Jedanaesto izdanje izbora Gospodarstvenika i gospodarskog događaja godine, koji organiziraju Večernji list i Poslovni dnevnik, održava se u godini u kojoj hrvatsko gospodarstvo bilježi mješovite, ali strateški važne pomake.

Nakon ulaska u schengenski prostor i uvođenja eura dobilo je novu razinu percepcije stabilnosti i integracije u središte europskih tokova kapitala i ljudi, što se očitovalo u poboljšanju investicijskog okruženja i rastu povjerenja ulagača. Istodobno, usporavanje globalne potražnje i rast troškova prisiljavaju tvrtke na brže prilagodbe – modernizaciju, digitalizaciju te okretanje prema izvozu i visokoj dodanoj vrijednosti.

Prilagodba gospodarstva

Makroekonomski okvir u 2026. pokazuje koliko je važno održati fokus na konkurentnosti. U 2025. i 2026. fiskalna disciplina, ciljane investicije u infrastrukturu te aktivna monetarna i regulatorna politika stvorili su prostor za umjeren gospodarski rast. U isto vrijeme tržište rada suočava se s novom realnošću: prema službenim podacima, dinamika izdavanja radnih dozvola za radnike iz trećih zemalja znatno je usporila u odnosu na prethodno razdoblje, što upućuje na to da je vrijeme pomalo nekontroliranog zapošljavanja iz trećih zemalja iza nas. Ta promjena ima višestruke implikacije – od potrebe za većim ulaganjem u domaće obrazovanje i prekvalifikaciju do promjene strategije privlačenja međunarodnih radnika kroz selektivne i kvalitetnije programe.

Sektorski pomaci u protekloj godini mogli bi biti pokazatelj prilagodbe gospodarstva. Industrija je bilježila pomak u segmentu novougovorenih poslova u inozemstvu i veću orijentaciju na obrambene i energetske projekte, dok su uslužne djelatnosti, osobito turizam i ugostiteljstvo, nastavile konsolidaciju kroz ulaganja u kvalitetu i produljenje sezone.

Financijski sektor sve je više usmjeren na potporu tranzicijskim investicijama – od zelene energetike do industrijske modernizacije – što se ogleda u porastu kreditiranja proizvodnih projekata i specifičnih programa za mala i srednja poduzeća. Paralelno, slabija dinamika izdavanja radnih dozvola ubrzava potrebu za automatizacijom i digitalnim rješenjima u proizvodnji kako bi se nadoknadio manjak radne snage bez gubitka produktivnosti.

U takvom okruženju izbor za gospodarstvenika i gospodarski događaj godine dobiva dodatnu težinu. Posebno se vrednuju inicijative koje, uz kratkoročnu profitabilnost, jačaju dugoročne kapacitete gospodarstva. Ističu se kandidati koji financijsku uspješnost povezuju s jasnom dugoročnom strategijom.

Važan ostaje i političko-regulatorni okvir. Ograničavanje uvoza radne snage iz trećih zemalja zahtijeva jasne prioritete u razvoju vještina, povratku stručnjaka iz dijaspore i programima doškolovanja. Poticaji za e-tranziciju, ulaganja i izvoz pritom mogu ubrzati prerastanje domaćih kompanija u globalne igrače. Važnost regionalne povezanosti i ulagačkih prilika ne smije se podcijeniti. Projekti poput modernizacije luka u Rijeci i Pločama, energetskih terminala i logističkih koridora povećavaju atraktivnost RH za međunarodne lance opskrbe, a lokalne tvrtke dobivaju mogućnost uključenja u vrijednosne lance s višom dodanom vrijednošću.

To otvara prostor i za strateške akvizicije te partnerstva s međunarodnim fondovima i bankama, što podiže standarde upravljanja i korporativne transparentnosti. U tom smislu izbor gospodarskog događaja godine valorizirao je projekte koji su katalizatori šire gospodarske transformacije – one koji omogućuju multiplicirane učinke na zapošljavanje, izvozne kapacitete i regionalni razvoj.

Upravljanje izazovima

U godini u kojoj bilježimo usporavanje izdavanja radnih dozvola iz trećih zemalja pozornost se pomiče na domaće kapacitete, pametnu migracijsku politiku i transformaciju radnih mjesta kroz digitalizaciju i automatizaciju.

Nagrađivanje onih koji upravljaju tim izazovima s vizijom i stručnošću šalje snažnu poruku: uspjeh se mjeri ne samo brojkama na kraju godine, nego i ostavštinom koju stvaramo za sljedeće generacije gospodarstvenika. (Večernji list)

Iz Fortenova grupe jučer su izvijestili da su zaključili prodaju Idea marketa i povezanih društava u Srbiji grupaciji Alta Retail, čime su i formalno izašli sa srbijanskog maloprodajnog tržišta. Konačna potvrda transakcije uskoro bi trebala uslijediti i u slučaju prodaje PIK-a Vrbovec Bosqar Investu.

I ona je u javnosti više-manje već “apsolvirana” jer je ugovorena prije gotovo pola godine i od dovršetka dijeli je samo kompletiranje regulatornih suglasnosti. Tako se trenutačno s najviše zanimanja iščekuju konkretnije informacije vezane uz financijski uvjerljivo najveću operaciju dezinvestiranja Fortenove, a to je proces prodaje Jamnice i ostatka Grupe pića, “paketa” u kojemu su još Sarajevski kiseljak (BiH), MG Mivela (Srbija), te Jamnica Ljubljana.

I ta transakcija zapravo je već uvelike trasirana. Razdoblje ekskluzivnosti pregovora o detaljima transakcije s Badelom 1862 trajalo je od početka lipnja do kraja rujna. Istek tog roka nije popraćen službenim priopćenjem, ali je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenove, na nedavnoj konferenciji Change Makers Poslovnog dnevnika jasno naznačio da stvari idu prema ugovaranju kupoprodaje.

Velik zalogaj

Govoreći o strateškom sužavanju fokusa Fortenove na četiri ključna područja (maloprodaja, veleprodaja, nekretnine i logistika) i o tome koliko su neka od glavnih dezinvestiranja proizvodnih kompanija osnažila domaće tvrtke koje su ih preuzele, rekao je i da je Fortenova “u završnoj fazi potpisivanja ugovora o prodaji Jamnice Badelu 1862”.

Pritom je istaknuo da bi s Fortenovinom divizijom pića Badel trebao postati “najveća kompanija u proizvodnji hrane i pića, s nekih 130 milijuna eura EBITDA-e”. Ta izjava sugerira da je i slaganje financijske konstrukcije za tu megaoperaciju najvećim dijelom zaokruženo. Budući da su predmet kupoprodaje kompanije koje prihodima i ukupnom vrijednošću predstavljaju jako velik zalogaj za veličinom znatno manji Badel, osmišljavanje modela preuzimanja, odnosno financiranja u toj priči je i najintrigantniji dio.

Proces je još u fazi koja podliježe uobičajenim diskrecijskim pravilima i propisima te internim procedurama uključenih aktera, ali u financijskim krugovima mogu se čuti neslužbene tvrdnje vezane uz valuaciju i glavne konture modela preuzimanja. Prema njima, “deal” ugrubo počiva na vrednovanju Jamnice i ostatka Grupe pića između 800 i 900 milijuna eura (navodno ipak bliže gornjoj točki tog raspona).

