnih procjena već sada vidimo da će biti potreba za povećanjem kapaciteta, ali to ćemo provodi strukturirano i postepeno da ne ugrozimo profitabilnost, a da u isto vrijeme imamo mogućnost relativno brzo povećati trenutačne kapacitete, kako ljudske tako i tehnološke. Jedan od najvećih izazova uvijek je bilo osiguranje inicijalnih financijskih sredstava za nagli porast proizvodnje. Nabava komponenti i materijala je preduvjet za povećanje proizvodnje, ali je i veliko početno financijsko opterećenje. Ulaskom Rheinmetalla u našu strukturu ulazimo i u njihov interni sustav nabave i financiranja. Razvijena mreža dobavljača koja podrazumijeva i povoljnije financijske uvjete nabave, sigurna je i bitna stavka naše buduće suradnje.

Ostaje li sadašnji menadžment ili dolaze novi ljudi?

Ostaje postojeći kadar i ja ću, naravno, uvijek biti prisutan, ali ne u svakodnevnim zadacima. I sada u pravilu dajem primjedbe i savjete za razvoj i proizvodnju, a dalje puštam tehnolozima da se bave materijalima, obradom, konstrukcijom. Za mene je i to dovoljno. Analiziram budućnost nekog proizvoda, jer jako je bitno predviđanje i procjena koliko nešto ima šanse da se može na tržištu prodati i vratiti uložena sredstva. Tu ću i dalje biti na raspolaganju, s obzirom na iskustvo i osjećaj koji imam za prepoznavanje poslovnih prilika, mislim da je i dobro sa mnom razgovarati, no, kažem, neću biti aktivan u svakodnevnoj operativi.

No, nećete i mirovati?

Mislim da je čovjeku najgore da se preda i ostane recimo gledati televiziju. To nije dobro ni za koga.

Za vaše poslove nemiri i ratovi imaju presudan značaj. Kako gledate na velike napetosti na globalnoj razini kojima svjedočimo, zabrinjava li vas geopolitičko preslagivanje i sukobi?

To što radimo u core businessu jako je vezano uz to što se događa u svijetu, jer svaka takva promjena u nekoj zemlji strašno je utjecala i na naše ugovore. Ali ovo što se sada događa je za mene prestrašno i dokazuje da je čovjek jedno enormno agresivno biće. Nije normalno da se otvara toliko ratova i naravno da sam zabrinut, bez obzira na naš posao. Ne volim borbene aktivnosti i mi smo tu od početka bili s ciljem da rješavamo negativne posljedice ratovanja. Ni u snu nisam mogao pomisliti da će se dogoditi ovo s Rusijom, Iranom…

Ili da ćete surađivati s Rheinmetallom?

Pa mi bismo i tako surađivali, jer intenzivno se radi na inovacijama, posebno u tom robotskom svijetu. Doktrine ratovanja se mijenjaju i roboti sve više idu prema borbenim aktivnostima i štedi se ljudski život, jer je on nezamjenjiv. Robotske jedinice mijenjate, bez obzira koliko koštaju, ali ljudske živote ne možete zamijeniti i to je najvažnije, da dolazi do te velike zamjene. Roboti su efikasni, što u jednu ruku i nije dobro, ali moramo imati obrambenu moć, jer bilo tko se sutra može sjetiti i reći “ja ću uzeti Hrvatsku jer treba mi njezino more”. Sva su ratna žarišta uglavnom na područjima s nalazištima nafte, željeza i drugih važnih sirovina, svi se bore tko će ih zadržati za neka buduća pokoljenja. I to ne prestaje. Sjećam se kad sam bio mali da se govorilo nestat će nafte do 2000. godine, a, eto, i dan-danas je ima i ratuje se za nju. Ja sam mislio i da je završena priča s prijetnjama nuklearnim bombama i nikad mi neće biti jasno što je to u ljudskim glavama da je to još aktualno.

Danas, pak, kažemo da će nestati većina poslova koje ljudi rade, da će nas zamijeniti roboti i umjetna inteligencija. Kako vi vidite našu budućnost?

Čovjek mora od nečega živjeti, ali ne možemo svi samo sjediti u uredima ili čekati da nas netko plaća za nešto što ne radimo. Gledam na autoputovima, sve je manje ljudi, već se svugdje ukidaju radna mjesta i ljude zamjenjuju automati, da bi korisnik ili vlasnik imao što veću korist. S obzirom na skupoću i tešku konkurenciju koju čovjek generira, to mi je donekle razumljivo, ali pitanje je koliko je to društvu zapravo dobrodošlo. Bez proizvodnje u koju su uključeni ljudi mislim da je teško zamisliti da će takvo društvu napredovati. Čovjeku treba olakšati, ali potpuna automatizacija i robotizacija po meni ne smije nikada biti cilj. S ljudima je najteže raditi, to je činjenica, ali ja volim ljude i mislim da se bez njih ne može raditi.

Što biste mladom čovjeku danas savjetovali, za što se vrijedi educirati?

Bez daljnjega ima puno poslova bez kojih se ne može, još ne ide bez inženjera, elektroničara, doktora i medicinskih sestara, ima i poslova koji nisu popularni, ali nose plaće veće od inženjerskih. Za mnoge je poslove dobro da ih se polako zamjenjuje robotima, no, važno je da čovjek stvara i od toga može živjeti. A činjenica je da se od poljoprivrede, stočarstva, proizvodnje može živjeti, što ne znači da se tu ne može puno još toga automatizirati. Imamo sada puno slučajeva robotaksija. Vidimo da i to nije još savršeno, ali sigurno će to biti dobro kada će prateća infrastruktura omogućiti da svako vozilo ide samostalno i sigurnije nas prevozi. I sve je to dobro došlo, no ne znači da se čovjeka može isključiti jer se uvijek postavlja pitanje njegove odgovornosti, među ostalim i za štete koje je njegovo vozilo napravilo.

Ulasku Rheinmetalla u DOK-ING prethodio je razvoj besposadnog sustava Komodo. Koliko je on nastajao?

Prvu inačicu smo napravili prije 4-5 godina. Ja sam to još davno predvidio (zamislio), ali s obzirom na to da smo imali puno posla s razminiranjem, nisam imao potrebu to dalje razvijati, a i usporio sam razvoj jer sam vidio da proizvod ide prema borbenoj tehnici. No, svijet se mijenja i kada vidiš da se Europa nema s čim braniti, dao sam si nalog da se to mora razvijati. Da smo u Domovinskom ratu imali ovo što sada imamo, siguran sam da bi uvelike pomogli našim braniteljima. Ne dao Bog da nam zatreba, ali, ne smije se dogoditi da mi nemamo puške, streljiva, da se ne možemo braniti kad nam zatreba. To nije prihvatljivo.

Vama nije bio problem doći do kapitala…

Osiguranje kapitala je uvijek izazov, posebno kod razvoja novih sposobnosti.

Dobro, možda je bolje reći uvijek ste imali povjerenje investitora, jer sjećam se da ste na početku imali suradnju s američkim investicijskim fondom, što tada nije bio čest slučaj na našem tržištu, zar ne?

Upravo tako, ta suradnja nas je i probila u svjetski vrh. Jer, bili smo u tom trenutku hrvatsko-američka tvrtka. Otvorila su nam se vrata prema američkoj vojsci, što se, da smo bili samo hrvatska firma, ne bi vjerojatno nikada dogodilo. Tada smo počeli strahovito rasti, počele su prve narudžbe i bili smo osigurani financijski i stekli smo ozbiljan status na svjetskoj sceni. To je bila najpametnija stvar, da sam prihvatio tog investitora, mada nisam znao što sve to nosi. No, nosilo je puno više dobrih stvari nego loših. Sada zatvaramo krug i bit ćemo biti hrvatsko-njemačka ili, bolje rečeno, njemačko-hrvatska tvrtka u većinskom vlasništvu njemačkog partnera, ali koja radi u Zagrebu, plaća doprinose i puni proračun države. Mislim da smo napravili najbolje i za nas i za državu.

Je li suradnja s Rheinmetallom već vidljiva u rezultatima?

Još ne, jer proces zatvaranja vlasničke strukture još traje, ali baš svi, uključujući i banke, pozdravljaju namjeru da pustimo stranog ulagača u suvlasništvo DOK-ING-ove Sigurnosti i obrane.

Jedan ste od hrvatskih poduzetnika od kojeg se ne čuju kritike na uvjete poslovanja, troškove rada, tromost administracije. Kako to?

Od samog kritiziranja nema velike koristi, ali to ne znači da sam potpuno zadovoljan. Mi konstantno imamo razgovore s institucijama Republike Hrvatske i naravno da pokušavamo poboljšati uvijete za poslovanje.

Što bi u sustavu trebalo mijenjati po vama?

Imamo nekoliko institucija koje pomažu razvoju, pogotovo sada kad su tu sredstva EU na raspolaganju. Mislim da bi ta sredstva mogli brže i pametnije raspodjeljivati, više usmjeriti u razvoj pametne tehnologije, gdje možemo voditi na svjetskom tržištu. To dosta sporo ide, teško se dobivaju sredstva i pitanje je li njihova namjena najbolje pogođena.

U ovom trenutku DOK-ING ne osigurava dovoljno sredstava koja bi omogućila nesmetan rad na razvojnim projektima koji su potencijalno od interesa za Hrvatsku. Dozvoljavam da je to možda i naša nesposobnost da tražimo dovoljno uvjerljivo ili da za to što tražimo sredstva nisu ni bili raspisani natječaji. No, generalno, potrebno je bolje prepoznati gdje u gospodarstvo valja usmjeriti novac. Bez novca se ništa ne može razvijati.

Da li vas je netko svih ovih godina koliko djelujete pozvao iz Vlade ili ministarstava i pitao što vam treba?

Pa bio sam u više navrata u razgovorima, jedan sam od vodećih ljudi u Hrvatskim izvoznicima, ali bojim se da je dosta teško utjecati na nekakve uhodane sustave koji po nekakvoj inerciji rade ono što predlaže Europska unija. Vidljiv je napredak i ne mogu reći da se stvari ne pomiču na bolje, ali još je dosta posla ispred nas.

Hrvatska banka za obnovu i razvoj bila je dobar poticaj gospodarstvenicima da rastu i razvijaju se, imali smo u početku stvarno velik poticaj od njih i da nije bilo toga, ne bi ni američki fond stao uz nas i ne bi bilo posla s američkom vojskom. Pitanje je bismo li sada ovako razgovarali. No, za visokorizične proizvode s upitnom realizacijom prodaje i povratkom sredstava, mislim da je sada teže uvjeriti investitora i doći do kapitala, a posebno mladom čovjeku koji nema imovinu za kolateral i tek treba uvjeriti da ima ozbiljnu viziju. Pa, evo, i u našem slučaju s postrojenjem za preradu otpada nama se još ne vjeruje.

Često vas se vidi s mladim poduzetnicima, surađujete primjerice s osječkom Orqom. Kako gledate novu generaciju?

Ja inače volim s mladima razgovarati, nekako mi daju novu energiju, drukčije gledaju na stvari nego mi stariji, daju veselje ovome svemu što imamo, mada je mene lako razveseliti. Ja se volim veseliti i sve s lakoćom prihvaćam, a to vam je osnovno, shvatiti sve kao igru. Kad se igrate i u svemu vidite zabavu, život je puno ljepši i lakši.

A što vas veseli i zabavlja kad se ne bavite ovim poslom?

Uvijek nešto radim. Nemam hobija, a s druge strane sve mi je hobi. Jednostavno, volim raditi i to me ispunjava zadovoljstvom i opušta me, osjećam se potrebnim i korisnim. Volim stvarati. Nisam ograničen samo na strojeve, volim saditi biljke, jučer sam postavljao rolete, to su izazovi. A oni me čime mlađim i energičnijim.

Kad ste bili mlađi, jeste zamišljali da ćete stvoriti ovo što imate danas?

Ni sanjao nisam da ću toliko toga stvoriti i uvijek se pitam kako sam to uspio. A uspio sam samo zahvaljujući prepoznavanju poslovnih prilika, korištenjem onoga što mi je dao Bog.

Europski i američki energetski divovi pokazuju rani interes za kupnju većinskog udjela u polju Shenandoah, jednom od najperspektivnijih nalazišta u Meksičkom zaljevu, piše Reuters. Razlog za to je eskalacija napetosti na Bliskom istoku, zbog čega kompanije traže sigurnije investicijske luke.

Prema izvorima upoznatim s procesom, kompanije poput TotalEnergies i Shella razmatraju preuzimanje 51 posto udjela u ovom naftnom polju, koje trenutno djelomično kontroliraju Beacon Offshore Energy i HEQ Deepwater. U utrku su se uključili i britanski BP, španjolski Repsol te američki Chevron, što dodatno potvrđuje globalni interes za sigurne američke resurse.

Sporazum o suradnji

MET Grupa i Shell potpisali memorandum o razumijevanju o suradnji na američkom LNG-u

Geopolitička stabilnost postaje ključni faktor za energetske kompanije. Sukobi u Hormuškom tjesnacu i napetosti s Iranom povećavaju vrijednost ulaganja u Sjedinjene Američke Države, gdje Meksički zaljev nudi stabilnu proizvodnju izvan ratnih zona. Potencijalna vrijednost ovog offshore nalazišta dodatno je porasla zbog rasta cijena nafte, a regulatorne olakšice administracije predsjednika Trumpa dodatno potiču investicije.

Polje Shenandoah predstavlja tehnički izazov, ali i veliki potencijal. Riječ je o ultra-dubokomorskom nalazištu, gdje se nafta i plin nalaze na dubini od oko 9.144 metra, uz tlak u rezervoaru od 20.000 psi. Unatoč složenosti, stručnjaci smatraju da je Shenandoah jedno od najperspektivnijih naftnih i plinskih polja u regiji. Prva faza polja, s četiri bušotine, postigla je ciljanu proizvodnju od 100.000 barela dnevno još u listopadu 2025.

Očekuje se da će prve ponude za preuzimanje udjela biti predane u narednim tjednima, a u proces bi se mogli uključiti i energetski proizvođači s Bliskog istoka i Azije. Konačna vrijednost transakcije ovisit će o više faktora, uključujući postotak udjela u polju i kretanje cijena nafte. Preostali udio drži izraelska kompanija Navitas Petroleum, koja ostaje značajan partner bez obzira na ishod prodaje.

Povećani interes za Shenandoah odražava širi globalni trend u 2026. godini: nakon godina fokusa na energetsku tranziciju, naftni divovi ponovno ulažu u konvencionalna fosilna goriva. Jasan pokazatelj je i odobrenje BP-ovog projekta Kaskida, vrijednog pet milijardi dolara, prvog potpuno novog polja u Meksičkom zaljevu nakon katastrofe platforme Deepwater Horizon 2010. godine.

Nova utrka za naftne rezerve nije ograničena samo na američke kompanije. Latinska Amerika i cijeli Meksički zaljev postaju središte obnovljenog interesa za istraživanje. Prijedlog brazilskog predsjednika Lule da Silve za savez Pemexa i Petrobrasa za istraživanje dubokih voda dodatno potvrđuje globalnu borbu za energetske resurse, potaknutu rastućom geopolitičkom nestabilnošću i ekonomskim prilikama.

Zračna luka Osijek ostala je bez polovine letova što je iznenadilo mnoge putnike. Naime, iz osječke luke više ne lete zrakoplovi privatne domaće aviokompanije Trade Air, a koji su letjeli prema Zagrebu, Puli, Rijeci, Splitu i Dubrovniku. Na stranicama Trade Aira samo je kratko objavljeno kako karte za ljetni red letenja još nisu dostupne. 

– Karte za ljetni red letenja na domaćim linijama trenutno još nisu dostupne u prodaji. Nove informacije očekujemo 13. travnja – stoji na stranicama Trade Aira, a iz Zračne luke su nam dodatno pojasnili o čemu je riječ. Važeći ugovorni okvir za obavljanje domaćeg linijskog zračnog prijevoza u okviru PSO-a (Obveza javne usluge) bio je na snazi u razdoblju od 4. srpnja 2022. do 28. ožujka 2026. godine te je on sada istekao pa je zbog toga došlo do prekida operacija na PSO linijama. PSO letovi su zračne linije unutar Hrvatske koje država subvencionira jer su od javnog interesa, ali nisu komercijalno isplative avioprijevoznicima. Zbog subvencija, cijene karata na tim linijama često su fiksne i povoljnije su nego na običnim komercijalnim rutama, piše Večernji list.

RADIKALAN POTEZ VLADE na MALTI

25.000 eura vozačima koji predaju vozačku dozvolu na pet godina

–  Riječ je o pitanju koje je u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, odnosno uz provedbu novog postupka i donošenje odgovarajućeg rješenja za nastavak PSO prometa. Zračna luka Osijek nije sudionik u donošenju odluka o raspisivanju natječaja, ugovaranju PSO obveze niti o osiguranju proračunskih sredstava za tu namjenu. Slijedom navedenog, u ovom trenutku ne možemo potvrditi jesu li sredstva za PSO letove osigurana u Državnom proračunu za 2026. godinu – kazali su Večernjem iz Zračne luke Osijek te dodali: – Naglašavamo kako je PSO promet od iznimne važnosti za zračnu povezanost istočne Hrvatske, osobito za manje zračne luke i njihove korisnike, te se nadamo skorom pronalasku održivog i dugoročno stabilnog rješenja koje će omogućiti nastavak redovite povezanosti.

Trenutačno, iz Osijeka postoje letovi Croatia Airlinesom za München dva puta tjedno, te za Split i Dubrovnik. Od 2. lipnja Ryanairom će se moći letjeti za London. U Gradu Osijeku, suvlasniku ZL Osijek, naglašavaju kako svake godine ulažu novac u poslovanje luke. 

– Grad Osijek je, kao jedan od suvlasnika s udjelom od 25 %, u razdoblju od 2021. do 2025. godine za subvencioniranje Zračne luke Osijek osigurao 931.800 eura. Uz to smo zajedno s Osječko-baranjskom županijom u više navrata zajednički sudjelovali u osiguranju potpora Zračnoj luci sukladno potrebama održavanja likvidnosti i jačanja redovnog poslovanja. Tako smo, primjerice, riješili naslijeđeni dug prema zrakoplovnoj tvrtki Ryanair, koja je nakon toga ponovno počela voziti na liniji Osijek- London. Uz navedeno, u proračunu za 2026. godinu Grad Osijek osigurao je dodatnih 300.000 eura za potporu zračnim linijama, čime potvrđujemo kontinuitet i stratešku važnost ulaganja u zračnu povezanost – kazao nam je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.

Upozorenje

Omiljeni trgovački lanac povlači proizvod i vraća kupcima novac

U Osječko-baranjskoj županiji, koja je uz većinskog vlasnika državu, kao i Grad Osijek suvlasnik Zračne luke, nisu znali zašto nije došlo do raspisivanja novog natječaja za PSO linije. – U ovom trenutku nemamo službene informacije o razlozima zbog kojih novi natječaj za PSO linije još nije raspisan, niti o daljnjoj dinamici uspostave letova. Osječko-baranjska županija, kontinuirano je u kontaktu s upravom Zračne luke te aktivno komunicira s njima, s ciljem što bržeg osiguranja stabilnosti i kontinuiteta zračnog prometa – kaže nam županica osječko-baranjska Nataša Tramišak. 

Međutim, u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pojasnili su nam o čemu je riječ. Kažu kako se novi programi i natječaj pripremaju, ali kasne zbog usklađivanja s novim pravilima Europske unije o državnim potporama te da se ne radi o ukidanju letova nego o prilagodbi pravilima kako bi se izbjegle pravne posljedice. Naglašavaju i kako je riječ o privremenom prekidu određenog broja letova, a ne o odustajanju od programa.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u 2025. godini u prosjeku su bile više za 14,1 posto u odnosu na godinu ranije, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

RADIKALAN POTEZ VLADE na MALTI

25.000 eura vozačima koji predaju vozačku dozvolu na pet godina

Pritom su cijene novih stambenih objekata porasle u prosjeku za 13,1 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 14,3 posto, pokazuje izvješće DZS-a.

Cijene stambenih objekata u prošloj godini u odnosu na 2024. u prosjeku su u Gradu Zagrebu skočile za 14,2 posto, na Jadranu za 11,8 posto, dok su na ostalim područjima bile više za 19,3 posto.

U posljednjem lanjskom kvartalu cijene na godišnjoj razini više za 16,1 posto

U četvrtom lanjskom tromjesečju cijene stambenih objekata u Hrvatskoj su pak porasle za 3,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na godišnjoj razini, to jest prema četvrtom kvartalu 2024., skočile za 16,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Pritom su novi stambeni objekti u prosjeku poskupjeli za 3,5 posto u odnosu na treće tromjesečje 2025., a za 14,7 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. godine.

Kada je riječ o cijenama postojećih stambenih objekata, one su bile više za 3,4 posto na kvartalnoj, a 16,4 posto na godišnjoj razini.

Cijene stambenih objekata u četvrtom tromjesečju 2025. u odnosu na treći kvartal iste godine u prosjeku su za Grad Zagreb bile više za 1,2 posto, za Jadran za 4,9 posto, a za ostala područja za 5,2 posto.

Na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu u prosjeku porasle za 14,9 posto, na Jadranu rast je iznosio 14,5 posto, dok su na ostalim područjima cijene stambenih objekata u četvrtom lanjskom kvartalu u odnosu na isti kvartal 2024. prosječno bile više za 23,3 posto, podaci su DZS-a.

Isplata mirovina za ožujak počinje u srijedu, 8. travnja, korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, uz koje će se isplatiti i razlika najnovijeg usklađivanja mirovina, izvijestili su u petak iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

RADIKALAN POTEZ VLADE na MALTI

25.000 eura vozačima koji predaju vozačku dozvolu na pet godina

HZMO podsjeća da su mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti (AVM) pa će se uz mirovinu za ožujak, korisnicima isplatiti i razlika za siječanj i veljaču 2026.

Aktualna vrijednost mirovine (AVM) od 1. siječnja iznosi 14,84 eura, a stopa povećanja je 2,68 posto, dodaje HZMO.

Dodatne informacije građani mogu dobiti radnim danom od 8 do 16 sati na info-telefonima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 01/ 45 95 011 i 01/ 45 95 022 kao i na internetskoj stranici HZMO-a.

Fortenova grupa privodi kraju prodaju PIK-a Vrbovec koji bi iz njezina okrilja uskoro trebao preseliti u portfelj Bosqar Invest grupe.

Fortenova je, naime, prihvatila Bosqarovu obvezujuću ponudu za preuzimanje sto posto udjela u PIK Vrbovcu, a u pratećem priopćenju istaknuto je da će se “pregovori oko finalizacije transakcijske dokumentacije nastaviti temeljem predloženih komercijalnih uvjeta”.

Da stvari idu u tom smjeru zna se već dva mjeseca, kad su na prve napise iz Bosqara potvrdili da su u fazi razmatranja kupnje odnosno da su u procesu dubinskog snimanja.

Strateški zaokret u poslovanju

U priopćenju Bosqara od četvrtka ističe se da bi planirana investicija u PIK Vrbovec označila daljnje širenje Future Food vertikale te grupacije, kao i da se transakcija namjerava financirati najavljenom sekundarnom javnom ponudom dionica (SPO). Zasad nije poznato ni koliko je financijski teška obvezujuća ponuda za kupnju PIK Vrbovca niti koliko se svježeg kapitala namjerava prikupiti kroz javnu ponudu dionica, za koju je rečeno da bi trebala poslužiti “za financiranje akvizicije PIK Vrbovca i drugih M&A prilika”.

Prema pozivu Bosqar Investa na skupštinu koja će se održati 11. svibnja predlaže se povećanje temeljnog kapitala za (najviše) 50 posto, sa sadašnjih 15,6 na 23,4 milijuna eura, što u broju dionica znači s postojećih 11,78 milijuna dionica za najviše 5,89 milijuna novih. Koliko će se kapitala sliti u kompaniju kroz SPO, ovisi o cijeni po kojoj će se na kraju ponuditi dionice. U redovima investicijske zajednice računa se da Bosqar cilja na približno 150 milijuna eura.

Uz pretpostavku emitiranja maksimalno utvrđenog broja novih dionica trenutačna bi burzovna cijena dionice (oko 29 eura) implicirala nešto veći iznos. No, s obzirom na ukupnu veličinu i strukturu ponude (u dva kruga, pri čemu drugi uz tzv. kvalificirane investitore predviđa i male ulagatelje i zaposlenike u Hrvatskoj i Sloveniji) izgledno je da će cijena u ponudi biti postavljena nešto niže od aktualne tržišne prema kojoj tržišna kapitalizacija kompanije iznosi oko 340 milijuna eura.

Po dovršetku pregovora i potpisivanju ugovora o kupnji PIK Vrbovec će se pridružiti Bosqarovoj poslovnoj vertikali Future Food. Nju danas čine Panvita Grupa, kao vodeći vertikalno integrirani poljoprivredno-prehrambeni igrač u Sloveniji, te Mlinar Grupa, vodeća pekarska grupacija u Adria regiji.

“Planirano preuzimanje PIK Vrbovca predstavlja ključan novi moment u strategiji Bosqar Investa za izgradnju snažne regionalne platforme u poljoprivredno-prehrambenoj i mesno-prerađivačkoj industriji”, rekao je Darko Horvat, predsjednik Uprave Bosqara, holding tvrtke Bosqar Invest grupe.

Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe, podsjetio je pak da je Fortenova već izlaskom iz agrara započela strateški zaokret u poslovanju s fokusom na djelatnosti i usluge koje nisu izravno vezane uz primarnu proizvodnju i preradu.

“Kako je PIK u velikoj mjeri naslonjen upravo na poljoprivrednu proizvodnju, prirodna je bila naša odluka da za tu kompaniju pronađemo drugog vlasnika”, kazao je dodajući kako su za PIK pronašli partnera koji će ga dalje razvijati, jačati tržišne pozicije i vrijednosti te očuvati zaposlenost.

Vertikala s 4800 zaposlenih

PIK je s prihodima od 337 milijuna eura i oko 1500 zaposlenika svakako važan čimbenik hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog ekosustava, a temeljem dostupnih izvještaja za 2024. Future Food vertikala Bosqar Investa imala bi s njim prihode od oko 640 milijuna eura i oko 4800 zaposlenika, što bi je pozicioniralo kao vodeću platformu za svježu hranu u regiji.

U Bosqaru, uz ostalo, ističu da bi se objedinjena platforma temeljila na visoko integriranoj poljoprivrednoj proizvodnoj bazi, koja bi obuhvaćala više farmi, približno 86 tisuća tona godišnje proizvodnje mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, tri najnaprednija pogona za preradu u regiji, kapacitet stoke od oko 120 tisuća svinja i 4,5 milijuna brojlerskih pilića.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa objavila je da planira uvesti carine od 100 posto na uvozne lijekove ako proizvođači ne postignu dogovor s vladom o cijenama ili ne presele proizvodnju u Sjedinjene Države.

Cilj nove mjere je potaknuti farmaceutske kompanije na domaću proizvodnju te istodobno smanjiti cijene lijekova na recept za američke građane.

Korporativne obveznice

Nova domaća obveznica nudi 6,5 posto godišnje, iza nje stoji farmaceutska kompanija

Pacijenti u SAD-u trenutačno plaćaju znatno više za lijekove nego u drugim razvijenim državama, često i do tri puta više, što je ključni razlog političkog pritiska na farmaceutsku industriju.

Trumpova administracija predviđa mogućnost iznimki kroz trgovinske sporazume i posebne dogovore o cijenama prema modelu tzv. najpovlaštenije nacije.

Sjedinjene Države već su postigle sporazume sa 17 farmaceutskih kompanija, od kojih je većina dovršena, dok su preostali još u fazi pregovora.

Među velikim proizvođačima koji su potpisali ugovore i time privremeno izbjegli carine nalaze se Pfizer i Eli Lilly, koji su dobili trogodišnje izuzeće.

Prema planu administracije, stopostotne carine odnosit će se na patentirane lijekove koji se ne proizvode u SAD-u i nisu obuhvaćeni sporazumima o cijenama.

Velike farmaceutske tvrtke imaju rok od 120 dana za objavu planova prilagodbe, dok manje kompanije raspolažu s ukupno 180 dana.

Tvrtkama se nudi mogućnost preseljenja proizvodnje u SAD uz znatno nižu carinsku stopu od 20 posto, čime Washington pokušava ojačati domaću industriju.

Za lijekove proizvedene u Europskoj uniji, Japanu, Južnoj Koreji i Švicarskoj carine će biti smanjene na 15 posto zahvaljujući postojećim trgovinskim sporazumima.

Administracija je ranije naglasila da će generički lijekovi biti izuzeti od novih mjera, a upravo oni čine više od 90 posto svih lijekova prodanih na američkom tržištu.

Venecija je u petak nastavila naplaćivati ulaznicu od 10 eura za jednodnevni posjet gradu, javlja njemačka agencija dpa.

Za ukupno 60 datuma do kraja srpnja, jednodnevni turisti će i ove godine morati platiti ulaznicu kako bi posjetili talijanski grad.

Cijena za one koji je rezerviraju najmanje tri dana unaprijed iznosi pet eura, a od plaćanja ulaznice su izuzeti gosti koji će prenoćiti u gradu, no svejedno moraju platiti porez za turiste za svaku noć koju tamo provedu.

Kontroverzan projekt, koji je prvotno bio samo pokusni, sada ulazi u treću godinu te se proširio s prvotnih 29 dana u ljetnoj sezoni 2024.

Prošle godine se registriralo preko 720.000 dnevnih posjetitelja, što je gradu donijelo prihod od 5,4 milijun eura.

Međutim, mnogi su izbjegli plaćanje ulaznice, a provjere su dosad bile ograničene.

Svrha prikupljenog novca je da pomogne u boljem upravljanju masovnim turizmom u gradu, poznatom diljem svijeta po svojim kanalima i palačama, Trgu svetog Marka i mostu Rialto.

Kritičari tvrde da ulaznica malo koga obeshrabruje od dolaska u Veneciju koja je ionako skupa.

Oko 50.000 ljudi i dalje žive u povijesnom centru grada, što je manje od broja kreveta u gradskim hotelima.

Za radove na rekonstrukciji pothodnika na Aveniji Marina Držića, u zoni tramvajskih stajališta sjeverno od petlje, koji će prvi put osigurati izravan i neometan pristup osobama s invaliditetom, Grad Zagreb je pokrenuo postupak javne nabave.

RADIKALAN POTEZ VLADE na MALTI

25.000 eura vozačima koji predaju vozačku dozvolu na pet godina

Procijenjena vrijednost radova je 1,55 milijuna eura bez PDV-a, početak radova očekuje se na jesen, a trajat će devet mjeseci, izvijestili su u petak iz zagrebačke Gradske uprave.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević kazao je da je rekonstrukcija pothodnika dio sustavnih ulaganja u unaprjeđenje pristupačnosti javne infrastrukture.

Pri tome je, kaže, prilagodba pothodnika i prometnih površina jedan od ključnih preduvjeta sigurnog i samostalnog kretanja osoba s invaliditetom, starijih osoba i drugih građana smanjene pokretljivosti.

Središnji dio projekta čini ugradnja četiri dizala koja će ukloniti prepreke u pristupu. Dizala će biti postavljena na svim ključnim točkama – dva uz ulazna stubišta na zapadnoj i istočnoj strani pothodnika te dva koja će omogućiti izravan pristup tramvajskim stajalištima, stoji u priopćenju.

Rekonstrukcija obuhvaća i cjelovito uređenje pješačkih površina, uz izgradnju rampi za guranje bicikala duž stepenica.

Uredit će se nova ograda i rukohvati, a posebna pažnja posvetit će se ugradnji taktilnih površina za slijepe i slabovidne osobe te obnovi horizontalne i vertikalne prometne signalizacije.

Uz to, postojeće energetski neučinkovite svjetiljke zamijenit će se novim LED svjetiljkama koje će poboljšati vidljivost i osjećaj sigurnosti.

Više od 15 posto Zagrepčana živi s invaliditetom, pa iz Gradske uprave naglašavaju da Grad Zagreb stalno ulaže u unaprjeđenje mobilnosti i pristupačnosti javnog prostora – od prilagodbe pothodnika i prometne infrastrukture do proširenja prava na besplatan javni prijevoz i obnove voznog parka ZET-a nabavkom prilagođenih kombi vozila te niskopodnih tramvaja i autobusa.

U četvrtak je NASA lansirala misiju Artemis II, prvi let s ljudskom posadom prema Mjesecu nakon više od pola stoljeća. Raketa Space Launch System s kapsulom Orion poletjela je s četiri astronauta na desetodnevno putovanje oko Mjeseca.

malta

25.000 eura vozačima koji predaju vozačku dozvolu na pet godina

Ambiciozna misija Artemis II koju čine Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen suočila se s velikim problemom nedugo nakon polijetanja.

Naime, kvar na svemirskom WC-u vrijednom 30 milijuna dolara prijetio je da ovo putovanje odmah završi, ali onda je u akciju skočila jedina žena u misiji i ekspresno riješila problem.

Cijeli program Artemis NASA-u će stajati gotovo 100 milijardi dolara, dok samo ova misija, Artemis II, košta 4,2 milijarde dolara. Ipak, pokazalo se da najvrjedniji predmet na raketi nisu napredni sustavi za duboki svemir ili pametni telefoni članova posade, već najobičniji gumeni odčepljivač za WC.

Samo nekoliko trenutaka nakon polijetanja, posada je primijetila da na kontrolnoj ploči Univerzalnog sustava za upravljanje otpadom (UWMS) treperi žuto svjetlo upozorenja. Riječ je o sofisticiranom sustavu koji se, između ostalog, koristi za prikupljanje astronautskog urina.

Iako WC nije bio potpuno pokvaren te je posada i dalje mogla obavljati veliku nuždu, nemogućnost obavljanja male nužde tijekom deset dana u svemiru predstavljala je problem koji je mogao ugroziti cijelu misiju i prisiliti ih na prijevremeni povratak. Na sreću, netko je na put spakirao i obični odčepljivač, predmet koji se pokazao ključnim za rješavanje problema.

Nakon što je situacija uspješno riješena, članica posade Christina Koch, koja je u šali dobila nadimak “svemirska vodoinstalaterka misije Artemis II”, potvrdila je da se ovaj skromni kućanski predmet već pokazao neprocjenjivim.

“Volim reći da je odčepljivač najvažniji dio opreme u svemiru”, objasnila je za BBC. “Odahnuli smo… Bio je to problem s pumpom za pripremu sustava. Srećom, sada svi sustavi rade”, dodala je Koch. Ubrzo je stigla i potvrda iz kontrole misije: “S veseljem javljamo da je WC spreman za upotrebu.”

Posada inače ima privilegiju koristiti iznimno skup toalet, čiji je razvoj koštao čak 30 milijuna dolara. Dizajniran da revolucionira tehnologiju svemirskih WC-a, novi sustav omogućuje članovima posade obavljanje nužde u privatnosti kabine.

Iako se to na Zemlji čini kao standard, u svemiru je to velik napredak u odnosu na prijašnje sustave, koji su uključivali komplicirane naprave i vršenje nužde u zapečaćene vrećice.

*uz korištenje AI-ja

Zastoj u tranzitu nafte i petrokemijskih proizvoda kroz Hormuški tjesnac poremetio je globalne opskrbne lance i pogurao cijene plastike i polimera na najviše razine u četiri godine, uz potragu uvoznika za novim dobavljačima i zamjenskim sirovinama, po znatno višim cijenama, upozoravaju analitičari.

RADIKALAN POTEZ VLADE na MALTI

25.000 eura vozačima koji predaju vozačku dozvolu na pet godina

Kroz Hormuški tjesnac godišnje prolaze petrokemijski proizvodi u vrijednosti od 20 do 25 milijardi dolara, procjenjuje nizozemski Rabobank., što navodi na zaključak da bi dugotrajniji poremećaji mogli prisiliti proizvođače da više troškove prebace na krajnje potrošače.

Sve tvrtke koje ih uvoze s Bliskog istoka, a to je, može se reći, gotovo cijeli svijet, izgubile su velikog dobavljača i sada se natječu za zamjenske sirovine po znatno višim cijenama, upozorava analitičar OPIS-a Joel Morales.

Predvođen Saudijskom Arabijom, Bliski istok činio je u 2025. više od 40 posto globalnog izvoza polietilena, a opskrbljuje gotovo sve regije svijeta, uz iznimku Sjeverne Amerike.

Rast cijena i poremećaji u opskrbi

Cijene ključnih plastičnih materijala, poput polietilena (PE) i polipropilena (PP), snažno su porasle od početka sukoba, prateći rast troškova sirove nafte i drugih sirovina.

Globalna logistika postala je neizvjesna, kaže izvršni direktor američkog Dowa Jim Fitterling, uz procjenu da je polovina svjetske ponude polietilena na udaru zbivanja na Bliskom istoku.

Analitičari upozoravaju da bi eventualno potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo poremetiti isporuke oko 1,2 milijuna barela posebnog derivata nafte i dodatno ograničiti dostupnost važne sirovine za petrokemijsku industriju.

Maksim Sonin sa Sveučilišta Stanford ističe kako nagli rast cijena odražava veći “dodatak na rizik”, a na udaru je u prvom redu Azija zbog snažne ovisnosti o derivatu nafte kao osnovnoj sirovini za proizvodnju plastike.

U Aziji najviše su izloženi Japan, Južna Koreja i Indija.

Prednost Sjeverne Amerike

Proizvođači plastike u Aziji i Europi muku muče s većim troškovima sirovina i manjom zaradom budući da se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz s Bliskog istoka.

U Europi dodatni problem predstavlja raskorak između rastućih cijena nafte i postojećih ugovornih cijena, što otežava prijenos troškova na kupce.

Sjeverna Amerika pak uživa relativnu prednost zahvaljujući dostupnosti sirovina.

Cijene PE-a i PP-a znatno su porasle od početka sukoba, kaže financijski direktor američkog proizvođača petrokemikalija LyondellBasella Agustin Izquierdo, ali narudžbe za travanj ipak su najbolje u sedam mjeseci.

Plastika se u SAD-u, prema podacima ministarstva energetike, uglavnom proizvodi iz prirodnog plina i srodnih sirovina.

U drugim dijelovima svijeta proizvođači pak se pak uglavnom oslanjaju na derivat nafte.

Više od polovine američkog polietilena ide u izvoz, pa proizvođači ostvaruju iznadprosječnu zaradu.

Teret snose potrošači

Rastući troškovi već se prelijevaju na krajnje potrošače.

Američki Celanese podigao je cijene, a Dow najavljuje još više cijene polietilena.