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, operacija preuzimanja zamišljena je tako da uključuje tri komponente. Uz kreditni aranžman, to su i partnerska podrška kroz sudjelovanje u vlasničkom kapitalu i tzv. vendor financiranje. Potonje se u M&A operacijama nerijetko koristi kao alat kojim sam prodavatelj olakšava zaključenje posla smanjujući inicijalno potrebna sredstva koja kupac mora osigurati u trenutku zaključenja transakcije, a koje se u konačnici najčešće svodi na odgođenu naplatu dijela cijene.

U pogledu kreditnog zaduženja, u ulozi kreditora trebale bi biti tri banke – Zagrebačka, Erste i Privredna banka Zagreb – koje bi, navodno, Badel 1862 na čelu s Darkom Knezom trebale podržati s oko pola milijarde eura.

Na naš upit iz tih banaka, očekivano, nisu ni potvrdili ni demantirali informacije o namjeri sudjelovanja u kreditiranju. Iz Zabe nismo dobili nikakav odgovor, a iz PBZ-a i Erstea su samo podsjetili da “zbog zakonskih odredbi o bankovnoj tajni nisu u mogućnosti komentirati niti u javnosti dijeliti informacije o poslovnom odnosu s bilo kojim od svojih klijenata”.

Treći stup

Ni iz Badela se nisu očitovali na upit o modelu financiranja i očekivanim rokovima završnice pregovora i potpisivanja ugovora. U tom golemom pothvatu, doznajemo, njegov čelnik i većinski vlasnik računa i na podršku Europske banke za obnovu i razvoj. EBRD bi u preuzimanju Jamnice i ostatka kupoprodajnog paketa trebao participirati s 200-tinjak milijuna eura, i to navodno (ili ponajprije?) kroz equity, odnosno vlasničko ulaganje. Na upit toj međunarodnoj razvojnoj banci odgovorili su nam da “u ovom trenutku nisu u mogućnosti komentirati navode” te da će “proslijediti sve službene informacije kada to bude bilo moguće”.

Sve u svemu, i predviđena podrška EBRD-a, kao i “treći stup” financijske konstrukcije – vendor aranžman s vlasnikom Fortenova grupe Pavlom Vujnovcem – zamišljeni su kao način na koji se Badelu smanjuje iznos sredstava koji mora osigurati prilikom zaključenja transakcije. Koji od nekoliko uobičajenih oblika vendor aranžmana je u igri u konkretnom slučaju, zasad nije poznato. Ostaje vidjeti i koliko će potrajati do očekivanog sklapanja kupoprodajnog ugovora, ali izvjesno je da će i u slučaju da to bude uskoro, samo zaključenje najvećeg M&A “deala” zbog potrebnih prethodnih suglasnosti biti događaj 2027.

Zalando je najveća europska modna i lifestyle platforma, mjesto na kojem možete kupiti gotovo sve što zamislite od asortimana vodećih svjetskih etiketa. No, Zalando je i mnogo više, kako smo se uvjerili na njihovu Partner Dayu, godišnjem okupljanju dobavljača, partnera i ponekog novinara, u Berlinu gdje je tvrtka osnovana te gdje joj je i danas sjedište. Zalando je prije svega tehnološka kompanija koja je dokaz kako u Europi postoji znanje ravno onomu u Sjedinjenim Državama i Kini, kako postoje ideje jednake razine, kao i ljudi koji ih znaju provesti. Sasvim smo uvjereni da je Zalando američka tvrtka, sada bi već bila vodećom na globalnoj razini. Dokaz je tomu da su lani naprosto kupili About You, koji je popularan i u Hrvatskoj.

Nova razina personalizacije

Osnovali su ga 2008. godine David Schneider i Robert Genz te je od početka e-commerce platforma za kupovanje modnih predmeta i obuće, samo u međuvremenu tvrtka ne opslužuje kupce samo u Njemačkoj već i u 30 zemalja te ima bazu od 62 milijuna korisnika koje povezuje sa sedam tisuća partnera u Europi. Jasno je kako je ove godine glavna tema Zalando Partner Daya 2026, na kojem smo bili, umjetna inteligencija, vidjeli smo na koji se način ona konkretno primjenjuje i u poslovanju ovakve kompanije te njezinih korisnika.

“Trenutačno razmišljamo o tomu kako umjetna inteligencija mijenja način na koji djelujemo. Već smo svjedočili sličnoj situaciji – pojavi pametnih telefona koji su promijenili ponašanje i navike kupaca. No, ono što donosi umjetna inteligencija mnogo je dublje; nije riječ samo o promjeni kod kupaca, već o temeljnoj promjeni. To je poput posjedovanja novoga građevinskog materijala koji omogućuje potpunu preobrazbu načina gradnje”, rekao je sam David Schneider publici u berlinskom Tehničkom muzeju. Schneider, visok, mršav, gotovo manekenski tip, nije pokazao strah od umjetne inteligencije, za njega ona znači izuzetno brz razvoj, ali u tome i nevjerojatno brojne prilike, ponajprije za stvaranje novog doba u korisničkom iskustvu, stvaranje partnerstava na sasvim novoj razini. Tako u Zalandu razvijaju novi pristup zbog umjetne inteligencije. “Zove se Lifestyle AI, riječ je o inteligentnoj arhitekturi, nešto poput unaprijeđenog mozga koji ima dva dijela. U jednom su svi podaci o kupcu, njegovim navikama i interesima, a drugi se bavi empatijom prema kupcu i njegovu korisničkom putu. Do sada smo komunicirali s korisnikom uglavnom tekstualnim porukama, a sada možemo puno bolje razumjeti informacije koje s nama dijele: pratiti što ih zanima i imaju li obitelj, u kojim trenucima trebaju određeni proizvod ili koji im je hobi. Što bolje upoznajemo i razumijemo kupca, to više možemo unaprijediti njegovo iskustvo na Zalandu”, opisao je Schneider novi okoliš koji Zalando razvija za svoje kupce, i buduće, koje se nada dobiti na taj način. To, naravno, i njihove partnere, modne kuće i druge proizvođače odjeće približava kupcu, što bi na kraju moralo donijeti veću prodaju.

“To će dovesti do novih razina personalizacije, a onda i do sasvim novih mogućnosti za svakoga tko kupuje i to prodaje na našoj platformi. I to će se
događati u stvarnom vremenu, a mi ćemo morati aktivno raditi na uobličavanju tih novih mogućnosti do kojih će se dolaziti. Još će se više raditi o osobnoj povezanosti s kupcem, i kupca s nama”, kazao je Schneider. U srpnju prošle godine Zalando je preuzeo About You za 1,13 milijarde eura. Sada je Tarek Müller, suosnivač ABOUT YOU, jedan od čelnih ljudi Zalanda. Ako vizija Lifestyle AI još izgleda konceptualno, Müller je iznio sasvim konkretan utjecaj umjetne inteligencije na Zalando.

“Pokušat ću to podijeliti u tri razine. Prva je donosi li umjetna inteligencija odnosno veliki jezični modeli dodatni promet. Druga je pomaže li umjetna inteligencija u konverziji posjećenosti u kupovanje, odnosno u prihod, te treće poboljšava li umjetna inteligencija profitne margine. Odgovor na prvo jest da utjecaj na posjećenost nije znatan, barem kada je riječ o modnim platformama poput Zalanda, da na promet koji dolazi s velikih jezičnih modela otpada tek manje od pola posto. Možda se to u budućnosti promijeni, no sada je tako. Kod konverzije promjenu ipak primjećujemo, a odnosi se prije svega na sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom te putem novih tehnoloških značajki. Riječ je o pomoćnicima stvorenima umjetnom inteligencijom korištenjem kojih dolazi do bolje konverzije iako je prihvaćenost takvih alata tek nekih 50 posto tako da ima mjesta za rast. Pogotovo vjerujem u virtualno probanje, jer kupci ipak žele sebe vidjeti u proizvodu koji žele kupiti. Ali u svemu tome je cijena tokena i dalje vrlo visoka. Šire prihvaćanje umjetne inteligencije u bliskoj budućnosti moralo bi sniziti taj trošak. I onda je tu treća točka u kojoj vidimo povećanje margine i putem smanjenja troškova izrade sadržaja zbog umjetne inteligencije te zbog automatizacije niza procesa”, kazao je Müller. On ne vjeruje da ćemo uskoro imati agente umjetne inteligencije koji će za nas obavljati kupnju iako su sve do prije nekoliko godina u to uvjeravali. ChatGPT je u tom pogledu promijenio svoju strategiju, Müller ne vjeruje da će se ići dalje od jednostavnijih mogućnosti kao što je to kupovanje avionske karte ili hotelskog smještaja.

Skraćuje vrijeme plasiranja

“OpenAI se više okrenuo prema modelima oglašavanja. Nama je dobro i da imamo još više prometa putem velikih jezičnih modela, što više kanala, to bolje. Pokazalo se, naime, da ljudi i dalje vole iskustvo kupovanja, da ne vole previše da to radi netko umjesto njih. No, put kupnje modnog artikla ljudi ipak ne počinju na velikom jezičnom modelu poput Chat GPT-ja, nego idu izravno na platforme poput ABOUT YOU i Zalanda. Ljudi uživaju u inspirativnim aspektima kupnje, poput razgledavanja i odabira. Nitko ne uživa u rezervaciji leta; to je jednostavno zadatak koji treba obaviti. Kupnja, s druge strane, uključuje želju i emocije. Ona je više od puke praktične aktivnosti”, objasnio je Müller, a onda otkrio ono najvažnije:

“U početku sam sadržaj generiran umjetnom inteligencijom povezivao s učinkovitošću – bio je to način smanjenja troškova. Taj smo alat počeli razvijati prije 18 mjeseci. Tada smo počeli eksperimentirati sa zamjenom konvencionalnih studijskih fotografija modela, kakve se viđaju na stranicama proizvoda, visokokvalitetnim slikama modela generiranima umjetnom inteligencijom. U to su vrijeme stope konverzije za slike generirane umjetnom inteligencijom bile znatno niže nego za fotografije snimljene u klasičnom studiju. Stoga smo nastavili usavršavati tehnologiju u suradnji sa SCAYLE STUDIOS-om. Prije godinu dana rezultati su bili manje-više izjednačeni. Pravi iskorak dogodio se prije šest mjeseci: slike modela generirane umjetnom inteligencijom na stranici s detaljima proizvoda ostvarile su oko 10 posto višu stopu konverzije u odnosu na tradicionalno studijsko fotografiranje. Riječ je bila o razlici kakva se inače ne viđa u A/B testiranjima. Test je proveden u vrlo velikom opsegu, pa je rezultat bio statistički značajan. Isprva smo mislili da smo možda pogrešno postavili test ili napravili neku drugu pogrešku. Rezultat je jednostavno djelovao predobro da bi bio istinit. No, provjeravali smo ga iznova i iznova, a rezultati su se od tada samo poboljšavali. Tehnologija ne samo da smanjuje troškove već i povećava stope konverzije oko 10 posto te skraćuje vrijeme potrebno za plasiranje sadržaja o proizvodima na tržište više od 95 posto. Artikl se može odmah uvrstiti u ponudu, bez čekanja dodatnih sedam dana na studijsko fotografiranje. Sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom ne zahtijeva tehničku implementaciju ni dodatni napor, nema uskih grla, pa su uštede doista goleme. To je dosad najveći doprinos umjetne inteligencije. Na stvaranje sadržaja trošili smo sedam milijuna eura godišnje, a sada smo u procesu zatvaranja tog odjela, a to nas stoji samo milijun eura”, kaže Müller.

Dodao je i kako ovaj pristup donosi još jednu razinu personalizacije jer se umjetnom inteligencijom materijal može stvarati u odnosu na tržište, korisnik u Švedskoj radije će gledati model ili fotografiju švedskih motiva, a tako je i u Češkoj, pa i u Hrvatskoj. Isto je i sa stylingom, negdje više vole casual, negdje malo službenije. No, iz svega ovoga moglo se zaključiti kamo ide Zalando te kamo, zapravo, vodi umjetna inteligencija. A to je povratak personalizaciji, osobnosti, osobnom korisničkom iskustvu. Na Partner Dayu 2026. objašnjeno je od čega se zapravo sastoji business kao što je platforma za prodaju modnih artikala. Ako je na takvoj ponudi oko 55.000 modela obuće, gotovo je sigurno da praktično svaki ima drugačiji kalup. Izrađivati poseban model za svaki od tih modela praktično je nemoguće. Još je gore s trapericama. Jeans su ovakve platforme dugo gotovo izbjegavale upravo zato što su krojevi previše različiti pa niste mogli biti sigurni da će isti broj traperica stajati isto kada se radi o jednoj ili drugoj etiketi. Povrat je proizvoda bio veći od 65 posto. U Zalandu su to uspjeli uskladiti, velikim dijelom i tehnologijom. Isprobali smo jedan uređaj koji omogućuje da virtualno isprobate tenisice, pa čak i traperice.