Europske kompanije, poput BASF-a i Wacker Chemieja, također prate trend poskupljenja a njemački Lanxess otišao je i korak dalje, podigavši cijene specijalnih aditiva i plastifikatora i do 50 posto, pozivajući se na kontinuirani rast troškova.

Pritisak se osjeća i izvan industrije plastike pa je tako indijski proizvođač flaširane vode Bisleri podigao cijene za 11 posto, dok Ecolab uvodi dodatne energetske naknade od deset do 14 posto.

Analitičari upozoravaju da bi rast ulaznih troškova mogao oslabiti potražnju za sekundarnim proizvodima i dodatno pojačati inflacijske pritiske na globalnoj razini.

Dugoročno gledano, tržište plastike moglo bi se konsolidirati, kaže Sonin, uz jačanje velikih proizvođača s nižim troškovima proizvodnje.

Cijene dizela prekoračile su u četvrtak na londonskom tržištu 200 dolara po barelu, dosegnuvši najviše razine od 2022. godine, pod utjecajem strahovanja da bi se američko-izraelski rat protiv Irana mogao otegnuti.

Referentne cijene dizela u terminskim ugovorima iznosile su poslijepodne 1.527 dolara po toni i bile su za gotovo 12 posto više nego na jučerašnjem završetku trgovanja.

To je ekvivalent nešto više od 206 dolara po barelu.

šok za kupce

Rekordne cijene goriva u Njemačkoj. Dizel skočio na povijesno visoku razinu

Skok cijene dizela posljedica je prekida tranzita kroz Hormuški tjesnac koji je zaustavio isporuke milijuna barela rafiniranih proizvoda na globalno tržište.

Od početka američko-izraelskog rata s Iranom krajem veljače cijene dizela rasle su na svjetskim tržištima snažnije od cijena sirove nafte, signalizirajući natjecanje kupaca za gorivo koje se koristi u transportu robe, ali i u industriji.

Čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol upozorio je u srijedu da bi Europa najkasnije u svibnju mogla zabilježiti manjak dizela i mlaznog goriva.

„Vidimo (manjak) u Aziji, ali će ga uskoro, mislim, u travnju ili svibnju, osjetiti i Europa“, upozorio je u srijedu čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol.

U Aziji cijene dizela nakratko su u četvrtak prekoračile 200 dolara po barelu, prema podacima koje je prikupio Bloomberg.

Europa planira od kraja ožujka plasirati na tržište 73 milijuna barela naftnih proizvoda i oko 35 milijuna barela sirove nafte, pokazali su podaci IEA-e, objavljeni 15. ožujka.

blagi rast

Rat na Bliskom istoku i dalje diktira cijena na Wall Streetu

Kroz Hormuz prolazi, prema analizi tvrtke Kpler, ukupno 10,3 posto globalne pomorske trgovine dizelom, kao i 19,4 posto ukupne trgovine mlaznim gorivom i 16 posto trgovine benzinom i naftom pomorskim putem, izračunala je tvrtka.

Napadi ukrajinskih dronova na ruske luke i rafinerije ugrozili su pak još jedan izvor opskrbe. Rusija spada među velike izvoznike dizela, ali ga do srpnja smiju stranim kupcima prodavati samo proizvođači.  

Šef IEA upozorio je da je od početka rata oštećeno oko 40 ključnih energetskih objekata na Bliskom istoku i da će trebati vremena da ih se ponovno stavi u funkciju.

„Prijeti nam jako veliki poremećaj, najveći u povijesti“, zaključuje Birol.

Tko planira putovanje neposredno prije Uskrsa, trebao bi biti posebno oprezan jer pogrešne odluke pri rezervaciji mogu značajno povećati troškove, piše Fenix. Stručnjakinja za putovanja upozorava na najčešće pogreške i daje praktične savjete kako uštedjeti.

Mit o last-minute popustima

Trivago stručnjakinja Naomi Mnyamana razbija uvriježeni mit da su last-minute ponude uvijek povoljnije. Mnogi putnici vjeruju da hoteli neposredno prije dolaska moraju sniziti cijene kako bi popunili sobe.

cijene goriva prijete

Croatia Airlines oborio rekord – u prvom tromjesečju prevezeno više od 405 tisuća putnika

Iako to može vrijediti u razdobljima slabije potražnje, tijekom praznika situacija je često suprotna. Kako se kapaciteti popunjavaju, cijene rastu. Tko predugo čeka, riskira ne samo više cijene nego i to da su najbolji smještaji već rasprodani.

Oslanjanje na samo jednu platformu

Još jedna česta i skupa pogreška je rezerviranje preko samo jedne platforme. Cijene hotela su dinamične i razlikuju se ovisno o pružatelju usluge, ciljanoj skupini i trenutku rezervacije. Ista soba može biti ponuđena po različitim cijenama na različitim internetskim stranicama.

Zato je usporedba ponuda ključna, osobito kod rezervacija u zadnji tren. Tko ne uspoređuje, mogao bi platiti znatno više za potpuno istu uslugu.

Fleksibilnost donosi uštedu

Putnici mogu uštedjeti ako su fleksibilni oko lokacije i termina putovanja. Mnogi traže smještaj isključivo u centru grada ili u neposrednoj blizini znamenitosti, no upravo su te lokacije često najskuplje kod kratkoročnih rezervacija.

Isplati se razmotriti i okolne četvrti ili udaljenije dijelove grada s dobrom prometnom povezanošću. Ondje su cijene često niže, a gužve manje.

Odabir datuma može smanjiti troškove

Velika potražnja koncentrirana je na produženi vikend od Velikog četvrtka ili Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, što automatski podiže cijene.

Putnici koji žele uštedjeti trebali bi razmotriti, primjerice, dolazak tek u subotu ili pomicanje termina izvan najtraženijih dana.

Oprez kod last-minute ponuda i otkazivanja

Njemačka organizacija za zaštitu potrošača upozorava da pojam „last minute“ nije zakonski definiran. To znači da navodna povoljna ponuda jednog organizatora može biti skuplja od redovne ponude drugog. Također, naknade za otkazivanje kod takvih aranžmana mogu biti relativno visoke.

Aktualna sigurnosna situacija i otkazani letovi

Putnici bi trebali pratiti aktualnu situaciju na Bliskom istoku. Organizator putovanja Schauinsland Reisen objavio je da su sva putovanja u Ujedinjene Arapske Emirate i Oman, kao i paket-aranžmani i letovi s presjedanjem u zaljevskoj regiji, otkazani do 20. travnja 2026.

Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova upozorava da zatvaranje zračnog prostora i ograničen zračni promet mogu utjecati na letove prema destinacijama poput Tajlanda ili Australije. Posljedice sukoba osjećaju se i u Europi – primjerice, restorani na Mallorci već podižu cijene.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec izvijestila je u četvrtak da je putem digitalne aplikacije do sada zaprimljeno gotovo 1700 prijava štete nastale u prošlotjednom nevremenu u Zagrebu, a najveći broj prijava, više od 600, odnosi se na oštećena krovišta.

Nakon oštećenih krovišta, slijede štete na stolariji i drugim dijelovima objekata, rekla je Dolenec govoreći o prijavama štete od nevremena putem službene gradske aplikacije koja je otvorena u ponedjeljak, 30. ožujka.

Najviše prijava, dodala je, i dalje dolazi iz četvrti koje su bile najteže pogođene – Črnomerca, Maksimira, Medveščaka i Gornje Dubrave.

Dolenec je izjavu novinarima dala u Novom Jelkovcu uoči obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.

Kada je riječ o sanaciji štete, Dolenec je istaknula da su gradske službe i dalje pod velikim opterećenjem, osobito Zrinjevac, no, istaknula je da je značajan dio posla već odrađen. Uređena su dvorišta svih dječjih vrtića, dok bi škole trebale biti sanirane u kratkom roku, prije početka nastave, dodala je.

Među parkovima, Zrinjevac je uređen, a sanacija štete na Ribnjaku bi uskoro trebala biti dovršena.

Upozorila je da veće zelene površine i dalje predstavljaju izazov. Bundek neće biti u potpunosti očišćen do Uskrsa, iako se očekuje da će oko 80 posto biti saniran, dok park-šume i dalje ostaju nesigurne za boravak, dodala je.

Dolenec je naglasila da za veće park-šume i dalje vrijede upozorenja te pozvala građane na oprez i tijekom uskrsnih blagdana. Kako je naglasila, prioritet u sanaciji bile su prometnice i javne površine vrtića i škola, dok će park-šume doći na red u sljedećoj fazi. 

Na provedbu različitih vrsta izbora, Hrvatska je prošle godine utrošila više od 45 milijuna eura, najviše na lokalne, gotovo 25 milijuna eura, navodi Državno izborno povjerenstvo (DIP) u svom Pregledu rada za prošlu godinu.

Predsjednički izbori, čiji je prvi krug održan 29. prosinca 2024., a drugi 12. siječnja 2025. godine, stajali su 14,3 milijuna eura, a trošak njihove provedbe snosila je država.

cijene goriva prijete

Croatia Airlines oborio rekord – u prvom tromjesečju prevezeno više od 405 tisuća putnika

Troškove lokalnih izbora snose pak općine, gradovi i županije u kojima se održavaju, a podatci koje je od njihovih izbornih povjerenstava dobio DIP pokazuju da su stajali nešto manje od 24,8 milijuna eura.

Tome treba dodati i 1,6 milijuna eura koliko je DIP, odnosno država, izdvojio za trošak informatičke podrške provedbi tih izbora i za naknade informatičkim koordinatorima.

Lokalni izbori na kojima su birači izabrali svoje načelnike, gradonačelnike i župane te općinska i gradska vijeća održani su u dva kruga, 18. svibnja i 1. lipnja.

Početkom listopada održani su dopunski lokalni izbori u 63 općine, grada i županije u kojima na redovnim lokalnim izborima nije osigurana dovoljna zastupljenost nacionalnih manjina.

Prema podacima koji nisu potpuni, trošak tih izbora iznosio je gotovo 1,5 milijuna eura i teretio je proračune jedinica u kojima su izbori održani, dok je DIP snosio troškove informatičke podrške koji su premašili 300.000 eura.

Dodatnih 8.200 eura za istu je namjenu potrošeno i za provedbu prijevremenih izbora za Gradsko vijeće Đakova, koji su održani 9. studenoga prošle godine.

Kad se zbroje svi troškovi dolazi se do ukupnog iznosa od 45,4 milijuna eura.

U lipnju prošle godine Hrvatska je zaključila super izbornu godinu, odnosno četiri velika izborna ciklusa – parlamentarne, europske, predsjedničke i lokalne izbore.

Osim izbora, DIP je prošle godine, odrađujući svoj redovan godišnji posao, pregledao financijsko poslovanje 1.142 subjekta u 2024. godini.

Među njima je bilo 166 političkih stranaka, šest nezavisnih zastupnika i 930 nezavisnih vijećnika, što je nešto manje nego godinu ranije kada je pregledano 1.193 subjekta.

Na Wall Streetu su u četvrtak, nakon velikih oscilacija tijekom dana, burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, dok su na tjednoj razini ostvarili prvi rast nakon pet uzastopnih tjedana pada.

Dow Jones indeks oslabio je 0,13 posto, dok je S&P 500 blago porastao, a Nasdaq indeks dodatno ojačao, što pokazuje nastavak opreznog trgovanja na američkom tržištu kapitala.

neugodno iznenađenje

Hrvatska zračna luka ostala bez polovine letova, Ministarstvo objasnilo o čemu se radi

Na početku trgovanja indeksi su znatno pali jer su splasnule nade ulagača da bi rat između SAD-a, Izraela i Irana mogao uskoro završiti, što je povećalo razinu neizvjesnosti.

Početkom tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je da bi se američke snage mogle povući iz Irana u roku od dva do tri tjedna, što je tada snažno poduprlo optimizam među ulagačima.

No, situacija se promijenila nakon novog obraćanja naciji u kojem je Trump upozorio na moguće snažnije vojne udare, što je ponovno povećalo volatilnost na svjetskim tržištima.

Kasnije tijekom dana raspoloženje se ipak poboljšalo zahvaljujući vijestima o diplomatskim naporima za otvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog za globalni izvoz nafte.

Unatoč tome, cijene nafte na američkom tržištu skočile su gotovo 12 posto, dosegnuvši 112 dolara po barelu, što dodatno pojačava inflatorne pritiske.

Zbog blagdana u petak se na Wall Streetu nije trgovalo, no cijeli je tjedan donio najveći rast indeksa u posljednja četiri mjeseca i prvi pozitivni trend nakon duljeg razdoblja pada.

Na tjednoj razini Dow Jones ojačao je gotovo tri posto, S&P 500 više od tri posto, dok je tehnološki Nasdaq zabilježio najizraženiji oporavak.

Hoće li tržišta zadržati dobitke u idućem razdoblju ponajviše će ovisiti o daljnjem razvoju geopolitičke situacije na Bliskom istoku.

Na europskim burzama prevladavao je negativan sentiment pa su frankfurtski DAX i pariški CAC indeks pali, dok je londonski FTSE bio rijetka iznimka s blagim rastom.

U trenutku geopolitičkih, financijskih i sigurnosnih previranja i izazova kojima smo okruženi, biztech konferencija QED, koja će se od 10. do 12. svibnja 2026. održati u Falkensteiner Hotel & Spa Iadera u Punta Skali kraj Zadra, u Hrvatsku dovodi Nassima Nicholasa Taleba – jednog od najutjecajnijih mislilaca današnjice, analitičara rizika, matematičara i autora bestselera Crni labud. Njegovo gostovanje u ovom trenutku iznimno je relevantno i važno za razumijevanje suvremenog okruženja donošenja odluka te izgradnje antifragilnih sustava otpornijih na nepredvidive šokove i poremećaj tržišta.

Zbog velikog interesa javnosti za Talebovo gostovanje, od sada je dostupna poludnevna ulaznica za ponedjeljak, 11. svibnja – ona uključuje jutarnji program od 9 do 13 sati, tijekom kojeg će se održati keynote razgovor s Nassimom Nicholasom Talebom, kao i panel rasprave Building Human–AI Collaboration Across Generations s Timom McKeounom i Tamarom Tomašević te Digital EU Sovereignty s Martinom Pluschkeom, Joachimom Guckerom i Martinom Drvar.

Talebov pojam “crni labud” obilježio je novo razdoblje razumijevanja utjecaja ekstremnih, neočekivanih događaja na otpornost ekonomija i tvrtki. Njegove knjige postale su nezaobilazan know-how donositelja odluka na svim razinama utjecaja – od politike do visokog biznisa. Talebov dolazak u Hrvatsku, u trenutku u kojem se lideri I suočavaju s ekstremnom neizvjesnošću i volatilnošću, iznimna je prilika na europskoj razini uživo čuti razmišljanja mislioca i autora koji godinama oblikuje način na koji svijet razumije rizik, kompleksnost i granice predviđanja.

“U razgovoru s Talebom, ususret njegovom gostovanju na QED‑u, posebno me intrigiralo kako njegove ideje o antifragilnosti proizlaze iz istog načela koje danas vidimo u BizTech okruženju. Sustavi postaju snažniji tek kada ljudi, procesi i tehnologija djeluju kao jedan kolektiv. U svijetu u kojem AI ubrzava kompleksnost i nepredvidivost, više nije dovoljno optimizirati vlastiti dio posla; prednost imaju oni koji najbrže uče zajedno. Upravo to je suština kolektivne snage o kojoj će se ove godine govoriti na QED‑u”, najavljuje Ivan Krnić, direktor inženjeringa u CROZ-u i autor knjige BizTech Evolution.

Kako danas, kroz povezanost ljudske izvrsnosti i neslućenih dometa umjetne inteligencije, graditi antifragilne sustave kakve zagovara i Taleb, QED BizTech konferencija ove će godine razmatrati kroz središnju temu Collective. Uz više od 250 tehnoloških i poslovnih lidera, stručnjaka i inovatora iz Hrvatske i svijeta, fokus sadržaja, rasprava i predavanja bit će prelazak s individualne izvrsnosti na kolektivnu snagu – od izoliranog stručnog znanja do ekosustava ljudi, znanosti i AI-ja koji se mogu zajedno prilagođavati, reagirati i razvijati.

Više o sadržaju konferencije potražite na linku QED 2026 program, a ulaznice na QED 2026 kotizacije i Entrio platformi.

Za sve dodatne informacije, slobodno nas kontaktirajte na qed@croz.net.

Unatoč mjerama njemačke vlade za sprječavanje rasta cijena goriva neki derivati poput dizela dosegli su u četvrtak uoči uskršnjih praznika povijesno rekordne cijene.

Prosječna cijena litre dizela na benzinskim crpkama u Njemačkoj popela se u četvrtak na rekordnih 2,32 eura, a na nekima i tri eura, objavio  je Njemački automobilski klub (ADAC). I cijela supera je sa 2,19 eura također najviše dosad.

RADIKALAN POTEZ VLADE na MALTI

25.000 eura vozačima koji predaju vozačku dozvolu na pet godina

Time je premašen rekord iz ožujka 2022. kada su cijene skočile zbog rata u Ukrajini.

Rekordni skok cijena dogodio se samo jedan dan nakon stupanja na snagu mjera protiv nekontroliranog rasta cijena naftnih derivata. Od 1.travnja benzinske crpke samo jednom dnevno, i to u podne, smiju povisivati cijene.

ADAC je kritizirao rast cijena s obzirom da je je u prvoj polovici tjedna cijena sirove nafte pala. „Pokazala su se opravdanim strahovanja da će naftne kompanije sada kada smiju samo jednom dnevno podizati cijene to činiti drastično kako bi se osigurale”, priopćio je ADAC.

Najnoviji porast cijena povećao je pritisak na njemačku vladu koja je izložena kritikama zbog slabog odgovora na naftni šok.

postoje i iznimke

Velika promjena za vozače: Od danas na snagu stupa novo pravilo

Trenutno se raspravlja o mogućnosti uvođenja dodatnih poreznih olakšica za putovanje na posao automobilom kao i sniženje poreza na energente, kao što je to slučaj s nekim drugim EU zemljama.

Poljska je prije nekoliko dana najavila da će „promatrati“ i bude li potrebno reagirati na pojavi na benzinskim crpkama u pograničnom području s Njemačkom gdje je proteklih dana dolazilo zbog nestašica zbog masovnog dolaska njemačkih vozača u Poljsku gdje je gorivo znatno povoljnije.

Njemački ministar financija i vicekancelar Lars Klngbeil (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) poslao je u četvrtak pismo u nekoliko ministarstva tražeći hitne mjere za sprječavanje rasta cijena energenata i inflacije.

Triglav osiguranje d.d. Hrvatska ostvarilo je rast bruto obračunate premije od 13,2 posto, na 103 milijuna eura, čime je nadmašio tržišni rast te povećalo i vlastiti tržišni udio za 0,3 postotna boda.

Ukupan volumen poslovanja dosegnuo je 104,2 milijuna eura što je 12,3 posto više nego godinu ranije, dok je godina zaključena uz pozitivan poslovni rezultat od 1,9 milijuna eura.

„U 2025. godini ostvarili smo snažan rast premije, profitabilnosti i kapitalne baze, što potvrđuje stabilnost našeg poslovnog modela i otpornost na zahtjevne tržišne uvjete. Jednako je važno da smo taj rast postigli na način koji je održiv i strateški promišljen. Fokus nije bio samo na povećanju opsega poslovanja, već na unapređenju njegove kvalitete. Ulagali smo u digitalizaciju ključnih procesa, pojednostavili korisnička putovanja i ubrzali donošenje odluka zahvaljujući modernizaciji sustava. Time smo podigli operativnu učinkovitost, smanjili kompleksnost i oslobodili resurse za daljnje inovacije. Istodobno, jačali smo našu kapitalnu poziciju kako bismo mogli dugoročno podržati razvoj i ulaganja u nova rješenja. Ostvareni rezultati odražavaju našu jasnu ambiciju: biti organizacija koja spaja stabilan financijski temelj s inovacijama, digitalnim kompetencijama i vrhunskim iskustvom za klijente. U 2026 nastavljamo birati gdje želimo rasti, gdje možemo generirati najveću vrijednost za klijente i gdje možemo ostati dosljedno profitabilni. Godina iza nas pokazala je da se disciplinom, fokusom i hrabrošću ulaganja u tehnologiju može postići kvalitativni iskorak koji nadilazi čistu kvantitativnu ekspanziju“, izjavila je Vilma Učeta-Duzlevska, predsjednica uprave Triglav osiguranja d.d.

Rast je ostvaren uz vidljivo poboljšanje ključnih pokazatelja. Kombinirana kvota iznosila je 99,6 posto, uz poboljšanje pokazatelja u sva tri segmenta osiguranja, a posebno u segmentu neživotnih osiguranja. Na zdravstvenim osiguranjima ostvaren je rast premije od 13 posto, uz novu premiju od 1,61 milijun eura, dok je dodatno zdravstveno osiguranje poraslo 85 posto. Pozitivan pomak ostvaren je i u životnim osiguranjima. Nova policirana premija porasla je za 14,8 posto dok je broj novo sklopljenih polica povećan za 30 posto, unatoč stagnaciji tržišta. Uz značajne isplate doživljenja po policama životnih osiguranja povećan je tržišni udio i naplaćena premija za 1 posto.

Kapitalna pozicija društva pritom ostaje snažna. Solventnost je na kraju godine iznosila 198 posto, uz ukupnu imovinu od 208,4 milijuna eura i kapital od 44,5 milijuna eura, što daje čvrstu osnovu za daljnji razvoj i dodatna ulaganja.

Unaprijeđen je i proces obrada šteta uvođenjem online prijave kasko šteta te korištenjem naprednih AI alata čime je sam proces prijave šteta ubrzan i olakšan za klijente. Uvođenjem mobilne aplikacije i.triglav klijentima je omogućen jednostavniji pristup informacijama, a uvedene su i pogodnosti za lojalnost.

Novi proizvodi obogatili su portfelj Triglav osiguranja – modularno osiguranje imovine Dom po mom koje omogućuje korisnicima da sami prema vlastitim potrebama kreiraju vlastitu policu imovine te Kasko 5 zvjezdica koji klijentima pruža zaštitu od najučestalijih rizika.

U području održivosti ostvareni su svi planirani ESG ciljevi (9 od 9), uz konkretne mjere usmjerene na odgovorno upravljanje resursima i ulaganjima.

Poseban naglasak u 2026. godini stavljen je na razvoj vlastite i partnerske prodajne mreže, povećanje produktivnosti te digitalizaciju poslovanja s razvojem novih digitalnih rješenja za klijente uz jasan fokus na dostupnost, jednostavnost i još kvalitetnije korisničko iskustvo.

U tom je kontekstu nedavno predstavljen Triglav Klub -WhatsApp kanal putem kojeg se može ugovoriti dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje u samo nekoliko klikova. Prvi u Hrvatskoj, Triglav osiguranje nudi kompletan end-to-end proces kupnje zdravstvenog osiguranja, od razgovora, zdravstvenog upitnika, underwritinga sve do izdavanja police putem WhatsAppa.

Američki tehnološki div Microsoft objavio je svoju najveću investiciju u povijesti Japana, usmjerenu na izgradnju podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, piše Daily Mail. Predsjednik tvrtke Brad Smith sastao se s japanskom premijerkom kako bi finalizirao dogovor koji će transformirati tehnološku infrastrukturu Japana.

rastući troškovi

Microsoft u najvećoj krizi od 2008. – dionice u prvom kvartalu pale čak 23 posto

Microsoft je potvrdio da će u iduće četiri godine u Japan uložiti deset milijardi američkih dolara kako bi izgradio napredne podatkovne centre i prateću infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. Potpredsjednik i predsjednik tvrtke, Brad Smith, sastao se u Tokiju s japanskom premijerkom Sanae Takaichi kako bi objavio partnerstvo, a ona je investiciju pozdravila kao ključnu za japanski podatkovni suverenitet. Riječ je o najvećem ulaganju Microsofta u toj zemlji u posljednjih 48 godina, otkako je Japan postao lokacija prvog međunarodnog ureda tvrtke, te o značajnom proširenju ranijeg plana vrijednog 2,9 milijardi dolara najavljenog 2024. godine.

Investicija je, prema riječima Smitha, odgovor na rastuću potrebu Japana za uslugama u oblaku i umjetnom inteligencijom. Podatkovni centri, golemi objekti koji pokreću AI alate poput chatbotova i generatora slika, ubrzano se grade diljem svijeta, a sektor posebno snažno raste u Aziji. U Japanu, četvrtom najvećem svjetskom gospodarstvu, tvrtke nastoje zauzeti vodeću poziciju u području umjetne inteligencije. Kako bi ojačao domaću tehnološku infrastrukturu, Microsoft će surađivati s lokalnim partnerima, uključujući SoftBank Group i Sakura Internet, omogućujući obradu osjetljivih podataka unutar granica države.

Ključni dio investicijskog paketa usmjeren je na razvoj ljudskih potencijala, uz plan obuke čak milijun inženjera i developera u Japanu do 2030. godine. Program će se provoditi u suradnji s telekomunikacijskim i tehnološkim kompanijama NTT i NEC te predstavlja odgovor na procjene japanske vlade o nedostatku više od tri milijuna radnika u sektorima umjetne inteligencije i robotike do 2040. godine. Prema podacima Microsofta, korištenje generativne umjetne inteligencije naglo raste, a danas je koristi približno svaki peti radno sposobni stanovnik, što potvrđuje AI boom u Japanu.

Uz jačanje infrastrukture, ulaganje uključuje i proširenje partnerstva s japanskim državnim institucijama u području kibernetičke sigurnosti. Microsoft planira produbiti suradnju u razmjeni informacija o digitalnim prijetnjama i prevenciji kriminala, što je postalo važan element nacionalne sigurnosti. Istodobno je tvrtka predstavila i tri nova „MAI” modela umjetne inteligencije namijenjena developerima za razvoj rješenja u području govora, glasa i slike, čime dodatno jača kibernetičku sigurnost i AI ekosustav.

Globalna utrka i ekološki izazovi

Microsoftov potez u Japanu dio je šire strategije širenja u Aziji, nakon što je tvrtka najavila ulaganje od milijardu dolara u Tajland te više od pet milijardi dolara u Singapur za razvoj AI i cloud infrastrukture. Regionalna ekspanzija odvija se u trenutku intenzivne globalne utrke za izgradnjom podatkovnih centara, koja stvara snažan pritisak na energetsku infrastrukturu. Širenje centara u Japanu dodatno otežavaju ograničen prostor i visoka cijena električne energije, što otvara pitanje globalne AI utrke.

Ubrzana izgradnja podatkovnih centara u azijsko-pacifičkoj regiji izaziva i zabrinutost zbog utjecaja na okoliš. Povećana potrošnja električne energije, često povezana s fosilnim gorivima, kao i velika količina vode potrebna za hlađenje poslužitelja, postaju ključni izazovi industrije. Kao odgovor na kritike, Microsoft je najavio cilj postati ugljično negativna tvrtka bez otpada i s pozitivnim utjecajem na vodne resurse do 2030. godine, nastojeći uskladiti tehnološki razvoj s principima održivog razvoja.

Croatia Airlines u prvom ovogodišnjem tromjesečju prevezao je više od 405 tisuća putnika, što je rekordni rezultat u povijesti nacionalne zrakoplovne kompanije, izvijestila je u četvrtak ta kompanija, napomenuvši međutim da će znatan skok cijena goriva imati utjecaj na njezine poslovne rezultate.

Broj prevezenih putnika je za 22 posto ili oko 74.000 putnika veći nego prethodne godine, istaknuli su u svom priopćenju. Naveli su i da ih je aktualna kriza izazvana ratom na Bliskom istoku i posljedično velikim rastom cijena mlaznog goriva zatekla u fazi snažnog operativnog rasta, odnosno u vrijeme kada provode najveći projekt u svojoj povijesti, zamjenu flote novim Airbus A220 zrakoplovima.

neugodno iznenađenje

Hrvatska zračna luka ostala bez polovine letova, Ministarstvo objasnilo o čemu se radi

Croatia Airlines nastavlja s tim projektom, kao i prilagodbom operativnih i komercijalnih aktivnosti kako bi u što većoj mjeri ublažio pritiske na poslovanje u novonastalim okolnostima, obilježenima izraženom volatilnošću cijena energenata i složenim geopolitičkim kretanjima, poručuju iz kompanije.

“Gorivo pritom predstavlja jedan od najvećih operativnih troškova u zrakoplovnoj industriji, a recentni poremećaji na tržištu doveli su do značajnog rasta cijena. Nestabilnosti na energetskim tržištima izravno utječu na poslovanje svih avioprijevoznika, pa tako i Croatia Airlinesa, a očekuje se da će aktualna situacija imati utjecaj na poslovne rezultate u narednom razdoblju”, navode u priopćenju, ističući veliku ovisnost industrije o cijenama energenata.

Inače, kompanija je prošle godine poslovala s poslovnim prihodima od 269,4 milijuna eura, odnosno šest posto većima nego godinu ranije, dok je gubitak iz poslovanja dosegnuo 36,3 milijuna eura i bio više nego dvostruko veći u odnosu na 2024. godinu.

Na kraju 2025. godine Croatia Airlines raspolagao je s operativnom flotom od 16 zrakoplova: četiri zrakoplova Airbus A319, jedan Airbus A320, četiri Q400 te sedam novih zrakoplova Airbus A220, koji predstavljaju ključ modernizacije flote kompanije.

Priča o euShipments Croatia zapravo počinje nekoliko godina prije njegovog osnutka, još prije njegovog originalnog brenda nazvanog Pick & Pack, u vrijeme kada je eCommerce u Hrvatskoj tek hvatao ozbiljniji zamah.

Još 2017. godine pokrenuta je digitalna agencija Are You Digital, fokusirana na razvoj web shopova, kako za klijente, tako i za vlastite projekte. Kroz rad na desecima eCommerce projekata vrlo brzo se naišao jedan ključan problem sa velikim manjkom fulfillment centara.

Bez obzira na kvalitetu proizvoda, marketing ili korisničko iskustvo, dostava i fulfillment bili su najveći “bottleneck” cijelog tržišta. Nepouzdanost, nedostatak integracija i ograničen pristup međunarodnim tržištima kočili su rast domaćih web shopova.

Upravo iz te potrebe 2020. godine u Zagrebu nastaje Pick & Pack, fulfillment i logistička tvrtka specijalizirana za eCommerce. Ideja nije bila samo pružiti uslugu skladištenja i pakiranja, već izgraditi sustav koji će trgovcima omogućiti jednostavan izlazak na više europskih tržišta.

euShipments.hr

Pogledajte galeriju 1 od 9

IT važnost

Ključni dio tog pristupa bio je razvoj vlastitog in-house softvera, Warehouse Management Systema (WMS), koji povezuje web shopove s više kurirskih službi i omogućuje centralizirano upravljanje dostavama. Time je shopovima omogućeno da iz jedne točke kontroliraju cijelu logistiku, bez obzira na tržište.

Već nakon dvije godine, 2022., Pick & Pack postaje dio međunarodne logističke grupacije kroz akviziciju te mijenja naziv u euShipments Croatia, postajući prva kompanija unutar te mreže.

Sljedeće godine obilježava snažan rast, grupacija širi svoje poslovanje akvizicijom rumunjskog fulfillment centra Help Ship, a broj obrađenih pošiljaka prelazi 5 milijuna godišnje.

Ekspanzija se nastavlja i 2024. godine ulaskom slovačkog centra Swiss Point Data, čime mreža dobiva snažnu prisutnost u Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. U tom trenutku sustav obuhvaća više od 60 kurirskih službi, omogućuje plaćanje pouzećem u 17 europskih država te nudi preko 800 različitih metoda dostave, od kućne dostave do paketomata, parcel shopova i pickup lokacija poput benzinskih postaja i trgovina.

Prekretnica dolazi 2025. godine kada euShipments grupaciju akvizira Austrijska pošta, čime se dodatno učvršćuje pozicija na europskom tržištu. Nakon akvizicije mreža se dodatno širi fulfillment centrima u Španjolskoj, Italiji, te uskoro u Austriji, Turskoj i Srbiji, uz dodatno jačanje kapaciteta u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Danas ova logistička mreža broji 15 fulfillment centara diljem Europe i predstavlja jednog od najznačajnijih partnera za eCommerce brendove koji žele skalirati poslovanje na više tržišta. Grupacija je ujedno izgradila jednu od najvećih mreža paketomata u Europi, a ukupan broj obrađenih pošiljaka premašio je 40 milijuna.

Poseban ponos dolazi i s međunarodnim priznanjima, četvrtu godinu zaredom grupacija je uvrštena na prestižnu FT1000 listu Financial Timesa, gdje zauzima 180. mjesto među najbrže rastućim tvrtkama u Europi.

Ono što ovu priču čini drugačijom jest činjenica da nije nastala iz logistike, već iz realnog problema stvarnih eCommerce trgovaca. Upravo zato fokus i dalje ostaje isti: ukloniti prepreke rasta i omogućiti web shopovima da bez kompleksnosti posluju na razini cijele Europe.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u petak porasle jer se ulagači nadaju da bi diplomatski pokušaji ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca mogli barem djelomično obnoviti globalni izvoz nafte s Bliskog istoka.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 7 sati u plusu 0,6 posto, što pokazuje blago poboljšanje raspoloženja među regionalnim ulagačima.

Finiš preuzimanja

Zbog PIK Vrbovca Bosqar ide u prikupljanje oko 150 milijuna eura svježeg kapitala

Pritom su cijene dionica u Indiji, Japanu i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 2,8 posto, dok su u Šangaju pale oko 0,9 posto, odražavajući neujednačene trendove na tržištima.

U Hong Kongu i Australiji trgovanje nije održano zbog uskrsnih blagdana, što je smanjilo ukupni promet na azijskim burzama.

Azijske investitore ohrabrio je i jučerašnji blagi rast većine burzovnih indeksa na Wall Streetu nakon dana obilježenog snažnim oscilacijama.

Dow Jones indeks blago je oslabio, dok su S&P 500 i Nasdaq završili u plusu, što signalizira nastavak opreznog optimizma na američkom tržištu kapitala.

Dodatni poticaj tržištima dale su vijesti o razgovorima između Irana i Omana o protokolu nadzora prolaza kroz Hormuški tjesnac, što bi moglo ublažiti poremećaje u opskrbi energentima.

Analitičari smatraju da bi djelomično otvaranje tog ključnog prolaza moglo pomoći stabilizaciji cijena nafte i smanjenju tržišne nestabilnosti.

Unatoč tome, ulagači ostaju oprezni jer i dalje nije jasno kako će se razvijati sigurnosna situacija na Bliskom istoku.

Početkom tjedna predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da bi se američke snage mogle povući iz Irana u roku od dva do tri tjedna, što je tada snažno podiglo tržišni sentiment.

No, novo obraćanje naciji u kojem je najavio moguće intenzivnije vojne udare ponovno je uzdrmalo globalna tržišta i povećalo razinu neizvjesnosti.

Hoće li se tržišta idućega tjedna dodatno oporaviti ili ponovno pasti ponajviše će ovisiti o daljnjem razvoju geopolitičkih napetosti.

Na većini europskih burzi u petak se zbog uskrsnih blagdana nije trgovalo, pa su investitori ostali bez važnih signala iz europskog okruženja.

Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je povećana proizvodnja rajčice i ostalog povrća – kupusa, bijeloga i crvenoga, paprike, cikle, salate itd., a pala proizvodnja jabuka, šljiva, mrkve, mahuna, luka te još nekih kultura, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U skupini povrća, voća i grožđa, proizvodnja rajčice u 2025. u usporedbi s 2024. povećala se najviše, za 28.451 tonu ili za 60,9 posto, na ukupno 75.135 tona.

Povećana je i proizvodnja kupusa, bijeloga i crvenoga, za 9708 tona ili 34,7 posto, na 37.663 tone, paprike, za 2717 tona ili 20,6 posto, na 15.931 tonu, cikle, za 1646 tona ili 48,6 posto, na 5036 tona. Proizvodnja salate je povećana za 825 tona ili 11,3 posto, na 8131 tonu, cvjetače i brokule, za 415 tona ili 16,7 posto, na 2898 tona i poriluka, za 174 tone ili 9,8 posto, na 1943 tone.

Rast proizvodnje zabilježen je i kod mandarina, za 15.976 tona ili 52,1 posto, na 46.651 tonu i jagoda, za 211 tona ili 10,1 posto, na 2299 tona. Također je povećana proizvodnja grožđa, za 23.237 tona ili 23,6 posto, na 121.499 tona. Maslina je lani proizvedeno 33.732 tone, što je pad od 38 posto u odnosu na godinu prije.

Podaci DZS-a pokazuju da se u 2025. u usporedbi s 2024. proizvodnja jabuka smanjila za 8745 tona ili 12,6 posto, na 60.832 tone. Smanjena je i proizvodnja ostalog voća – šljiva, za 4825 tona ili 42,1 posto, na.626 tona, višanja, za 3837 tona ili 55,8 posto, na 3035 tona, bresaka i nektarina, za 975 tona ili 28 posto, na 2509 tona, krušaka, za 826 tona ili 30,3 posto, na 1901 tonu. Iz DZS-a napominju kako će konačni podaci o proizvodnji voća, povrća i grožđa biti dostupni 18. svibnja.

Mravi drže cijenu, ako je suditi prema izvještajima koji dolaze iz Afrike. Priča ide otprilike ovako. Tijekom ove kišne sezone, rojevi se mogu vidjeti kako napuštaju tisuće mravinjaka u i oko Gilgila, mirnog poljoprivrednog grada u kenijskom Rift Valleyu koji se pojavio kao središte procvata ilegalne trgovine.

‘Garantiramo da dolazi živa’

Tijekom rituala parenja krilati mužjaci napuštaju gnijezdo kako bi oplodili matice, koje također u to vrijeme polete. To je idealno vrijeme za lov na matice mrava koje na kraju završe u rukama krijumčara. Ovo crno tržište je globalno i raste iz dana u dan. Iskorištava pomamu za držanjem mrava u prozirnim kućicama dizajniranim za promatranje insekata dok marljivo grade koloniju.

Upravo su divovske afričke matice mrava žeteoca (lat. Messor cephalotes), koje su velike i crvene boje, najcjenjenije među međunarodnim kolekcionarima mrava – može se postići vrtoglava cijena do 220 dolara za jedinku. Jedna oplođena matica može stvoriti cijelu koloniju i može živjeti desetljećima – i može se lako poslati poštom jer skeneri obično ne otkrivaju organski materijal. A zašto je baš ta vrsta tražena? Zašto jer je poznata po svojoj impresivnoj veličini i složenoj društvenoj strukturi.

Lani su dvojica 19-godišnjaka iz Belgije osuđena jer je kod njih pronađeno 5000 mrava. Mjesto radnje je, naravno, Kenija. Sutkinja Njeri Thuku nije povjerovala njihovoj priči da su ih sakupljali iz hobija. Izjavila da bi ta količina mrava na internetu u Europi, Aziji i dijelovima Sjeverne Amerike moglo postići cijenu veću od 800.000 eura, odnosno 900.000 dolara. Istina je na tragu ovog što kaže sutkinja Njeri Thuku.

Samo letimičnim pogledom na Google dobijete nekoliko stranica koje prodaju afričke marve žeteoce. Na jednom nizozemskom sajtu cijena matice je 149,99 eura, ali je naglašeno da je trenutačno rasprodana. Stranica donosi detaljan opis uzgoja te kažu da je težina održavanja tri od pet. Jedna britanska stranica pak navodi: “Garantiramo da će vaša matica stići živa, dolazi dobro zapakirana u našim vrećicama koje imaju dvostrano punjenje, kao i dodatni sloj mjehuričaste folije oko naših epruveta.”

Mravi su samo vrh sante leda kada se priča o švercu egzotičnih životinja ili njihovih dijelova. WWF procjenjuje da to tržište na globalnoj razini vrijedi 20 milijardi dolara godišnje. Kažu da je to globalna kriza koju pokreću moćne međunarodne kriminalne mreže. Ti sindikati trguju divljim životinjama i njihovim dijelovima slično kao što to čine skupine koje trguju drogom i oružjem, što zločin povezan s divljim životinjama čini jednim od najunosnijih ilegalnih tržišta na svijetu.

U srži leži trgovina koja cilja širok raspon vrsta – od kultnih životinja poput slonova, nosoroga i tigrova do manje poznatih, ali jednako ranjivih vrsta poput morskih kornjača i rijetkog drveća. To je najveća izravna prijetnja budućnosti mnogih najugroženijih vrsta na svijetu, odmah nakon uništavanja staništa. Lanac opskrbe ilegalnom trgovinom divljim životinjama složen je i proteže se preko kontinenata. Uzorak je sličan poput krijumčarenja droge, oružja ili ljudi. Počinje na izvoru, gdje se divlje životinje love – često u ekonomski ranjivim regijama.

Ti se proizvodi zatim krijumčare putem mreže posrednika, uključujući krijumčare, korumpirane dužnosnike i organizirane kriminalne skupine, koji ih prebacuju preko granica koristeći sofisticirane metode. Konačno, dolaze do potrošača koji ih kupuju iz mnogo razloga, uključujući luksuzni nakit, ukrase, tradicionalnu medicinu, egzotične kućne ljubimce i hranu. Iza svega, naravno, stoji velika zarada posebice za rijetke i ugrožene vrste, kaže WWF.

Globalni opseg i razmjeri kriminala u području divljih životinja i dalje su značajni, a zapljene od 2015. do 2021. ukazuju na ilegalnu trgovinu u 162 zemlje i teritorija koja utječe na oko 4000 biljnih i životinjskih vrsta. Da, dobro ste pročitali. Četiri tisuće vrsti biljaka i životinja u samo šest godina. Otprilike 3250 njih navedeno je u CITES Appendices – popisu vrsta kojima se pružaju različite razine ili vrste zaštite od prekomjernog iskorištavanja. Kao gruba slika razmjera, ove zapljene uključivale su 13 milijuna predmeta i preko 16.000 tona životinjskog i biljnog materijala tijekom ovih godina.

To je prema izvješću UNODC (United Nations Office od Drugs and Crime). Taj ured je dosad napravio tri velika istraživanja. Prvo je izašlo 2016., drugo 2020., a treće 2024. Koralji su pri vrhu prema zapljenama prilikom ilegalne trgovine u razdoblju od 2015. do 2021. Čine 16 posto. Visoko su krokodili s devet posto, a iza njih su slonovi sa šest posto. No, iako nisu visoko u količini zapljena, ilegalna trgovina najviše utječe na populaciju nosoroga.

Kućni ljubimci i medicina

Životinja koja je u samom vrhu ilegalnog trgovanja je – ljuskavac. Taj sramežljiv i samotni sisavac prekriven je od glave do pete ljuskama napravljenim od keratina, istog materijala kao i naši nokti. Ovi pretpovijesni sisavci, koji postoje već 80 milijuna godina, sada su ugroženi i pred izumiranjem su. Nažalost, dio su trgovine egzotičnim kućnim ljubimcima, kao i međunarodne trgovine tradicionalnom medicinom.

Ljuskavci su najtrgovaniji divlji sisavci na svijetu zbog velike potražnje za njihovim ljuskama i kandžama u tradicionalnoj medicini. Njihovo meso se smatra delikatesom u nekim azijskim zemljama, a konzumiraju se kao meso u nekim afričkim zemljama, kaže u svojem izvješću International Fund for Animal Welfare.

Qelo, domaći pružatelj usluga elektromobilnosti, pokrenuo je novu investicijsku rundu u kojoj ulagačima nudi 10 posto vlasničkog udjela, ciljajući prikupljanje tri milijuna eura za daljnje širenje infrastrukture i ubrzanje rasta poslovanja.

Ponuda je otvorena širokom krugu investitora, od građana i poduzetnika do institucionalnih ulagača, a realizira se kroz prodaju 1000 udjela pojedinačne vrijednosti 3000 eura. Model ulaganja temelji se na posebnom društvu (SPV), putem kojeg investitori stječu udio u tvrtki enasolAuto, vlasniku brenda Qelo.

Energetski roaming

Riječ je o nastavku strategije financiranja razvoja nakon prethodnog izdanja obveznica, a iz kompanije ističu kako je odabrani model već pokazao učinkovitost u ranijim rundama prikupljanja kapitala.

Prikupljena sredstva bit će usmjerena na širenje mreže punionica, koja trenutačno obuhvaća 24 lokacije s ukupno 92 mjesta za punjenje. Do kraja godine planirano je gotovo udvostručenje kapaciteta, uz instalaciju dodatnih 90 ultrabrzih priključaka na više od 20 novih lokacija diljem Hrvatske, dok se daljnji snažan rast očekuje i u 2027., izvijestili su iz Qela.

Brend se pozicionira kao jedan od ključnih igrača na domaćem tržištu, s više od trećine svih registriranih vozača električnih vozila u Hrvatskoj koji koriste njegove usluge. Posebnost poslovnog modela je sustav energetskog roaminga koji omogućuje korisnicima plaćanje punjenja na različitim mrežama putem jedinstvenog mjesečnog računa.

“Više od trećine naših prihoda dolazi iz roaming usluga na infrastrukturi drugih operatora, u Hrvatskoj i inozemstvu”, ističu iz kompanije, naglašavajući važnost tog segmenta za daljnji rast.

Premda električna vozila trenutačno čine manje od jedan posto ukupnog voznog parka u Hrvatskoj, procjenjuje se rast s oko 12.500 vozila danas, na više od osam puta veći broj do 2030. godine.

Definirana strategija

Na temelju postojećih kapaciteta, vrijednost Qelo infrastrukture procijenjena je na oko 30 milijuna eura, dok bi uz planirano širenje mogla premašiti 100 milijuna eura. Usporedive kompanije na razvijenijim europskim tržištima, nakon dostizanja slične razine razvoja, postižu valuacije od 400 do 500 milijuna eura, navode iz Quela.

“Ulaganje u Qelo sada predstavlja nizak rizik jer se temelji na postojećoj infrastrukturi, jasno definiranoj strategiji razvoja i rastućoj bazi korisnika. Uz to, iza nas je uspješno iskustvo financiranja kroz javnu ponudu korporativnih obveznica, što dodatno potvrđuje sposobnost skaliranja poslovanja”, kazao je Predrag Šeatović, predsjednik Uprave.

Stručnjaci upozoravaju da će potrošače uskoro zaskočiti i porast cijena raznih plastičnih proizvoda, a sve je i dalje povezano s ratom u Iranu. Plastični proizvodi djelomično se izrađuju od nafte, koja je od početka rata na Bliskom istoku krajem veljače poskupjela za više od 50 posto.

Kao rezultat toga, proizvodi poput pribora za jelo za jednokratnu upotrebu, boce s vašim omiljenim gaziranim ili negaziranim pićem i vreća za smeće mogli bi biti među prvima koji će poskupjeti u nadolazećim tjednima, rekao je Patrick Penfield, profesor koji se bavi opskrbom na Sveučilištu Syracuse. A gdje su još bočice sa sredstvima za čišćenje, s higijenskim potrepštinama, pa prehrambeni proizvodi poput jogurta i slično…

Ambalaža, građevina, auti…

No, plastika se koristi u svim lancima opskrbe, od pakiranja do proizvodnje, što znači da može biti teško točno odrediti odakle troškovi dolaze u konačnoj cijeni proizvoda.

“To je jedna od onih stvari zbog kojih odmahujete glavom u trgovini. Ne znate je li skuplje zbog opće inflacije, rastućih najamnina, ali na kraju priče vi ćete to platiti”, rekao je za CNN Joseph Foudy, profesor ekonomije na NYU Stern School of Business. Viši troškovi pakiranja mogli bi povećati cijene hrane za dva do četiri mjeseca jer tvrtke rade s postojećim zalihama, rekao je Penfield. U industrijama poput automobilske proizvodnje – gdje je plastika samo jedan od mnogih inputa, a cijene su često vezane za fiksne ugovore – moglo bi proći manje od godinu dana da se veći troškovi probiju.

Iza ovih povećanja stoje rastuće cijene nafte i prirodnog plina, koje su dijelom porasle zbog iranske prijetnje brodarstvu u Hormuškom tjesnacu. Taj plovni put igra ključnu ulogu u globalnim lancima opskrbe energijom i petrokemijskim proizvodima. Tjesnac je kanal za petinu globalne opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom.

Od početka rata, cijena sirove nafte porasla je sa 67 dolara po barelu na više od 100 dolara ovih dana, dok su referentne cijene prirodnog plina u Aziji i Europi u istom razdoblju skočile za više od 60 posto. Preko 99 posto globalne plastike dobiva se iz fosilnih goriva, prema Centru za međunarodno pravo zaštite okoliša. To znači da više cijene energije ne samo da povećavaju troškove proizvodnje, već i cijenu samih materijala. To uključuje polietilen (PE) i polipropilen, dvije najčešće korištene plastike na svijetu.

Bliski istok je glavni dobavljač plastičnih sirovina. Regija čini otprilike četvrtinu globalnog izvoza polietilena i polipropilena, prema podacima S&P Global Energy. “Otprilike 84 posto kapaciteta PE-a na Bliskom istoku oslanja se na tjesnac za izvoz vodenim putem”, rekao je za CNN Harrison Jacoby, direktor polietilena u Independent Commodity Intelligence Services, globalnom pružatelju informacija o kemikalijama i energetici.

Cijene plastičnih smola već su porasle dvoznamenkastim brojkama u većini proizvodnih kategorija u posljednjih trideset dana, prema Plastics Exchange, neovisnoj klirinškoj kući koja prati podatke o transakcijama na tržištu smola.

“U svojih 25 godina u industriji plastike, nikada nisam vidio ovako veliki mjesečni porast PE-a”, rekao je Michael Greenberg, izvršni direktor Plastics Exchangea i njegove platforme za tržišnu inteligenciju, Resintel.

Plastika je duboko ukorijenjena u svim industrijama, od ambalaže i građevinarstva do automobilske proizvodnje i zdravstva. Prelazak na alternative izrađene od papira ili stakla često je skup i dugotrajan te zahtijeva promjene u cijelim proizvodnim procesima.

“Kratkoročno gledano, nema puno zamjena za plastiku”, rekao je Foudy.

Tvrtke za pakiranje vjerojatnije će prilagoditi postojeće dizajne i koristiti tanju plastiku ili je učiniti jeftinijom, primijetio je Penfield. Proizvodi izrađeni uglavnom od plastike, poput vreća za smeće, vjerojatno će doživjeti oštriji porast cijena u usporedbi sa složenijom robom poput automobila, gdje je plastika samo jedan od mnogih inputa.

Ali ako se visoke cijene nafte održe čak i tri ili četiri mjeseca, potrošači mogu očekivati ​​da će plaćati više cijene potencijalno još godinu ili dvije, dodao je Foudy.

“Čak i ako rat završi sutra, proći će još prilično dugo vremena prije nego što se opskrbni lanac plastike normalizira”, rekao je Greenberg.

Naravno, kada se priča o plastici postoji i pitanje ekologije. Istraživanje američke savezne vlade iz 2024. otkrilo je da je globalna proizvodnja plastike glavni pokretač klimatskih promjena. Studija, koju su proveli znanstvenici u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Berkeley, procjenjuje da bi do 2050. proizvodnja plastike mogla činiti između 21 posto i 31 posto globalne emisije ugljika. Trenutačno je industrija odgovorna za četiri puta više emisija stakleničkih plinova od zrakoplovne industrije ili oko 600 termoelektrana na ugljen, kaže Renee Sharp u tekstu za NRDC (Vijeće za obranu prirodnih resursa). Više od 99 posto plastike proizvodi se od kemikalija dobivenih iz fosilnih goriva, a industrija fosilnih goriva i plastike su duboko povezane.

Trećina rasta potražnje

Plastika je 2019. godine generirala 1,8 milijardi tona emisija stakleničkih plinova – to je 3,4 posto ukupnih svjetskih emisija, a taj će se broj znatno povećati jer se očekuje da će se proizvodnja plastike utrostručiti do 2060. godine, stoji pak u izvješću UN-a. Porast onečišćenja plastikom nije samo izuzetno štetan za bioraznolikost planeta, već i doprinosi klimatskim promjenama. Oko 98 posto plastike za jednokratnu upotrebu koja se danas proizvodi napravljeno je od petrokemikalija – komponenti dobivenih iz nafte i plina. Vađenje i transport tih fosilnih goriva te proizvodnja i odlaganje plastike stvaraju emisije ugljika koje su odgovorne za globalno zagrijavanje.

Nafta se sve više zamjenjuje obnovljivim izvorima energije u elektroenergetskom sektoru, a korištenje nafte u cestovnom prometu i proizvodnji električne energije značajno opada. No, procvat proizvodnje plastike i drugih proizvoda od nafte i plina održava visoku potražnju za naftom, a očekuje se da će petrokemikalije činiti više od trećine rasta svjetske potražnje za naftom do 2030. i gotovo polovicu rasta do 2050.

Nevrijeme koje je zahvatilo Zagreb i dijelove središnje i sjeverne Hrvatske ostavilo je velike štete na vozilima i imovini, ali i otkrilo kako tek svaki peti građanin Hrvatske ima osiguranu imovinu, izvijestilo je Croatia osiguranje (CO), navodeći kako je do sada prijavljeno više od 900 šteta. S obzirom na razmjere oštećenja i na zgradama i na automobilima, može se očekivati da će konačan broj prijavljenih šteta biti daleko veći.

Procjene pokazuju da je šteta na zelenilu veća nego nakon nevremena 2023. godine, ponajprije zbog dugotrajnog vjetra koji je ovaj put puhao i do 30 sati. Struktura prijava pokazuje da se 80 posto šteta odnosi na imovinu, dok se 20 posto odnosi na vozila. Kod vozila, štete su u najvećem broju nastale od pada stabala i granja, a najčešće štete na imovini su oštećenja krovova, fasada i prozora.

Manje šteta, ali…

U usporedbi s olujom iz 2023. godine za sada je prijavljeno manje šteta, no za 30-ak posto je viši prosječni iznos isplaćene štete. Tako je, primjerice, vrijednost štete za oštećeni krov 32 posto veća nego u 2023. godini, navodi CO. Direktor Sektora za razvoj proizvoda i upravljanje rizicima CO-a Bojan Letica kazao je kako i ovaj put, kao i nakon potresa i nakon oluje iz 2023. godine, Croatia osiguranje očekuje povećani interes za osiguranje, no nada se i da interes za osiguravanje imovine neće biti kratkotrajan kako se to uobičajeno događa.

Zanimljivo je pritom, kako je naveo, da isti udio, dakle svaki peti građanin Hrvatske – ugovara kasko osiguranje vozila i osiguranje imovine, iako nekretnine vrijede i deset puta više nego vozilo. “Ukupno smo znatno manje osigurani od prosjeka EU gdje je svaki drugi građanin osigurao svoje vozilo i svoju nekretninu”, rekao je Letica. Navodi se kako tek svako peto vozilo u Hrvatskoj ima kasko osiguranje koje pokriva štete nastale uslijed nevremena, što znači da trošak bez kaska uglavnom snose sami vlasnici. Pri tome su štete na starijim vozilima najčešće totalne jer je zbog njihove vrijednosti popravak neisplativ.

Slična je stvar i s imovinom. Osigurano je tek između 20 i 25 posto privatnih kuća, dok su stambene zgrade u pravilu osigurane sukladno zakonima. To je zapravo alarmantan podatak zna li se da u Hrvatskoj čak 91 posto stanovnika posjeduje vlastitu nekretninu, a 87 posto u njoj i živi – od toga, čak 77 posto stanovnika Hrvatske živi u kućama. Još jedan podatak govori da više od trećine Hrvata, točnije 37 posto, posjeduje i drugu nekretninu.

Grad Zagreb je putem digitalne aplikacije prije dva dana pokrenuo postupak evidentiranja šteta nastalih uslijed olujnog nevremena od 26. do 28. ožujka, radi utvrđivanja razmjera šteta i omogućavanja daljnjih aktivnosti vezanih uz isplatu financijske pomoći građanima.

Što se može prijaviti?

Postoje tri kategorije prijava. Prva se odnosi na stambene objekte pri čemu se kod obiteljskih kuća prijavljuje šteta na vanjskoj ovojnici, uključujući ravni ili kosi krov sa svim slojevima do nosive krovne konstrukcije, dimnjak, fasadu, staklo, rolete i grilje na vanjskoj stolariji i bravariji (prozori i vrata), kao i šteta na ogradama dvorišnih parcela.

Kod stanova se prijava odnosi isključivo na vanjsku stolariju i bravariju, uključujući okvire, stakla, rolete i grilje. Štete nastale unutar objekta te štete na zajedničkim dijelovima višestambenih zgrada neće se uzimati u obzir, a predstavnici suvlasnika upućuju se da iskoriste prava iz police osiguranja višestambenih zgrada, poručili su iz Gradske uprave. Druga kategorija obuhvaća štete na osobnim automobilima u vlasništvu fizičkih osoba, kategorije M1, a treća kategorija na poljoprivredne površine i infrastrukturne poljoprivredne objekte koji se nalaze na području Grada Zagreba, zaključuje se u priopćenju.

Kada je rast cijena u pitanju, Hrvatska se osjetno udaljava od europskog prosjeka: dok inflacija u eurozoni iznosi 2,5 posto, u Hrvatskoj je u ožujku skočila na 4,8 posto, tjerana velikim poskupljenjem osnovnih troškova života. Dok se ostatak Europe još uvijek dijelom oslanja na energetske amortizere, u Hrvatskoj se inflacija ubrzava pod utjecajem rasta cijena stanovanja, energije i neprerađene hrane – osobito svježeg voća i povrća, mesa, jaja i mlijeka – što izravno pogađa standard kućanstava.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2026. bile su u prosjeku više za 4,8 posto nego godinu ranije, dok su u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto, prema brzoj procjeni DZS-a. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji omogućuje usporedbu s europodručjem, pokazuje gotovo identičan uzorak – godišnja inflacija od 4,7 posto i mjesečni rast od 1,2 posto.

Istodobno, procjena Eurostata za ožujak pokazuje da je inflacija u europodručju porasla s 1,9 na 2,5 posto, dakle iznad cilja ECB-a, ali i dalje znatno ispod hrvatskog tempa. Razlika se tako ponovno povećava: Hrvatska danas ima inflaciju gotovo dvostruko višu od prosjeka monetarne unije.

Šok s odmakom

“S obzirom na novonastale geopolitičke okolnosti, prije svega rata na Bliskom istoku i poteškoća u opskrbi energentima, došlo je do promjena u strukturi rasta cijena u Europi. Iako cijene usluga u eurozoni i dalje rastu, one više nisu glavni okidač rasta cijena – tu ulogu ponovno preuzimaju energenti”, kaže Goran Buturac s Ekonomskog instituta. Naglašava da su cijene energije u europodručju u ožujku porasle za 4,9 posto. Istodobno, usluge su rasle oko 3,2 posto, cijene hrane 2,4 posto, a industrijskih proizvoda 0,5 posto.

“Nije bilo razloga za tako veliko dizanje cijena hrane budući da se rast energije, transporta i drugih troškova izazvanih sukobom na Bliskom istoku još nije prelio u proizvođačke cijene. Energetski šok obično se prenosi na cijene hrane s vremenskim odmakom, kada se povećani troškovi proizvodnje i logistike počnu prelijevati na potrošače”, ističe Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredno-prehrambenu industriju.

Po svemu sudeći, u aktualne cijene se ugrađuju budući troškovi tako da je do rasta cijena hrane došlo i prije nego što se očekivalo, dodaje. Blažić dodatno upozorava na snažan rast pojedinih kategorija, navodeći da su cijene sireva poput trapista i goude u njezinim analizama porasle i više od 20 posto, dok cijena teletine na godišnjoj razini bilježi rast i do 35 posto.

“Cijene svinjetine i pilećeg mesa uglavnom su niže nego prošle godine, dok se kod voća i povrća krajem ožujka bilježi rast cijena uvoznih proizvoda poput paprike, rajčica, krastavaca i grožđa, što odražava više troškove transporta i nabave. Budući da je ponuda domaćih proizvoda u tom razdoblju ograničena, uvozne cijene imaju dodatni utjecaj na ukupnu dinamiku”, kaže Blažić.

Udio troška hrane u prosječnom raspoloživom dohotku kućanstva iznosi oko 27 posto, dok kod kućanstava s nižim prihodima doseže i do 50 posto, što dodatno pojačava učinak rasta cijena u toj kategoriji. Upravo zato detaljna struktura inflacije daje bolju sliku od same ukupne stope. Detaljni podaci za veljaču, posljednji mjesec za koji su dostupne potpune statistike, potvrđuju da je ubrzanje inflacije u ožujku nastavak već vidljivog trenda. Ukupni indeks potrošačkih cijena bio je 3,8 posto viši nego u veljači 2025., uz mjesečni rast od 0,3 posto.

Najveći godišnji rast zabilježen je u skupini stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, čak 10,2 posto, uz doprinos od 1,53 postotna boda – gotovo polovicu ukupne inflacije. Time se potvrđuje da troškovi stanovanja i energije čine ključni izvor cjenovnih pritisaka u domaćem gospodarstvu. Hrana i bezalkoholna pića rasli su 2,9 posto, što je formalno ispod ukupne inflacije, ali se iza prosjeka skriva oštar rast svježe, neprerađene hrane – 6,3 posto godišnje i čak dva posto mjesečno – nasuprot tek 2,5 posto godišnje i blagom padu na mjesečnoj razini kod prerađene hrane. Za kućanstva to znači vrlo različito iskustvo inflacije: oni koji kupuju više svježeg mesa, ribe, jaja, mlijeka i povrća suočeni su s dvostruko većim cjenovnim udarom od službene stope za “hranu”.

Energija je u godinu dana poskupila 4,4 posto, a na mjesečnoj razini za 1,6 posto, što potvrđuje da su upravo novi računi za struju, plin i grijanje, uz goriva i troškove stanovanja te neprerađenu hranu, čine glavni izvor ubrzanja inflacije u prvim mjesecima ove godine. Na razini europodručja veljača pruža sličnu strukturu, ali uz znatno blaže stope rasta. Ukupna inflacija iznosila je 1,9 posto, no kad se iz indeksa izuzme energija, svi relevantni pokazatelji temeljne inflacije kreću se oko 2,3 do 2,4 posto. To znači da se cjenovni pritisci zadržavaju iznad cilja i nakon isključivanja volatilnih komponenti.

Hrana, alkohol i duhan u europodručju rasli su 2,5 posto, dok je neprerađena hrana bilježila rast od 4,6 posto, što je vrlo blizu hrvatskom obrascu, ali s niže polazne razine i bez dodatnog pritiska troškova stanovanja. Energija je u eurozoni još uvijek 3,1 posto jeftinija nego godinu ranije i smanjuje ukupnu inflaciju za 0,3 postotnih bodova, dok u Hrvatskoj isti agregat već bilježi rast i djeluje proinflacijski, što objašnjava zašto se domaća inflacija u ožujku dodatno udaljila od prosjeka eurozone. Drugim riječima, dok europodručje još uvijek koristi ostatke energetskog amortizera iz prethodnog razdoblja, Hrvatska se već suočava s novim valom rasta cijena energenata i stanovanja, uz istodobni pritisak neprerađene hrane.

Državni statističari još nisu objavili precizne stope za pojedinačne proizvode, no skupina neprerađenih prehrambenih proizvoda dobro odražava dinamiku cijena jaja, mlijeka, mesa i ribe. Godišnji mjesečni rast u toj skupini jasno upućuju na to da su upravo “osnovne proteinske” i svježe namirnice najviše poskupjele tijekom proteklih godinu dana. Procjene tržišnih cijena sugeriraju da su jaja skuplja oko 10 posto, mlijeko tri do pet posto, a pojedine vrste mesa i dvoznamenkasto. Primjerice, janjetina je skuplja oko sedam posto, a junetina čak 20 posto.

Prvi vrhu već neko vrijeme

Na razini eurozone HICP pokazuje sličan red veličine: indeksi za jaja, mlijeko, meso i žitarice u pravilu rastu brže od ukupne stope za hranu, ali sporije nego u vrhuncu šoka nakon invazije na Ukrajinu 2022. Razlika je u tome što Hrvatska u ovaj novi krug ulazi s već višom općom inflacijskom razinom pa isti nominalni skok cijena hrane ima veći makroekonomski i politički odjek nego u “jezgri” eurozone. Inflacija u Hrvatskoj više nije pitanje prosjeka, nego strukture potrošnje. “Hrvatska, mjereno postotnim bodovima, bilježi po svim kategorijama gotovo dvostruko veći rast cijena u odnosu na prosjek eurozone”, ističe Buturac.

U samo dva mjeseca ove godine inflacija je porasla s 3,8 posto u veljači, na 4,8 posto u ožujku, dok se u europodručju u istom razdoblju povećala s 1,9 na 2,5 posto. U strukturi rasta cijena Hrvatska bilježi višu inflaciju u gotovo svim kategorijama, pri čemu su u ožujku najviše rasle cijene energije (11,3 posto), zatim usluga (7,8 posto) i hrane (3,9 posto), prema Buturčevim prvim procjenama.

“Nije ugodno čuti da Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u europodručju, ali to nije ni neočekivano. Već dulje vrijeme nalazimo se pri vrhu po stopi inflacije među državama Europske unije”, podsjeća Buturac. Dok se inflacija u europodručju postupno vraća prema cilju, Hrvatska ulazi u fazu u kojoj rast cijena više ne određuje jedan dominantan faktor, nego kombinacija stanovanja, energije i osnovnih prehrambenih proizvoda. To znači da razlika u odnosu na europski prosjek više nije kratkoročno odstupanje, nego odraz dubljih strukturnih pritisaka koji će inflaciju u Hrvatskoj i u narednim mjesecima zadržati iznad razine europodručja.

BOSQAR Invest grupa predala je obvezujuću ponudu Fortenova grupi za preuzimanje 100-postotnog udjela u PIK Vrbovcu, koju je Fortenova i prihvatila. Pregovori o konačnim uvjetima ugovora nastavit će se na temelju ponuđenih komercijalnih uvjeta, a planirana transakcija financirat će se sekundarnom javnom ponudom dionica (SPO). Ovim potezom nastavlja se širenje Bosqarove vertikale Future Food, nakon ranijih ulaganja u slovensku Panvita Grupu i vodeću pekarsku grupaciju u regiji, Mlinar Grupu, objavio je Bosqar Invest.

Planirano ulaganje, koje ovisi o završetku pregovora, potpisivanju ugovora te uobičajenim uvjetima financiranja i regulatornim odobrenjima, predstavlja važan korak u strategiji Bosqar Investa. Cilj je izgraditi vodeću prehrambenu platformu u srednjoj i jugoistočnoj Europi koja bi mogla doprinijeti sigurnosti opskrbe hranom i stabilnosti poljoprivrednih lanaca vrijednosti u cijeloj regiji.

PIK Vrbovec kao jedna od ključnih hrvatskih prehrambenih kompanija

PIK Vrbovec jedna je od najvažnijih hrvatskih prehrambenih kompanija i najveći proizvođač mesa i mesnih prerađevina u zemlji, navodi se u priopćenju o preuzimanju te se dodaje da se poslovanje se temelji na vertikalno integriranom modelu, koji uključuje i neke od najvećih farmi svinja i goveda u Hrvatskoj.

“U primarnoj proizvodnji PIK usko surađuje s Beljem, što se prirodno nadopunjuje s poslovnim modelom Panvite i stvara komplementarnu i skalabilnu platformu. S prihodima od 337 milijuna eura i oko 1500 zaposlenika, PIK je ključan dionik hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora, a svoje proizvode izvozi na dvadesetak međunarodnih tržišta”, navodi se.

Stvaranje vodeće regionalne platforme

Nakon potpisivanja ugovora i ispunjenja svih regulatornih uvjeta, vertikala Future Food Bosqar Invest grupe imala bi, prema javno dostupnim financijskim izvještajima za 2024. godinu, prihode od oko 640 milijuna eura i približno 4800 zaposlenika. Time bi postala vodeća platforma za svježu hranu u regiji.

Objedinjena platforma temeljila bi se na visoko integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji s više farmi, godišnjom proizvodnjom od oko 86.000 tona mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda te tri najsuvremenija prerađivačka pogona u regiji. Kapacitet stočnog fonda obuhvaćao bi oko 120.000 svinja i 4,5 milijuna pilića, navode iz Bosqara. 

Dodaju kako se očekuje da će Bosqar Invest, nakon finalizacije ulaganja u PIK Vrbovec, na pro forma konsolidiranoj osnovi u 2026. godini ostvariti više od milijardu eura godišnjih prihoda i preko 100 milijuna eura EBITDA-e.

“Ključan moment u našoj strategiji”

Darko Horvat, predsjednik Uprave Bosqar d.d.-a, rekao je da planirano preuzimanje PIK Vrbovca predstavlja važan korak u izgradnji regionalne platforme u prehrambenoj industriji.

“Planirano preuzimanje PIK Vrbovca predstavlja ključan novi moment u strategiji Bosqar Investa za izgradnju snažne regionalne platforme u poljoprivredno-prehrambenoj i mesno-prerađivačkoj industriji”, rekao je Horvat.

Dodao je da bi Bosqar time povezao slovensku Panvitu i hrvatski PIK unutar iste operativne strukture te dodatno ojačao poslovanje.

“Zadovoljni smo što je Fortenova grupa prihvatila našu obvezujuću ponudu i očekujemo da će ugovor o kupnji poslovnih udjela biti potpisan u bliskoj budućnosti”, dodao je.

Naglasio je i važnost ulaganja u prehrambenu sigurnost u kontekstu globalnih napetosti.

Fortenova: Partner za daljnji razvoj PIK-a

Fabris Peruško poručio je da Fortenova izlazi iz agrara i fokusira se na druge djelatnosti, zbog čega je tražila novog vlasnika za PIK.

“Prirodna je bila naša odluka da za tu kompaniju pronađemo drugog vlasnika. PIK je svakom partneru dodana vrijednost, a osobito Bosqaru koji ima dobre pretpostavke za stvaranje snažne platforme za proizvodnju hrane”, rekao je Peruško.

Dodao je da je cilj bio pronaći partnera koji će očuvati poslovanje i radna mjesta.

“Pronašli smo partnera koji će kompaniju dalje razvijati, jačati tržišne pozicije i očuvati zaposlenost”, zaključio je.

Najnovija afera s izvlačenjem novca iz Hrvatskog skijaškog saveza pokazala je i da se Državna revizija do sada nije bavila s njegovim funkcioniranjem i poslovanjem i zasigurno će taj slučaj biti motiv da se pojačano ulazi u sportske saveze i organizacije, u kojima se vrte nemali novci.

U najnovijem godišnjem izvješću, koje su upravo objavili državni revizori, istina, vidi se da su sportski savezi ipak predmet njihovog interesa. U prošloj godini obišli su i snimili stanje u dva nacionalna i pet lokalnih sportskih zajednica i saveza, od kojih je veći dio dobio dobre ocjene.

Najveći po kriteriju prihoda je Sportski savez Grada Zagreba, čiji su prihodi po podacima za 2024. iznosili nešto više od 25 milijuna eura, a dobio je bezuvjetno mišljenje. No, dva velika nacionalna saveza, Hrvatski teniski i Hrvatski atletski savez, kod revizora su zaslužila uvjetne ocjene i za financijske izvještaje i usklađenost poslovanja.

Rad ključnih tijela

Zbog činjenice da se uz teniski savez uvijek vežu moćni pojedinci iz poslovnog, financijskog i političkog svijeta, ne baš povoljne ocjene koje je dobio od revizora dodatno plijene pozornost. Njime trenutačno predsjedava bivši ministar financija Zdravko Marić, a u predsjedništvu je i još uvijek aktualni guverner HNB-a Boris Vujčić, a nekad su na čelu bili Franjo Luković, prvi čovjek Zagrebačke banke i Radimir Čačić, šef HNS-a.

HTS-u je zamjereno što pojedini prihodi i rashodi nisu bili evidentirani u poslovnim knjigama, niti iskazani u financijskim izvješćima na računima propisanim računskim planom za neprofitne organizacije. Niti brojke nisu bile istovjetne na pojedinim stavkama. Riječ je, inače, o podacima koji se odnose uglavnom na 2023., a ulazak revizora poklopio se s dolaskom Zdravka Marića u listopadu 2024., pa će se njegovi rezultati i utjecaj tek vidjeti u narednom pregledu revizora.

Uvjetna ocjena zasluga je tako dugogodišnje predsjednice Nikoline Babić, za čijeg mandata je po mišljenju revizora izostajalo ažurnosti u objavljivanju brojnih tehničkih poslova primjerice objave promijenjenog Statuta Saveza, a izostalo je u tom vremenu i donošenje poslovnika o radu ključnih tijela u sustavu, Skupštine, Nadzornog i Upravnog odbora. Skupština tada uz financijski plan za 2023. nije usvojila i godišnji plan rada.

U međuvremenu, barem kako se vidi s mrežnih stranica HTS-a, te su zamjerke popravljene, godišnji plan rada i financijski plan za 2026. su usvojeni i javno dostupni. Iz njega je vidljivo i da su u ovoj godini planirani nešto skromniji prihodi, a i rashodi, u odnosu na prošlu godini. Bit će na razini od 2,47 milijuna eura. U 2025. su ostvareni prihodi od 2,88 milijuna eura, te je zabilježen i višak sredstava, a u odnosu na 2024. ‘tenisači’ su lani raspolagali s nešto više novca.

Rekordna po punjenju blagajne za HTS bila je upravo analizirana 2023. Prihodi su gotovo dosegli 3,3 milijuna eura, a i rashodi su prešli 3 milijuna. Revizori su tada zamjerili da u Savezu nisu dobro planirali, jer je došlo do velikog odudaranja, prihodi su premašili očekivani iznos čak za 48 posto, a rashodi više od 100 posto. Povećanje je pravdano povećanjem donacija, koje i donose najviše prihoda.

Unatoč statusu koji u poslovnom svijetu ima tenis, zanimljivo je i da HTS ima osjetno manje prihode od onih koje je ostvarivao Hrvatski skijaški savez, koji su bili na razini od oko 7,5 milijuna eura. U slučaju Hrvatskog atletskog saveza prihodi su još i manji nego HTS-ovi, niti 2 milijuna eura.

Uvjetno mišljenje taj savez dobio je, pak, zbog neurednog vođenja izlaznih računa, neevidentiranja pojedinih prihoda i rashoda u poslovnim knjigama, a među ostalim nije imao donesen plan nabave i ne vodi registar ugovora o javnoj nabavi. HTS, pak, od revizora nije dobio ‘packu’ upravo po pitanju javne nabave. U Atletskom savezu pravdaju se da ti postupci znaju trajati mjesecima te da zbog prirode atletskog sporta nije moguće precizno odrediti predmet nabave, kao i da im nedostaje zaposlenika za provođenje postupaka.

Raste broj članova

Glavni donator ovim savezima je Hrvatski olimpijski odbor. U analiziranoj 2024. Atletskom Savezu je HOO osigurao 90 posto prihoda, dok ih HTS većim dijelom uspijeva pribaviti iz drugih izvora. Od 2,86 milijuna eura u prošloj godini je od HOO-a stiglo 880 tisuća, a 1,24 milijuna od donacija vezanih uz Davis Cup i natjecanja, a kako se vidi iz izvješća, polako rastu i prihodi od članarina. One su lani bile 154 tisuće eura, a ove godine računa se da će prijeći 175 tisuća. No, pad prihoda na koje računa u ovoj godini, vodstvo HTS-a pravda padom prihoda od sponzorstva, prodaje ulaznica i drugih usluga.

Gospodarstvenik i bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić komentirao je posljedice krize izazvane ratom u Iranu na hrvatsko gospodarstvo. Upozorava da bi dulje trajanje sukoba na Bliskom istoku moglo dovesti do znatno više inflacije i teže ekonomske situacije, ali i do nestašice ne samo goriva, već i hrane, umjetnih gnojiva te niza drugih sirovina ključnih za industriju, piše N1.

Spirala inflacije

“Ovaj rast inflacije u Hrvatskoj i Europi, ali i svijetu, bio je očekivan i u skladu s prognozama MMF-a da će u slučaju da rat bude trajao mjesec dana, inflacija rasti jedan posto – i to se i dogodilo. Što sukob bude dulje trajao, ta kriza će više utjecati na inflaciju, pa potraje li rat tri mjeseca, možemo očekivati rast inflacije za tri posto, a ako potraje pet mjeseci i dulje, mogli bismo se naći u spirali inflacije”, naglasio je Mršić.

Neizvjesna budućnost

Hormuz otvoren za brodove “većine” zemalja

Ističe kako u slučaju produljenog rata u Iranu i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, Europi i svijetu ne prijeti samo nestašica goriva, nego i hrane, umjetnih gnojiva, polimera, helija, aluminija, pa i mikročipova.

Kamo su otišle milijarde za proizvodnju hrane?

Mršić smatra da je zamrzavanje cijena bio dobar Vladin potez jer se tako štiti standard građana, no dodaje da borba protiv inflacije zahtijeva i nepopularne mjere. Kao glavni razlog skupoće hrane u Hrvatskoj ne navodi samo rast cijena energenata.

“Hrana u Hrvatskoj nije skupa samo zbog rasta cijene energenata nego prvenstveno zato što nismo dostatni u proizvodnji hrane.