Građenje podatkovne osnove

“Stranice s proizvodima nekad su bile jednostavne, sa slikom na bijeloj pozadini. Danas kupci očekuju kontekst – žele vidjeti kako proizvod izgleda, kako se u njemu kreće, kako pristaje i kako se može kombinirati. Umjetna inteligencija omogućuje nam stvaranje i skaliranje takvog bogatijeg sadržaja za milijune proizvoda. Takve detaljnije informacije o proizvodima također pomažu agentima za kupnju temeljenima na umjetnoj inteligenciji da bolje razumiju i provjere proizvode, čime im olakšavaju pronalaženje pravih artikala za kupce. U konačnici, naša je vizija još osobnija: isti proizvod može postati jedinstveno iskustvo za svakog Zalando kupca, pri čemu se sadržaj koji ga prati prilagođava onome što je njima najvažnije”, rekao je Matthias Haase, potpredsjednik za sadržajna rješenja. Stvar funkcionira dosta dobro i zove se Virtual Try-On – stanete pred ekran koji zamjenjuje ogledalo, samo što će vam na noge “staviti” odabranu obuću umjesto one koju sada nosite. Problem traperica riješen je primjenom nekoliko tehnologija. Postupak je prilično lak jednom kada ste postavili svoje mjere na svojem profilu, za što je potrebno nekoliko unosa i fotografija. Da bi sve ovo doista funkcioniralo, potrebni su podaci. Zato u Zalandu nastoje sve više komunicirati sa svojim korisnicima kako bi dobili što više podataka o njegovim preferencijama, željama i navikama da bi onda sva ta rješenja što bolje funkcionirala. Agenti umjetne inteligencije jako su bitni. Odnedavno Zalando ima i novog tehnološkog direktora, koji je to i objasnio. “Kako se razvoj umjetne inteligencije ubrzava, tvrtke koje se istinski izdvajaju od ostalih upravo su one koje treniraju i koriste umjetnu inteligenciju na temelju najboljih vlastitih podataka. U Zalandu svakodnevno uslužujemo milijune kupaca i zaprimamo stotine narudžbi u minuti. Već 18 godina predano gradimo svoju podatkovnu osnovu. Upravo ta podatkovna osnova pokreće našu umjetnu inteligenciju namijenjenu kupcima, partnerima i zaposlenicima te nam osigurava održivu konkurentsku prednost”, rekao je Graeme Smith, glavni tehnološki direktor tvrtke.

Interesantan je bio susret s Jamesom Rothwellom, potpredsjednikom za marketing i sadržaj u Zalandu. Riječ je o čovjeku koji nastoji najviše izvući iz suradnji Zalanda s njemačkom nogometnom reprezentacijom te s Lily Collins, poznatom glumicom, kćeri još poznatijeg kantautora Phila Collinsa, koju je Zalando angažirao ove godine te je također bila dijelom njihova ovogodišnjeg Partner Daya.

“Svakog dana svatko je od nas meta 10 tisuća marketinških poruka koje dolaze s različitih kanala. Smatramo se jako uspješnim ako uspijemo zahvatiti samo djelić te brojke”, objasnio je kompleksnost svojeg posla Rothwell. Kako je Zalando partner “Elfa”, gdje smo vidjeli zaista emotivne videe koji su izazvali velik angažman Zalandovih korisnika, pitali smo Rothwella što bi u Zalandu učinili kada bi potpisali ugovor s Adidasom, kao što je to nedavno učinio Hrvatski nogometni savez.

Logisnički izazovi

“Pa motivacija je očito logična. Imate sjajan nogometni sastav, s odličnim rezultatima, nevjerojatne igrače uz koje se svatko želi vezati, pa nema sumnje da se već tu isplati suradnja s vašom nogometnom reprezentacijom. Ali mislim da će oni s vašim nogometašima pokušati promovirati i svoju liniju ulične mode koju imaju. Proizvodi su zaista sjajni, zainteresirati ciljanu publiku za njih kod ovakve zvijezde kakve imate vi sigurno mora dati rezultate”, misli James Rothwell, istodobno približavajući razinu razmišljanja u kompanijama kakva je Zalando, a koja je u osnovi tehnološka. I koja ima jako puno prostora za razvoj jer u njoj smatraju kako online tržište odjeće i obuće u Europi gotovo da i nije dotaknuto.

“Europa je najveće modno tržište sa 600 milijuna kupaca te s 500 milijardi eura godišnje prodaje. No, samo svaki treći kupuje na internetu, dok je u Americi taj postotak 41 posto, 36 posto u Kini. To znači da je u Europi velika prilika. Mi ne vjerujemo da je ta razlika samo zbog preferencije kupaca, već i zbog same prirode Europe. Volimo njezinu raznolikost, ali tu je i geografska i kulturna raznolikost, kompleksnost koja to donosi. Modni se brendovi moraju obratiti svakoj europskoj zemlji posebno, kao što za svaku postoji i različit logistički izazov. Svako novo tržište koje želite otvoriti traži posebno promišljanje”, rekao je Volker Bergner, koji vodi Zalandovu B2B jedinicu ZEOS. Bergner je dakle na čelu samog srca sustava online trgovine, a to je logistika. Kada pogledate prizore iz središta Zalanda u Berlinu, dobijete dojam kako ste u nekoj IT kompaniji. I taj dojam uopće nije pogrešan. No, logistika je ta koja nosi ovakvu kompaniju, a u Zalandu su je doveli gotovo do savršenstva. Oni koji su nešto kupovali na ovoj platformi, a u Hrvatskoj ih nije malo, znaju koliko je lako naručiti i platiti, a onda i dobiti proizvod. Kao i vratiti ga, što je praktično jednako jednostavno. Ovdje više nema nikakvog razloga za nepovjerenje u kupovanje preko interneta.

Tehnika je izvijestila da je ovih dana potpisala ugovor s Gradom Vrbovcem za izgradnju i opremanje nove osnovne škole i sportske dvorane u naselju Jug. Ukupna vrijednost radova iznosi 12,9 milijuna eura bez PDV-a.

Izazov i odgovornost

Nova osnovna škola u naselju Jug projektirana je za 476 učenika, a predviđeno je ukupno 17 učionica. Uz školski objekt planirana je i sportska dvorana, koja će omogućiti kvalitetnije uvjete za izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture te druge sportske aktivnosti.

Izgradnja nove škole trebala bi pridonijeti rasterećenju postojećih školskih kapaciteta i stvaranju uvjeta za kvalitetniju organizaciju nastave.

“Graditi obrazovnu ustanovu uvijek je poseban izazov i posebna odgovornost. Gradimo prostor u kojem će djeca rasti i učiti, a učitelji prenositi znanje. Iduće godine obilježavamo 80 godina postojanja i sve to iskustvo usmjerit ćemo na to da školu i dvoranu izgradimo u roku, na dobrobit cijele zajednice. Zahvaljujemo Gradu Vrbovcu na povjerenju, a Vladi RH i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih na podršci projektu”, tom prigodom je izjavio Davor Filipović, predsjednik Nadzornog odbora Tehnike.

Projekt obuhvaća izgradnju i opremanje objekata, što znači da investicija ne uključuje samo građevinske radove nego i njihovo privođenje predviđenoj obrazovnoj i sportskoj namjeni. Planirano trajanje radova iznosi osamnaest mjeseci.

Tehnika je u prvoj polovici 2026. godine nastavila oporavak poslovanja, uz snažan rast prihoda i povratak u profitabilnost. Grupa je ostvarila 21,01 milijun eura poslovnih prihoda, što je 23,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je neto dobit iznosila 791 tisuću eura, nakon što je godinu ranije poslovala s gubitkom od oko 606 tisuća eura.

Operativna profitabilnost također je znatno poboljšana. EBITDA je dosegnula 1,47 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego godinu ranije.