Čak je i Državna revizija priznala nedavno da je 3,5 milijardi eura poticaja za poljoprivredu bačeno u vjetar jer smo količinski u proizvodnji hrane, unatoč tome, ostali na razini 2010. godine. Ako je većina proizvoda na našem tržištu stranog porijekla, kamo su otišle te milijarde?”, pita se Mršić.

Pogrešne poljoprivredne politike svih vlada

Bivši čelnik Podravke ocjenjuje da su doslovno sve hrvatske vlade vodile pogrešnu poljoprivrednu politiku. “Naša poljoprivredna politika je pogrešna, nismo ni konkurentni ni samodostatni. Uz postojeći milijun hektara obrađenih površina, mi smo već trebali imati 500 tisuća do milijun hektara novih obrađenih površina, ali ih nemamo.

Nama uvoz diktira cijene hrane, a premalo izvozimo”, kazao je Mršić. Ističe da zbog prevelikog uvoza nismo učinili dovoljno da poljoprivreda i industrija budu konkurentne. “Nisu osnovana nova poduzeća koja bi proizvodila hranu, pa kad ste ovisni o uvozu, netko drugi vam diktira cijene, odnosno dio vlastite neefikasnosti prelijevate na cijene u domaćim dućanima.”

Zašto uvozimo mrkvu?

Zbog takvih politika, navodi Mršić, Hrvatska danas više nije samodostatna ni u proizvodnji mesa i peradi, ali ni salate i mrkve, koje uvozimo čak iz Austrije. Upozorava i na drastično smanjenu proizvodnju umjetnih gnojiva, s milijun na 300 tisuća tona, manjak muznih krava te najmanje poljoprivrednih površina pod staklenicima i plastenicima.

vlada neizvjesnost

Poruka Washingtona prema Europi podigla cijene nafte iznad 119 dolara

“Naše su navike danas takve da želimo imati rajčicu 365 dana u godini, a ne samo u doba kad se proizvodi pod otvorenim nebom.

Ako želimo domaće voće i povrće, moramo reći koliko hektara želimo hitno imati pod staklenicima i plastenicima, a poljoprivrednicima kojima su oni stradali od nevremena moramo odmah pomoći da hitno uspostave proizvodnju jer bi lanci opskrbe mogli puknuti ako rat potraje”, upozorava.

Najgora kriza dosad

Mršić smatra da je Hrvatskoj hitno potrebna nova, “konkretna i mjerljiva” poljoprivredna strategija koja će osigurati samodostatnost i bolje upravljanje resursima poput vode. “Imamo i zemlju i klimatske uvjete i vodu, uvjete da budemo efikasni.

Poljoprivredna proizvodnja u Izraelu je konkurentnija od Hrvatske, a Izrael nema ni zemlje ni vode. Mi vode imamo na pretek, ali ni tu nismo nažalost napravili dovoljno jer kad pada kiša, mi imamo poplavu, a kad nema kiše, imamo sušu”, ističe.

Uspoređujući današnju krizu s onom iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, naglašava kako je “ovo gora situacija i mogla bi biti gora od svega što smo vidjeli”. Tada je, pojašnjava, bila važna samo nafta iz Perzijskog zaljeva, dok je danas ta regija važan izvor i za ukapljeni prirodni plin (LNG), umjetna gnojiva, polimere, sumpor i aluminij.

Smanjenje zaliha hrane

“LNG nije samo energent za domaćinstva i industriju, nego i sirovina za polimere, pa će poskupjeti i ambalaža. Aluminija neće biti dovoljno jer ga se 10 posto proizvodi u zaljevu, a to znači da će poskupjeti i ambalaža i automobili. Helija već nedostaje, a potreban je za proizvodnju mikročipova.

ANALIZA GOLDMAN SACHSA

Evo zašto rat u Iranu manje pogađa kinesko gospodarstvo

Potraje li ovo tri ili šest mjeseci, bit će u pitanju dostupnost i hrane i mnogih proizvoda”, upozorava Mršić. To bi, kako kaže, mogao biti poseban problem za hrvatski turizam. “Puknu li lanci opskrbe, jer mi nemamo hrane za sebe, a onda ni za turiste”, nastavio je.

Pozvao je Vladu da hitno potakne proizvodnju sve hrane, a pogotovo one u staklenicima i plastenicima, jer se tako u kratkom roku može osigurati povrće. “Nepredvidiva je situacija pred nama, nadajmo se da će trajati kratko”, poručio je Mršić.

Svjetski automobilski proizvođači planiraju ulaganja od desetke milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države kako bi ojačali lokalnu proizvodnju i izbjegli carine koje je uvela administracija Donalda Trumpa, piše Reuters. Ipak, cijela industrija našla se u procjepu između dugoročnih planova i surove realnosti. Od travnja 2025. godine na snazi je carina od 25 posto na sve uvezene automobile i dijelove, što je industriju do sada koštalo više od 35 milijardi dolara. Tvrtke poput Toyote, Hyundaia i Volkswagena s neizvjesnošću iščekuju rasplet situacije oko USMCA trgovinskog sporazuma.

IRON DOME

Hoće li Izrael gurnuti Volkswagen u vojnu industriju?

Glavni izvor nesigurnosti je revizija trilateralnog sporazuma između SAD-a, Meksika i Kanade (USMCA), koja bi trebala započeti u lipnju 2026. Proizvođači strahuju od novih pravila o podrijetlu dijelova i dodatnih nameta na vozila proizvedena u susjednim državama. Hyundai je ranije upozorio da neizvjesnost odgađa ključne investicije. “Brza potvrda produljenja USMCA sporazuma odmah bi otključala više od 20 milijardi dolara novih američkih ulaganja. Svaki mjesec nejasnoće usporava otvaranje radnih mjesta, odabir lokacija i razvoj tehnologije”, naglasili su iz korejske kompanije.

Unatoč preprekama, najave ulaganja su impresivne. Toyota planira uložiti deset milijardi dolara u SAD u narednih pet godina, iako su detalji još uvijek na čekanju. “Gdje ćemo graditi i što ćemo graditi sve je podložno promjenama. Teško je donositi odluke s prijetnjom carine od 25 posto unutar USMCA. Potrebna nam je jasnost prije finalizacije tih deset milijardi”, izjavio je David Crist, generalni direktor Toyotine divizije. Hyundai je najavio ulaganje od 26 milijardi dolara do 2028., s ciljem da 80 posto vozila prodanih u SAD-u bude tamo i proizvedeno, uz povećanje godišnje proizvodnje s 800 tisuća na 1,2 milijuna vozila. Izvršni direktor Hyundaia, Jose Munoz, naglasio je: “Želimo ulagati ovdje. Ovo je naše najvažnije tržište.”

Cijenu trgovinske neizvjesnosti na kraju plaćaju američki potrošači. Prosječna cijena novog automobila u SAD-u početkom 2026. premašila je 50.000 dolara, jer su proizvođači prisiljeni prebaciti veći dio troškova carina na kupce. Situaciju je dodatno zakompliciralo ukidanje saveznih poreznih olakšica od 7.500 dolara za kupnju električnih vozila u rujnu 2025., što je uzrokovalo pad prodaje električnih modela i natjeralo proizvođače da preispitaju strategije elektrifikacije. Posljedično, na tržištu raste potražnja za hibridnim vozilima, koja postaju sve popularniji izbor.

Prisiljeni okolnostima, proizvođači sve više sele proizvodnju unutar SAD-a, što potvrđuje i podatak da je udio automobila proizvedenih i prodanih u Americi tijekom 2025. porastao s 51 na 57 posto. Christian Meunier, predsjednik Nissan Americas, istaknuo je da su carine predstavljale izazov jer se njihovi najpovoljniji automobili proizvode u Meksiku. “Problem je što se ne proizvode u SAD-u, a teško je proizvoditi cjenovno pristupačne automobile u Americi zbog cijene rada”, rekao je, dodajući da su carine ubrzale lokalizaciju proizvodnje. Kjell Gruner, predsjednik i izvršni direktor Volkswagen Group of America, naglasio je važnost stabilnih uvjeta poslovanja: “Kad pogledate obujam ulaganja i vrijeme potrebno za izgradnju portfelja proizvoda i opskrbnih lanaca, stabilnost je presudna.”

Grad Split je tijekom ožujka isplatio uskrsnice za 4.724 korisnika, svaki je korisnik ostvario pravo na jednokratnu potporu od 70 eura, a za tu je namjenu iz gradskog proračuna izdvojeno 330.680 eura, izvijestili su u četvrtak iz splitske gradske uprave.

prijavite se

U Hrvatskoj se traže statisti za snimanje britanske serije: Evo koje uvjete trebate ispunjavati

Najveći dio sredstava, 199.570 eura, usmjeren je umirovljenicima koji ostvaruju pravo na potporu u sklopu projekta „Moj zlatni Split“.

Za njegovatelje koji primaju potporu od Grada osigurano je 12.950 eura, dok je korisnicima inkluzivnog dodatka Hrvatskog zavoda za socijalni rad isplaćeno 75.530 eura.

Za korisnike zajamčene minimalne naknade koji primaju i naknadu za troškove ogrjeva osigurano je 35.420 eura, dok je socijalno ugroženim učenicima i studentima, korisnicima gradskih potpora i stipendija, isplaćeno ukupno 7.210 eura.

Uskrsnice su isplaćene izravno na račune korisnika, čime Grad Split nastavlja pružati podršku najranjivijim skupinama svojih građana.

Kad europski povjerenik građanima poruči da manje voze i rade od kuće jer se ne zna kad će završiti energetska kriza izazvana američko-izraelskim udarima na Iran, onda više ne govorimo samo o tržišnom poremećaju. Govorimo o političkom poniženju Europe.

Dan Jørgensen ovaj je tjedan članicama poručio da se pripreme za dulji poremećaj energetskih tržišta, a Bruxelles ponovno razmatra dio kriznih mjera iz 2022. Europske cijene plina su od početka rata skočile više od 70 posto pa Međunarodna agencija za energiju preporučuje manje kuhajte na plin. Teško je zamisliti precizniju sliku kontinenta koji živi s posljedicama tuđih odluka, a i dalje govori o vlastitom suverenitetu.

Cijela epoha posljedica

Donald Trump Europi ne donosi samo rat, carine ili nervozu. Donosi joj trenutak istine. I to je možda najneugodniji dio cijele ove priče. Jer problem nije više u tome što je američki predsjednik glasan, sirov i politički opasan. O tome se već dovoljno pisalo. Problem je u tome što svaki njegov novi potez Europi zapravo postavlja isto pitanje: imate li kičmu? Europa uporno odgovara onim svojim birokratski sterilnim refleksom: zabrinutost, oprez, koordinacija, konzultacije. Ukratko, sve osim karaktera.

Kad Trump dovodi u pitanje NATO i poručuje da SAD “ne mora biti ondje” za Savez, to više nije usputna provokacija za američke televizije. To je otvorena poruka da savez vrijedi dok je koristan i dok ga Washington želi tretirati kao ulaganje, a ne obvezu. Trump je javno relativizirao američku prisutnost u NATO-u, a već nekoliko dana poslije Pentagon je odbio reafirmirati kolektivnu obranu i poručio da je to “na Trumpu”, a to više nije ekscentričnost. Amerika je pod Trumpom neugodna i to je politička metoda. Europa već desetljećima pristaje na odnos u kojem Washington povlači velike poteze, a europske prijestolnice poslije saniraju političke, sigurnosne i ekonomske posljedice.

To je neugodna istina koju europski lideri pokušavaju zamagliti velikim riječima o vrijednostima, partnerstvu i povijesnoj odgovornosti. U praksi je priča mnogo prozaičnija. Amerika napadne Irak, a Europa poslije živi s kaosom koji je pomogao otvoriti prostor za ISIS, s valovima migracija, s unutarnjom političkom polarizacijom i s terorističkim posljedicama na vlastitom tlu. To nije fusnota, to je cijela jedna epoha posljedica.

Onda dolazi dugi niz godina pogoršanja odnosa s Rusijom. Da budemo jasni, ništa od toga ne opravdava Putinovu agresiju na Ukrajinu. Ni najmanje. Ali ozbiljna analiza i politički PR nisu ista stvar. Moskva je širenje NATO-a i guranje prema svojim “crvenim linijama” godinama koristila kao temelj vlastite sigurnosne naracije. To nije obrana Kremlja. To je samo podsjetnik da se europski sigurnosni prostor nije raspao u jednom jutru, nego se kvario godinama, u odnosu u kojem je Amerika vodila glavnu riječ, a Europa uglavnom kimala glavom i kasnije glumila moralnu superiornost. I sada smo opet na istom mjestu.

Amerika ulazi u novi rat, Europa dobiva novu energetsku nervozu, nove podjele, nove dileme oko baza, preleta, legitimnosti i političkog identiteta. Francuska, Italija i Španjolska odbile su ili ograničile dio američkih vojnih operacija povezanih s ratom protiv Irana. Njemačka, pak, i dalje dopušta Ramstein, ali istodobno kancelar Merz javno govori da sumnja u ciljeve rata, a njemački predsjednik Steinmeier ga naziva katastrofalnom pogreškom i dubokom pukotinom u transatlantskim odnosima. To nije više salonsko gunđanje. To je trenutak u kojem čak i Njemačka počinje naglas govoriti ono što je Europa dugo šaptala: da američko vodstvo nije samo zaštita, nego i rizik.

Sila koja proizvodi glavobolje

I tu ponovno dolazimo do pitanja kojeg se europski političari boje jer je za njih neukusno, grubo, a zapravo nema PR celofana u koji bi zamotali odgovor: gdje vam je kičma? Nije više dovoljno glumiti sablazan nad Trumpom. To je poza koja ništa ne košta. Pravo pitanje je što Europa kani učiniti s činjenicom da desetljećima živimo u odnosu ovisnosti u kojem Amerika ne samo da navodno čuva kontinent, nego ga i redovito uvlači u posljedice vlastitih odluka. I onda, kad sve eksplodira, europski lideri opet zvuče kao ljudi koji su duboko razočarani lošim ponašanjem partnera, ali još nisu sigurni smiju li mu to reći u lice.

Možemo se praviti da je cijela priča počela s Donaldom Trumpom, ali nije. On je tek najglasniji, najvulgarniji i zapravo najiskreniji simptom odnosa koji je već dugo nezdrav. Zato Trump za Europu nije samo neugodan saveznik, on je test njezine političke punoljetnosti. Naravno da ne treba odjednom prekinuti savez s Amerikom. To bi bilo djetinjasto i politički infantilno. Međutim, Europa mora odgovoriti na pitanje koje je godinama gurala pod tepih: može li kontinent koji se stalno poziva na suverenitet uopće biti politički vjerodostojan ako ovisi o sili koja mu istodobno proizvodi dobar dio sigurnosnih, energetskih i političkih glavobolja?

Ako europski lideri ni sada ne mogu pokazati nešto što nalikuje političkoj kičmi, onda bi bilo poštenije da prestanu držati govore o europskoj snazi. Neka kažu iskreno ono što stvarno živimo: da Amerika i dalje piše scenarije i donosi odluke, a mi ćemo birati između rada od kuće, kuhala na plin i vožnji par-nepar. Znam, ne zvuči elegantno, ali istina rijetko dolazi u diplomatskom pakiranju.

Isporuke ruskog plina u Europu plinovodom TurkStream poskočile su u ožujku, izračunale su ruske novinske agencije TASS i Interfax na temelju podataka europske mreže operatera ENTSOG, signalizirajući val potražnje zbog niskih temperatura i poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka.

prijavite se

U Hrvatskoj se traže statisti za snimanje britanske serije: Evo koje uvjete trebate ispunjavati

Isporuke europskim ogrankom Turkstreama porasle su u ožujku za 21 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, na 1,7 milijardi prostornih metara, pokazuju izračuni TASS-a i Interfaxa.

U odnosu na veljaču uvećane su za 12 posto, izračunale su ruske novinske agencije na temelju podataka ENTSOG-a.

Prosječno je u ožujku na tržišta južne i jugoistočne Europe otpremano 55 milijuna prostornih metara plina dnevno, što znači da je iskorišteno bilo 97 posto njegovog kapaciteta.

U prvom tromjesečju europski ogranak Turkstreama isporučio je ukupno 4,96 milijardi prostornih metara plina, za 10 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Otkad je početkom 2025. godine Gazprom zbog isteka ugovora obustavio transport plina kroz Ukrajinu, TurkStream je jedini aktivni cjevovod kojim ruski plin stiže u Europu.

Kapacitet je plinovoda transport 31,5 milijardi kubika plina godišnje.

U 2025. godini Turkstreamom je u Europu stigla 18,1 milijarda ruskog plina, za 8,3 posto više nego u 2024. Rusija je blago povećala i isporuke u Tursku, na 21,2 milijarde kubika, uz napomenu novinske agencije TASS da ruski plin stiže u Tursku preko Crnog mora i cjevovodom Blue Stream.

U posljednje vrijeme računi za struju su osjetno porasli zbog kombinacije novih pravila obračuna, promjena u tarifama te sve šira primjena pametnih brojila koja bilježe stvarnu potrošnju. Kako bi pomogla kućanstvima, Vlada je odredila novu cijenu struje.

IZ HEP-a poručuju da sve veći broj kućanstava danas koristi pametna brojila koja omogućuju točno očitanje potrošnje, umjesto dosadašnjih procjena, što znači da računi sada preciznije odražavaju stvarnu potrošnju električne energije, što u nekim slučajevima dovodi do viših iznosa nego ranije, piše N1.

Uz to, od početka godine primjenjuju se i nove tarife za prijenos i distribuciju, a potrošnja koja prelazi 3000 kWh u razdoblju od šest mjeseci naplaćuje se 35 posto skuplje. Takav model posebno pogađa kućanstva s većom potrošnjom, osobito tijekom zimskih mjeseci.

Nove cijene

Iz HEP-a pojašnjavaju da se viša cijena ne odnosi na ukupnu potrošnju, već isključivo na dio koji prelazi zadani prag.

Primjerice, ako kućanstvo potroši 3500 kWh, skuplje će platiti samo 500 kWh iznad limita.

Kako bi se ublažio financijski udar na građane, Vlada je donijela Uredbu o izmjenama Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN 29/2026), kojom se ograničenje cijena električne energije produljuje do 30. rujna 2026. godine.

Prema toj uredbi, za kućanstva su određene cijene radne energije: jedinstvena tarifa iznosi 0,091324 eura po kilovatsatu, viša tarifa 0,097189 eura, a niža 0,047688 eura po kWh. Te cijene vrijede za potrošnju do 3000 kWh unutar šest mjeseci, odnosno u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna 2026.

Kako se formira cijena

Korisnici čija brojila nisu dostupna za daljinsko očitanje dužni su dostaviti stanje na dan 1. travnja kako bi se potrošnja pravilno obračunala.

Očitanje je moguće poslati putem aplikacije Moja mreža, besplatnog telefonskog broja 0800 0555, putem Vibera ili SMS-a na broj 811551, kontaktiranjem distribucijskog područja ili dolaskom u poslovnicu.

Ako korisnici to ne učine, račun će se formirati na temelju procjene dosadašnje potrošnje. Građanima se savjetuje da provjere temelji li se njihov račun na stvarnom očitanju ili procjeni, da pokušaju ravnomjernije rasporediti potrošnju kako ne bi prelazili zadani prag te da u slučaju sumnje u točnost računa podnesu prigovor HEP-u.

U sklopu niza najavljenih radova na zagrebačkim prometnicama nalazi se i rekonstrukcija tramvajske pruge u Ulici kralja Zvonimira. Radovi će se izvoditi u dvije faze, piše Zagreb.info

postoje i iznimke

Velika promjena za vozače: Od danas na snagu stupa novo pravilo

Prva faza odnosi se na rekonstrukciju tramvajske pruge, a druga na zamjenu skretnice na križanju Ulice kralja Zvonimira i Ulice Pavla Šubića. Tako će se od 15. lipnja do 7. rujna radovi obavljati na lokaciji od Trga žrtava fašizma do Heinzelove ulice, a od 1. srpnja do 15. kolovoza na raskrižju Zvonimirova-Šubićeva.

Obnova pruge

Svrha ovih radova, koji će neupitno utjecati na protočnost prometa u tom dijelu grada, je obnova dotrajale pruge, poboljšanje sigurnosti i kvalitete prometa, kazuju iz Grada.

Konkretno, radit će se raskopavanje i demontaža postojećih elemenata, iskop i izvedba betonske ploče, montaža tračnica i armiranobetonskih ploča te završni radovi s tucanikom.

Tijekom izvođenja radova na križanju Zvonimirove i Šubićeve bit će uspostavljena privremena regulacija prometa.

Sigurnija vožnja

“Posljednji radovi na ovoj dionici izvedeni su 1996. godine, a pojedini dijelovi još 1991. Obnova je nužna kako bi se osigurala dugoročna stabilnost pruge, veća sigurnost prometa i pouzdanije funkcioniranje tramvajskog sustava.

obavijest klijentima

Banke klijentima poslale važnu obavijest: Preporuka je da naloge izvršite najkasnije do 2. travnja

Koristi za građane su višestruke: sigurnija vožnja tramvajem, olakšani prelasci za pješake, sigurniji i ugodniji prelasci automobilom preko pruge, kao i manje kvarova i potreba za popravcima, a ukoliko do njih dođe, radovi se izvode brže i jednostavnije, najčešće bez potrebe za obustavom prometa”, kazuju iz Grada.

Svemirska tvrtka Elona Muska, SpaceX, povjerljivo je podnijela zahtjev Američkoj komisiji za vrijednosne papire (SEC) za izlazak na burzu, ciljajući na valuaciju od 1,75 bilijuna dolara. Spajanjem s Muskovom tvrtkom za umjetnu inteligenciju xAI, ovaj IPO mogao bi postati najveći u povijesti i učiniti Muska prvim službenim bilijunašem, piše Daily Mail.

Raketna tvrtka SpaceX službeno je 1. travnja 2026. podnijela povjerljivi zahtjev za IPO, s ciljem prikupljanja između 75 i 80 milijardi dolara. Ako uspije, nadmašit će rekord Saudi Aramca iz 2019. godine koji je prikupio 25,6 milijardi dolara. Očekuje se da će se izlazak na burzu održati na Nasdaqu već u lipnju, uz ogroman interes institucionalnih i malih ulagača.

Sporne objave

Jedan tvit mogao bi Muska stajati milijarde dolara

Vrtoglava valuacija od 1,75 bilijuna dolara rezultat je spajanja sa Muskovom tvrtkom za umjetnu inteligenciju xAI, provedene u veljači 2026. godine. Spajanje je SpaceX-u dalo status tehnološkog giganta koji se proteže od svemira do razvoja napredne umjetne inteligencije. Privatna vrijednost tvrtke trenutno iznosi 1,25 bilijuna dolara, što je jasan signal investitorima da SpaceX više nije samo svemirska kompanija.

Glavni financijski motor povijesnog IPO-a je satelitski internetski sustav Starlink. S više od 10 milijuna pretplatnika širom svijeta, Starlink je u 2025. ostvario prihod od 12,3 milijarde dolara, što čini 70% ukupnih prihoda SpaceX-a. Starlink se pokazao ključnim ne samo za globalnu internetsku povezanost, već i kao strateški alat u ratnim zonama i regijama s ograničenim pristupom informacijama.

Muskove ambicije daleko nadilaze postojeće poslovanje. Planira lansiranje AI podatkovnih centara u Zemljinu orbitu koristeći rakete Starship, napajane solarnom energijom, kako bi se smanjila potrošnja energije i problemi hlađenja koji muče AI industriju. Dugoročni ciljevi uključuju povratak ljudi na Mjesec i istraživanje Marsa, čime SpaceX postaje predvodnik nove svemirske ere.

Osim komercijalnih projekata, SpaceX se strateški pozicionira i kao partner američke vlade kroz razvoj sustava protuzračne i raketne obrane Golden Dome. Investitori vide državne ugovore kao jamstvo stabilnih prihoda. Kako bi privukao širu publiku, Musk planira dodijeliti do 30% dionica malim ulagačima, znatno više nego što je uobičajeno u velikim IPO-ima.

Izlazak SpaceX-a na burzu predvodi val tehnoloških IPO-a u 2026., uključujući debije AI kompanija poput OpenAI-ja i Anthropica. Ako IPO uspije, Elon Musk, s vlasničkim udjelom od 43% u spojenoj tvrtki, postat će prvi svjetski bilijunaš.

NASA je u četvrtak lansirala misiju Artemis II, prvi let s ljudskom posadom prema Mjesecu nakon više od pola stoljeća, u sklopu koje su četiri astronauta poletjela iz Floride na desetodnevno putovanje oko Mjeseca.

prijavite se

U Hrvatskoj se traže statisti za snimanje britanske serije: Evo koje uvjete trebate ispunjavati

Raketa Space Launch System (SLS) s kapsulom Orion poletjela je iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, s posadom od troje američkih astronauta i jednog Kanađanina: Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen.

Misija će astronautima omogućiti da testiraju Orion u uvjetima stvarnog svemira, uključujući ručno upravljanje i manevriranje u orbiti, kao i izvođenje niza znanstvenih i tehničkih eksperimenata.

Artemis II predstavlja prvi ljudski let u sklopu programa Artemis, koji je pokrenut 2017. godine s ciljem uspostave dugoročne prisutnosti ljudi na Mjesecu i pripreme za buduće misije na Mars.

Program nasljeđuje misije Apollo, čija je posljednja, Apollo 17, završila u prosincu 1972., ostavljajući više od pola stoljeća praznine u ljudskim misijama na Mjesecu.

Astronauti će tijekom misije orbitirati oko Mjeseca bez slijetanja, preletjeti njegovu dalju stranu i prikupiti podatke koji će pomoći u planiranju Artemis IV, prve misije s posadom koja će sletjeti na lunarni površinski pol.

Povratak na Zemlju planiran je uz “putanju slobodnog povratka”, koristeći Mjesečevu gravitaciju za povratak bez dodatnog pogona, a završetak misije očekuje se nakon desetak dana u Tihom oceanu.

A uoči polaska na put mnogi su na društvenim mrežama vidjeli posadu kako je uživala u kratkoj partiji karata. Posada je morala ispuniti jedan neobičan, ali desetljećima star ritual kako bi osigurala sreću.

U svom obrazloženju NASA navodi:

“Prema dugogodišnjoj tradiciji svemirskih letova, NASA-ine posade odigraju partiju karata prije odlaska, sve dok zapovjednik, u ovom slučaju astronaut Reid Wiseman, ne izgubi.

Nadamo se kako je zapovjednik gubitkom na kartama ‘potrošio’ svu svoju lošu sreću, čime misiji ostaje samo dobra sreća”.

Stručnjaci za zrakoplovnu psihologiju ističu da ovakvi rituali, iako praznovjerni, imaju važnu ulogu u smanjenju stresa i jačanju kohezije tima u trenucima ekstremnog pritiska, pružajući osjećaj rutine i kontrole.

Bez više od 110.000 eura ostao je 58-godišnji muškarac nakon što je putem oglasa na društvenoj mreži ušao u lažno ulaganje i trgovanje dionicama, izvijestila je u četvrtak krapinsko-zagorska policija koja upozorava na sve češće investicijske prijevare.

prijavite se

U Hrvatskoj se traže statisti za snimanje britanske serije: Evo koje uvjete trebate ispunjavati

Prema prijavi, 58-godišnjak je u rujnu 2025. putem društvene mreže pronašao oglas koji je nudio ulaganje i trgovanje dionicama, nakon čega je u obrazac upisao osobne podatke i broj mobitela. Uslijedili su telefonski pozivi više nepoznatih osoba koje su mu nudile trgovanje uz obećanja o zaradi.

Muškarac je potom u više navrata, do ožujka ove godine, uplatio novac na više bankovnih računa dostavljenih putem mobilne aplikacije, pri čemu je ukupno uplatio iznos veći od 110.000 eura. Dobit mu nije isplaćena, niti mu je vraćen uloženi novac, a osobe koje su ga kontaktirale prestale su se javljati.

Policija upozorava građane na oprez zbog učestalih investicijskih prijevara te ističe kako je prije ulaganja nužno dobro se informirati o rizicima i koristiti isključivo provjerena i registrirana investicijska društva, uz izbjegavanje tvrtki sa sjedištem u inozemstvu za koje nema pouzdanih podataka.

Kao znakove moguće prijevare navode situacije u kojima se obećava brza i sigurna zarada, stvara pritisak da se ponuda odmah prihvati ili se tvrdi da je riječ o ograničenoj i ekskluzivnoj prilici. Sumnju trebaju pobuditi i učestali neočekivani pozivi, nagovaranje na ulaganje bez iskustva te nedostatak jasnih kontakata na platformama za trgovanje, kao i pozivi s inozemnih brojeva na koje nije moguće uzvratiti.

Dok se posljednji veliki međunarodni sporazumi o kontroli nuklearnog naoružanja urušavaju, Kina provodi najveću tajnu modernizaciju svojih nuklearnih kapaciteta u posljednjih nekoliko desetljeća.

prijavite se

U Hrvatskoj se traže statisti za snimanje britanske serije: Evo koje uvjete trebate ispunjavati

Prema ekskluzivnoj istrazi CNN-a satelitske snimke i kineski vladini dokumenti otkrivaju masovnu izgradnju i proširenje ključnih postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja u provinciji Sichuan.

Sve je počelo 2022. godine kada su tri seljaka iz Sichuana napisala pismo lokalnim vlastima pitajući zašto im se oduzima zemlja i ruše kuće. Odgovor je bio da je to državna tajna, prenosi Večernji list.

Tri godine kasnije, satelitske snimke pokazuju da su njihova sela, Baitu i Dashan, potpuno sravnjena sa zemljom. Na njihovu mjestu izgrađeni su novi objekti koji podržavaju neke od najvažnijih kineskih nuklearnih postrojenja.

Glavni fokus istrage je Site 906 u okrugu Zitong. Na lokaciji koja je CIA-i poznata već desetljećima izgrađena je golema kupola neobičnog oblika, a odgovara veličini 13 teniskih terena. Objekt je okružen betonsko-čeličnom konstrukcijom, radijacijskim monitorima, protueksplozijskim vratima i sustavom cijevi koji vodi do visokog ventilacijskog dimnjaka.

Stručnjaci koje je CNN konzultirao među njima Jeffrey Lewis s Middlebury Collegea) ističu da su ove karakteristike dizajnirane kako bi zadržale visoko radioaktivne materijale poput urana i plutonija unutar kupole. “Riječ je o rekonfiguraciji cijelog kompleksa. Ovo postrojenje je središnje i simbolizira sve promjene i na kraju će imati znatno veći kapacitet proizvodnje”, kaže Lewis.

Uz kupolu je izgrađen i tunel koji ulazi duboko u planinu, a cijelo područje okruženo je s tri sloja sigurnosnih ograda. Obnovljene su i ceste te željeznički pretovarni punkt u obližnjem gradu Jiangyou, što ukazuje na sveobuhvatnu revitalizaciju mreže nuklearnih baza u dolinama oko Zitonga.

Drugo ključno postrojenje, Site 931, prošireno je na račun sela Baitu i Dashan. U obližnjem ‘Science Cityju’ jugozapadno od Zitong, koji se smatra „mozgom“ kineskog nuklearnog programa, srušeno je više od 600 zgrada 2022. godine kako bi se napravilo mjesta za nova istraživačka središta Kineske akademije za inženjerstvo fizike (CAEP).

Prema procjenama Pentagona, Kina je trenutačno najbrži proizvođač nuklearnog oružja na svijetu. Posjeduje više od 600 bojevih glava. Iako još uvijek značajno zaostaje za Sjedinjenim Državama i Rusijom, tempo modernizacije je dramatičan.

Američka obavještajna služba procjenjuje da Peking testira novu generaciju bojevih glava, a u veljači je američki podtajnik za kontrolu naoružanja Thomas DiNanno optužio Kinu da krši zabranu eksplozivnih nuklearnih testova.

Kinesko ministarstvo obrane i ministarstvo vanjskih poslova odbili su komentirati nalaze CNN-a. Glasnogovornik ministarstva obrane Jiang Bin poručio je da Kina ‘slijedi politiku samoobrane’ i da nikad prva neće upotrijebiti nuklearno oružje. No stručnjaci poput Rennyja Babiarza i Deckera Eveletha upozoravaju da neobični dizajni novih objekata ukazuju na potpunu tehnološku modernizaciju sustava.

Ova otkrića dolaze u trenutku kada je istekao posljednji veliki sporazum o smanjenju strateškog naoružanja između SAD-a i Rusije. Donald Trump sljedećeg mjeseca putuje u Peking gdje se očekuje da će pokušati pokrenuti pregovore o novom sporazumu koji bi uključio i Kinu. Međutim, satelitski dokazi sugeriraju da Peking zasad ne usporava.

Analitičari upozoravaju da bi ovo moglo dovesti do nove, utrke u naoružanju (SAD–Rusija–Kina) te da Kina jača nuklearni arsenal kako bi odvratila eventualnu zapadnu intervenciju u slučaju sukoba oko Tajvana. CNN-ova istraga temelji se na satelitskim snimkama kompanije Airbus od 2019. do 2025. godine, kineskim vladinim dokumentima i intervjuima s vodećim svjetskim stručnjacima za nuklearno naoružanje.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca zbog rata između SAD-a, Izraela i Irana prepolovilo je globalnu opskrbu naftom, a avioprijevoznici se suočavaju paradoksom koji bi mogao preoblikovati industriju kakvu poznajemo – Hormuški tjesnac postao je ključna točka svjetske energetske krize.

Cijena mlaznog goriva u veljači je iznosila oko 96 dolara po barelu. Do 20. ožujka skočila je na 197 dolara – više nego dvostruko u samo mjesec dana, što potvrđuje snažan rast mlaznog goriva.

rastu cijene

Cijene goriva opet rastu? Stigle procjene bez intervencije Vlade

Taj skok izravno se pretvara u goleme troškove: punjenje aviona Boeing 737-800 koje je 27. veljače stajalo oko 17.000 dolara, tjedan dana poslije koštalo je više od 27.000 dolara, snažno povećavajući operativne troškove.

Prema Business Insideru, dvadeset najvećih aviokompanija izgubilo je oko 53 milijarde dolara tržišne vrijednosti od početka rata, što pokazuje razmjere tržišnih gubitaka.

Prije nego što je sukob počeo, zrakoplovna industrija predviđala je rekordne profite od 41 milijarde dolara u ovoj godini, ali rat je promijenio očekivanja i ugrozio profitabilnost sektora.

Izvršni direktor United Airlinesa Scott Kirby najavio je otkazivanje oko pet posto planiranih letova u prvoj fazi, što označava početak smanjenja kapaciteta.

„Stvarnost je takva da su cijene mlaznog goriva više nego udvostručene u posljednja tri tjedna, a ne znamo kako će se sve razvijati”, napisao je zaposlenicima, upozoravajući na rastuću neizvjesnost tržišta.

Savršena oluja

Rigas Doganis, predsjednik Airline Management Groupa kaže kako se boji da mnoge tvrtke neće moći izdržati situaciju, upozoravajući na moguću industrijsku krizu.

„Aviokompanije se suočavaju s egzistencijalnim izazovom. Morat će snižavati cijene kako bi potaknule slabljenje potražnje, dok ih viši troškovi goriva guraju prema povećanju cijena – savršena tržišna dilema.”

Analitičari Deutsche Banke idu još dalje i upozoravaju da bi bez olakšanja aviokompanije mogle prizemljiti tisuće zrakoplova, što bi izazvalo globalni zračni poremećaj.

Nije samo pitanje cijene već i fizičke dostupnosti goriva. Patrick Pouyanne iz TotalEnergiesa upozorio je da se nestašice već šire prema Europi, naglašavajući rizik od nestašice goriva.

Za europske putnike koji planiraju ljetovanje, poruke su zabrinjavajuće jer industrija ulazi u razdoblje velike sezonske neizvjesnosti.

Kenton Jarvis, izvršni direktor EasyJeta, upozorio je da nitko ne može predvidjeti stanje za nekoliko tjedana unaprijed, što dodatno povećava rizik putovanja.

Skuplje karte

Analitička tvrtka OAG objavila je kako su globalne cijene karata u prva dva mjeseca 2026. već 24 posto više nego ranije, potvrđujući trend poskupljenja letova.

Na popularnim turističkim rutama putnici mogu očekivati povećanje cijena od 10 do 20 posto, posebno kod kasnih rezervacija, što pogađa turističku potražnju.

Američki predsjednik Donald Trump poručio je saveznicima da zbog situacije u tjesnacu ne mogu računati na opskrbu gorivom, dodatno zaoštravajući energetski pritisak.

Europski odgovori su neujednačeni, a mnoge države pokušavaju ublažiti udar kroz subvencije i porezne mjere, tražeći model državne intervencije.

EU trenutno razmatra šire mjere za energetsku krizu, ali one zasad nisu posebno prilagođene aviokompanijama, što otvara pitanje europske strategije.

Europska komisija signalizirala je državama članicama pripremu za dugotrajne poremećaje i moguće povratke kriznih mjera iz 2022., u kontekstu energetske sigurnosti.

Energetski povjerenik Dan Jorgensen predložio je da Europljani manje putuju kako bi se smanjila potrošnja goriva, što je izazvalo raspravu o ograničavanju putovanja.

Zrakoplovna industrija preživjela je naftne krize 1970-ih, 11. rujna i pandemiju, ali sada se suočava s drukčijim izazovom – strukturnom krizom.

Ova kriza razlikuje se po razmjeru i složenosti jer su istodobno pogođene rute, energija i potražnja, stvarajući globalni transportni šok.

Za europskog turista koji planira odlazak na ljetovanje avionom poruka je jasna – karte će biti skuplje, letova manje, a kraj neizvjesnosti još uvijek nije na vidiku.

Gradnja tramvajske pruge u Sarajevskoj ulici u Zagrebu vidljivo je ušla u novu, intenzivniju fazu, a najnovije snimke iz zraka najbolje pokazuju razmjere zahvata koji se odvija na terenu.

Radovi su u punom zamahu, duž trase u Sarajevskoj raspoređeni su strojevi, provode se opsežni iskopi, a na pojedinim dionicama već se nazire budući izgled prometnice.

Riječ je o jednom od važnijih infrastrukturnih projekata u južnom dijelu grada, kojim se želi unaprijediti javni prijevoz i dodatno povezati Novi Zagreb s ostatkom metropole.

Nova tramvajska pruga trebala bi donijeti bržu i pouzdaniju vezu za stanovnike tog dijela grada, ali i smanjiti prometna opterećenja na postojećim cestama.