Promjena na čelu Uprave

Prije dva tjedna, Nadzorni odbor Tehnike imenovao je Ivana Tadića novim predsjednikom Uprave te kompanije. Mandat mu je počeo od 1. listopada ove godine i trajat će pet godina. Tadić je obnašao dužnost tajnika Kabineta ministra u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od svibnja 2024., a prethodno je bio savjetnik ministra i tajnik Kabineta ministra u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Dosadašnji šef Uprave Tehnike Marin Štenglin razriješen je na vlastiti zahtjev te od 1. listopada 2026. godine nastavlja obnašati dužnost člana Uprave.

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) traži promjenu postojećeg sustava u poljoprivredi jer uloženi novac ne daje rezultate te su spremni i na prosvjede ako ne dođe do konkretnih pomaka, upozorili su u ponedjeljak iz HPK.

Nema obnove preko noći

Predsjedništvo HPK i predsjednici stočarskih sektorskih odbora održali su krajem prošloga tjedna sastanak na kojem su jednoglasno prihvatili zahtjeve za promjenu postojećeg sustava u poljoprivredi te su zadužili predsjednika HPK-a da zatraži hitan sastanak s ministrom poljoprivrede. HPK, kako se navodi u priopćenju, očekuje ozbiljan razgovor i konkretne pomake, jer hrvatskim stočarima ne trebaju nova obećanja, nego uvjeti u kojima se isplati proizvoditi, ulagati i ostati u poljoprivredi. Na sastanku se razgovaralo i o mogućnosti organiziranja prosvjeda poljoprivrednika ako se iscrpe mogućnosti dogovora, a konkretni rezultati izostanu, istaknuli su iz HPK, prenosi Hina.

“HPK će prvo zatražiti razgovor s ministrom, a o daljnjim koracima odlučivat će se prema rezultatima razgovora i spremnosti nadležnih institucija da prihvaćene zahtjeve pretvore u konkretne mjere. Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate jer se izgubljeni proizvođač ne vraća novim natječajem, ugašena farma se ne vraća obećanjem, dok se izgubljena proizvodnja ne obnavlja preko noći. Hrvatska ne smije plaćati poljoprivrednu politiku, a zatim uvoziti hranu koju može sama proizvesti”, kazao je predsjednik HPK Željko Mihelić. Na sastanku je istaknuto kako hrvatsko stočarstvo ne može još godinama čekati promjene, budući da pada proizvodnja, a troškovi rastu te proizvođači sve teže žive od svojega rada. Istodobno, Hrvatska postaje sve ovisnija o uvozu hrane koju bi sama mogla proizvoditi.

Razmjere problema, kako su naveli iz HPK, najbolje pokazuju podaci za 2025. prema kojima je broj zaklanih svinja pao za 16,1 posto, oprasenih odojaka za 13,1 posto, a proizvodnja kravljeg mlijeka za pet posto. Ukupna stočna proizvodnja smanjena je za 2,7 posto. U HPK smatraju kako to nisu samo statistički podaci, nego problemi ljudi koji svakodnevno rade na svojim gospodarstvima i sve teže osiguravaju budućnost svoje proizvodnje. Naveli su i kako je od 2013. do 2025. krajnjim korisnicima kroz sustav Agencije za plaćanja isplaćeno približno 8,3 milijarde eura. HPK, kazao je Mihelić, ne osporava potrebu za ulaganjima, jer su potrebne suvremene farme, veća produktivnost i konkurentni proizvođači. No nakon niza godina i uloženog javnog novca postavlja se pitanje što smo za taj novac stvarno dobili, zapitao je.

Najveći broj bodova

“Uspjeh poljoprivredne politike ne može se mjeriti samo iznosom isplaćenih potpora, nego rezultatima – većom proizvodnjom, konkurentnošću i boljim uvjetima za poljoprivrednike. Smatramo kako potpora kao ni natječaj i isplata nisu cilj, nego više hrvatske hrane i poljoprivrednik koji može živjeti od svojega rada”, rekao je Mihelić. Iz HPK napominju da su posebnu zabrinutost izazvali preliminarni rezultati natječaja u okviru intervencije 73.10. jer je na inicijalnu rang-listu za sektor proizvodnje mesa – veliki korisnici uvršteno svega 17 projekata, uz raspoloživih 6,25 milijuna eura javne potpore.

Mihelić je izrazio nezadovoljstvo malim brojem prijavljenih projekata i rezultatima natječaja. Sadašnji model natječaja, smatraju u HPK, nije dovoljno usmjeren na povećanje stočarske proizvodnje i konkurentnosti hrvatskih proizvođača. Iz Komore su naglasili i kako posebnu pozornost izaziva činjenica da su na prvom mjestu inicijalnih rang-lista u natječaju za proizvodnju mesa te natječaju za proizvodnju mlijeka najveće kompanije iz tih sektora, kaže Hina.

“Ne osporavamo pravo velikih kompanija na sredstva za razvoj jer i one trebaju ulagati, modernizirati proizvodnju i povećavati konkurentnost. Ako ispunjavaju uvjete natječaja i ostvaruju najveći broj bodova, njihovo pravo na sredstva nije sporno samo zato što su velike. Međutim, simptomatično je da se isti obrazac pojavljuje u dva ključna stočarska sektora. Teško je objasniti prosječnom poljoprivredniku, koji jedva spaja kraj s krajem i čeka priliku da uz pomoć europskih sredstava obnovi svoje gospodarstvo, da je njegov projekt daleko ispod crte, dok su najveće kompanije na vrhu rang-lista”, istaknuli su iz HPK. Napominju kako to pitanje nije usmjereno protiv velikih proizvođača nego prema onima koji su osmislili natječaje i utvrdili kriterije bodovanja.

Tvrtka Orqa U.S. dobila je ugovor za proizvodnju besposadnih letjelica za američko ministarstvo obrane, vrijedan 38 milijuna dolara, izvijestila je u utorak osječka Orqa, koja je suosnivač te američke tvrtke.

Odluka vlade

Umirovljenicima će se u prosincu isplatiti novi godišnji dodatak, evo koliko iznosi novčana naknada

Orqa U. S. tvrtka je osnovana u partnerstvu hrvatske Orqe i američkog By Light Professional IT Services LLC, navodi se u priopćenju, a već posluje na američkom tržištu.

Ugovor je osvojila na natječaju u sklopu programa “Drone Dominance Gauntlet II” američkog ministarstva obrane, za sustave koji djeluju u zatvorenim prostorima. Tvrtka je odabrana je kao jedan od devet svjetskih sudionika tog programa. Odabrani sustav dio je paketa proizvoda MRM2 te uključuje dron za unutarnje prostore promjera 20 centimetara i Orqin sustav za upravljanje sa zemlje.

„Osvajanje drugog mjesta na globalnoj razini u natjecanju za sustave namijenjene djelovanju u zatvorenim prostorima i odabir za ovu nagradu, predstavljaju važnu prekretnicu za tvrtku Orqa U.S. To pokazuje da provjerena tehnologija besposadnih letjelica, u kombinaciji s proizvodnjom u Sjedinjenim Američkim Državama, može zadovoljiti potrebe američke vlade” izjavio je Charles Phillips, glavni izvršni direktor tvrtke Orqa U.S.

U priopćenju se ističe da će dodijeljena sredstva omogućiti proizvodnju dronova u SAD-u i povećati tamošnje proizvodne kapacitete, s ciljem da se omogući isporuka velikih količina besposadnih sustava američkoj vladi.