Snimke iz zraka otkrivaju jasno trasiranu rutu, ali i dinamiku radova koji se paralelno odvijaju na više lokacija. Dok se na nekim dijelovima već oblikuje podloga za buduće tračnice, na drugima su u tijeku pripremni zahvati poput uklanjanja postojeće infrastrukture i uređenja terena.

Prema dosadašnjim najavama, tramvajska pruga u Sarajevskoj trebala bi biti dovršena i puštena u promet tijekom 2025. godine, iako točan datum početka vožnje zasad nije preciziran.

Projekt u Sarajevskoj dio je šireg plana modernizacije zagrebačke prometne mreže, a s obzirom na trenutačni tempo radova, jasno je da se ulazi u jednu od ključnih faza njegove realizacije.

Vozače bi sljedeći utorak mogle dočekati nove cijene goriva i to još jednom više nego prethodnog tjedna. Bez intervencija Vlade, Eurosuper 95 bi poskupio za 4 centa, eurodizel za 13, a plavi dizel za 14 centi, objavio je Dnevnik.hr. Tek se čeka odluka Vlade o tome hoće li i koliko intervenirati u cijene od sljedećeg tjedna.

Vlada je u međuvremenu na sjednici donijela odluku da na tržište pusti određene količine dizela iz strateških robnih zaliha, a konačne cijene koje će vrijediti od utorka tek treba objaviti.

Vozači već kalkuliraju

Vijesti o mogućem poskupljenju natjerale su vozače da pažljivije planiraju točenje goriva, a mnogi su već prisiljeni na štednju.

“Moram voziti”, kaže taksist Stjepo iz Dubrovnika, objašnjavajući da mu posao ovisi o automobilu i dnevnom prometu.

“Ne znam nikakve trikove. Treba voziti sporije, gorivo je skupo, ceste nisu dobre i to je to”, rekao je Nikša iz Dubrovnika.

Umirovljenik Mirko ističe kako će zbog cijena morati smanjiti vožnju. “Manje trošim, u mirovini sam. Manje ću trošiti na gorivo, manje ću voziti”, zaključio je.

Lokacije strateških rezervi su tajna

Kako bi ublažila cjenovni udar, Vlada će intervenirati otpuštanjem dizela iz državnih zaliha. Međutim, ministar gospodarstva nije želio otkriti o kojim se količinama radi, kao ni gdje se strateške rezerve nafte nalaze. Naglasio je da su te informacije tajne jer se radi o pitanju nacionalne sigurnosti.

Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je povećana proizvodnja rajčice i ostalog povrća – kupusa, bijeloga i crvenoga, paprike, cikle, salate itd., a pala proizvodnja jabuka, šljiva, mrkve, mahuna, luka te još nekih kultura, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

prijavite se

U Hrvatskoj se traže statisti za snimanje britanske serije: Evo koje uvjete trebate ispunjavati

U skupini povrća, voća i grožđa, proizvodnja rajčice u 2025. u usporedbi s 2024. povećala se najviše, za 28.451 tonu ili za 60,9 posto, na ukupno 75.135 tona.

Povećana je i proizvodnja kupusa, bijeloga i crvenoga, za 9.708 tona ili 34,7 posto, na 37.663 tone, paprike, za 2.717 tona ili 20,6 posto, na 15.931 tonu, cikle, za 1.646 tona ili 48,6 posto, na 5.036 tona.

Proizvodnja salate je povećana za 825 tona ili 11,3 posto, na 8.131 tonu, cvjetače i brokule, za 415 tona ili 16,7 posto, na 2.898 tona i poriluka, za 174 tone ili 9,8 posto, na 1.943 tone. Rast proizvodnje zabilježen je i kod mandarina, za 15.976 tona ili 52,1 posto, na 46.651 tonu i jagoda, za 211 tona ili 10,1 posto, na 2.299 tona.

Također je povećana proizvodnja grožđa, za 23.237 tona ili 23,6 posto, na 121.499 tona.

Maslina je lani proizvedeno 33.732 tone, što je pad od 38 posto u odnosu na godinu prije.

Proizvodnja jabuka pala za 12,6 posto

Podaci DZS-a pokazuju da se u 2025. u usporedbi s 2024. proizvodnja jabuka smanjila za 8. 745 tona ili 12,6 posto, na 60.832 tone.

Smanjena je i proizvodnja ostalog voća – šljiva, za 4.825 tona ili 42,1 posto, na 6.626 tona, višanja, za 3.837 tona ili 55,8 posto, na 3.035 tona, bresaka i nektarina, za 975 tona ili 28 posto, na 2.509 tona, krušaka, za 826 tona ili 30,3 posto, na 1.901 tonu.

Pala je i proizvodnja lješnjaka, za 810 tona ili 24,2 posto, na 2.538 tona, trešanja, za 488 tona ili 32,8 posto, na 1.001 tonu, marelica, za 394 tone ili 44,8 posto, na 486 tona, smokava, za 255 tona, oraha, za 145 tona.

Pad proizvodnje zabilježen je i kod graška, za svježe zrno i mahune, za 4.065 tona, ili 76,7 posto, na 1.233 tone, mrkve, za 1.831 tonu ili 13,6 posto, na 11.616 tona, lubenica, za 1.528 tona ili 5,2 posto, na 27.812 tone, dinja, za 1.503 tone ili 33,6 posto, na 2.970 tona, luka i češnjaka, za 541 tonu ili 2,6 posto, na 20.016 tona, graha, za svježe zrno i mahuna, za 710 tona ili 26,5 posto, na 1.969 tona, te krastavca i kornišona, za 531 tonu ili 6,6 posto, na 7.533 tone.

Iz DZS-a napominju kako će konačni podaci o proizvodnji voća, povrća i grožđa biti dostupni 18. svibnja.

Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica oštro pale jer se, nakon govora predsjednika SAD-a Trumpa o ratu s Iranom, ulagači plaše eskalacije krize na Bliskom istoku.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,2 posto, izgubivši dio dobitaka od prethodnog dana.

domino efekt

Aviokompanije upozoravaju: Cijene karata odletjet će u nebo

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,60 posto, na 10.305 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,54 posto, na 22.940 bodova, a pariški CAC 1,21 posto, na 7.885 bodova.

Oštro pale i azijske burze

I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu više od 1,5 posto.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,8 i 4,5 posto.

Na samom početku trgovanja ti su indeksi porasli jer je ulagače ohrabrio jučerašnji rast Wall Streeta drugi dan zaredom.

No, nakon Trumpovog obraćanja naciji cijene su dionica oštro pale jer nije jasno kada će rat SAD-a i Izraela protiv Irana biti završen.

Zbog toga su trenutno u minusu i američki terminski burzovni indeksi, više od 1 posto, pa se očekuje pad Wall Streeta na početku današnjeg trgovanja, ako se u međuvremenu nešto ne promijeni.

Tržište ponovno u defanzivi

Nakon što su u utorak svjetske burze snažno porasle, zahvaljujući Trumpovoj poruci da bi SAD mogao završiti svoju vojnu operaciju protiv Irana u roku od dva do tri tjedna, danas opet nije jasno što zapravo američki predsjednik poručuje.

U obraćanju naciji Trump je jutros istaknuo da je američka vojska uništila iransku mornaricu i zračne snage, ozbiljno oslabila nuklearni program Teherana te da Iran više ne predstavlja značajnu prijetnju. No, dodao je da će napadi na ciljeve u Iranu trajati još dva do tri tjedna i da bi vojska mogla intervenirati po potrebi, upozorivši da bi Iran mogao biti pogođen “izuzetno snažno” ako bude potrebno.

Neki dan je Trump govorio kako se vode vrlo dobri razgovori s iranskim vlastima i kako ga mole da prekine napade. Teheran je to demantirao.

Neki dan je kazao kako se njega ne tiče Hormuški tjesnac jer nije ključan za opskrbu SAD-a naftom, potom da nema mira dok se taj tjesnac sasvim ne otvori, pa onda da je to europski problem…

U utorak je kazao da bi rat mogao biti završen u dva do tri tjedna, a danas da bi u idućim tjednima mogli uslijediti najjači udari na Iran…

„Nakon Trumpovog govora rokovi za završetak rata nisu ništa jasniji, a tržište se tome nadalo. Dakle, udari na Iran mogli bi se nastaviti u iduća dva do tri tjedna, moguć je i kopneni napad, pa i napadi na iransku energetsku infrastrukturu… Nije čudo da je tržište ponovno u defanzivi”, objašnjava Jon Withaar, portfelj menadžer u tvrtki Pictet Asset Management.

Cijene nafte snažno porasle

Cijene su nafte, pak, snažno porasle jer Trump u obraćanju naciji nije naznačio hoće li se Hormuški tjesnac, ključan prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, uskoro otvoriti. Na londonskom je tržištu cijena barela skočila 6,6 posto, na 107,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,4 posto, na 106,65 dolara.

Nadzorni odbor Ine dao je suglasnost u utorak da se dioničarima isplati 168 milijuna eura dividende, odnosno 16,8 eura po dionici, od čega 151,2 milijuna iz lanjske neto dobiti, a ostatak iz dijela zadržanog profita iz 2024.

S obzirom na aktualnu cijenu dionica Ine od 492 eura, riječ je o dividendnom prinosu od 3,4 posto. Prošle godine Ina je isplatila 12 eura po dionici, ukupno 120 milijuna eura.

Dividenda i iz zadržane dobiti

Nadzorni odbor, navodi se u objavi iz Ine, dao je suglasnost na godišnji izvještaj Ina Grupe za 2025. godinu, kao i na prijedlog odluke o uporabi dobiti za 2025. i dijela zadržane dobiti iz poslovne godine 2024.

Ina je lani ostvarila 152,3 milijuna eura neto dobiti. Predlaže se da se dio neto dobiti, 1,08 milijuna eura raspodijeli u zakonske rezerve, a 151,22 milijuna preusmjeri za isplatu vlasnicima. Također, predlaže se da se iz dijela zadržane dobiti iz 2024. godine isplati 16,78 milijuna eura također kao dividenda. Tako će ukupno za dividendu biti isplaćeno 168 milijuna eura ili 16,8 eura po dionici, što je za 4,8 eura više nego godinu ranije. Mađarski Mol drži 49,08 posto dionica nacionalne naftne kompanije, u državnom vlasništvu je 44,84 posto dionica, dok je ostatak u rukama fondova.

Ina Grupa zaključila je 2025. s rastom ključnih financijskih pokazatelja i napretkom u svim poslovnim djelatnostima, uz nastavak snažnog investicijskog ciklusa i završnu fazu modernizacije Rafinerije nafte Rijeka, priopćili su iz Grupe.

Prema objavljenim rezultatima, neto prihod od prodaje dosegnuo je 3,84 milijarde eura, dok je CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosila 521 milijun eura, što je 11 posto više nego godinu ranije. Ukupna kapitalna ulaganja iznosila su 280 milijuna eura.

Kako je navedeno u priopćenju, rezultati djelatnosti Rafinerija i marketinga, uključujući usluge kupcima i maloprodaju, poboljšani su zahvaljujući većem obujmu prodaje i povoljnim tržišnim kretanjima. Prodane količine u maloprodaji porasle su tri posto, uz snažniju realizaciju na ključnim tržištima i pozitivan utjecaj turističke sezone. Rast je zabilježen i u segmentu ne-goriva, dok je CCS EBITDA ove djelatnosti dosegnula 284 milijuna eura. Pojednostavljeni slobodni novčani tok iznosio je 142 milijuna eura, više nego 2024., kada su ulaganja bila veća zbog obveznih remontnih aktivnosti u riječkoj rafineriji.

Kapitalna ulaganja u djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina povećana su za 26 posto te su u 2025. iznosila 123 milijuna eura, ponajviše usmjerena na projekte u Hrvatskoj.

Podsjetimo, Ina je ovoga tjedna s tvrtkom Vermilion Zagreb Exploration potpisala obvezujući sporazum o preuzimanju 60 posto udjela na kopnenom istražnom prostoru SAVA-07, čime će Ina postati nositelj 100-postotnog udjela na tom prostoru.

Investicije u proizvodnju

Ina je do potpisivanja sporazuma držala 40 posto udjela na istražnom prostoru SAVA-07, a nakon potpisivanja sporazuma preuzet će od Vermiliona preostalih 60 posto udjela i poziciju operatora. Odobrenje Vlade za zaključenje transakcije vrijedne oko 15 milijuna eura očekuje se sredinom ove godine. U aktivnosti istraživanja i proizvodnje u proteklih pet godina kompanija je uložila više od 491 milijun eura.

Proizvodnja nafte i plina ostala je stabilna u 2025. godini, uz podršku programa optimizacije proizvodnje, remonta bušotina te privođenja proizvodnji razradnih bušotina Jamarice 183 i IKA-A1, poručuju iz kompanije. Lani je Ina proizvela 588,25 milijuna kubičnih metara prirodnog plina i 463.685 tona nafte, uz prosječnu dnevnu proizvodnju veću od 21.400 barela ekvivalenta nafte. Proizvodnja se odvija na 39 naftnih i 27 plinskih polja, na kopnu i na moru.

Jutros su pažnju prolaznika na početku Ilice privukle reklame iz izloga nekadašnje Name i razbuktali nagađanja kakvo to iznenađenje pripremaju novi vlasnici.

prijavite se

U Hrvatskoj se traže statisti za snimanje britanske serije: Evo koje uvjete trebate ispunjavati

Duž izloga ispisane su poruke: “Bruuutola”, “Nemoj nikome reći”, “Nemrem vjerovat!”, “Kaj fakat?!!”, “Ne buš vjeroval…” i “Full dobro!!!”, uz središnji natpis “Šššššš…..šuška se šuška…”.

Nema sumnje kako je već sada kampanja izazvala pažnju Zagrepčana koji vjerojatno s nestrpljenjem čekaju otvaranje najprepoznatljivijeg trgovačkog prostora u glavnom gradu.

A zgradu Name u Ilici je kupila splitska tvrtka Izbor Šesti za 17,5 milijuna eura, ali ne i zgradu u Radićevoj, koja je ostala u vlasništvu tvrtke Nama d.d. u stečaju.

Novi se vlasnik ugovor obvezao preuzeti inventar, opremu i svu robu u zgradi. te nastaviti poslovanje. Također je dužan iduće dvije godine zadržati svih 140 zaposlenika.

„Ponosni smo što smo kao hrvatska tvrtka dobili mogućnost preuzimanja robne kuće koja je desetljećima jedan od najprepoznatljivijih simbola Zagreba, u samom srcu grada, u povijesnoj zgradi s kraja 19. stoljeća koja već generacijama oblikuje njegovu vizuru.

Robna kuća nije samo poslovni prostor – ona je dio identiteta Zagreba i zato želimo očuvati njezin dignitet, poštovati njezinu povijest i promišljeno graditi njezinu budućnost“, poručili su iz tvrtke Izbor šesti.

Prošlog mjeseca Nama je otvorila novu lokaciju u Radićevoj 1, gdje su kupcima dostupni odjeli ženske konfekcije, obuće i kožne galanterije.

Na Zagrebačkoj burzi u četvrtak očekuje se oprezno trgovanje jer su svjetske burze ponovno pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku, pa je moguća korekcija Crobexa, nakon jučerašnjeg rasta.

Crobex indeks porastao je jučer za 1,64 posto, na 3.857 bodova, dok je Crobex10 skočio za 2,06 posto, na 2.459 bodova.

indeksi u crvenom

Trumpove izjave unose neizvjesnost – azijske burze u padu

Pritom su porasli i svi sektorski indeksi, a najviše, 3,51 posto, Crobextransport.

Redovni promet dionicama iznosio je nešto više od dva milijuna eura, oko 450 tisuća eura manje nego dan prije.

„Snažan oporavak vodećih dioničkih indeksa, nakon četverodnevnog pada, i solidan promet, bila su glavna obilježja prvog dana travnja na Zagrebačkoj burzi”, ističe Boris Bakalić, broker u OTP banci.

Najveći promet, 492 tisuće eura, ostvaren je jučer dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena porasla 4,04 posto, na 38,6 eura.

Po likvidnosti je slijedila dionica Končara, s prometom od gotovo 311 tisuća eura, a poskupila je 1,91 posto, na 748 eura.

Znatniji promet imala je i dionica HPB-a, 217 tisuća eura, uz nepromijenjenu cijenu od 282 eura.

U fokusu investitora bila je i dionica AD Plastika kojom je protrgovano za 167 tisuća eura, a cijena joj je stagnirala na 23,8 eura.

Najveća dobitnica među likvidnijima bila je dionica Brodogradilišta Viktor Lenac s rastom cijene za 6,52 posto, na 4,9 eura.

Na ZSE se jučer ukupno trgovalo s 37 dionica, pri čemu je cijena njih 21 porasla, tri pala, a 13 stagnirala.

Svjetske burze jučer porasle

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,85, a frankfurtski DAX 2,73 posto. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,87 posto.

„Optimizam ulagača s američkih i azijskih burzi prelio se jučer i na europske burze, pa su najznačajniji europski dionički indeksi snažno porasli. Naime, ulagače je ohrabrila poruka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da bi SAD mogao okončati sukob s Iranom u roku od dva do tri tjedna, što je njegova najjasnija najava smirivanja sukoba dosad. Tako je i cijena barela nafte Brent pala ispod 100 dolara, nakon što se u utorak kretala blizu razine od 120 dolara”, objašnjava Boris Bakalić.

I na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle. Dow Jones ojačao je 0,48 posto, dok je S&P 500 porastao 0,72, a Nasdaq indeks 1,16 posto.

„Na Wall Streetu je trgovanje proteklo u daljnjem rastu vodećih dioničkih indeksa. Da ne bude sve tako ‘divno i krasno’, pobrinuo se jutros Trump, koji je u svom obraćanju naciji, umjesto pomirbenih tonova, najavio nove, još žešće napade na Iran, što je srušilo azijske burze i podiglo cijenu nafte na londonskom tržištu znatno iznad 107 dolara po barelu”, objašnjava Boris Bakalić.

Azijske burze jutros pale, terminski indeksi u minusu

Naime, na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale jer Trump nije u obraćanju naciji dao jasan odgovor kada će završiti rat s Iranom.

MSCI indeks azijsko pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu 1,5 posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,8 i 4,5 posto.

Cijene su nafte, pak, snažno porasle jer Trump u obraćanju naciji nije naznačio hoće li se Hormuški tjesnac, ključan prolaz za izvoz nafte s Bliskog istoka, uskoro otvoriti. Na londonskom je tržištu cijena barela skočila 6,7 posto, na 107,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 5,3 posto, na 105,45 dolara.

Zbog toga su trenutno u minusu i američki terminski burzovni indeksi, više od 1 posto, pa se očekuje pad Wall Streeta na početku današnjeg trgovanja, ako se u međuvremenu nešto ne promijeni.

Europski terminski indeksi također su u minusu više od 1 posto, pa se jutros i na europskim burzama očekuje pad cijena dionica.

Zbog toga je i na Zagrebačkoj burzi moguća korekcija Crobexa, nakon jučerašnjeg snažnog rasta.

Popularni maloprodajni lanac Müller je na svojoj internetskoj stranici objavio važnu obavijest vezano uz povlačenje jednog od proizvoda iz prodaje.

prijavite se

U Hrvatskoj se traže statisti za snimanje britanske serije: Evo koje uvjete trebate ispunjavati

Radi se o princess mimi narukvica novčaniku (MAN/EAN: 3010964/3 / 4010070667597 Proizvođač Depesche Vertrieb GmbH & Co. KG Rokovi trajanja/šarža: sve šarže)

Proizvod se prodavao od 8. travnja 2024. do 1. travnja 2026. godine, a razlog povlačenja je opasnost od gutanja sitnih dijelova koji se mogu odvojiti.

“Molimo provjerite imate li navedeni proizvod te odmah prestanite s upotrebom! Povrat navedenog proizvoda moguć je u bilo kojoj Müller poslovnici. Plaćeni iznos bit će Vam vraćen i bez predočenja pripadajućeg računa. Za sva pitanja možete kontaktirati našu službu za kupce na tel. 01 /3700-100 ili na e-mail: rh.relleum@ofni”, piše u obavijesti.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da ozbiljno razmatra povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a nakon što saveznici nisu podržali američku vojnu akciju protiv Irana, prema intervjuu koji je dao za britanski Daily Telegraph. Trump je obrambeni savez opisao kao “tigra od papira” i rekao da je povlačenje Sjedinjenih Država iz NATO-a opcija, izvijestile su novine. Američki predsjednik je poručio da je dugo sumnjao u kredibilitet NATO-a.

“O da, rekao bih da to uopće nije upitno”, rekao je Trump za Daily Telegraph kad je upitan hoće li ponovno razmotriti članstvo SAD-a u NATO-u nakon sukoba. “NATO me se nikad nije dojmio. Uvijek sam znao da je tigar od papira, a inače, i Putin to zna”, rekao je Trump.

Američki državni tajnik Marco Rubio dan ranije je kritizirao Španjolsku i druge saveznike NATO-a zbog ograničene podrške u ratu s Iranom, sugerirajući da bi Washington mogao preispitati savez nakon sukoba.

Britanski premijer Keir Starmer je u srijedu rekao da globalna nestabilnost koju je prouzročio rat u Iranu znači da bi Velika Britanija trebala u većoj mjeri surađivati s Europskom unijom u sigurnosti i gospodarstvu. Na tiskovnoj konferenciji sazvanoj radi ublažavanja zabrinutosti javnosti zbog porasta cijena energije, Starmer je rekao da će učinak rata “definirati nas za (jednu cijelu) generaciju” te da bi mogao biti sličan rastu cijena energije 1970-ih. “Želimo biti ambiciozniji, (imati) bližu gospodarsku suradnju, bližu sigurnosnu suradnju, partnerstvo koje priznaje naše zajedničke vrijednosti, naš zajednički interes i zajedničku budućnost” s Europskom unijom, rekao je Starmer novinarima.

Trump je u utorak kritizirao europske zemlje koje su odbile pridružiti se njegovom ratu protiv Irana, prozivajući Veliku Britaniju i Francusku, nakon što su se transatlantski odnosi pogoršali zbog sukoba koji je povećao cijene energije.

Na azijskim su burzama cijene dionica u četvrtak oštro pale nakon što američki predsjednik Donald Trump u obraćanju naciji nije dao jasan odgovor o završetku rata s Iranom, što je povećalo nesigurnost među ulagačima.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 7 sati u minusu 1,5 posto, potvrđujući rastuću neizvjesnost na globalnim financijskim tržištima.

Povlačenje

Trump o izlasku iz NATO-a: To nije upitno. On je tigar od papira

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji pale između 0,7 i 4,2 posto, što pokazuje široko rasprostranjen pad regionalnih tržišta.

Na početku trgovanja indeksi su rasli zahvaljujući pozitivnom raspoloženju nakon rasta na Wall Streetu, no optimizam nije dugo trajao.

Nakon Trumpova obraćanja ulagači su ponovno postali oprezni jer nije jasno kada bi sukob SAD-a i Izraela protiv Irana mogao završiti, što je povećalo tržišnu nesigurnost.

Zbog toga su u minusu i američki terminski indeksi, između 0,8 i 1 posto, pa se očekuje slabiji početak trgovanja na Wall Streetu ako ne dođe do promjene sentimenta.

Pad bilježe i europski terminski indeksi, koji su skliznuli više od 1 posto, što upućuje na širenje negativnog raspoloženja i na europska tržišta.

Trump je u govoru istaknuo vojne uspjehe SAD-a protiv Irana, ali je poručio da bi napadi mogli trajati još nekoliko tjedana, čime je dodatno povećana geopolitička napetost.

Analitičari upozoravaju da tržišta nisu dobila jasne rokove završetka sukoba, pa investitori ponovno zauzimaju obrambeni stav, ističući mogućnost daljnje eskalacije.

Istodobno su cijene nafte snažno porasle jer nije jasno hoće li se uskoro otvoriti Hormuški tjesnac, ključan za globalnu opskrbu energentima.

Na londonskom tržištu cijena barela skočila je više od 6 posto, dok je na američkom tržištu porasla više od 5 posto, što pokazuje snažnu reakciju energetskog tržišta.

Na valutnim tržištima dolar je ojačao prema košarici valuta nakon prethodnog pada, dok su investitori ponovno potražili sigurnost u američkoj valuti.

Tečaj dolara prema japanskom jenu porastao je, a euro je blago oslabio, što potvrđuje povratak kapitala u sigurniju imovinu uslijed globalne nesigurnosti.

Financijske i ekonomske posljedice američko-izraelskog rata s Iranom ovisit će o trajanju samog sukoba. Što duže traje, to duže možemo očekivati da će cijene nafte, plina, gnojiva, helija i drugog ostati povišene.

Što veća šteta bude nanesena zaljevskim postrojenjima za proizvodnju i izvoz nafte, to će biti jači stagflacijski pritisak, a to će imati značajan utjecaj na globalna tržišta dionica, prinose na obveznice i kreditne raspone.

Dosta rizična strategija

Ekonomska šteta od veće inflacije i nižeg rasta bila bi najteža u Aziji, koja pati i od šoka cijena energije i zbog nedostatnih količina. Europa se suočava s pritiskom nepovoljnih uvjeta razmjene i s ozbiljnim inflacijskim rizicima, ali će njezin šok u opskrbi energijom biti ograničeniji nego u Aziji. Sjedinjene Države, nasuprot tome, očekuju pozitivan šok uvjeta razmjene jer su neto izvoznik energije. Ipak, inflacija u SAD-u bit će viša, a rast niži, jer će oni koji troše energiju (kućanstva i poduzeća) trošiti manje, dok oni proizvođači energije koji uživaju u neočekivanim profitima neće proizvoditi ili ulagati više (svjesni da je šok privremen).

Trumpova administracija i Izrael napravili su dvije ozbiljne pogrešne procjene. Pretpostavljali su da će obezglavljivanje iranskog vodstva uzrokovati pad režima za nekoliko tjedana i da Iran neće biti voljan ili sposoban blokirati Hormuški tjesnac ili oštetiti energetska postrojenja u Zaljevu. Pogriješili su, a sada tržište uračunava očajničku potrebu američkog predsjednika Donalda Trumpa za izlaznom strategijom, poznati scenarij TACO (Trump se uvijek ustrtari/odustane).

Ali čini se da je pogrešna procjena i očekivati da će se Trump ustrtariti. Ako Trump okonča rat i zamrzne postojeće stanje (status quo), ostaje prijetnja plovidbi u Hormuškom tjesnacu, premije rizika na cijene nafte ostat će trajno visoke (barem 20 posto), a Trumpova popularnost još će više potonuti uoči ovogodišnjih međuizbora. Ne samo da bi sadašnji iranski režim i dalje ostao na vlasti, već bi gotovo sigurno nastojao razviti nuklearno oružje i udvostručio proizvodnju balističkih projektila, dronova i drugih sredstava kojima prijeti Zaljevu, Europi i globalnom gospodarstvu.

Stoga, bez obzira na normativne prosudbe, Trump (i Izrael) osjetit će potrebu za eskalacijom kako bi pokušali “dovršiti posao”. To znači zauzimanje otoka Kharg, preko kojeg prolazi 90 posto iranskih energenata, i intenziviranje svakodnevnih kampanja bombardiranja kako bi se oslabilo (novo) vodstvo režima i njegova sposobnost vojnog djelovanja. Takva je strategija sama po sebi visokorizična, ali mogla bi, za dva ili tri mjeseca, dovesti do učinkovitog pada režima i stabilnijeg Bliskog istoka. Svjetsko gospodarstvo i tržišta više ne bi bili izloženi trajnim ucjenama režima koji drži kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. Zaljevske države i njihova naftna postrojenja bili bi sigurni i zaštićeni.

To je optimističan scenarij. Ako se otok Kharg osvoji, ali režim ne padne, Hormuški tjesnac i tjesnac Bab-el-Mandeb uz obalu Jemena pod kontrolom Hutija ostat će ranjivi, kao i zaljevske države i njihova energetska postrojenja. Ako režim opstane, mogla bi se pripremiti pozornica za povratak stagflacije iz 1970-ih.

Ipak, smatram da su eskalacija i pobjeda SAD-a i Izraela (s padom režima za nekoliko mjeseci) vjerojatnije od eskalacije i poraza SAD-a i Izraela. Prvi scenarij očito je bolji za sve, a bolji je i od nestabilnog statusa quo. Ali, naravno, drugi bi scenarij mogao biti gori od statusa quo. U konačnici, odluka ovisi o Trumpu i izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, koji su obojica politički osuđeni na propast ako ne uspiju poboljšati trenutačnu situaciju na način koji bi im omogućio da sačuvaju obraz.

Bolje od alternativa

Argumenti za svrgavanje iranskog fanatičnog islamističkog režima i dalje su snažni. Već 47 godina Islamska Republika predstavlja prokletstvo za vlastiti narod i širu regiju. Dok Irance podvrgava ugnjetavanju i ekonomskoj bijedi, režim neprestano prijeti Izraelu i upliće se u poslove zemalja s većinskim sunitskim stanovništvom ili onih s velikom šijitskom populacijom, od kojih su mnoge – uključujući Libanon, Siriju, Irak, Jemen, Sudan i Libiju – postale propale ili polu-propale države.

Osim što destabilizira cijeli Bliski istok, režim sponzorira terorizam diljem svijeta, pomaže u poticanju masovnih migracija prema Europi i podržava rusku agresiju na Ukrajinu. Iranski balistički projektili dugog dometa mogu dosegnuti cijelu Europu, dok bi Iran s nuklearnim oružjem bio izravna prijetnja cijelom Bliskom istoku i Europi.

Bez obzira na to što netko misli o Trumpovoj odluci da krene u rat, svi bi trebali željeti završetak u kojem sadašnji režim više ne može ugrožavati globalnu ekonomsku i financijsku stabilnost ili sigurnost. Pokušaj privođenja posla kraju bolji je od alternativa, čak i uz očite rizike.

Njemački kancelar Friedrich Merz to je dobro sročio tijekom Dvanaestodnevnog rata prošlog lipnja: “Izrael radi prljavi posao za sve nas.” To je bilo točno tada, a točno je i sada. Iako bi Europa, Kina i Azija imale više koristi od kraja Islamske Republike nego Amerika, odluka SAD-a o eskalaciji je vjerojatna. Najbolji mogući scenarij su kratkoročna globalna gospodarska previranja, nakon kojih slijedi veća globalna stabilnost. No, srednjoročni ili dugoročni poremećaji vrlo su realna mogućnost.

© Project Syndicate, 2026.

Hrvatska industrija namještaja danas je kvalitativno snažnija nego ikad, iako je tržište obilježeno snažnim uvozom i relativno malim brojem proizvođača s vlastitom, zaokruženom proizvodnjom. Upravo zato posebno se izdvajaju tvrtke koje kontroliraju cijeli proces, od razvoja i projektiranja do finalne izrade i montaže, klijentima nude kompletnu uslugu na jednom mjestu.

Na tim temeljima razvijen je Lab1 Boutique, koncept koji vodi Marko Dretar, direktor i vlasnik tvrtke Metaform. Riječ je o individualnom, savjetodavnom modelu rada koji opremanje interijera postavlja kao cjelovit projekt, a ne kao prodaju pojedinačnih komada namještaja. Klijentima se na jednom mjestu objedinjuje sve. Od ideje, projektiranja i odabira materijala, preko vlastite proizvodnje, do nabave uređaja i ponude tapeciranog namještaja brenda Murra.

Snagu tom konceptu daje Lab1, suvremena tvornica namještaja u Međimurju s 25 zaposlenih, koja od 2011. sustavno razvija vlastite proizvodne kapacitete i tehnologiju. Upravo sinergija snažne vlastite proizvodnje i jasno profiliranog boutique pristupa čini temelj ove poduzetničke priče.

Kako je iz Lab1 priče nastao brend Lab1 Boutique?

Lab1 Boutique nastao je nakon moje osobne suradnje na jednom projektu s vlasnikom i osnivačem Lab1 Draganom Ladićem, gdje sam uvidio svu kvalitetu, znanje i viziju koju Lab1 pod njegovim vodstvom ima. Tu smo odlučili da svatko bude najbolji u svojem poslu, na način da Dragan usavrši proizvodnju na najviši europski standard, a ja da preuzmem prodaju, vođenje projekata i marketing. Tu je nastala ideja Lab1 Boutiquea, koji nije klasični salon namještaja jer se ističe individualnim boutique pristupom.

Objasnite nam što smatrate pod pojmom – “boutique pristup”?

Individualno pristupamo svakom klijentu, što podrazumijeva rezerviranje termina samo za tu osobu. U ugodnoj atmosferi prezentiramo naše proizvode, detaljno objasnimo sve o materijalima te predstavimo sve prednosti i mane materijala kako bi klijent odabrao ono što je najviše u skladu s njegovim potrebama. Prođemo kroz klijentove potrebe te ih vodimo kroz cijeli proces, od izrade optimalne ponude do proizvodnje i na kraju montaže proizvoda. Uz namještaj iz naše proizvodnje koji smo izložili, u Lab1 Boutiqueu imamo i najširi asortiman materijala u Hrvatskoj na što smo posebno ponosni.

Na koji način klijenti dolaze do vas?

Većina dolazi po preporuci ili preko naših partnera dizajnera i arhitekata.

Dolaze li klijenti s gotovim projektima?

Većina klijenata dođe do nas s gotovim projektima koje su im izradili arhitekti ili dizajneri interijera, no ima i ljudi koji dolaze bez projekata.

Što je s klijentima koji nemaju projekt?

U tom slučaju nudimo dvije opcije. Kod klijenata koji znaju što žele i imaju odabrane prijedloge, koji su najčešće inspirirani objavama s društvenih mreža, radimo ponudu prema skicama koje mi odradimo, a klijentima koji žele kompleksna i individualna rješenja prostora preporučimo idealnog arhitekta ili dizajnera interijera.

Preporučite im vašeg dizajnera?

Surađujemo s najboljim arhitektima i dizajnerima interijera te nakon razgovora s klijentom preporučimo troje dizajnera koji su najviše odgovaraju njihovom stilu i zahtjevima. Uz to, naši djelatnici u Boutiqueu imaju, uz svoja formalna obrazovanja, završene i škole dizajna interijera.

Prije same proizvodnje, kako prikažete namještaj koji ćete proizvesti klijentima?

Sav namještaj koji će jednog dana biti dio nečijeg stana ili kuće projektiramo i crtamo u programu Corpus 6. Prije nego što namještaj pustimo u proizvodnju, s klijentima odrađujemo i zadnju potvrdu projekta što između ostaloga uključuje i pregledavanje svakog komada namještaja u 3D programu. Konkretno, klijenti u tom trenu vide presjeke rasporeda unutrašnjosti kuhinje, ormara i ostalog namještaja sa svim instalacijama. To im omogućava dvostruki proces provjere, odnosno uvida u ono što kupuju i eliminira moguće greške.

Što je s dobavom uređaja i ostalog gotovog namještaja koji dizajneri stavljaju u projekt?

Većinu uređaja moguće je nabaviti preko nas te ih u tom slučaju mi dostavimo, raspakiramo, pustimo u funkciju i zbrinemo svo smeće. Što se tiče gotovog namještaja, u ponudi imamo namještaj našeg novog branda Murra.

Koliko danas ukupno imate zaposlenika i kako su raspoređeni?

Tvornica ima 25 zaposlenih, Boutique tri, a u izmjeri i montaži radi 12 djelatnika. Ukupno činimo tim od 40 djelatnika.

Gdje se nalazi proizvodnja? Koliko ste do danas realizirali projekata?

Lab1 proizvodnja nalazi se u Međimurju, u mjestu Orehovica. Do danas smo realizirali više od 600 projekata. Pokrivamo cijelu Hrvatsku i dio Europe.

Koliko je tržište spremno na takav individualan pristup?

Lab1 kao tvornica okrenuta je B2B poslovanju, a Lab1 Boutique je maloprodaja. Tržište traži takav koncept jer klijenti nemaju vremena obilaziti više lokacija, već žele rješenja na jednom mjestu.

Što klijenti danas najčešće traže?

Sve više se traže kompletna rješenja opremanja interijera, a manje pojedinačni komadi. Od pojedinačnih komada najčešće radimo kuhinje. A zahtjevi su sve kompleksniji i izazovniji. Trenutačno su u trendu obli elementi koje sve više proizvodimo. Oni zahtijevaju ručnu izradu i majstorstvo te se svaki komad radi zasebno, uz prethodnu izradu kalupa.

Je li cijena i dalje ključni faktor?

Cijena je bitna, ali nije ključna. Ključno je povjerenje, kvaliteta i kompletna usluga na jednom mjestu.

Kako je nastao brend Murra? Iz koje potrebe?

Murra je nastala iz čiste potrebe za komadnim namještajem koji su klijenti često morali tražiti po raznim lokacijama, a pritom im kvaliteta i dizajn nisu odgovarali. Odnosno, komadi koji se nalaze u renderima često im nisu bili dostupni ili dostižni za kupnju. Najčešće su to bile sjedeće garniture visokog dizajna koje nisu dostupne na tržištu ili ne odgovaraju dimenzijama prostora. Brend Murra nudi visokokvalitetne sjedeće garniture koje odišu dizajnom, a uz to su modularne.

Što znači modularne?

Svaku sjedeću garnituru klijenti mogu konfigurirati iz ponuđenih modula prema potrebama njihovog prostora i stila. Također, nudimo široke mogućnosti prilagodbe – kupci mogu birati različite tkanine te nijanse bajca za drvene module. Pokazalo se da cijene dizajn koji izlazi iz okvira komercijalnog i sveopće dostupnog. No ono što klijente dodatno osvoji je kvaliteta ispuna i veliki izbor tkanina. Također, mogućnost prilagodbe dimenzija prostora vrlo je važna.

Koji su Murra proizvodi trenutačno najtraženiji?

Najtraženije su kutne sjedeće garniture, posebno modeli Piave i Paradiso. U trendu su i modeli dodatno punjeni perjem, koje zovemo “Netflix modeli”.

Planirate li lansirati webshop?

Uskoro otvaramo dva showroma u Zagrebu i Splitu te webshop koji će imati konfigurator, koji omogućuje da klijenti sami kreiraju garnituru po mjeri njihovog prostora. Svatko će moći od postojećih ponuđenih modula izdizajnirati svoj komad namještaja uz odabir tkanine te boje bajca za drvene module.

Čemu onda showroom?

Iako sve više ljudi danas obavlja šoping online, smatram da sjedeće garniture, fotelje, stolci, kreveti i madraci spadaju u kategoriju proizvoda koje prije kupovine trebate isprobati i odabrati idealan proizvod za vaše potrebe i navike. Upravo zbog toga želimo svim našim klijentima omogućiti mogućnost fizičkog pristupa i osobnog isprobavanja naših proizvoda, kako bi odluka o kupovini bila što jednostavnija i ugodnija.

Koji su ključni planovi za sljedećih godinu dana?

Brend Lab1 Boutique želi postati prvi izbor široj javnosti kada je riječ o realizaciji projekata – od same ideje do gotovog rješenja, a brend Murra planira proširenje poslovanja otvorenjem novih poslovnica u Zagrebu i Splitu, uz pokretanje webshopa za jednostavniju kupovinu.

Gdje vidite oba brenda za pet godina?

Lab1 Boutique vidimo kao prvi izbor za klijente koji cijene kvalitetu, pouzdanost i individualni pristup, dok Murru pozicioniramo kao lidera u segmentu tapeciranog namještaja. U Hrvatskoj je malo stolarija s vlastitom proizvodnjom, no kvaliteta je sve viša i često nadmašuje europske standarde. Problem je što se o tome premalo govori. Potrebno je jasnije profilirati domaće proizvođače i informirati tržište o vrijednosti namještaja koji nastaje od ideje do finalnog proizvoda.

Porast broja bezuvjetnih mišljenja u odnosu na uvjetna i nepovoljna, koji su državni revizori bilježili u 2023. i 2024., nije se nastavio i u 2025. Revizori su, kako su jučer izvijestili, obavili 163 financijske revizije i četiri revizije usklađenosti i utvrdili da je ponovno broj uvjetnih mišljenja o financijskim izvješćima prešao broj bezuvjetnih ocjena, čiji je udjel lani opet pao ispod 50 posto (47,9%).

Jedno je suzdržano mišljenje dano Hrvatskom lovačkom savezu, a četiri su nepovoljna mišljenja revizori dali Gradu Sisku, Općini Povljani, zagrebačkoj OŠ Matije Gubca i Komunalnom društvu Kutjevo.

Samo dva za pohvalu

Ta je kutjevačka tvrtka jedna od 24 tvrtke u vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje su revizori lani pregledavali. U objašnjenju negativne ocjene, državni revizori navode kako kutjevačko poduzeće nije ustrojilo evidenciju dugotrajne imovine, nema ni potpunih podataka u evidenciji obveza i potraživanja te knjiga ulaznih računa.

Utvrđeno je, među ostalim, da su u 2020. u poslovnoj banci za osiguranje otplate dugoročnog kredita predane bjanko ovjerena zadužnica na 66 tisuća eura i još jedna zadužnica i bjanko-mjenica do ukupnog iznosa kredita od 104 tisuće eura. Da se stekne puna slika, riječ je o tvrtki s prihodima od 323 tisuće eura. Revizori su konstatirali da zbog neutvrđivanja svih obveza i neevidentiranja u poslovnim rashodima u financijskim izvještajima za 2024. nisu iskazani točni podaci te da osnivač tvrtke nema podatke o stvarnim obvezama nastalima do obavljanja revizije u rujnu prošle godine.

Po svemu sudeći revizori su potaknuli reakciju gradskih vlasti, jer su u listopadu, kako se vidi iz kratkog očitovanja tvrtke na nalaz revizora, na gradskom vijeću donijeli odluku o prestanku rada i likvidaciji tvrtke, zbog neispunjenja svrhe zbog koje je društvo osnovano.

U ostalim slučajevima reakcije na dobivene ocjene revizije će tek uslijediti, a iz zbirnog pregleda zapada za oko da su samo dvije lokalne tvrtke dobile po svim kriterijima pozitivne ocjene – vukovarski Vodotoranj i Lijepa Bistrica iz Marije Bistrice. Najčešće zamjerke koje su kod analiziranih tvrtki uočene odnose se na neuređene kriterije za zapošljavanje i za plaće po platnim razredima, nemaju jasno utvrđenu misiju i poslovne ciljeve, čak niti poslovne planove.

Kod polovice tvrtki utvrđene su nepravilnosti vezane uz računovodstvo i financijske izvještaje. Posebice su naglašeni propusti kod vođenja evidencije prihoda od prikupljanja komunalnog otpada. Naloženo je vođenje jedinstvene evidencije o prihodima i rashodima vezano uz tu djelatnost. Među ostalim revizori ukazuju i da obračun usluga održavanja zelenih površina i čistoće iziskuje promjene, da bi cijene poduzeća trebala uskladiti s troškovima za obavljanje tog posla.

Slabe su točke lokalnim tvrtkama i naplata potraživanja, jer nisu donesene procedure za uređivanje naplate i postupaka odgode ili otpisa. Nedostataka ne manjka ni kod davanja donacija, kod dva poduzeća ne samo da nisu donesena pravila doniranja, nego s primateljima nisu niti zaključeni ugovori.

Problem javne nabave

Promatrane su tvrtke u 2024. imale prihode od 110 milijuna eura, a vrijednost javne nabave, koja je uvijek slaba točka, iznosila je 27 milijuna, a bez provedbe postupaka nabavljeno je oko 21 milijuna roba i usluga. Kod 15 od 24 tvrtke utvrđene su nepravilnosti oko postupaka nabave. Jedina tvrtka kod koje revizori nisu zabilježili propust s nabavom bila je Arburoža iz Novalje.

Mnogi turisti otkazali su ​​svoje odmore na Cipru i dok bjesni rat na Bliskom istoku rezervacije hotela na otoku pale su za 40 posto, piše Daily Mail.

postoje i iznimke

Velika promjena za vozače: Od danas na snagu stupa novo pravilo

Fotografije prikazuju puste plaže i ulice u mjestima poput Limassola i Protarasa, koje su tijekom uskrsnih blagdana obično prepune turista.

SAD i Izrael pokrenuli su 28. veljače napade na Iran, u trenutku kada se ciparski turizam tek počeo oporavljati nakon zimskog razdoblja.

Dodatni udar na ovaj dio turističke sezone uslijedio je već 2. ožujka, kada je dron pogodio britansku pomorsku bazu na otoku, što je izazvalo val otkazivanja.

Podaci američke tvrtke AirDNA pokazuju da su dnevne stope otkazivanja kratkoročnih najmova skočile s oko 15 posto prije sukoba na čak 100 posto neposredno nakon početka krize. Iako su se brojke kasnije djelomično stabilizirale, sredinom ožujka i dalje su bile visoke, oko 45 posto.

Turisti biraju sigurnije destinacije

Udruga hotelijera Cipra bilježi pad rezervacija od gotovo 40 posto u ožujku, a sličan trend očekuje se i u travnju. Turističke kompanije potvrđuju da je interes za odmor na otoku naglo oslabio.

Tvrtka Muskita Hotels izvijestila je o velikom broju otkazivanja za proljetne mjesece te znatnom padu rezervacija za ostatak godine. Sličan trend bilježi i lanac Thanos Hotels and Resorts.

Prema podacima Lighthouse Intelligencea, cijene smještaja u travnju i svibnju pale su oko 12 posto u odnosu na razdoblje prije izbijanja sukoba.

Negativni trend nije ograničen samo na Cipar. Pad rezervacija bilježe i Grčka i Turska, koje također reagiraju snižavanjem cijena kako bi privukle goste.

Istodobno, turistička potražnja seli se prema destinacijama koje se percipiraju sigurnijima. Među njima su Malta, Hrvatska i Italija, ali i udaljenije lokacije poput Kariba – uključujući Dominikansku Republiku, Jamajku, Barbados i Bahame.

Financijske i ekonomske posljedice američko-izraelskog rata s Iranom ovisit će o duljini trajanja rata. Što dulje traje, to će cijene nafte, plina, gnojiva i drugih roba ostati povišene. Što su veća razaranja proizvodnih i izvoznih objekata u Zaljevu, to će veći biti stagflacijski pritisci, što će imati značajan utjecaj na globalna tržišta dionica, prinose obveznica i kreditne premije.

Dvije pogreške

Ekonomske štete od više inflacije i slabijeg rasta najteže će pogoditi Aziju, koja trpi i šok cijena i šok dostupnosti energije. Europa se suočava s pritiskom negativnih uvjeta trgovinske razmjene i ozbiljnim inflacijskim rizicima, no njezin energetski šok bit će ograničeniji nego u Aziji. Sjedinjene Države, naprotiv, imaju pozitivan efekt trgovinske razmjene jer su neto izvoznik energije. Ipak, američka će inflacija biti viša, a rast niži jer će potrošači energije (kućanstva i poduzeća) trošiti manje, dok proizvođači energije koji uživaju vjetar u leđa zbog izvanrednih profita neće znatnije povećati proizvodnju ili ulaganja (svjesni da je šok privremen).

Administracija Donalda Trumpa i Izrael počinili su dvije ozbiljne pogreške. Pretpostavili su da će “rezanje glave” iranskom vodstvu dovesti do rušenja režima u nekoliko tjedana i da Iran neće moći ili neće htjeti blokirati Hormuški tjesnac ili naškoditi energetskim objektima u Zaljevu. Pogriješili su, i sada tržište plaća Trumpovu očajničku potrebu za izlazom iz sukoba – poznati TACO (Trump Always Chickens Out) scenarij.

No, i očekivanje TACO-a čini se pogrešnim. Ako Trump okonča rat i potvrdi status quo, prijetnja plovidbe u Hormuškom tjesnacu ostaje, rizik premije na cijene nafte trajno će biti viši (barem 20%), a Trumpova će popularnost dodatno potonuti uoči ovogodišnjih međuizbora. Ne samo da bi trenutačni iranski režim ostao na vlasti, već bi gotovo sigurno nastavio razvoj nuklearnog oružja i udvostručio proizvodnju balističkih projektila, dronova i drugih sredstava kojima prijeti Zaljevu, Europi i svjetskom gospodarstvu.

Dakle, normativne ocjene izostavljene, Trump (i Izrael) osjećat će potrebu za eskalacijom kako bi pokušali “dovršiti posao”. To znači zauzimanje Kharg otoka, s kojeg prolazi 90 posto iranskog energetskog izvoza, i pojačavanje svakodnevnih bombardiranja kako bi se degradirale sposobnosti novog režima i njegova sposobnost projekcije vojne moći. Takva je strategija inherentno visokorizična, ali mogla bi dovesti – u dva ili tri mjeseca – do učinkovitog kolapsa režima i stabilnijeg Bliskog istoka. Svjetska ekonomija i tržišta više ne bi bila izložena stalnoj ucjeni režima koji drži ključ Hormuškog tjesnaca, a zaljevske države i njihovi naftni objekti bili bi sigurni i zaštićeni.

To je optimistični scenarij. Ako se Kharg otok zauzme, ali režim ne padne, Hormuški tjesnac i Bab el-Mandeb pokraj Houthi-kontrolirane jemenske obale ostat će ranjivi, kao i zaljevske države i njihovi energetski objekti. Ako režim opstane, moglo bi doći do ponavljanja stagflacije iz 1970-ih.

Unatoč tome, smatram da su eskalacija i američko-izraelska pobjeda (s kolapsom režima u nekoliko mjeseci) vjerojatniji od eskalacije i američko-izraelskog poraza. Prvi je scenarij, očito, bolji za sve i bolji od nestabilnog status quoa. Naravno, drugi bi mogao biti i gori od status quoa. Na kraju, odluka je na Trumpu i izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, koji su obojica politički potonuli ako ne uspiju poboljšati trenutačno stanje na način koji im omogućava da sačuvaju obraz.

Snažni argumenti

Argument za uklanjanje iranskog fanatičnog islamskog režima i dalje je snažan. Već 47 godina Islamska Republika prokletstvo je vlastitom narodu i širem području. Dok podvrgava Irance ugnjetavanju i gospodarskom poniženju, dosljedno je prijetila Izraelu i miješala se u poslove zemalja većinskih sunita ili zemalja s velikim šiitskim stanovništvom, od kojih su mnoge – uključujući Libanon, Siriju, Irak, Jemen, Sudan i Libiju – postale propale ili polupropale države. Uz destabiliziranje cijelog Bliskog istoka, sponzorirala je terorizam diljem svijeta, poticala masovne migracije u Europu i podržavala Rusiju u agresiji u Ukrajini. Iranske projektilne sposobnosti dosežu cijelu Europu, dok bi Iran s nuklearnim oružjem bio izravna prijetnja Bliskom istoku i Europi.

Bez obzira na to što tko misli o Trumpovu odabiru za rat, svatko bi trebao željeti konačni ishod u kojem trenutačni režim više ne može prijetiti globalnoj ekonomskoj i financijskoj stabilnosti ili sigurnosti. Pokušaj dovršetka posla bolji je od alternativa, čak i uz očite rizike.

Njemački kancelar Friedrich Merz to je dobro izrazio tijekom 12-dnevnog rata prošlog lipnja: “Izrael radi prljavi posao umjesto nas svih.” To je tada bilo istina i vrijedi i sada. Iako bi Europa, Kina i Azija imale više koristi od kraja Islamske Republike nego Amerika, vjerojatno je da će SAD-e eskalirati. Najbolji scenarij je kratkoročni globalni ekonomski nemir praćen većom globalnom stabilnošću; no srednjoročne i dugoročne poremećaje treba ozbiljno uzeti u obzir.

© Project Syndicate, 2026.

Rekordni profiti banaka, rast kamata, inflacija i sve teži put do stana – teme su koje izravno pogađaju građane, a o kojima je u podcastu “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” govorio predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schöfböck. Erste banka i dalje je treća po veličini u Hrvatskoj te bilježi kontinuirani rast dobiti, kredita i depozita. – Glavni motor rasta Erste banke je rad s klijentima, za nas su uvijek klijenti na prvom mjestu. Mi smo banka koja nastoji razviti dugoročni partnerski i poslovni odnos s našim klijentima i to je, usprkos svim geopolitičkim i gospodarskim krizama, glavni recept našeg rasta. Mi organski rastemo iz godine u godinu te svake godine uspijemo akvizirati određen broj novih klijenata, kako u korporativnom svijetu tako i s građanstvom – govori CEO Erste banke u Hrvatskoj.

Kamate na kredite u Hrvatskoj najniže u EU, možda i na svijetu

Kad je riječ o kamatama nemoguće je ne primijetiti veliku razliku između kamate na kredite i kamate na štednju. – Kamatni okviri kredita u Hrvatskoj trenutno su najmanji u Europskoj uniji, a kad je riječ o kreditima za građanstvo mogu reći da su najmanji i na svijetu. Malo tko to zna, a to je zanimljivo. Kad gledamo uvjete za stambene kredite, Hrvatska je na razini koju nema nitko u EU. Kamata se kreće oko 3 posto, ali glavna razlika u odnosu na druge zemlje je što je u Hrvatskoj ona fiksna do dospijeća – pojašnjava Schöfböck. Kaže da zbog geopolitičke situacije postoji pritisak Europske središnje banke da se kamate povećaju te dodaje da to ne treba brinuti građane koji imaju ugovorene fiksne kamate na kredite. 

Nudili smo bečki model priuštivog stanovanja, hrvatska vlada je to odbila

Možda su kamate na stambene kredite i povoljne, ali cijene stanova definitivno nisu. – Ima mjesta za nešto što se zove priuštivo stanovanje. To je model stanovanja koji je u Beču vrlo popularan, ima stotine tisuća takvih stanova. Vlasnik je često ili grad ili neka kooperativa i oni dugoročno iznajmljuju te stanove po cijenama koje su ispod tržišnih. Mi dvije godine minimalno razgovaramo u Hrvatskoj o tome da to ima smisla, barem u velikim gradovima. Ovaj model kojeg sad vidimo u Hrvatskoj je vrlo, vrlo limitiran. Oslanja se na vlasnika nekretnine ako želi dobrovoljno dati svoj stan u državni najam, a to nije priuštivo stanovanje. U Beču je samo Erste grupa izgradila više od 10.000 stanova i daje ih u dugoročni najam. Mi smo nudili hrvatskoj politici takvo partnerstvo, da i banka preko kooperativa može ući u takav model, ali to u zakonu nije prihvaćeno. Očigledno se vlada odlučila na princip “korak po korak” – komentira priuštivo stanovanje Christoph Schöfböck.

U podcastu je govorio i o aktualnoj geopolitičkoj krizi na Bliskom istoku i njezinom utjecaju na ekonomiju, o balansiranju banaka između zakonskih zahtjeva i potrebe za inovacijama, o rastu digitalnih usluga i korisnika te uspjehu aplikacije KEKS Pay, kao i o utjecaju fintech kompanija i umjetne inteligencije na bankarski biznis. Cijeli podcast “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem” gledajte na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika ili slušajte na platformi MixCloud. 

Tri milijarde prodanih iPhonea, astronomska tržišna vrijednost i pola stoljeća inovacija – Apple u srijedu slavi 50. rođendan uz izvrsne poslovne rezultate, iako se čini da zaostaje za revolucijom umjetne inteligencije, što ilustrira kašnjenje u redizajnu njegova glasovnog asistenta Siri.

Steve Jobs, marketinški genij, i Steve Wozniak, izumitelj Maca, revolucionirali su način na koji čovječanstvo koristi tehnologiju u doba interneta, izgradivši tehnološko carstvo koje je dio kvarteta kompanija koje su već premašile prag od 4000 milijardi dolara burzovne vrijednosti.

‘CORUNA’

Hitno upozorenje korisnicima ovih mobitela: ‘Sofisticirani’ napad krade financijske podatke i poruke

Ta su dva studenta, koji su odustali od fakulteta, promijenila način na koji ljudi koriste računala, slušaju glazbu ili komuniciraju u pokretu, pretvorivši svakodnevni život u niz aplikacija na pametnom telefonu.

Appleovi vodeći proizvodi – Mac, iPhone, Apple Watch i iPad – izazivaju gotovo religiozan zanos, daleko od skromnih početaka u garaži Stevea Jobsa u Cupertinu, u Kaliforniji, 1. travnja 1976. godine, gdje je nastala Appleova priča.

Od tada je Apple prodao oko tri milijarde iPhonea (od 2007. godine), ostvarivši oko 2300 milijardi dolara prihoda, prema analitičkoj tvrtki Counterpoint Research, potvrđujući dominaciju iPhonea.

Za analitičara Yanga Wanga, iPhone je najuspješniji elektronički proizvod široke potrošnje u povijesti, koji je preoblikovao telefon postajući istovremeno globalni simbol mode i društvenog statusa.

Prije toga, Apple je 1984. izazvao potres na području osobnog računalstva s Macintoshem, čije su sučelje i miš učinili računalo dostupnim široj javnosti, pokrenuvši revoluciju osobnih računala.

“Apple je utemeljen na jednostavnoj ideji da tehnologija treba biti osobna i to uvjerenje – radikalno u to vrijeme — promijenilo je sve”, istaknuo je glavni izvršni direktor Applea Tim Cook u javnom pismu u povodu 50. obljetnice.

“Kult Applea”

Apple je također transformirao tržište glazbe s iPodom i iTunesom te demokratizirao tablet s iPadom, dok je Apple Watch brzo preuzeo vodstvo na tržištu pametnih satova.

Iako nije bio izumitelj, Steve Jobs, koji je umro 2011. u 56. godini, bio je poznat po tome što je beskompromisno inzistirao na jednostavnosti, spajajući vrhunsku tehnologiju s dizajnom koji je svakome razumljiv i lak za korištenje.

Macintosh je trebao biti “računalo za obične smrtnike”, ali je iPhone taj koji je ispunio to obećanje, rekao je David Pogue, autor djela “Apple: Prvih 50 godina”, naglašavajući revoluciju mobilnosti.

Dominacija iPhonea transformirala je Appleov poslovni model. Na zasićenom tržištu visokotehnoloških proizvoda, Tim Cook se kladio na prodaju digitalnih sadržaja i usluga golemoj bazi korisnika, razvijajući snažan ekosustav usluga.

Okosnica te strategije, App Store – jedina ulazna točka – donijela mu je optužbe za zlouporabu dominantnog položaja i regulaciju u Sjedinjenim Državama i Europi zbog antimonopolskih pitanja.

Nijedna zemlja nije bila važnija za Appleov uspon, niti opasnija za njegovu budućnost, od Kine, ključnog tržišta i proizvodnog centra koji danas predstavlja veliki geopolitički rizik.

Tim Cook je arhitekt strategije koja je od te zemlje učinila glavnu proizvodnu radionicu tvrtke, ali i jedno od njezinih glavnih tržišta, dok konkurencija poput Huaweija povećava tržišni pritisak.

Izazov umjetne inteligencije

Investitori su ipak zabrinuti zbog Appleovog opreznog pristupa generativnoj umjetnoj inteligenciji, u koju konkurenti ulažu rekordne iznose, što otvara pitanje njegove AI strategije.

Redizajn Siri jako kasni. Najavljene u ljeto 2024., njezine najambicioznije značajke još uvijek nisu dostupne, što pojačava sumnje u razvoj Siri asistenta.

Apple je interno priznao da je situacija “neugodna” te se na kraju okrenuo Googleu i OpenAI-ju, čiji je chatbot ChatGPT integriran u uređaje kao dio šire AI integracije.

No, Appleova opsesija zaštitom podataka i popularnost njegova kvalitetnog hardvera mogli bi se pokazati kao ključna prednost u eri privatnosti podataka.

Apple, kao nezaobilazni posrednik, mogao bi naplaćivati ‘prolaz’ akterima AI-ja i ostvarivati goleme prihode od te tehnologije, razvijajući novi poslovni model.

Hoće li se Appleove buduće pametne naočale, koristeći iskustvo prikupljeno na kacigi Vision Pro, jednoga dana natjecati s onima tvrtke Meta? Moguće, jer Apple i dalje traži svoju sljedeću veliku inovaciju.

Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica porasle drugi dan zaredom jer su ulagači bili optimistični dok su čekali obraćanje naciji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o ratu s Iranom.

Dow Jones ojačao je 0,48 posto, na 46.565 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,72 posto, na 6.575 bodova, a Nasdaq indeks 1,16 posto, na 21.840 bodova, čime su burzovni indeksi nastavili uzlazni trend.

Godišnji raport

Samo dvije tvrtke dobile pozitivne ocjene po svim kriterijima revizora

Tako su indeksi porasli drugi dan zaredom, ali znatno sporije nego dan prije, kada su zabilježili najveći dnevni skok u gotovo godinu dana zahvaljujući Trumpovoj poruci da bi SAD mogao završiti vojnu operaciju protiv Irana u roku od dva do tri tjedna.

Nekoliko sati uoči televizijskog obraćanja naciji, Trump je za Reuters kazao da bi SAD mogao „izaći iz Irana prilično brzo”, ali bi mogao i ponoviti udare ako bude potrebno, što je dodatno utjecalo na tržišni sentiment.

„Dobili smo nove Trumpove komentare, koji su malo promijenjeni. Svi pokušavaju dokučiti što on zapravo misli pod onim što govori. Tržište želi biti pozitivno, želi da rat završi”, rekao je Thomas Martin, portfelj menadžer u tvrtki Globalt Investments, komentirajući reakciju ulagača.

Zahvaljujući nadi da će se kriza uskoro smiriti, većina od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa zabilježila je rast, potaknuta optimizmom vezanim uz Bliski istok.

Najviše su, pak, pale cijene dionica u energetskom sektoru, u prosjeku 3,9 posto, jer su oštro pale cijene nafte.

Kako je u fokusu ulagača bila geopolitička situacija, u drugom su planu ostala izvješća o prometu u maloprodaji i zapošljavanju u privatnom sektoru SAD-a, koja pokazuju stabilno tržište rada.

I na većini europskih burzi cijene su dionica porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,85 posto, dok je frankfurtski DAX porastao 2,73 posto, dok su kretanja na europskim burzama bila neujednačena jer je pariški CAC oslabio 0,87 posto.

Slovenija je izdala četiri milijarde kineskih juana duga, oko 500 milijuna eura, u svom prvom izdanju tzv. panda obveznica, u namjeri da privuče kineske investitore.

Obveznica, plasirana investitorima na kineskom međubankarskom tržištu, zabilježila je snažnu potražnju, što je omogućilo konačnu kamatnu stopu od 1,89 posto, pri donjoj granici početnog raspona od 1,7 do 2,2 posto, objavili su slovenski mediji.

Smanjenje ovisnosti

Investitori iz Kine činili oko 93 posto knjige upisa, a oni iz Hong Konga oko šest posto, priopćilo je slovensko Ministarstvo financija dodajući da je riječ o prvom državnom izdanju panda obveznica u svijetu ove godine. Navode da je transakcija dio strategije diversifikacije izvora zaduživanja, s ciljem izlaska na azijska tržišta kapitala i smanjenja ovisnosti o tradicionalnim europskim investitorima.

Slovenski ministar financija Klemen Boštjančič prilikom posjeta Pekingu prošle jeseni rekao je Financial Timesu da žele proširiti bazu ulagača i najavio plan izdavanja duga denominiranog u juanima.

Unatoč izlasku na kinesko tržište, službena Ljubljana ističe kako će obveznice denominirane u eurima i dalje ostati glavni izvor zaduživanja Slovenije. Kao članica eurozone, Slovenija je među rijetkim državama koje izdaju panda obveznice, instrument koji se češće koristi kod multinacionalnih kompanija. Potez signalizira želju za jačanjem veza s Pekingom unatoč pritiscima američkog predsjednika Donalda Trumpa da Europa zauzme čvršći stav prema Kini.

Mali posebno izloženi

Boštjančič ističe kako su manje zemlje poput Slovenije posebno izložene globalnim trgovinskim poremećajima uzrokovanima “neviđenim” američkim carinama i kineskim ograničenjima izvoza ključnih sirovina.

“To je nešto što svijet možda nije vidio i 100 godina. Posebno je izazovno za male, otvorene ekonomije poput naše. Povećali smo bilateralne sastanke s kineskim dužnosnicima jer ne možemo čekati. Moramo štititi vlastite interese”, rekao je Bostjančić FT-u. Posljednjih godina panda obveznice izdavale i države poput Portugala, Mađarske i Egipta, no taj segment i dalje čini mali dio globalnog tržišta državnog duga.

Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima na 102 dolara nakon signala američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem skorom završetku rata protiv Irana.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 1,94 dolara nižoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 102,03 dolara, dok je na američkom tržištu bio jeftiniji za 1,51 dolar i stajao je 99,87 dolara, što pokazuje nastavak pritiska na cijene nafte.

nada u kraj rata

Nafta pala na 102 dolara: Tržišta reagirala na signale iz Washingtona

Pozornost tržišta privukle su nove poruke iz Washingtona o razvoju situacije na Bliskom istoku, koje su snažno utjecale na energetska tržišta.

SAD bi mogao završiti vojnu operaciju u Iranu u roku od dva do tri tjedna, rekao je u utorak predsjednik Trump, uz napomenu da bi dogovor s Teheranom mogao biti postignut, ali nije uvjet za završetak vojne operacije.

U srijedu navečer Trump planira obraćanje američkim građanima, rekavši u telefonskom razgovoru za Reuters da će jedna od tema biti nezadovoljstvo NATO-vim odbijanjem sudjelovanja u otvaranju Hormuškog tjesnaca.

Španjolska je američkim vojnim zrakoplovima zabranila prolaz kroz zračni prostor, a njezin primjer slijedile su i Francuska i Italija, što dodatno pokazuje razlike među zapadnim saveznicima oko vojne strategije.

Američki potpredsjednik JD Vance razgovarao je u utorak s posrednicima o ratu protiv Irana, uz poruku predsjednika da je Washington spreman na primirje ako se ispune određeni američki zahtjevi, uključujući ponovno otvaranje pomorskog prometa.

Iran je zbog američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad tjesnacem, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima, čime je dodatno zaoštrena geopolitička napetost.

Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren, ističući da brodovi „prijateljskih” zemalja mogu prolaziti uz koordinaciju s iranskom mornaricom, što ublažava strah od potpune blokade plovidbe.

S iranskog stajališta, tjesnac je otvoren za većinu država, izjavio je ministar vanjskih poslova Abas Arakči, naglasivši da su iznimka zemlje koje su sudjelovale u napadima na Iran, čime je potvrđena nova diplomatska poruka Teherana.

Šef iranske diplomacije dodao je da je u kontaktu s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, ali da dvije strane ne pregovaraju formalno nego razmjenjuju poruke preko posrednika, što ukazuje na pokušaje neizravnih pregovora.

Kina i Pakistan pokrenuli su inicijativu za završetak sukoba, pozivajući sve strane da zaštite sigurnost brodova i članova posade te omoguće siguran prolazak civilnih i trgovačkih brodova kroz tjesnac, naglašavajući važnost globalne trgovine.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazali su da je barel košarice nafte njezinih članica u utorak poskupio za 6,07 dolara, na 123,21 dolar, što potvrđuje i dalje visoku volatilnost tržišta.

Stratezi Goldman Sachsa objavili su analizu prema kojoj je kinesko gospodarstvo u boljoj poziciji od drugih nacija, uključujući i SAD, da izdrži povijesni naftni šok izazvan ratom u Iranu. Ključni razlozi leže u strateškoj energetskoj diversifikaciji i ogromnim zalihama nafte, piše Business Insider.

Cijena nafte stalno raste

Štern: Riječka rafinerija ne smije ovisiti o volji Mađarske

Ekonomisti investicijske banke Goldman Sachs procijenili su da će rat, koji traje već mjesec dana, usporiti kineski BDP za 20 baznih bodova, što je upola manje od udara od 40 baznih bodova koji se predviđa za Sjedinjene Američke Države. Cijene nafte na svjetskim tržištima u međuvremenu su skočile za gotovo 50 posto u odnosu na prijeratne razine, premašivši cijenu od 100 dolara po barelu. Unatoč globalnoj krizi, kineske dionice ostale su relativno stabilne, za razliku od drugih azijskih tržišta koja bilježe dvoznamenkaste padove, a kao ključni razlog navodi se kineski “energetski tampon“.

Strateška energetska otpornost

Goldman Sachsova analiza pripisuje gospodarsku otpornost Kine dugogodišnjim naporima Pekinga u strateškoj energetskoj diversifikaciji. Prema podacima iz 2024. godine, sirova nafta i ukapljeni prirodni plin činili su samo 28 posto primarne potrošnje energije u Kini, što je najniži udio na svijetu. S druge strane, alternativni i obnovljivi izvori energije već su tada činili čak 40 posto ukupne kineske proizvodnje električne energije, pokazujući da se zemlja sustavno pripremala za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz nestabilnih regija.

Goleme zalihe nafte

Drugi ključni faktor koji ublažava udar na kinesko gospodarstvo su strateške i komercijalne rezerve nafte. U slučaju potpunog prekida uvoza, Kina ima dovoljno nafte da podmiri nacionalne potrebe za razdoblje od 110 do čak 200 dana, s procjenama zalihama do 1,2 milijarde barela. Za usporedbu, strateške rezerve SAD-a pale su na najnižu razinu u posljednjih nekoliko desetljeća.

Osim toga, Kina se oslanja na nekoliko dobavljača energije izvan Bliskog istoka, što joj pomaže da se izolira od šoka izazvanog ratom u Iranu, koji je započeo američkom vojnom operacijom “Operation Epic Fury“. Glavni izvori uključuju Rusiju, Australiju i Maleziju. Unatoč sukobu, iranska “flota duhova”, sastavljena od tankera pod lažnim zastavama, i dalje prevozi naftu u Kinu, često putem prekrcaja brod-brod u blizini Malezije.

Ubrzana energetska tranzicija

Rat je dodatno ubrzao globalni trend okretanja prema “strateškim baterijama” i elektrifikaciji. Analitičari primjećuju da su kineske tvrtke u sektoru električnih vozila i baterija, poput CATL-a i BYD-a, zabilježile porast tržišne vrijednosti od približno 70 milijardi dolara samo u prvom mjesecu rata. Investitori se očito klade na ubrzano napuštanje nafte kao primarnog energenta, što Kini, kao lideru u tim tehnologijama, donosi neočekivanu stratešku prednost. Također, postoje izvještaji da Iran razmatra trgovinu energijom u kineskim juanima, što bi moglo ugroziti dominaciju američkog dolara na svjetskim energetskim tržištima.

Geopolitičke posljedice sukoba

Osim ekonomskih posljedica, sukob ima i duboke geopolitičke implikacije. Analitičari ga opisuju kao “posrednički rat” u kojem Rusija profitira od visokih cijena energije, što bi joj u 2026. moglo donijeti dodatne prihode u rasponu od 84 do 151 milijarde dolara. S druge strane, SAD i Europa suočavaju se s preusmjeravanjem vojnih resursa i snažnim inflatornim pritiskom. Zbog intenziviranja sukoba, američki predsjednik Donald Trump odgodio je summit s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, fokusirajući se na upravljanje globalnom energetskom krizom. Iako je Kina pokazala impresivnu ekonomsku otpornost, stručnjaci upozoravaju da ostaje ranjiva na moguće zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog prolaza za značajan dio njezina uvoza energije s Bliskog istoka.

Tvrtka Microsoft završila je svoj najgori kvartal na Wall Streetu još od globalne financijske krize 2008. godine, s padom dionica od 23 posto. Investitori su sve zabrinutiji jer kompanija mora balansirati između enormnih troškova i visokih očekivanja u području umjetne inteligencije, piše Klix.ba. Dionice su, iako se početkom tjedna blago oporavile za 3,3 posto, još uvijek znatno ispod razine koja bi odražavala povjerenje tržišta.

zabrinjavajuće

Šef u Microsoftu poslao veliko upozorenje: “Većina uredskih poslova nestaje u 12 do 18 mjeseci”

Glavni razlog zabrinutosti nije pad prihoda, već stalno rastuća potrošnja. Microsoft mora brzo razvijati AI infrastrukturu i podržavati potražnju za cloud uslugama, što će u fiskalnoj 2026. godini povećati kapitalne izdatke na rekordnih 146 milijardi dolara, dok se očekuje daljnji rast na 191 milijardu dolara do 2028. godine. Investitori strahuju da tako visoka potrošnja neće biti kompenzirana proporcionalnim rastom prihoda.

Dodatni pritisak dolazi od vanjskih faktora. Rat u Iranu podigao je cijene energije, što povećava troškove rada i izgradnje podatkovnih centara ključnih za AI strategiju. Istovremeno, popularnost proizvoda poput Microsoft 365 Copilot još uvijek je niska; tek tri posto korisnika Office paketa plaća dodatnu licencu za AI asistenta. Konkurenti, poput Googlea i TurboQuant-a, nude jeftinije i brže alternative, prijeteći Microsoftovoj prednosti u suradnji s OpenAI-jem.

Unutarnji izazovi dodatno kompliciraju situaciju. Kompanija je formirala novu diviziju CoreAI, koju vodi Mustafa Suleyman iz DeepMind-a, kako bi razvijali troškovno učinkovitije interne AI modele. Istovremeno, odlazak ključnih ljudi, poput direktorice za raznolikost Lindsay-Rae McIntyre, dio je restrukturiranja koje je dodatno uznemirilo analitičare i zaposlenike.

Analitičari jasno upozoravaju: “Redmond je u problemima”, istaknuo je Ben Reitzes iz Melius Researcha. Multiplikator Microsofta nije bio ovako nizak još od četvrtog kvartala 2022., kada je OpenAI predstavio ChatGPT, pokazujući koliko su se tržišna očekivanja promijenila. Iako tržište i dalje vjeruje u dugoročnu dominaciju Microsofta u umjetnoj inteligenciji, kompanija mora pažljivo upravljati troškovima kako bi povratila povjerenje investitora.

Tvrtka koja stoji iza ChatGPT-ja osigurala je povijesnu rundu financiranja koja je premašila sva očekivanja. S novom procjenom vrijednosti od 852 milijarde dolara, OpenAI planira stvoriti jedinstvenu aplikaciju koja spaja chat, pretraživanje interneta, kodiranje i autonomne AI agente, piše Daily Mail.

OpenAI, tvrtka koja je svijetu predstavila ChatGPT, objavila je u utorak da je u novoj rundi financiranja prikupila čak 122 milijarde dolara, čime je njezina vrijednost procijenjena na vrtoglavih 852 milijarde dolara. Ovaj iznos, koji je premašio i najoptimističnija predviđanja, odražava ogromne troškove računalne snage potrebne za razvoj napredne umjetne inteligencije. Runda financiranja okupila je raznolik skup partnera, uključujući tehnološke divove poput Amazona, Microsofta, Nvidije i Softbanka, potvrđujući strateški značaj ulaganja u infrastrukturu za budućnost umjetne inteligencije.

Zajam

SoftBank pregovara o zajmu za ulaganje u OpenAI

Unatoč tome što tvrtka ostvaruje prihode od dvije milijarde dolara mjesečno, što je stopa rasta koja zasjenjuje čak i rane faze Alphabeta ili Mete, OpenAI i dalje nije profitabilan zbog ekstremnih troškova. Iz tvrtke poručuju kako se prikupljeni kapital koristi za izgradnju temeljne infrastrukture za samu inteligenciju. “S vremenom će se ta vrijednost vratiti u gospodarstvo, tvrtkama, zajednicama i sve više pojedincima”, naveli su u službenoj objavi. U jednom neuobičajenom potezu, tvrtka je prikupila više od tri milijarde dolara i od individualnih ulagača, što je prvi takav slučaj u povijesti tvrtke.

Popularnost ChatGPT-ja i dalje nezaustavljivo raste, s više od 900 milijuna aktivnih korisnika tjedno i oko 50 milijuna pretplatnika. Iz OpenAI-ja su istaknuli kako se korištenje njihove internetske tražilice utrostručilo u posljednjih godinu dana, što vide kao dokaz da napredna umjetna inteligencija postaje dio svakodnevnog života ljudi diljem svijeta. Tvrtka je također najavila planove za izgradnju takozvane superaplikacije, jedinstvene platforme koja će objediniti ChatGPT, mogućnosti pretraživanja interneta, alat za programere Codex te “agentske” sposobnosti koje će digitalnim asistentima omogućiti da samostalno obavljaju složene zadatke. U sklopu nove strategije, OpenAI je čak najavio gašenje aplikacije Sora za generiranje videa kako bi sve resurse preusmjerio na ovaj ambiciozni projekt.

Masivna runda financiranja dolazi usred sve glasnijih očekivanja da se OpenAI ove godine priprema za izlazak na burzu putem inicijalne javne ponude (IPO). Ovaj potez dodatno bi zaoštrio konkurenciju u sektoru umjetne inteligencije, gdje se nekoliko ključnih igrača bori za dominaciju. Tvrtka sa sjedištem u San Franciscu već je u veljači počela s uvođenjem oglasa za korisnike koji ne plaćaju pretplatu, tražeći nove izvore prihoda kako bi pokrila goleme troškove poslovanja i razvoja.