Ranije je Orqa U.S. isporučila 240 besposadnih letjelica u sklopu ugovora vrijednog 1,5 milijuna dolara, napominje se.

U partnerstvu u Orqa U.S., osječka Orqa osigurava tehnologiju za besposadne letjelice, a By Light je zadužen za proizvodnju i usklađenost s relevantnim propisima i standardima.

Sama proizvodnja, stoji u priopćenju, odvijat će se u pogonu tvrtke By Light u Port Orangeu na Floridi, površine oko 17.000 četvornih metara, koji raspolaže kapacitetima za sklapanje besposadnih sustava, testiranje, kontrolu kvalitete i prijenos proizvodnje u SAD.

Osječki startup Orqa proteklog je desetljeća izrastao u jednu od vodećih svjetskih kompanija u području bespilotnih dronovskih sustava i FPV tehnologija.

Njegov suosnivač i izvršni direktor Srđan Kovačević prošlog je tjedan izabran za EY poduzetnika godine za 2026. godinu.

“Više neće biti dovoljno samo više trošiti, morat ćemo stvarati više dodane vrijednosti”, poručuje direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber pred ulazak u 2027. Hrvatska je, kaže, napravila veliki iskorak, no sada dolazi trenutak kada će se pokazati možemo li taj rast pretvoriti u dugoročno bogatstvo.

Za to će trebati više investicija, veća produktivnost i poslovno okruženje koje neće stalno stvarati novu neizvjesnost, a as u rukavu mogla bi biti upravo umjetna inteligencija. 

Ove godine je deset godina Vlade premijera Plenkovića i, kad podvučete crtu, nesumnjivo je bolja gospodarska slika, makro slika, definitivno. Premijer se hvali plaćama, gospodarskom uspješnošću, investicijskim rejtingom. Je li to zato što je Vlada vodila dobru ekonomsku politiku ili su se tu preklopile neke dobre okolnosti – europski fondovi, imali smo sreće na makrorazini, ušli smo u eurozonu? Što biste vi rekli?

Rekla bih i jedno i drugo. Definitivno ne treba zanemariti zasluge i ogromne iskorake koje smo napravili u zadnjih desetak godina. Ulazak u EU je bio 2013., ali tu je i ulazak u Schengen, ulazak u eurozonu, a činjenica je da smo i na putu ulaska u OECD. To sve je iznimno važno za gospodarstvo jer potpuno mijenja profil rizika naše zemlje.

A zašto je ulazak u euro i ulazak u OECD važan? Zato što to donosi stvarno značajne koristi i za građane i za gospodarstvo, u smislu boljeg profila rizika same zemlje, nižih kamatnih stopa, što je, naravno, i za kućanstva i za gospodarstvo iznimno važno. Niska cijena zaduživanja, osobito kada imamo problem s priuštivim stanovanjem, daje olakšanje, a u takvim okolnostima imati stvarno niže kamatne stope, recimo na stambene kredite u odnosu na Njemačku, nešto je što je prije bila znanstvena fantastika.

TERETNA LUKA

Nakon Kineza, Gaženica čeka novi uzlet: Gotovina, Čermak i Kotromanović uložili 7 milijuna

Pravo pitanje nije živimo li bolje. Apsolutno živimo bolje, to se vidi, a i sami brojevi to potvrđuju. Znači, naš rast BDP-a bio je najsnažniji u Europskoj uniji, rast prosječne plaće i medijalne plaće isto je bio najveći u Europskoj uniji u zadnjih desetak godina. Jasno je da se živi bolje nego ikad, jasno je da smo rasli, ali pravo pitanje je jesmo li mogli rasti brže i bolje. I tu sigurno uvijek ima prostora za poboljšanje.

Kad biste iz tih deset godina izdvojiti, recimo, tri najbolje odluke i tri loše, što biste rekli?

Ostaje nekako žal za propuštenim prilikama svih tih reformi koje smo trebali napraviti, a nismo, pogotovo posljednjih četiri, pet godina, kada smo imali snažnu gospodarsku ekspanziju, minimalan broj nezaposlenih, snažan rast BDP-a, rast plaća i fantastične makroekonomske pokazatelje. Jer, krov se mijenja onda kad je sunčano, a nama sada slijede ipak izazovnija vremena. Živimo u stalnoj geopolitičkoj krizi, pokazuje se i napetost u samom državnom budžetu, a pritom ovakva struktura gospodarskog rasta nije dugoročno održiva.

Kad spominjem reforme, mislim na reformu javne uprave, ne samo kroz smanjenje broja zaposlenih u javnom i državnom segmentu, što je veliki problem i ogromno opterećenje za državni proračun, već i kroz nužno poboljšanje kvalitete javne uprave, digitalizaciju koja može i ubrzati i olakšati administrativne procedure te smanjiti potrebu za dijelom zaposlenih, reformu zdravstva, reformu pravosuđa. Glomazan i spor državni sektor velik je rizik i teret za poduzetništvo.

Porezna reforma poreza na dohodak, nama iznimno važna, gdje je vrlo jasno da naš trenutačni porezni sustav apsolutno favorizira pasivno rentijerstvo, a praktički, rekla bih, i penalizira rad. Kontinuirano ističemo temu rentijerstva zato što je riječ o poreznoj oazi i lošoj poruci cijelom gospodarstvu. Koju poruku šaljemo onima koji se obrazuju, onima koji investiraju i otvaraju radna mjesta, i svim našim zaposlenicima, kad imate šest puta veće porezno opterećenje na rad nego na kratkoročni najam? Postavlja se pitanje zašto bismo se onda obrazovali i zapošljavali.

Turizam je sigurno blagodat jer nije problem turizma što ostali sektori nisu dovoljno snažni. Moramo raditi na tome da se osnaže proizvodni i industrijski sektor i da se stvore radna mjesta u industrijama veće dodane vrijednosti. Prvenstveno ICT, zdravstvo, poljoprivreda, proizvodnja, prerađivačka industrija, medicina, farmacija. To su industrije u kojima moramo stvarati radna mjesta. A to nije moguće bez svih reformi koje sam spomenula. Bez okvira u kojem se može razvijati industrija dodane vrijednosti nećemo stvoriti pretpostavke za održivi rast – zato na reformama toliko inzistiramo.

Zašto bismo onda radili?

Možda najveći negativni rezultat ovakve rentijerske ekonomije je potpuna nemotiviranost za obrazovanje. Ako s četiri ili pet apartmana imate riješenu egzistenciju, zašto biste učili, zašto biste se obrazovali? Na kraju imate desetke tisuća mladih ljudi koji naprosto nisu skloni obrazovanju. Posljedično, to je zastrašujuće negativan utjecaj i na samu strukturu ekonomije jer i dalje raste utjecaj uslužnog sektora umjesto da mijenjamo njezinu strukturu, stvaramo radna mjesta u industrijama visoke dodane vrijednosti.