Borba za prevlast u svijetu umjetne inteligencije postaje sve intenzivnija, a OpenAI se suočava sa sve jačim suparnicima. Glavni konkurent, tvrtka Anthropic, koju su osnovali bivši zaposlenici OpenAI-ja, nastavlja privlačiti pažnju sa svojim hvaljenim Claude AI modelima i nedavno je osigurala vlastitu rundu financiranja od 30 milijardi dolara. Uz njih, Googleov AI model Gemini pokazao se kao iznimno moćan natjecatelj, dok tvrtka xAI Elona Muska također privlači značajne investicije i sve veći broj korisnika, stvarajući dinamiku u kojoj samo nekoliko najjačih igrača može pratiti vrtoglave troškove razvoja.

Najava superaplikacije signalizira ključni strateški pomak ne samo za OpenAI, već i za cijelu industriju. Fokus se prebacuje s modela koji samo generiraju tekst ili slike na stvaranje autonomnih AI asistenata koji mogu samostalno razumjeti ciljeve i izvršavati višestruke zadatke. Ova tranzicija prema “agentskoj” umjetnoj inteligenciji, koja je potaknuta i nedavnim lansiranjem modela GPT-5.4, predstavlja budućnost u kojoj će AI postati proaktivni partner u rješavanju kompleksnih problema, a ne samo reaktivni alat za odgovaranje na upite.

Globalno tržište energije ulazi u novu fazu nestabilnosti – nafta je na putu prema najvišim razinama u posljednje četiri godine, a sukob na Bliskom istoku otvara rizik dugotrajnog poremećaja opskrbe. U takvom okruženju, pitanja sigurnosti plina i uloge LNG terminala postaju ključna za Europu.

Zadnjeg dana ožujka cijena sirove nafte bila je blizu najviših razina u posljednje četiri godine. Globalni benchmark Brent 31. ožujka trgovao se u rasponu od 111 do 113 dolara po barelu, dok je američki WTI oscilirao oko 102 – 103 dolara. Cijene su izuzetno volatilne (osciliraju i po nekoliko dolara dnevno) zbog rata s Iranom i rizika za Hormuški tjesnac.

Nafta je na putu prema najvišoj razini zatvaranja u posljednje četiri godine: u ožujku cijena Brenta je skočila 55 posto, a WTI-ja za 54 posto. No, brojke same po sebi ne govore cijelu priču. Eskalirajući sukob između SAD-a i Irana koji je započeo krajem veljače, podigao je cijene energije na najviše razine u gotovo četiri godine, upozorili su analitičari MarketWatcha.

To je najveći mjesečni rast u povijesti koji prijeti da iz kratkoročnog šoka preraste u potencijalno dugotrajan poremećaj, upozoravaju analitičari.

Tržišta su, kako primjećuje Vishnu Varathan iz Mizuho banke, prešla iz mehaničkog reagiranja u svojevrsni “mod straha”, prema Reutersu. Više se ne trguje na temelju vijesti, već na temelju pokušaja preživljavanja u scenariju dugotrajnog sukoba.

‘Previše je toga oštećeno’

Dok se Wall Street pita hoće li barel dosegnuti 150 ili čak ekstremnih 200 dolara ako se rat protegne do lipnja, iz Frankfurta stižu upozorenja koja ne ostavljaju mjesta optimizmu.

Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde, u svom je istupu za The Economist krajem ožujka upozorila da je šteta već značajna i da obnova opskrbe neće biti brza, dok bi poremećaji mogli trajati godinama.

Lagarde ne vjeruje u brzi oporavak. Tehnički stručnjaci banke smatraju da je “već previše toga oštećeno”, rekla je, te da “nema šanse” da se izgubljena opskrba energijom iz Zaljeva obnovi u roku od nekoliko mjeseci. Poremećaj bi mogao trajati “godinama”. Opasnost je, tvrdi ona, da će se posljedice pojavljivati postupno, što će dovesti do “odgođene procjene” ozbiljnosti krize.

Ipak, njezina najveća briga, kako je rekla, nije samo monetarna politika – za koju tvrdi da je ECB dobro pozicioniran – već fiskalna izdržljivost država članica. Za razliku od razdoblja 2022.–2023., kada su vlade trošile 2,5 posto BDP-a ili više kako bi ublažile troškove energije nakon ruske invazije na Ukrajinu, danas tog fiskalnog prostora jednostavno nema, upozorila je Lagarde i poslala jasnu poruku nacionalnim liderima: Svaka potpora ovaj put trebala bi biti “prilagođena, ciljana i privremena”.

“Donositelji odluka trebaju paziti koliko široko raspoređuju potporu te usmjeriti pomoć prvenstveno kućanstvima s nižim prihodima”, poručila je Lagarde.

Hrvatska se u ovom globalnom vrtlogu nalazi u specifičnoj poziciji. Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, u nedavnom intervjuu za Poslovni dnevnik istaknuo je kako je “pitanje svih pitanja” trajanje sukoba jer će upravo ta vremenska varijabla odrediti hoće li se trenutačni šok pretvoriti u trajnu ekonomsku regresiju.

Iako Europa iz Zaljeva izravno uvozi oko 15 posto svog LNG-a, opasnost za Hrvatsku dolazi zaobilaznim putem. Jugoistočna Azija – Kina, Indija, Japan – primarno je pogođena zatvaranjem Hormuza i sada očajnički traži alternativne pravce. Zbog toga su preostala slobodna tržišta pod pojačanim pritiskom, globalne cijene nafte i plina, što se po principu spojenih posuda prelijeva na europsko i hrvatsko tržište.

Jakšić nudi dozu utjehe kada je riječ o fizičkoj dostupnosti energenata u Hrvatskoj. Zahvaljujući strateškom ulaganju u LNG terminal na Krku, Hrvatska osigurava pristup ukapljenom plinu iz bilo kojeg dijela svijeta, što nas uz obvezne strateške zalihe nafte i integriranu elektroenergetsku mrežu čini otpornijima na fizičke prekide tokova, istaknuo je Jakšić dodajući da zasad sigurnost opskrbe nije ključni problem, već cijena energije.

“Pravi cjenovni izazovi tek su pred nama, a oni će testirati konkurentnost cjelokupnog hrvatskog gospodarstva”, upozorio je ravnatelj Energetskog instituta.

Od inflacije do recesije

Situacija u kojoj se nalazimo više nije samo problem energetike i logistike. Boston Consulting Group (BCG) upozorava da se troškovi kapitala već sada kreću 300 do 500 baznih bodova više nego ranije, što u kombinaciji s rastućim troškovima transporta i sirovina guši investicijske cikluse.

Dok su se trgovci do jučer fokusirali isključivo na inflacijski šok, danas se fokus pomiče prema rastu, odnosno njegovu izostanku. Jim Reid iz Deutsche Banka dijagnosticira stanje kao “stagflacijske posljedice”. Svijet se suočava s opasnom kombinacijom stagnacije gospodarstva i visoke inflacije.

Ako se Hormuški tjesnac ne otvori uskoro, scenarij od 200 dolara po barelu, kojemu Macquarie Group daje 40 posto vjerojatnosti, mogao bi postati nova, bolna realnost koja će redefinirati pojam “normalnog” u svjetskoj ekonomiji. Za Hrvatsku i Europu, poruka je jasna: energetska neovisnost više nije samo ekološki ili politički cilj, već goli preduvjet opstanka u svijetu u kojem je energija postala najmoćnije oružje.

Na Veliki petak, 3. travnja 2026. europski međubankovni platni sustavi neće raditi, zbog čega su banke poput Zagrebačke banka, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria i Erste banke upozorile klijente na izmijenjen režim plaćanja. Sva međubankovna nacionalna i prekogranična plaćanja u eurima zadana toga dana bit će izvršena tek prvog sljedećeg radnog dana, 7. travnja 2026., dok će interna plaćanja unutar banaka te instant plaćanja biti dostupna i provedena bez zastoja.

Klijentima se zato preporučuje da hitne naloge izvrše najkasnije do 2. travnja do 16 sati ili da koriste instant plaćanja, koja su dostupna 24 sata dnevno, uključujući i blagdane, piše 24sata.

Primjenjuju se dva povećanja

Umirovljenici će u travnju dobiti veće mirovine, a neke će rasti i za 70 eura

– Obavještavamo Vas da je petak 3. 4. 2026. neradni dan za sustav provođenja međubankovnih platnih transakcija u eurima. Redovni međubankovni nacionalni i prekogranični nalozi u eurima zadani 3. 4. 2026. bit će zaprimljeni na izvršenje s valutom sljedećeg radnog dana 7. 4. 2026. Hitne naloge u eurima molimo provedite najkasnije u četvrtak 2. 4. 2026. do 16:00 sati ili se koristite opcijom instant plaćanja s obzirom na to da je instant plaćanje dostupno svaki dan u godini, 24/7 uključujući i Veliki petak. Interna plaćanja na račune u Zagrebačkoj banci provodit će se nesmetano – stoji u obavijesti Zagrebačke banke.

Rade kreditni transferi unutar banke

Sličnu poruku poslala je i RBA.

– Na Veliki petak 3.4.2026. izvršavat će se Instant plaćanja i kreditni transferi unutar RBA, a na raspolaganju su vam i bankomati za uplatu i isplatu gotovog novca. Međubankovna nacionalna i prekogranična plaćanja u eurima (SEPA kreditni transfer i TARGET hitna plaćanja), koja će se zadati na taj dan, bit će izvršena prvog sljedećeg radnog dana, u utorak 7.4.2026. Vaša RBA – napisali su.

Erste banka također obavještava klijente da je petak, 3. travnja 2026. neradni dan za EURO platne sustave te da će plaćanja u korist računa izvan PBZ-a, zaprimljena u Banku na taj dan, biti izvršena prvi sljedeći radni dan s datumom valute 7. travnja 2026. – Plaćanja u korist računa u PBZ-u i Instant plaćanja će kao i do sada biti izvršena odmah – poruka je koju su primili korisnici PBZ-a.

prijavite se

Država dijeli nepovratna sredstva: Evo kako do 16.000 eura jednokratnih potpora

Erste banka također je klijentima poslala poruku da se 3.4.2026. (Veliki petak) neće provoditi transakcije platnog prometa. 

– Na Veliki petak sva će nacionalna, prekogranična i međunarodna plaćanja, zadana u eurima u korist računa izvan Erste banke, biti provedena u utorak 7.4.2026. Veliki petak je neradni dan euro platnog sustava iako je u Republici Hrvatskoj to radni dan. Ako vam je važno nešto platiti 3.4.2026. odaberete li za plaćanje opciju instant plaćanja takvo će se plaćanje provesti 3.4.2026. I da naknada je ista kao i za redovna plaćanja. Evo što još možete obaviti na Veliki petak – plaćanja između računa u Erste banci, plaćanja platnim karticama i podizanje gotovog novca na bankomatima. Povlašteni tečaj za kupoprodaju deviza možete zatražiti 3.4.2026. do 13:00 sati – navela je Erste banka.

Hrvatski hotelijeri ulaze umjereno optimistični u jednu od najizazovnijih sezona posljednjih godina. Buking hotela pred Uskrs je zadovoljavajući, sličan onome iz 2023. i 2024. godinu, pa se uz oprezni optimizam u četiri uskrsna dana očekuje oko 170 tisuća gostiju. Te su dvije godine usporedive s ovom zbog ranijeg termina blagdana.

Unatoč povećanoj geopolitičkoj neizvjesnosti, hotelijeri u ovu turističku sezonu ulaze s trenutačno stabilnom razinom rezervacija i opreznim optimizmom u vezi daljnjeg razvoja turističke sezone, ali i s očekivanjima nastavka rasta troškova, koji bi i treću godinu zaredom mogli rasti po većoj stopi od rasta prihoda, istiskujući prostor za nužne investicije, glavni su zaključci ankete koju su u ožujku proveli Deloitte u suradnji s Udrugom poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i Hrvatskom udrugom turizma (HUT). Anketa je obuhvatila turističke kompanije koje zajedno raspolažu s ukupno 259 hotela i kampova i više od 51 tisuću smještajnih jedinica.

Većina objekata, njih 55 posto, trenutačno bilježi stabilan status turističkih rezervacija u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a njih 33 posto bilježi rast od tri do šest posto. Optimizam za predsezonu dodatno potiče usporedba s 2023. godinom, a tu je situacija da čak 80 posto objekata bilježi rast rezervacija u odnosu na stanje u ožujku 2023. godine do tri posto.

Oko dvije trećine objekata ne vidi ni značajnije promjene u volumenu rezervacija po različitim tržištima, a nijedan od promatranih objekata nema naznaka promjene dužine boravka turista u odnosu na lani. Što se, pak, tiče procjene za čitavu sezonu 2026., većina hotelijera, njih 81 posto, očekuje ponavljanje razine noćenja kao i prošle godine, dok ih 14 posto očekuje rast do tri posto. Ipak, njih 64 posto, očekuje izraženiji trend last minute rezervacija nego što je to bilo prošle godine.

Pritisak troškova

S obzirom na takva očekivanja nema prostora za značajnije promjene u cijenama pa 72 posto objekata planira ove sezone rast prosječne dnevne cijene smještaja (ADR) između tri do šest posto u odnosu na prošlu godinu, što je oko procijenjene stope inflacije, pri čemu su najpozitivniji trendovi u segmentu kvalitetnih hotela te kampova.

Sektor je i ove godine pod pritiskom novog rasta troškova, a vrlo je izvjesno da će se taj pritisak i povećati u odnosu na očekivanja iz ankete zbog produbljivanja energetske krize. Čak 76 posto kompanija očekuje da će rast troškova premašiti rast prihoda, što bi bila već treća godina zaredom takvog scenarija u turizmu. Očekuje se nastavak rasta troškova rada, i to 40 posto ih očekuje rast troškova rada od tri do šest posto, njih 30 posto između šest i deset posto, a 29 posto očekuje rast iznad 10 posto.

“Hrvatski turizam ulazi u sezonu 2026. s opreznim optimizmom. Sve ukazuje na još jednu sezonu u kojoj će zbog različitih izazova trebati aktivno upravljati ponudom kako bi ponovili rezultat od prošle godine, no ono što je sigurno je da ćemo imati još jednu godinu rasta troškova većeg od rasta prihoda. To smanjuje profitabilnost i investicijski potencijal sektora koji svoju konkurentnost mora čuvati nastavkom investicija u podizanje kvalitete i u održivost.

No, uvjereni smo da će i ove izazovne godine turizam pokazati da je dio gospodarstva na kojeg se može računati da amortizira prelijevanje nepovoljnih trendova i na ukupno gospodarstvo i na državne financije, kao što je to bilo u krizama prethodnih godina”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT). Najviša očekivanja, dodaje Ostojić, imaju hoteli s pet zvjezdica.

“Taj će segment proći najbolje jer je najmanje osjetljiv na krizu. Bogate je ova kriza najmanje pogodila”, poručuje Ostojić. Jasno je da će destinacije na krajnjem jugu te Zagreb osjetiti stanoviti pad. “Nije to ništa dramatično, već proizlazi iz krizne situacije na zračnim čvorištima u Dohi i Dubaiju, preko kojih ti turisti stižu, a i još ima vremena da se djelomično ti otkazi nadoknade s nekih drugih tržišta”, komentirao je Ostojić.

Cijene vs kvaliteta

Domaće turističke kompanije identificirale su i ključne rizike za naredne dvije godine. Dok ih većina, 74 posto, u naredne dvije godine očekuje nastavak trenda rasta potražnje do pet posto, među izazovima se najviše ističu mogućnost smanjenja potražnje s ključnih emitivnih tržišta, zatim izazovi u dostupnosti kvalificirane radne snage, te percepcija Hrvatske kao precijenjene turističke destinacije gdje je rizik najveći zbog neusklađenosti cijena i kvalitete.

Zbog takvih očekivanja, gotovo 59 posto kompanija planira u iduće dvije godine investicije manje ili jednake iznosima iz prethodnog razdoblja. Još 42 posto hotelijera koji planiraju povećanje kapitalnih ulaganja namjera ih usmjeriti prvenstveno u rekonstrukciju smještajnih jedinica i javnih sadržaja te projekte održivosti i energetske učinkovitosti.

Glavne prepreke ostaju regulacija i spori urbanistički procesi, pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, profitabilnost projekata te dostupnost kvalificirane radne snage. Prema podacima HNB-a u 2025., prihodi stranih turista iznosili su 15,29 milijardi eura, dva posto više na godišnjoj razini. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je “nezahvalno je iznositi precizne prognoze o daljnjem tijeku turističke godine”.

“Realno je očekivati kako će se ove godine, više nego ranije, odluke o putovanjima donositi u posljednjem trenutku jer će velika većina gostiju odlučivati unutar tjedan, dva uoči putovanja, što dodatno naglašava važnost naše konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Zato je ključno zadržati visoku razinu odgovornosti u oblikovanju turističke ponude i cjenovne politike jer će upravo ti elementi biti presudni za očuvanje stabilnosti i nastavak pozitivnih trendova”, rekao je Glavina.

Klasični sajmovi, kakve pamtimo kao mjesta izložbenih štandova i poslovnih pregovora, sve se više pretvaraju u hibridne platforme koje spajaju edukaciju, iskustvo i zajednicu. Trendovi su diljem svijeta slični – posjetitelji više ne dolaze samo “vidjeti što ima”, nego očekuju da nešto nauče, dožive i osjete. Traže sadržaj i kontekst a, možda i najvažnije, osjećaj da su dio nečega. Upravo zato sajmovi danas, i sadržajno i po posjećenosti, sve uspješnije konkuriraju festivalima, konferencijama i lifestyle događanjima.

Promjena percepcije iz ‘prostora kvadrata’ u platformu iskustva podrazumijeva transformaciju na svim razinama. Danas izlagači ne traže samo fizički prostor, već mjerljiv učinak: kontakte, vidljivost i konkretne rezultate, ističu sa Zagrebačkog velesajma te dodaju da se paralelno mijenjaju očekivanja publike koja više ne dolazi samo razgledavati proizvode, već traže inspiraciju i dodanu vrijednost kroz engagement i experience.

Neposredan kontakt

Upravo taj pomak za Zagrebački velesajam bio je i najveći izazov. Ključ je bio strateški jasno komunicirati da sajam više nije logistička usluga, nego “trodimenzionalni medij”. Konkretan primjer takvog pristupa bit će vidljiv na predstojećem sajmu Ambienta koji uvodi koncept ‘living modula’ – simulaciju stvarnih stanova unutar sajma. Proizvodi tako više nisu samo izlošci, već dio funkcionalnog ambijenta. Kada kupac vidi proizvod u realnom okruženju, puno se lakše odlučuje na kupnju.

U vremenu prezasićenosti digitalnim sadržajem, fizički susret dobio je novu vrijednost. U digitalnom svijetu korisnik lako ignorira sadržaj, ali na sajmu se događa neposredan, nefiltriran kontakt. Sajam nudi ono što nijedan ekran ne može replicirati – iskustvo brenda kroz sva osjetila. Upravo ta neposrednost, mogućnost da se proizvod vidi, opipa i razumije u kontekstu, često čini razliku između početnog interesa i konkretne poslovne odluke ili partnerstva.

Platforma društvenog utjecaja

Suvremeni sajmovi sve češće postaju platforme za otvaranje važnih društvenih i gospodarskih tema. Zagrebački velesajam tu je ulogu dodatno naglasio kroz projekte poput StanaZaSutra, koji spaja održivost, edukaciju i konkretan društveni učinak. Sajmovi su prirodna platforma za teme koje oblikuju industriju i društvo. Društveno odgovornim projektom StanZaSutra na Ambienti pokazuje se kako održivost i priuštivost mogu koegzistirati, dok je kroz donaciju namještaja i opreme stanu koji je Grad Zagreb dao na korištenje SOS Dječjem selu Hrvatska ostvaren konkretan društveni učinak.

To je sinergija institucija, Grada Zagreba i partnera iz realnog sektora, gdje Velesajam djeluje kao idejni začetnik, a sajam Ambienta platforma za povezivanje. Za partnere uključene u projekt to znači da ne komuniciraju samo proizvod, već i svoju stručnost i društvenu odgovornost. Sajam koji otvara relevantne teme ne prati samo tržište, nego ga aktivno oblikuje. Važan dio strategije sajamskog poslovanja odnosi se i na dugoročno stvaranje publike.

Projekti usmjereni na djecu i mlade, poput onih na Interliberu, nisu tek prateći sadržaj, nego ulaganje u budućnost. Na Velesajmu su svjesni da, ako žele biti relevantni i za dvadeset godina, moraju danas stvarati publiku koja sajam prepoznaje kao vrijednost. Sajmovi se tako sve jasnije pozicioniraju kao dio šire društvene i kulturne infrastrukture – mjesta gdje se razvijaju interesi i gradi odnos s budućim generacijama.

Spoj poslovnog i neformalnog

Istovremeno, brišu se granice između poslovnog i društvenog segmenta događanja. Uz stručne konferencije i edukacije, sve veću ulogu imaju neformalni formati poput networking druženja i tematskih evenata. Formati poput Meet&Mingle partyja na proteklom sajmu beauty industrije to dodatno potvrđuju. U opuštenijem okruženju, uz glazbu i neformalniju komunikaciju, ljudi se povezuju prirodnije, razgovori su otvoreniji, a kontakti često kvalitetniji.

Takvi susreti nadograđuju i produbljuju poslovni dio sajma, stvarajući prostor u kojem se povjerenje brže uspostavlja. Istu logiku slijede i inicijative poput book cluba Interlibera “Čitaš li žene”, koji okuplja poslovne žene i gradi zajednicu kroz moderirane razgovore i cjelogodišnje susrete. Dok stručne konferencije daju dubinu i kontekst, ovi neformalniji formati donose dinamiku i nužnu transformaciju prema modernom poslovanju. Upravo u toj kombinaciji formalnog i neformalnog nastaje dodana vrijednost – emocionalni kapital koji dugoročno jača odnose između izlagača i publike.

Nišne zajednice, budućnost sajmova

Trend usmjerenosti na nišne zajednice dodatno redefinira samu ideju masovnosti. Fokus na niše nije odustajanje od masovnosti, već njezina redefinicija, ističu. Vrijednost sajma mjeri se kvalitetom interakcije. Primjerice, kroz B2Beauty Talks&Labs sajam Beauty&Hair Expo Zagreb pretvoren je u laboratorij znanja, dok je prvo izdanje konferencije Graditeljstvo i investicije na prošlogodišnjoj Ambienti okupilo ključne dionike tržišta. Takvi sadržaji daju dubinu i izravno spajaju izlagače s ciljanom publikom, dok širi sajamski okvir i dalje osigurava potrebnu vidljivost i dinamiku tržišta.

Gledajući unaprijed, Zagrebački velesajam više se ne promatra samo kao mjesto povremenih događanja, nego kao kontinuirani poslovni i društveni hub. Sajmovi ostaju jezgra, ali sadržaj i experience oko njih donose dugoročni učinak. Ključan korak je i razvoj kongresne infrastrukture te očekivana izgradnja kongresnog centra, čime će Velesajam dodatno ojačati poziciju za velike međunarodne skupove. Cilj je biti platforma koja povezuje industriju, publiku i zajednicu tijekom cijele godine, kombinirajući biznis, edukaciju i doživljaj u jedinstvenu cjelinu.

* Sadržaj omogućio Zagrebački velesajam

Končar je sklopio ugovor s češkim naručiteljem Litostroj Engineering o isporuci i puštanju u pogon generatora i motor-generatora, ukupno vrijedan 46,9 milijuna eura bez PDV-a, objavljeno je u srijedu.

Isporuka

Končar isporučio transformatore njemačkom Wibres Energietechniku

Kako se navodi u objavi na Zagrebačkoj burzi, Končar je 31. ožujka potpisao ugovor s naručiteljem Litostroj Engineering za projekt dizajna, izrade, isporuke, nadzora nad montažom i puštanja u pogon novih generatora i motor-generatora te kompletnog monitoring sustava, u sklopu modernizacije agregata Hidroelektrane Orlík.

Ukupna vrijednost ugovorenih radova iznosi 46,9 milijuna eura (bez PDV-a).

Realizacija projekta započinje tijekom ove godine, a njegov završetak planiran je do 2033. godine.

Hidroelektrana Orlík jedna je od najvećih i najvažnijih hidroelektrana u Češkoj. Izgrađena je između 1954. i 1961. na rijeci Vltavi te predstavlja ključni objekt Vltavske kaskade.

Elektrana je u vlasništvu ČEZ Groupa, najveće energetske kompanije u Češkoj i jednog od vodećih energetskih sustava u središnjoj Europi, što projekt svrstava među važne energetske projekte Europe.

Iz Končara ističu kako je riječ o strateški značajnom projektu jer uključuje sudjelovanje više društava unutar Grupe. Ugovor dodatno potvrđuje međunarodnu poziciju Končara u realizaciji složenih energetskih projekata usmjerenih na povećanje pouzdanosti i učinkovitosti elektroenergetske infrastrukture te doprinos ciljevima održivog razvoja.

Nadzorni odbor Ine dao je suglasnost u utorak da se dioničarima isplati 168 milijuna eura dividende, odnosno 16,8 eura po dionici, od čega 151,2 milijuna iz lanjske neto dobiti, a ostatak iz dijela zadržane dobiti iz 2024. godine.

Obvezujući sporazum

Ina za 15 milijuna eura preuzima istražni prostor SAVA-07

Nadzorni odbor, navodi se u objavi iz Ine, dao je suglasnost na godišnji izvještaj Ina Grupe za 2025. godinu, kao i na prijedlog odluke o uporabi dobiti za 2025. godinu i dijela zadržane dobiti iz poslovne godine 2024.

Ina je prošle godine poslovala s neto dobiti od 152,3 milijuna eura. Predlaže se da se dio neto dobiti, 1,08 milijuna eura, raspodijeli u zakonske rezerve, dok bi se 151,22 milijuna eura namijenilo za isplatu dividende. Također, predlaže se da se iz dijela zadržane dobiti iz 2024. godine isplati dodatnih 16,78 milijuna eura, također kroz dividendu.

Time će se ukupno za isplatu dividende izdvojiti 168 milijuna eura ili 16,8 eura po dionici, što je za 4,8 eura više nego godinu ranije.

Mađarski MOL drži 49,08 posto dionica Ine, hrvatska država ima 44,84 posto udjela, dok je preostali dio u vlasništvu institucionalnih i mirovinskih fondova.

Malta, otočna država s jednom od najvećih gustoća vozila u Europi, odlučila se na neviđen korak u borbi protiv kroničnih prometnih gužvi. Vlada je pokrenula program nazvan “Shema odricanja od vozačke dozvole” (Driving Licence Surrender Scheme), nudeći mladim vozačima čak 25.000 eura da se na pet godina odreknu vožnje. Poticaj se isplaćuje u pet jednakih godišnjih rata od po 5.000 eura, a prva sjeda na račun odmah nakon što sudionik preda svoju vozačku dozvolu. Cilj ove financijske injekcije, kako navode vlasti, jest stvoriti “šok mobilnosti” i potaknuti promjenu navika prije nego što ovisnost o automobilu postane duboko ukorijenjena, osobito među mlađom populacijom. Interes je, prema prvim informacijama, premašio očekivanja, što sugerira da je za mnoge mlade financijska neovisnost primamljivija od slobode koju nudi vlastiti automobil.

obavijest klijentima

Banke klijentima poslale važnu obavijest: Preporuka je da naloge izvršite najkasnije do 2. travnja

No, ulazak u program nije jednostavan i dolazi s nizom strogih uvjeta. Prijaviti se mogu isključivo osobe mlađe od 30 godina koje su stanovnici Malte najmanje sedam godina i posjeduju vozačku dozvolu B kategorije barem 12 mjeseci. Iz sheme su automatski isključeni svi kojima je vozačka dozvola ikad bila oduzeta ili suspendirana, kao i oni čiji posao zahtijeva posjedovanje dozvole. Osim toga, kandidati ne smiju imati vozačke dozvole izdane izvan Europske unije. Jednom kada je prijava odobrena, sudionik potpisuje ugovor kojim se obvezuje da tijekom petogodišnjeg razdoblja neće upravljati nikakvim motornim vozilom, ne samo na Malti, već bilo gdje u svijetu.

Obveze i kazne jasno pokazuju koliko ozbiljno država shvaća ovaj program. Ako policija uhvati sudionika za volanom, suočit će se s automatskom kaznom od 5.000 eura, morat će vratiti sav do tada primljeni novac te se izložiti daljnjim pravnim posljedicama. Prijevremeni izlazak iz programa je moguć, ali također financijski bolan. Ovisno o trenutku odustajanja, sudionik mora vratiti preostali iznos poticaja i platiti dodatne penale koji mogu doseći i 20.000 eura. Ni povratak vožnji nakon pet godina nije automatski. Da bi ponovno dobili dozvolu, bivši sudionici moraju podnijeti novi zahtjev i proći najmanje 15 sati dodatne obuke u autoškoli, čime se osigurava da su njihove vozačke vještine i dalje na zadovoljavajućoj razini.

Ministar prometa Chris Bonett brani inicijativu kao ključan dio šireg plana za reformu prijevoza, ističući da vlada ne želi prisiljavati građane na promjene, već ih poticati na dobrovoljnoj bazi. Program, koji je otvoren za prijave do lipnja 2026. godine, dio je petogodišnjeg proračuna teškog 25 milijuna eura. Ideja je smanjiti broj aktivnih vozača, potaknuti korištenje javnog prijevoza i, u konačnici, smanjiti zagađenje zraka. Prema ministrovim riječima, cilj je prekinuti dugogodišnju “kulturu automobila” koja je Maltu dovela na rub prometnog zagušenja, s gotovo 0,8 vozila po stanovniku, što je jedna od najviših stopa na svijetu.

Kap u moru ili stvarna promjena?

Unatoč optimizmu vlade, brojni kritičari, uključujući prometne stručnjake i oporbene političare, odbacuju program kao puki “kozmetički popravak” koji neće imati stvaran utjecaj. S godišnjim proračunom od pet milijuna eura, shema može obuhvatiti najviše 200 sudionika godišnje. To znači da se u pet godina s cesta planira ukloniti tek 1.000 automobila. Kada se taj broj stavi u kontekst, slika postaje znatno mračnija. Prema službenim statistikama, vozni park Malte premašio je 457.000 vozila, a tijekom posljednjeg kvartala na ceste je svakodnevno dodavano u prosjeku 35 novih automobila.

Računica je poražavajuća: brojka od 200 vozila, koliko ih se planira ukloniti godišnje, nadoknadi se novim registracijama za manje od tjedan dana. Kritičari ističu da maksimalan broj sudionika predstavlja svega 0,04 posto ukupnog broja vozila na malteškim cestama, što je, tvrde, zanemarivo. Skepticizam je izrazilo i Nacionalno vijeće mladih, koje tvrdi da “nikakav financijski poticaj ne može uvjeriti mlade da se odreknu automobila uz postojeći sustav javnog prijevoza”. Oni smatraju da bi ulaganje istih pet milijuna eura u poboljšanje autobusnih linija, uvođenje izravnih ruta i češćih polazaka imalo daleko veći učinak i potencijalno uklonilo tisuće automobila s ceste. I dok se rasprava nastavlja, ostaje otvoreno pitanje je li ova skupa inicijativa hrabar iskorak prema održivoj budućnosti ili samo kap u moru problema koji zahtijeva dublje i sustavnije reforme.

_{* uz korištenje AI-ja}

Općina Peteranec odlučila je financijski pogurati one koji se u 2026. godini odvaže na ulazak u poduzetničke vode, nudeći im bespovratnu potporu od 1.000 eura za osnivanje poduzeća ili obrta. Načelnik Ivan Derdić potpisao je javni poziv kojim se definira ova nova mjera za razvoj lokalnog gospodarstva, a u općinskom je proračunu za tu namjenu inicijalno osigurano 3.000 eura. To znači da će, barem u prvom krugu, potporu dobiti samo troje najbržih i najspremnijih poduzetnika. Ipak, iz Općine poručuju kako su otvoreni za povećanje sredstava rebalansom proračuna ako se za to ukaže potreba, signalizirajući da je interes poduzetnika ključan faktor za budućnost mjere. Poziv je otvoren do 30. studenoga, a prijave se rješavaju prema redoslijedu zaprimanja, pa je brzina, uz ispunjavanje svih uvjeta, presudna za dobivanje novca.

RADIKALAN POTEZ VLADE na MALTI

25.000 eura vozačima koji predaju vozačku dozvolu na pet godina

Da bi se kvalificirali za potporu, podnositelji zahtjeva moraju zadovoljiti nekoliko preciznih kriterija. Pravo na prijavu imaju mikro, mali i srednji poduzetnici, neovisno o tome radi li se o trgovačkom društvu ili obrtu, pod uvjetom da im je sjedište registrirano na području Općine Peteranec. Za obrtnike i vlasnike samostalnih djelatnosti dodatni je uvjet i prebivalište na području općine. Subjekt mora biti u potpunosti u privatnom vlasništvu i mora imati barem jednu zaposlenu osobu na neodređeno vrijeme, što može biti i sam vlasnik. Ključno je da se radi o poduzetnicima koji prvi put osnivaju poslovni subjekt upravo u 2026. godini te da nemaju nikakvih dugovanja prema Općini iz prethodnih razdoblja. Kao jamstvo da će potpora doista doprinijeti lokalnoj zajednici, korisnici se obvezuju da će poslovati i zadržati sjedište u Peterancu najmanje dvije godine od dana odobrenja sredstava. U suprotnom, cjelokupan iznos od 1.000 eura morat će vratiti.

Ova lokalna inicijativa, iako skromnog financijskog okvira, predstavlja osvježenje u često kompliciranom sustavu potpora u Hrvatskoj. Dok država i veći gradovi nude čitav niz programa, od poticaja za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje do sufinanciranja iz EU fondova, ti su procesi često dugotrajni i administrativno zahtjevni. Programi poput onih za mlade, žene i početnike ili krediti HBOR-a nude značajnije iznose, ali dolaze s kompleksnijim uvjetima i procedurama. S druge strane, izravna i brzo dostupna potpora kakvu nudi Peteranec može biti ključan vjetar u leđa za nekoga tko tek kreće i treba pokriti početne troškove registracije, najma ili nabave osnovne opreme. To je pristup koji favorizira jednostavnost i brzinu, što je malim poduzetnicima na početku puta često i najvažnije.

Zanimljivo je promatrati ovu mjeru u kontekstu ukupne demografske i razvojne politike Općine Peteranec. Prema podacima Ministarstva demografije, Peteranec spada u manju skupinu lokalnih jedinica koje ne isplaćuju novčanu naknadu za rođenje djeteta, mjeru koju primjenjuje velika većina hrvatskih općina i gradova. Umjesto toga, čini se da je općinska vlast svoj fokus usmjerila na stvaranje uvjeta za ostanak mladih kroz druge oblike podrške. Tako su nedavno znatno povećali iznose za poticanje rješavanja stambenog pitanja, gdje mladi za kupnju nekretnine mogu dobiti i do 6.500 eura, a za izgradnju nove kuće 6.000 eura. Kad se tome doda nova potpora za pokretanje biznisa, stvara se slika strategije koja ne potiče samo puko povećanje broja stanovnika, već pokušava stvoriti održivu zajednicu u kojoj mladi imaju i gdje živjeti i gdje raditi.

Strateški potez uoči dolaska brze pruge

Sve ove mjere dobivaju dodatni smisao u svjetlu jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u regiji – modernizacije i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – mađarska granica. Ovaj projekt, vrijedan stotine milijuna eura, dio je mediteranskog TEN-T koridora koji spaja Rijeku s Budimpeštom i ključan je za gospodarski razvoj sjeverne Hrvatske. Ono što je za Peteranec najvažnije jest da projekt uključuje izgradnju potpuno novog željezničkog stajališta upravo na području općine. Dolazak brze pruge, koja će omogućiti brzine vlakova do 160 kilometara na sat, drastično će poboljšati prometnu povezanost i učiniti Peteranec daleko atraktivnijim mjestom za život i poslovanje. Ulaganje u stambeno zbrinjavanje i poticanje poduzetništva stoga se može promatrati kao mudar i pravovremen potez kojim se općina priprema iskoristiti potencijal koji nova infrastruktura donosi.

Poduzetnici koji žele iskoristiti ovu priliku moraju uz popunjen obrazac priložiti dokaz o upisu u odgovarajući registar, potvrdu Porezne uprave i Općine o nepostojanju duga te presliku ugovora o otvorenom IBAN računu. Zahtjevi koji budu zaprimljeni do 30. lipnja, a zadovolje sve uvjete, bit će isplaćeni do 15. srpnja, dok će oni kasniji na isplatu čekati do kraja godine. Iako 1.000 eura samo po sebi neće izgraditi velik posao, u kombinaciji s drugim općinskim mjerama i dolaskom strateške infrastrukture, ova potpora postaje više od pukog novca – ona je jasan signal da Općina Peteranec računa na poduzetnike kao ključne nositelje svoje budućnosti.

_{* uz korištenje AI-ja}

Hormuški tjesnac otvoren je za brodove “većine” zemalja, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči u razgovoru za Al Jazeeru, a o njegovoj budućnosti odlučivat će, po njegovim riječima, Iran i Oman s teritorijalnim vodama u prolazu.

postoje i iznimke

Velika promjena za vozače: Od danas na snagu stupa novo pravilo

Iran je zbog američko‑izraelskih napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima.

Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren, ističući da brodovi “prijateljskih” zemalja mogu proći, u koordinaciji s iranskom mornaricom.

S iranskog stajališta, istaknuo je Arakči u intervjuu za Al Jazeeru objavljenom u srijedu, tjesnac je otvoren za brodove većine država.

“Tjesnac je zatvoren samo za brodove onih koji protiv nas ratuju. To je normalno tijekom rata – ne možemo neprijateljima dopustiti da koriste naše teritorijalne vode za trgovinu”, objasnio je šef iranske diplomacije u razgovoru za Al Jazeeru.

Brodovi povezani s drugim zemljama sami su pak odlučili da neće ploviti tjesnacem, zbog sigurnosnih pitanja, visokih cijena osiguranja ili drugih razloga, kazao je Arakči.

Neke zemlje pregovaraju s iranskom vladom o prolasku svojih brodova, dodao je ministar, napominjući da je kroz tjesnac prošla nekolicina indijskih, pakistanskih, turskih i kineskih brodova.

Prošli tjedan Arakči je rekao da je prolaz dozvoljen “prijateljskim” zemljama, navodeći poimence Kinu, Rusiju, Indiju, Irak i Pakistan.

Budućnost tjesnaca odredit će pak po njegovim riječima za Al Jazeeru Iran i Oman.

Kontrola teritorijalnih voda

Vode Hormuškog tjesnaca pripadaju pod teritorijalnu kontrolu Irana i Omana koji će po završetku rata odlučivati o njegovoj budućnosti, objasnio je Arakči, prema izvješću Al Jazeere.

Hormuz spaja Omanski i Perzijski zaljev, stoji u Hrvatskoj enciklopediji. Sjeverna strana tjesnaca pripada Iranu, a na južnoj strani vrh poluotoka Musandam pripada sultanatu Omanu, a ostatak Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Tjesnac mora biti “mirni plovni put”, zaključio je Arakči u razgovoru za Al Jazeeru.

Zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Katar, inzistiraju pak na sudjelovanju u svim razgovorima o budućnosti tjesnaca, napominje Al Jazeera.

Pakistan i Kina objavili su u međuvremenu plan za okončanje rata u Iranu, izdvojivši među pet točaka i sigurnost brodarskih ruta kroz Hormuški tjesnac.

Peking i Islamabad pozvali su sve strane da zaštite sigurnost brodova i članova posade koji su zapeli u Hormuškom tjesnacu, te da dopuste što skoriji i siguran prolazak civilnih i trgovačkih brodova.

Promet kroz Hormuz trebao bi biti normaliziran što je prije moguće, navodi kineska novinska agencija Xinhua točku kinesko-pakistanskog plana.

Iranski parlament usvojio je u međuvremenu prijedlog zakona koji predviđa sigurnosne aranžmane u plovidbi tjesnacem i “financijske okvire”, uključujući sustav naplate naknada, i to u iranskim rijalima, objavio je u srijedu predsjednik parlamentarnog odbora za sigurnost Modžtaba Zarei, prema izvješću iranskih novinskih agencija Fars i Tasnim.

Tranzit bi po tom prijedlogu bio zabranjen brodovima povezanim sa SAD‑om i s Izraelom. Brodovi zemalja koje su Iranu jednostrano uvele sankcije mogu pak računati na ograničenja, naveo je Zarei.

Iranski dužnosnik naglasio je i da se Teheran pri izradi pravnog okvira za upravljanje tjesnacem koordinira s Omanom, dok bi središnju ulogu u novom sustavu trebala igrati iranska vojska.

AI usluge temeljene na javnom oblaku uvode rizike vezane uz privatnost i usklađenost, što je dovelo do rasta rješenja za suverenu AI. Ovaj članak fokusira se na jedno od takvih rješenja nazvano Private GPT te predstavlja praktične poslovne scenarije, tehnološku jezgru nekih od tih rješenja, posebne koristi za hrvatsko i europsko tržište, kao i inovativni program AI Test Drive te ROI kalkulator koji organizacijama omogućuju početak planiranja puta prema usvajanju AI i razumijevanje potencijalnog povrata ulaganja.

Private GPT je cjelovito, lokalno („on‑premise“) generativno AI rješenje koje omogućuje poduzećima korištenje naprednih velikih jezičnih modela (LLM‑ova) unutar vlastite sigurne infrastrukture. Za razliku od usluga javnog oblaka koje se oslanjaju na podatke iz nepoznatih izvora i često ne jamče privatnost podataka, Private GPT radi u zatvorenom okruženju. To znači da podaci poduzeća nikada ne napuštaju internu mrežu, a svi se prijenosi informacija odvijaju strogo povjerljivo.

Private GPT nije samo alat za chat; to je i pokretač poslovnih procesa kroz cijelu organizaciju – od marketinga do pravnih odjela i lanaca opskrbe. Kombinacijom japanske inženjerske izvrsnosti (Fujitsu/Fsas Technologies) i vodeće NVIDIA tehnologije, poduzeća mogu sigurno i suvereno ući u eru AI uz jasan povrat ulaganja (ROI).

Zašto poduzeća prelaze na lokalne AI modele?

Poduzeća sve češće biraju lokalne i suverene AI modele iz četiri ključna poslovna razloga. Kako ističe Udo Würtz, Chief Technology Officer (CTO) za European Platform Business u Fsas Technologies Europe, „prvi i temeljni razlog je osiguranje najviše razine sigurnosti podataka i zaštite intelektualnog vlasništva.“

Udo Würtz objašnjava da lokalna okruženja omogućuju poduzećima sigurno korištenje specifičnih internih podataka – poput pravnih dokumenata i razvojnih planova – bez rizika od curenja informacija u javni prostor (oblak)..

„Drugi razlog je regulatorna usklađenost, gdje su lokalna rješenja ključna za strogo poštivanje europskih propisa, uključujući GDPR i EU AI Act. Treće, takva rješenja nude potpunu kontrolu i fleksibilnost: poduzeće samo upravlja načinom korištenja svojih podataka – može odrediti gdje će se podaci koristiti i hoće li se vlastito intelektualno vlasništvo koristiti kao baza za fino podešavanje modela, čime se postiže maksimalna relevantnost i točnost odgovora uz minimiziranje rizika od „halucinacija“. Na kraju, lokalni AI procesi pružaju visoku pouzdanost i brz odgovor jer rade potpuno neovisno o internetskim vezama i vanjskim čimbenicima, što značajno povećava stabilnost poslovanja i kontinuitet,” objašnjava Udo Würtz.

Tipični poslovni slučajevi upotrebe

Private GPT rješenja koja nudi Fsas Technologies (članica Fujitsu Grupe) ostvaruju mjerljive rezultate u brojnim industrijama omogućujući sigurno korištenje napredne AI na vlasničkoj infrastrukturnoj bazi. Kao internim asistentima za zaposlenike, sustavi koriste sučelja prirodnog jezika za trenutni pristup internim bazama znanja, što znatno povećava produktivnost i poboljšava korisničko iskustvo pri radu s digitalnim tehnologijama.

U pravnom sektoru, Private GPT automatizira vremenski zahtjevne due diligence provjere, analizira opsežnu sudsku praksu, zakonodavstvo i pravne presedane te priprema nacrte ugovora i pravne korespondencije s visokom točnošću za konačnu provjeru. Financijske institucije koriste ova rješenja za potporu donošenju odluka, osobito u analizama kreditnog rizika i prognoziranju tržišnih trendova temeljenim na vlastitim strogo zaštićenim povijesnim podacima.

U zdravstvu i obrazovanju dobar primjer prakse je strateška nadogradnja serverske infrastrukture koja je omogućila sveučilištu premostiti jaz između obrazovanja i kliničke prakse. Povećani računalni kapacitet podržava napredne AI radne procese, posebno za realistične medicinske simulacije visokog stupnja i prediktivnu analizu zdravstvenih podataka.

U logističkim procesima, rješenje omogućuje učinkovito osiguravanje transportnih kapaciteta po najpovoljnijim uvjetima i preciznu optimizaciju transportnih ruta, što rezultira nižim operativnim troškovima i boljom iskorištenosti resursa. Automatizacija logističkog izvještavanja i analize podataka omogućuje brže donošenje odluka i veću agilnost kroz cijeli lanac opskrbe.

Tehnološka arhitektura rješenja

Učinkovitost Private GPT rješenja temelji se na naprednoj i dobro dizajniranoj arhitekturi. U verziji 1.5 jezgra koristi lokalni LLM model Mistral 3.1 Small, razvijen u suradnji Mistral AI i NVIDIA. Ovaj 8‑bitno kvantizirani model sa 24 milijarde parametara omogućava glatku generaciju teksta i napredno razumijevanje više od 100 jezika, uključujući hrvatski i slovenski.

Nadalje, integrirali smo modele iz Cohere-a koji pomažu u usklađenosti s EU AI Act‑om, kao i vlastite vlasničke modele nazvane „Takane“. Ovaj prošireni niz uključuje visoko performantne modele s 112 milijardi parametara koji pružaju napredne sposobnosti zaključivanja potrebne za zadovoljenje i najzahtjevnijih poslovnih potreba.

Nepokolebljiva točnost odgovora osigurana je tehnologijom Retrieval‑Augmented Generation (RAG) u kombinaciji s optimiziranom Milvus vektorskom bazom podataka. To jamči da AI odgovara isključivo na temelju verificiranih internih dokumenata poduzeća, učinkovito izbjegavajući generiranje netočnih informacija ili „halucinacije“.

Obrada podataka dodatno je unaprijeđena dinamičnim (semantičkim) chunkiranjem, koje dijeli dokumente na logične tematske cjeline umjesto fiksnih segmenata, čime se čuva puni kontekst i značajno poboljšava relevantnost pretraživanja.

Cjelokupno rješenje dizajnirano je za besprijekornu integraciju u postojeća digitalna okruženja. Kroz napredne API‑je (uključujući kompatibilnost sa OpenAI standardima) omogućuje jednostavnu integraciju s internim ERP i CRM sustavima kao i platformama za upravljanje znanjem poput Confluencea.

Uloga NVIDIA tehnologija

NVIDIA tehnologija predstavlja ključnu komponentu koja omogućuje učinkovito pokretanje zahtjevnih AI modela unutar sigurnih IT okruženja pojedinog krajnjeg korisnika sustava. Za postizanje optimalne odzivnosti sustava i iznimno brze obrade vektora, visokoperformantne GPU‑kartice poput H200 NVL ugrađuju se u PRIMERGY poslužitelje. Ponuda suverene AI, uključujući buduće izdanje Private GPT‑a, obuhvatit će NVIDIA‑inu najnoviju Blackwell arhitekturu te će nadopuniti naš PRIMERGY portfelj poslužitelja kroz partnerstvo sa Supermicrom.

Implementaciju dodatno pojednostavljuje NVIDIA NIM (Inference Microservices), koji omogućuju brzo i sigurno uvođenje optimiziranih AI modela na vlastitu infrastrukturu poduzeća. Za stabilan rad u poslovnim okruženjima kritičnim za poslovanje, platforma NVIDIA AI Enterprise pruža stabilnost, sigurnost i ključnu tehničku podršku za produkcijske AI radne opterećenja.

Visokoučinkovito GPU ubrzanje je nezamjenjivo; bez njega bi obrada velikih količina podataka bila prespora za stvarne poslovne procese. NVIDIA tehnologija osigurava nisku latenciju i visoku propusnost, oba ključna za suvremena inteligentna poduzeća.

Arhitektura Private GPT rješenja

Arhitektura Private GPT iz Fsas Technologies dizajnirana je kao kompletno, unaprijed konfigurirano rješenje spremno za uporabu koje kombinira hardver i softver za sigurnu lokalnu izvedbu generativne AI. Private GPT rješenje implementira se unutar interne IT infrastrukture kao potpuno izolirani „otok znanja“, s poslužiteljem smještenim unutar interne mreže i bez ovisnosti o internetu. Ta arhitektura osigurava da svi procesi i osjetljivi podaci ostanu u zatvorenom okruženju, pružajući 100% suverenitet i kontrolu nad intelektualnim vlasništvom.

Podrška za standardni Model Context Protocol (MCP) omogućuje sigurne veze s vanjskim izvorima znanja, uključujući relacijske baze podataka i repozitorije koda, bez kompromisa sigurnosnih protokola. Uz to, ugrađena kompatibilnost s OpenAI API‑jem omogućuje programerima brzo i jednostavno integriranje rješenja u postojeće poslovne aplikacije i radne procese, ubrzavajući digitalnu transformaciju bez sigurnosnih rizika.

Takva arhitektura omogućava poduzećima sigurno učitavanje najosjetljivijih podataka — pravnih dokumenata, razvojnih procesa, poslovnih tajni — u AI okruženje koje ostaje pod njihovom potpunom kontrolom.

Što to znači za hrvatska i europska poduzeća?

Europska poduzeća posluju u strogo reguliranom okruženju, što im daje jedinstvenu poziciju. Rješenja poput Private GPT‑a, uz podršku lokalnih stručnjaka i partnera, omogućuju ostvarenje suverene AI. To poduzećima daje puno vlasništvo nad AI slojem — od podataka do samog modela i AI rješenja. Za hrvatsko tržište, podrška lokalnom jeziku i mogućnost postupne implementacije kroz programe poput AI Test Drive ključni su elementi. Oni omogućuju poduzećima testiranje AI‑a na vlastitim podacima ili suradnju s europskim konzultantima kroz radionice prije konačne investicijske odluke.

Isprobajte prije nego investirate — besplatan AI Test Drive

Program AI Test Drive omogućuje poduzećima da besplatno i sigurno testiraju AI rješenja na vlastitim podacima u samo 14 dana, značajno skraćujući vrijeme do stvarne poslovne vrijednosti. Kroz suverene test lokacije u Europi organizacije zadržavaju potpunu kontrolu nad svojim intelektualnim vlasništvom, dok stručna podrška i benchmark testiranje hardvera pomažu verificirati modele i dokazati ROI prije kupnje opreme.

Ovakav savjetodavni pristup učinkovito smanjuje investicijski rizik, zatvara znanjačka područja i osigurava odabir najoptimalnije platforme za specifična radna opterećenja podataka. AI Test Drive služi kao ulazna točka za sigurno usvajanje AI‑a, omogućujući poduzećima definiranje odgovarajuće veličine i tipa infrastrukture za konačnu implementaciju na temelju stvarnih podataka i slučajeva upotrebe.

Primjeri dobre prakse Implementacija

Implementacija suverenih AI i visokokvalitetnih infrastrukturnih rješenja donosi opipljive rezultate u različitim industrijama. Ispod su odabrani primjeri iz dostupnih izvora koji pokazuju kako organizacije transformiraju svoje procese.

Medicinski fakultet Varna (Bugarska)
Pomažući im pri nadogradnji infrastrukture (uključujući PRIMERGY poslužitelje i ETERNUS pohranu), koja je bila dio njihove strategije digitalne transformacije, pomogli smo osigurati kontinuitet poslovanja postigavši rad bez zastoja te potaknuti njihove ciljeve prema revolucionarnim dodacima poput 3D tehnologija i virtualne mikroskopije. To je omogućilo korištenje njihovih prilagođenih AI aplikacija za predviđanje i sprječavanje zdravstvenih problema pacijenata.

South‑Eastern Finland University of Applied Sciences (Xamk)
U suradnji s Fsas Technologies uspostavili su centar „Hippu“, visokoperformantno lokalno AI okruženje. Ta infrastruktura pruža istraživačima i lokalnim poduzećima pristup naprednim AI sposobnostima te služi kao model za druge superračunalne projekte u regiji.

Interna optimizacija (Celonis)
Fsas Technologies koristio je Celonis platformu za procesnu inteligenciju u vlastitim operacijama proizvodnje servera i pohrane. U prvih šest mjeseci to je rezultiralo smanjenjem viška zaliha za 20%, smanjenjem narudžbi zaliha za 50% i višemilijunskim uštedama.

Analiza naslovljena „Use Cases for Real‑World Impact“ otkriva kako Private GPT potiče inovacije u industrijama, s naglaskom na poboljšanu sigurnost podataka i veću operativnu efikasnost. Dokument pokriva četiri stvarna slučaja, uključujući transformaciju njemačkog poduzeća srednje veličine, poboljšano upravljanje znanjem, učinkovito rukovanje složenim podacima i ugovorima u pravnom sektoru te uspješno rješavanje ranije neonsoldivih radnih opterećenja. Preuzmite analizu za vrijedne uvide o praktičnoj primjeni suverene AI u poduzećnim okruženjima.

Private GPT u financijskom sektoru

U financijskom sektoru, gdje su sigurnost podataka, privatnost i usklađenost s strogim propisima poput DORA‑e i NIS2 ključni, Private GPT rješenja iz Fsas Technologies omogućuju sigurno korištenje generativne AI unutar izolirane infrastrukture poduzeća.

Za razliku od javnih AI usluga, Private GPT osigurava potpuni suverenitet nad podacima jer se sva obrada odvija lokalno, iza vatrozida. To eliminira rizik od curenja podataka ili neusklađenosti s GDPR‑om i EU AI Act‑om. Financijske institucije tako mogu u potpunosti zaštititi intelektualno vlasništvo i povjerljive informacije o klijentima, a istovremeno iskoristiti inovacijski potencijal LLM modela.

Konkretne primjene u financijama uključuju naprednu analizu kreditnog rizika i podršku pri odlukama o kreditiranju, gdje sustav analizira opsežne interne podatkovne skupove i povijesne transakcije za precizniju procjenu rizika. AI asistent također automatizira analizu investicijskih portfelja, brzo pregledavajući tržišne trendove i dajući preporuke za optimizaciju temeljene na povjerljivim strategijama poduzeća. Osim toga, rješenje značajno pojednostavljuje financijsko planiranje i projekcije mirovina uključenjem složenih internih parametara i pružanjem koherentnih odgovora na prirodnom jeziku.

Private GPT također briljira u inteligentnoj obradi dokumenata (IDP), gdje AI agenti izvlače ključne uvide iz nestrukturiranih izvora poput ugovora i izvještaja, ubrzavajući donošenje odluka i smanjujući rizik od financijskih gubitaka. U području regulatorne usklađenosti, sustav automatizira dugotrajne AML i KYC provjere, povećavajući učinkovitost i smanjujući lažno pozitivne rezultate.

Takva integracija AI‑a u operativne procese ne samo da povećava sigurnost, već i donosi mjerljiv ROI kroz niže infrastrukturne troškove i kraće vrijeme obrade, što dokazuju uspješne implementacije u vodećim financijskim organizacijama.

Izračunajte uštede i ROI pomoću interaktivnog Private GPT kalkulatora

Zanima vas koliko bi lokalno Private GPT rješenje moglo uštedjeti vašem poduzeću vremena i novca? Isprobajte interaktivni kalkulator uštede koji pruža realnu procjenu isplativosti i povrata ulaganja na temelju vaših specifičnih poslovnih ciljeva.

Unosom samo nekoliko ključnih parametara — poput očekivanog broja korisnika, prosječnih troškova rada i očekivanog poboljšanja produktivnosti — dobit ćete jasnu sliku koliko brzo Private GPT može optimizirati interne procese, smanjiti operativne troškove i dosegnuti točku pokrića ulaganja. Ne oslanjajte se na grube procjene pri vrednovanju vrijednosti AI ulaganja. Izračunajte potencijalni ROI i planirajte digitalnu transformaciju na temelju konkretnih brojeva.

Za sve informacije vezane uz Fsas Private GPT rješenja u Hrvatskoj, Igor Totić (igor.totic.external@fujitsu.com), Presales Consultant u Fsas Technologies (Fujitsu), stoji na raspolaganju za stručne konzultacije i besplatno testiranje rješenja, omogućujući kupcima da istraže mogućnosti i primjenu prije implementacije.

Nije da se u ožujku nije očekivalo ubrzanje inflacije, ali skok godišnje stope za cijeli postotni bod – na 4,8 posto, s 3,8 u veljači – ipak se nije očekivao. Ističući kako je takav intenzitet rasta potrošačkih cijena posljednji put zabilježen potkraj 2023., analitičari Raiffeisen banke priznaju kako je prva procjena Državnog zavoda za statistiku ipak nadmašila njihova očekivanja.

U mjesecu eskalacije sukoba na Bliskom istoku i pratećih potresa na energetskim tržištima, i na razini cijelog europodručja inflacija je ubrzala, ali manje nego kod nas. Prema harmoniziranom indeksu (HICP) godišnja stopa inflacije je s 1,9 posto porasla na 2,5 posto u prosjeku, dok je Hrvatska prema toj mjeri inflacije ubrzanjem s 3,9 na 4,7 posto ponovno zasjela na prvo mjesto među članicama eurozone. Ožujskom povećanju godišnje stope i kod nas je najviše kumovala komponenta energije, koja uz goriva i maziva uključuje i druge energente kućanstava (poput struje, plina, grijanja), a u strukturi potrošnje prosječnog kućanstva čini oko 16 posto.

Cijene energije u prosjeku su, prema DZS-u, porasle za pet posto, a u godišnjim usporedbama njihov je rast time ubrzao s 4,3 posto (u veljači) na dvoznamenkastih 11,3 posto. Prošlomjesečno poskupljenje energije bilo bi i veće da već od 10. ožujka za osnovna goriva Vlada nije krenula, među prvima u EU, s administrativnim ograničavanjem najviše maloprodajne cijene.

Kod usluga rast još ne odražava utjecaj cijena energenata, nego već prije probuđenih inflacijskih očekivanja, što je posao središnje banke.

Željko Lovrinčević, EIZ

Usluge na 7,8 posto rasta

Ubrzanju godišnje stope inflacije pridonijele su i usluge, čije su cijene na mjesečnoj razini porasle za 0,7 posto, a njihov godišnji rast ubrzao je sa 7,7 na 7,8 posto. U kategoriji Hrane, pića i duhana godišnja je stopa također ubrzala, s 3,6 na 3,9 posto, ali to ubrzanje uglavnom se pripisuje tzv. baznom efektu. Tijekom prošlog mjeseca, naime, prosječne su cijene tog agregata (s oko 32 posto udjela u košarici) u odnosu na veljaču ostale gotovo nepromijenjene.

Jedina od četiri glavne komponente inflacije s međugodišnjim padom tako su ostali neprehrambeni industrijski proizvodi koji su na mjesečnoj razini u prosjeku poskupjeli za 1,5 posto. Komentirajući preliminarne brojke državnih statističara, Boris Vujčić, guverner HNB-a na odlasku, konstatirao je kako porast inflacije prvenstveno odražava ono što se događa u Iranu i Hormuškom tjesnacu. Što dulje rat bude trajao i što budu veća razaranja energetske infrastrukture, možemo očekivati više i dulje pritiske na cijene energije koji se onda prenose i u povišenje inflacije, kaže. Ministar financija Tomislav Ćorić također ističe kako Hrvatska, kao ni druge zemlje, ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok.

“Vlada je mjerama koje smo poduzimali u proteklih mjesec dana djelomično apsorbirala taj udar, ali on se jednostavno ne može potpuno neutralizirati. Usto, inflaciji doprinosi i sektor usluga”, naglasio je. Iako stopa inflacije ne djeluje ohrabrujuće, svi se nadaju da će sukob na Bliskom istoku uskoro prestati. U suprotnom će cijela Europa imati problem s inflatornim kretanjima, neke zemlje i s dobavom energenata, s tim da, prema Ćoriću, Hrvatska nije među njima jer je naša dobava je osigurana.

Prosječna inflacija oko ‘petice’

Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu Zagreb, u vezi s najnovijim podacima podsjeća da Hrvatska ima najvišu stopu u eurozoni iako i dalje ima uvelike kontrolirane cijene energije, što znači i manji prostor za relaksaciju pritisaka.

Isto tako, napominje da u segmentu usluga rast cijena još ne odražava utjecaj recentnog rasta cijena energenata već već prije probuđena inflacijska očekivanja, što je područje na koje u smislu sprječavanja treba djelovati središnja banka. Sve u svemu, smatra da će cijene energenata u idućim mjesecima pritiskati i druge komponente inflacije, a u konačnici bi i prosječna inflacija ove godine mogla porasti na oko pet posto.

Europska komisija je pozvala je u utorak članice da se pravodobno i koordinirano pripreme kako bi osigurali sigurnu opskrbu naftom i izbjegnu mjere koje bi mogle povećati potrošnju goriva.

“Sigurnost opskrbe EU-a ostaje zajamčena. Ali moramo biti spremni na potencijalno dugotrajne poremećaje u međunarodnoj trgovini energijom. Zato moramo djelovati već sada. I moramo djelovati zajedno”, rekao je povjerenik za energiju Dan Jørgensen u pismu ministrima država članica zaduženim za energetiku.

EK navodi da je s obzirom na nestabilnost tržišta zbog sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, EU dobro pripremljen zahvaljujući obvezi članica da održavaju zalihe nafte i imaju planove za nepredviđene situacije kao odgovor na incidente u sigurnosti opskrbe.

Povjerenik je pozvao članice da u potpunosti iskoriste sastanke u okviru Koordinacijske skupine za naftu i Radne skupine za energetsku uniju za sigurnost kako bi osigurale dobru koordinaciju, kao i da razmotre promicanje mjera za smanjenje potražnje, posebice u prometnom sektoru.

Članice trebale bi se suzdržati od poduzimanja mjera koje mogu povećati potrošnju goriva, ograničiti slobodan protok naftnih derivata ili destimulirati proizvodnju rafinerija u EU-u. Također bi se trebale konzultirati sa susjednim državama članicama i Komisijom kako bi očuvale koherentnost na razini cijele EU i funkcioniranje unutarnjeg tržišta. 

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) počela je zaprimati zahtjeve za moratorij na otplatu kredita za mikro, male i srednje poduzetnike u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kao i za subjekte koji se bave trgovinom na malo naftnim derivatima i ukapljenim naftnim plinom, izvijestio je HBOR u utorak.

Tu odluku razvojna banka donijela je zbog značajnog porasta cijena energenata, sirovina i drugih ulaznih troškova, nakon vladinog zaključaka o mjerama pomoći gospodarstvu, priopćio je HBOR.

Vrijeme za prilagodbu

Svrha je ublažiti pritisak na likvidnost poduzetnika i omogućiti im dodatno vrijeme za prilagodbu u uvjetima tržišne nestabilnosti. Konkretno, mjera se odnosi na korisnike HBOR-ovih izravnih kredita koja obuhvaća investicijske kredite i kredite za obrtna sredstva koji su na dan zaprimanja zahtjeva za moratorij u fazi počeka ili otplate.

Moratorij obuhvaća glavnicu kredita i redovnu kamatu. Odobrava se u trajanju do najviše šest mjeseci, a za njegovo odobrenje se ne naplaćuje naknada. Samo u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, mogućnost korištenja moratorija odnosi se na gotovo 600 poduzetnika, za kredite u ukupnom iznosu od 100 milijuna eura, navode.

Konkretna podrška

Zahtjevi se mogu podnijeti poštom, osobno u pisarnici (Zelinska 3, 10.000 Zagreb) ili putem internetske stranice banke najkasnije do kraja lipnja.

“Svjesni smo svih izazova s kojima se trenutačno suočavaju naši poljoprivrednici, kao i poduzetnici u povezanim sektorima. Naša uloga, kao razvojne banke, je da pravovremeno reagiramo i pružimo im konkretnu podršku. Zbog toga smo, po donošenju zaključaka vlade o mjerama pomoći gospodarstvu, donijeli mjeru o uvođenju moratorija kako bismo im omogućili stabilizaciju poslovanja u uvjetima velikih tržišnih neizvjesnosti”, izjavio je predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo.

Čelnik banke u nedavnom je intervjuu Poslovnom dnevniku rekao da je, kad je segment poljoprivrede u pitanju, “nije iznos koji bi (za HBOR, op.a.) predstavljao neke ozbiljnije probleme. Osim toga, to je na šest mjeseci, tako da ne dvojimo da to možemo ne samo financijski izdržati, nego i operativno brzo provesti”.

Vlada je u srijedu donijela odluku o puštanju na tržište 35 tisuća tona dizela iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, čiji je smisao sudjelovanje u europskim naporima za stabilizaciju tržišta, te se ne radi o izvanrednoj mjeri ili situaciji, jer je opskrba gorivom u Hrvatskoj redovna.

besplatan izlet

Besplatno more za umirovljenike: Za sve s mirovinom do 900 eura osiguran i ručak

Otpuštena količina iz zaliha za Hrvatsku predstavlja 4,39 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, 4,1 dan prosječne dnevne potrošnje odnosno oko 4,7 posto obveznih zaliha. Te količine će se i zanoviti.

Agencija za ugljikovodike će pustiti obvezne zalihe na tržište, po tržišnim cijenama.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da se ne radi ni o kakvoj izvanrednoj mjeri ni situaciji, nego se mjera donosi u duhu solidarnosti sa zemljama koja su to primorane napraviti.

“U smislu sigurnosti naše opskrbe, apsolutno imamo sve pod kontrolom”, rekao je Šušnjar.

Kako je objasnio, 10. ožujka održan je sastanak Međunarodne agencija za energiju na kojem je dogovoreno da će se otpustiti 400 milijuna barela (oko 54,3 milijuna tona) ekvivalenata sirove nafte iz obveznih zaliha država članica. Mjera je na nivou EU-a donesena radi stabilizacije tržišta pogođenog poremećajima u tranzitu kroz Hormuški tjesnac i smanjenom proizvodnjom na Bliskom istoku.

Iako Republika Hrvatska nije članica Međunarodne agencije za energiju, može sudjelovati u zajedničkoj koordiniranoj akciji u duhu europske solidarnosti i zajedništva, s 35.000 tona dizelskog goriva, odnosno preračunato u ekvivalente sirove nafte 261.000 barela.

Šušnjar je podsjetio da je Hrvatska u ožujku 2022. godine zbog ruske invazije na Ukrajinu, već sudjelovala u dvije zajedničke koordinirane akcije puštanja obveznih zaliha na tržište tijekom koje je u prvoj akciji pustila 22 tisuće tona, a u drugoj 32 tisuće tona dizelskog goriva na tržište.

Prije više od dva desetljeća Renault je na hrvatskom automobilskom tržištu napravio iskorak koji je prodaji automobila dao širi društveni i ekološki smisao. Početkom 2000-ih pokrenuta je akcija “Zeleno srce Renaulta” – inicijativa koje se mnogi i danas sjećaju.

Tada je, uz prodaju svakog novog vozila, Renault otkupljivao stare auto-olupine i za svaku od njih posadio drvo. Time je započeo obnovu dotad zastarjelog voznog parka u Hrvatskoj, uklonio velik broj neupotrebljivih vozila s naših cesta te istodobno doprinio ozelenjavanju zemlje kroz sadnju novih šuma.

Danas Renault ponovno oživljava “Zeleno srce Renaulta” – modernizirano, prilagođeno današnjim potrebama kupaca i tržišta, ali s istom idejom: ponuditi kupcima atraktivne pogodnosti, nagraditi ih za povjerenje i istodobno pridonijeti zaštiti okoliša kroz konkretne društveno-odgovorne aktivnosti.

Od 16. ožujka do 31. svibnja Renault daje značajne popuste na sva osobna vozila za fizičke kupce i tvrtke. Popusti za odmah dostupna vozila kreću se od 1.000 do 1.400 eura za novi Clio, preko 2.000 do 2.800 eura za Captur, 2.600 do 3.300 eura za Austral, dok za najopremljeniji Rafale popusti idu preko 5.000 eura.

Dodatni razlog za posjet Renault salonima bit će i nagradna igra u kojoj kupci mogu osvojiti još jedan automobil – novi Renault Twingo E-Tech electric. Svaka fizička osoba koja tijekom akcije kupi osobno vozilo, može sudjelovati u izvlačenju za zeleni 100 % električni Twingo. Nagradna igra traje od 16. ožujka do 30. lipnja, a dobitnik će biti izvučen 8. srpnja.

No, kupnjom Renaulta kupci ne ostvaruju samo financijske pogodnosti – oni postaju i dio projekta ozelenjavanja Hrvatske. Za svaki prodani automobil s benzinskim motorom Renault će zasaditi tri stabla, a za svaki full hybrid model dva stabla, čime želi doprinijeti neutraliziranju ugljičnog otiska prodanih vozila.

Sadnja će se provoditi u sklopu projekta pošumljavanja CO₂MPENSATING BY PLANTING, koji provode agencija HEARTH, Savez izviđača Hrvatske i Hrvatske šume. Nova šuma nalazit će se u blizini naselja Rečica nedaleko Karlovca, a točna lokacija dostupna je na mrežnim stranicama projekta (www.compensatingbyplanting.com) i same akcije (www.zeleno-srce-renaulta.com).

Posebno osmišljena stranica www.zeleno-srce-renaulta.com donosi sve informacije o popustima po modelima, pravilima nagradne igre te jedinstvenu virtualnu šumu. U njoj svaki kupac može simbolično “posaditi” svoja stabla i obilježiti ih personaliziranom porukom, čime na jednostavan i emotivan način može osjetiti stvarni doprinos koji je kupnjom vozila dao u ozelenjavanju Hrvatske.

Akcija “Zeleno srce Renaulta” tako ponovno spaja atraktivnu prodajnu ponudu s konkretnom brigom za okoliš – jer kupnja automobila može ostaviti pozitivan trag, ne samo za pojedinca nego i za cijelu zajednicu.

Večeras u 20 sati na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika emitira se nova epizoda podcasta „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“.

Gostuje predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schöfböck koji je govorio o aktualnoj geopolitičkoj krizi na Bliskom istoku i njezinom utjecaju na ekonomiju, o balansiranju banaka između zakonskih zahtjeva i potrebe za inovacijama, o rastu digitalnih usluga i korisnika te uspjehu aplikacije KEKS Pay, kao i o utjecaju fintech kompanija i umjetne inteligencije na bankarski biznis.

Ako vas zanima saznati sve o rekordnim profitima banaka, rastu kamata, inflaciji i sve težem putu do stana, kao i ostalim temama koje izravno pogađaju građane, pogledajte novu epizodu ‘Poslovnog svijeta s Ilijom Jandrićem‘.

Pridružite nam se večeras u 20 sati na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika!

Vlada je sa sjednice u srijedu u saborsku proceduru uputila konačan prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), usmjeren na jačanje pripravnosti i otpornosti na katastrofe, vrijedan 100 milijuna eura.

U duhu solidarnosti

Vlada pušta 35.000 tona dizela iz zaliha. Šušnjar: Apsolutno sve imamo pod kontrolom

Ugovor o zajmu za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe s opcijom odgode povlačenja sredstava, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, sklopljen je s ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta za pripravnost na katastrofe i klimatsku otpornost na nacionalnoj razini u različitim sektorima, kao i povećanja financijske otpornosti poduzeća i kućanstava.

Ugovor je potpisan 23. siječnja ove godine, zajam iznosi 100 milijuna eura, razdoblje povlačenja zajma je tri godine, uz mogućnost obnavljanja do četiri puta, maksimalno 15 godina, naveo je.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedloge izmjena Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija.

Prema Ćorićevim riječima, u okviru “europskog pilota”, utvrđena je potreba daljnjeg usklađivanja tih zakona s europskom direktivom.

U tom smislu, naveo je, cilj je osigurati da nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti koje izdaju institucije budu “blago subordinirani” u odnosu na opći likvidacijski, odnosno stečajni red u kojem se nalaze obične neosigurane obveze. “Stoga se propisuje da se nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti u redovnom postupku zbog insolventnosti naplaćuju poslije vjerovnika viših isplatnih redova, a prije vjerovnika nižih isplatnih redova”, izjavio je Ćorić.

Rast inflacije izravna je posljedica rata na Bliskom istoku i rasta cijena energenata na svjetskim tržištima, rekao je u srijedu na sjednici vlade premijer Andrej Plenković.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u ožujku na godišnjoj razini iznosila 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok Eurostat inflaciju u Hrvatskoj u ožujku na godišnjoj razini procjenjuje na 4,7 posto, što je najveća stopa u eurozoni.

Plenković je istaknuo da je inflacija porasla u 17 država eurozone, praktički na razini cijele Europske unije te da najveći inflacijski pritisci dolaze iz segmenta energenata, čije su cijene porasle za više od 11 posto.

“Bilježimo i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane od 0,39 posto, koji je niži od ukupne stope inflacije od 4,8 posto, dodao je.

Nije vrijeme za dizanje cijena i ekstraprofiterstvo

Podsjetio je da je prošli tjedan održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća, vezana uz 10. paket mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva.

“Tada smo poslali jasnu poruku svim gospodarskim akterima da s obzirom na mjere koje je vlada poduzela na amortizaciji cijena naftnih derivata, ne vidimo potrebe ni opravdanja za dizanje cijena ili prelijevanje posljedica vala energetske krize na građane, tj. krajnje potrošače”, istaknuo je Plenković.

“Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstradobiti, nego za solidarnost i razboritost u određivanju cijena”, rekao je.

Podsjetio je da je vlada ograničila rast cijene naftnih derivata, koje su niže nego najviše cijene u vremenu početka ruske agresije na Ukrajinu, te osigurala stabilne cijene struje i plina do 1. listopada.

“Učinit ćemo sve i dalje da osiguramo dostupnost svih energenata i priuštivost cijena te ćemo sprečavati prekomjerno dizanje cijena”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da vlada ne može u tržišno-socijalnom gospodarstvu administrativno određivati baš cijene svih proizvoda u trgovinama, jer bi to odmah dovelo do nestašica proizvoda i ugrozilo bi proizvodnju i cijeli opskrbni lanac.

“Međutim, subvencioniranjem cijena plina, struje i goriva mislim da dovoljno amortiziramo kako bi svi akteri u lancu mogli biti vrlo mudri i suzdržani u pogledu rasta cijena”, rekao je.

Podsjetio je da je i dalje na snazi ograničena cijena 100 osnovnih proizvoda, zakonski je utvrđeno sidrenje cijena, a snižene stopa PDV-a na snazi su od 2022. godine.

“Apeliramo na sve da ne eskaliraju s rastom cijena, s obzirom na ovu krizu, jer vlada poduzima mjere koje to nastoje ograničiti”, rekao je.

Komentirajući jučer objavljene podatke o prihodima od stranih turista u 2025. godini od 15 milijardi i 298 milijuna eura, što predstavlja rast od dva posto u odnosu na 2024. godinu, odnosno prihodovano je 292,5 milijuna eura više, Plenković je apelirao da se s obzirom na promijenjene okolnosti, ratna zbivanja i nesigurnost, vodi “vrlo razumna cjenovna politika”, što je prema njegovim riječima “jedino pravo jamstvo uspjeha turističke sezone u 2026. godini”.

Vozači u Njemačkoj su ljutiti zbog naglog porasta cijena goriva od početka rata u Iranu. Međutim, u trenutačnoj krizi za sada zarađuju litru benzina brže nego u prethodnima, izračunao je Institut za njemačko gospodarstvo (IW), piše Fenix magazin.

Prosječni radnik trenutačno zaradi litru benzina za četiri minute i 53 sekunde. Osnova izračuna je prosječna neto plaća od 25,56 eura po satu, te cijena od 2,08 eura po litri super benzina, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Tijekom naftne krize 1974. godine za proizvodnju litre bilo je potrebno 6,3 minute rada, a nakon Arapskog proljeća 2011. i 2012. godine nešto manje od šest minuta. Rat u Ukrajini 2022. godine postavio je taj pokazatelj na 5,2 minute.

„Cijena litre benzina porasla je sedam puta od 1960. godine“, rekao je ekonomist IW-a Christoph Schröder.

„Međutim, prosječna neto plaća porasla je gotovo 20 puta u istom razdoblju, s 1,29 eura na 25,56 eura po satu.“

Vozač u Njemačkoj morao je 1960. raditi oko 14 minuta za svaku litru benzina, odnosno gotovo tri puta dulje nego danas.

„Rast prihoda uvelike je nadmašio rast cijena, pa si ljudi danas mogu priuštiti više benzina na pumpama nego prije“, rekao je Schroeder.

Međutim, dodao je, situacija se sada može značajno promijeniti, jer je moguće da vrhunac krize zbog rata u Iranu tek dolazi.

Ako, primjerice, cijena benzina dosegne 2,30 eura po litri, prosječni zaposlenik morat će raditi pet minuta i 24 sekunde.