Onda ti naši sugrađani opet ne uplaćuju zdravstveno ni u mirovinsko osiguranje, niti porezima u dovoljnoj mjeri financiraju infrastrukturu, a sve te sustave koriste. Realno, komunalna infrastruktura je preopterećena. Po obalnim mjestima vidimo rezultat u betonizaciji i uništavanju obale. Vlada planira porezne izmjene kojima bi ipak povećala porezno opterećenje na kratkoročni najam, ali to je i dalje šest puta manje od poreznog opterećenja na rad. Ako imate povrat na kapital, odnosno povrat na investiciju koji je bitno veći od ulaganja u proizvodnju, u poduzetničku inicijativu koja za sobom nosi ogromne regulatorne zahtjeve, poduzetnički rizik, nedostatak radne snage, postavlja se pitanje: zašto bih ja to radila kada mogu jednostavno iznajmljivati apartmane i živjeti od toga?

To je ono što je problematično. U HUP-u nam nije problem rentijerstvo kao takvo, problem je što je, prvo, riječ o jednoj ozbiljnoj poreznoj oazi, a drugo, ona radi distorziju tržišta rada. Uz nedostatak radnika, rentijerstvo praktički produbljuje krizu tržišta rada. Finalno, zbog činjenice da je riječ o poreznoj oazi, kao rezultat imamo i rast cijena nekretnina i na obali i na kraju turističke sezone i po Zagrebu, što dodatno produbljuje problem priuštivosti stanovanja, osobito za mlade obitelji.

No, imamo zemljopisnu rentu, more, imamo sunce… Bili bismo neracionalni da je ne iskoristimo. Mnogi kažu da Dalmacija nema more i sunce, vjerojatno bi imala sličan put iseljavanja i propadanja kao Slavonija.

Naravno, moramo to iskoristiti. Opet, kad pogledate neke recentne primjere iz Slavonije, npr. u Osijeku ili u Novskoj i stvaranje ozbiljnih ICT zajednica, ICT sandboxova, gdje ljudi upravo zbog motivacije da stvore poticajno poslovno okruženje, bolji život za sebe i svoju djecu ipak imaju poduzetničkog duha, imaju tog znanja, motivacije da se stvara, da se gradi, da se kreira dodana vrijednost, i to u puno boljem i dugoročno održivom modelu od rentijerstva.

Kad već imamo to što imamo i takve situacije, što bi zapravo, po vama, trebalo promijeniti u turizmu? Iza nas je ponovno rekordna sezona. Bez obzira na sve, možemo pričati o kvaliteti, ali što bi trebalo promijeniti u turizmu da i on postane održiv, a da opet ne bude kontinuirano gospodarska ‘zvijezda’?

Rekla bih da je ovakva struktura i ovakav način masovnog turizma došao do nekakvog limita, sa stopama rasta koje su dugoročno neodržive. Ono što moram naglasiti jest da od svih mediteranskih zemalja Hrvatska ima najniži postotak hotelskih kreveta u ukupnom broju kreveta. Pričamo o oko desetak posto, što je iznimno malo. Takva struktura turizma je i manje otporna na šokove. Moramo prestati brojiti noćenja, prestati brojiti dolaske, trebamo se fokusirati na goste veće platežne moći i značajno povećati potrošnju po samom gostu. Po tome smo isto među najgorima na Mediteranu.

U Portugalu je, primjerice, dnevna potrošnja iznad 400 eura po gostu, a nije baš da imaju deset puta veće cijene od nas.

Apsolutno nemaju. Isto tako, nije problem ni cijena ako za nju pružate adekvatnu uslugu. Uz izuzetak određenih destinacija poput Dubrovnika, Rovinja, Poreča ili Splita, da nekoga ne izostavim, ali generalno nuditi sunce i more više nije tema. Moramo ulagati u destinacije, u kvalitetu, u kulturne sadržaje, u podizanje cjelokupne kvalitete ponude.

Zamjerke visokoplatežnih gostiju poput, Amerikanaca ili Korejaca, su da ne postoji adekvatna ponuda. Primjerice, izlet helikopterom s obale do Plitvica.

Upravo tako. Ili, primjerice, da nema čak ni ozbiljnijih šoping destinacija koje privlače goste. Restoranska ponuda se jako digla, ali to je opet vrlo točkasto, na određenim destinacijama. Gosti žele dobru uslugu, dobru hranu, jedan cjelokupni, zaokruženi turistički doživljaj. Mislim da smo se u zadnjih dvadeset godina dramatično poboljšali u samoj kvaliteti ponude, ali tu sigurno ima puno prostora za napredak.

U HUP-u smo radili istraživanje o cijenama u odnosu na konkurentske zemlje Mediterana, negdje smo u sredini. Naravno, uvijek postoji osjećaj gostiju koji su dolazili prije kada je Hrvatska bila jeftina destinacija, pa im se teško prilagoditi na razinu cijena koja je na razini prosjeka naše konkurencije na Mediteranu. Ali mi više nismo zemlja koja je tek izašla iz rata, koja se bori sa svojim pozicioniranjem na turističkom tržištu, mi smo sada dobro pozicionirana i prepoznata turistička zemlja. A čini se da i posezona izgleda fantastično.

HUP se kontinuirano bavi pitanjem produktivnosti, kažete plaće rastu brže od produktivnosti. I što ona uopće znači – da za jednu žarulju trebaju dva hrvatska radnika? Je li problem u radnicima, u poslodavcima ili u strukturi ekonomije?

Prvo, u HUP-u definitivno nitko nema problem s rastom plaća jer sigurno moramo stremiti dostizanju standarda prosjeka Europske unije. Hrvatski građani nemaju razloga biti manje ambiciozni, nemaju razloga imati manji standard od EU prosjeka. Rast plaća bio je jedan od načina kako zaustaviti iseljavanje i zadržati naše najmotiviranije, najobrazovanije, najkompetentnije, najambicioznije radnike na našem tržištu rada. Ne možemo živjeti bez inženjera, bez ICT stručnjaka, bez liječnika, bez medicinskih sestara, koji su masovno odlazili vani jer su tamo dobili bolje plaće.

Alternative podizanju plaća apsolutno nema. Ono što jest problem je što su te plaće rasle iznimno snažno, iznad rasta produktivnosti. Nitko nikad nije rekao niti misli da je hrvatski radnik neproduktivan. To apsolutno nije točno jer nije radnik onaj koji nosi produktivnost cijelog gospodarstva.

Produktivnost ovisi o obrazovnoj strukturi i kompetencijama zaposlenika, ali najviše i o samoj strukturi poduzeća. Kakvi su strojevi na kojima se radi, je li kompanija dovoljno investirala ili je podinvestirana, jesu li poslovni procesi digitalizirani, automatizirani, kakva je kvaliteta korporativnog upravljanja, kakav je menadžment, kakva je struktura kapitala – sve to utječe na produktivnost.

I onda kad netko kaže: “Lako je voditi kompaniju”, apsolutno nije. To mogu raditi ljudi koji su prije svega vrsni financijski stručnjaci, koji imaju menadžerska iskustva i menadžerske vještine, moraju biti vođe. Jer ono što je najvažnije su ljudi. Naši zaposlenici su najvažniji. Sve to skupa rezultira produktivnošću.

U čemu je onda problem?

Hrvatsko gospodarstvo u cjelini je po produktivnosti na razini tek nešto iznad 60 posto prosjeka EU. Za to opet ima niz razloga, i nisu jedinstveni za svaki sektor niti za svaku individualnu kompaniju. Kao što sam rekla, produktivnost ovisi o tehnologiji na kojoj radnik radi, koliko je tvrtka digitalizirana, koliko je automatizirana, koliko se ulaže u istraživanje i razvoj. To je ključni element produktivnosti. Koliko je kompanija dobro organizirana, kakav je proizvod koji prodaje. Nije isto ako vi prodajete proizvod veće dodane vrijednosti ili radite u industrijama koje su praktički na zalazu i za koje je vrlo teško pronaći tržište.

Znači li to onda da mi zapravo imamo problem s menadžmentom? Manjak radnika u gospodarstvu reflektira se i na loš menadžment?

Stvar je i menadžmenta, ali stvar je i same organizacije kompanije. Možete biti vrhunski menadžer, ali ako ste došli u kompaniju koja je u izazovnom financijskom stanju, a sada ima puno sektora koji su u vrlo zahtjevnim okolnostima zbog eksplozije troškova, osobito energije i rada, porezne politike koja stalno izaziva nekakvu nesigurnost i neizvjesnost, ako ste u sektoru koji jako ovisi o robama i uslugama na koje ne možete utjecati, tipa kakao, kava, energetika, možete biti vrhunski menadžer, ali na to ne možete utjecati.

Na produktivnost sigurno utječe i ulaganje u digitalizaciju i automatizaciju. Postoji veliki broj kompanija koje su, boreći se sa snažnim rastom troškova poslovanja (energetika i rad prije svega), propustile ili odgodile jedan, drugi, treći investicijski ciklus, i sada imaju problem male produktivnosti. Niska produktivnost neizbježno dovodi do ograničenja rasta plaća i, u krajnjoj liniji, i do smanjenja broja radnih mjesta.

Mi smo zemlja koja je izašla iz rata i ulaskom u EU počeli smo snažnije ulagati u istraživanje i razvoj, u digitalizaciju, u nove proizvodne pogone. Onda je došao Covid, rat u Ukrajini, energetska kriza, porez na ekstra profit, ograničenje cijena, pa sad opet dolazi porez na prekomjernu profitnu maržu. Znači, naše gospodarstvo kontinuirano posluje u teškim i izazovnim okolnostima. A kako se podiže produktivnost? Snažnim investicijama, a to može raditi samo snažno gospodarstvo, snažna i profitabilna kompanija, koja posluje u okruženju stabilnosti i izvjesnosti. Ako nema stabilnosti, sigurnosti i izvjesnosti, kompanija će onda najvjerojatnije odlučiti: “Ajde, pričekat ću malo s investicijom, sad mi je malo prenesigurno, sad mi je sletio neočekivani porez, ajde bolje da malo pričekam.”

Događa li se to i sada?

To se dogodilo prije tri godine, to se događa i sada kada se novim porezom kažnjavaju najbolji među nama, i to samo onih 1700 srednjih i velikih. Oni koji su najviše ulagali u digitalizaciju, u poboljšanje poslovnih procesa. Postoji puno primjera kompanija koje bi potpuno neopravdano mogle postati obveznici ovog poreza na tzv. prekomjernu dobit. 

Ako je netko prošle godine završio otplatu kredita, ove godine mu se povećala bruto dobit, bez da je taknuo u cijene svojih proizvoda. Imamo primjere kompanija koje su u ovoj godine imale akvizicije, temeljem čega im se u bilanci knjiži goodwill, dakle čista računovodstvena stavka koja nema nikakve veze s ni s cijenama niti s maržama. Imamo kompanije koje posluju u sektorima gdje su snažno pod utjecajem volatilnosti cijena burzovnih roba.

Primjerice, cijena kakaa je u 2024. eksplodirala i bila je 5,5 puta veća u odnosu na predpandemijsko razdoblje zbog kojeg je naša domaća konditorska industrija jedva ostala na nogama, a sad kad se cijena donekle stabilizirala ispada da moraju platiti porez na ekstra profit. To je beskrajno nepravedno, besmisleno i sigurno neće doprinijeti smirivanju inflacije. Upravo suprotno, povećat će nesigurnost i neizvjesnost, ugroziti investicije u produktivnost i dodatno potpiriti inflatorne pritiske.

Ono što stalno govorim, i to mi je mantra, i to nije fraza ni floskula, nego je to ključna teza i misao vodilja kojom bi se cijelo gospodarstvo moralo voditi. Jedina ispravna i održiva demografska politika je sigurno i dobro plaćeno radno mjesto. Zadovoljan i dobro plaćen radnik je nešto čemu svi moramo stremiti. Ali održivo povećanje plaća i povećanje standarda može se dogoditi jedino uz snažno povećanje produktivnosti.

Plaće mogu neko kraće vrijeme rasti brže od produktivnosti, što se događalo sada u nekoliko posljednjih godina, ali to je neodrživo jer dijeliti možete samo ono što ste stvorili. Mi već nekoliko godina dijelimo dodanu vrijednost koju stvarno nismo stvorili i naravno da onda to djeluje inflatorno.

Možemo li reći da tu onda radimo račun bez krčmara?

Apsolutno. Nikad nismo rekli niti nam pada na pamet da ljudi ne trebaju imati visoke plaće i da plaće ne trebaju rasti. Apsolutno trebaju. Nama je to jedini način kako možemo zadržati naše ljude na našem tržištu rada. Ali plaće stvarno mogu održivo rasti samo onoliko koliko raste produktivnost i koliko kompanije to mogu izdržati. Problem ovakvih iznenadnih poreznih izmjena i geopolitičkih okolnosti stvara upravo takvo okruženje neizvjesnosti koje kompanije odvraća od investicija.

Posljedice odustajanja od investicija, ulaganja u istraživanje i razvoj, ne vide se preko noći. Nije da se vi jednog jutra probudite u dramatično drugačijim okolnostima. Riječ je o laganom gubljenju na konkurentnosti, odjednom vidite da niste konkurentni u odnosu na svoje suparnike na tržištu. Onda počnete gubiti tržišni udjel, posljedično slijedi pad prihoda, pa onda odgađate jednu investiciju za drugom jer nemate ‘cashflow’ i nakon nekoliko preskočenih investicijskih ciklusa kompanija je bitno manje profitabilna, ali i tehnološki dramatično zaostaje za svom konkurencijom. Tehnološki zaostatak povlači za sobom daljnji pad produktivnosti i onda je rezultat opet nedostatak potencijala i za rast plaća, za rast zapošljavanja, za ulaganja u nove proizvode. I evo upravo sam opisala jednu spiralu koja lagano krene gušiti i praktički gura gospodarstvo u slabije stope rasta pa onda i u stagnaciju.

Je li onda država nelojalna konkurencija privatnom sektoru ako podigne plaće više od 60 posto dvije godine?

Zaista je riječ o nelojalnoj konkurenciji jer privatni sektor nije u stanju povećavati plaće za 67 posto u dvije godine. Naprosto, to je nemoguće. Ne postoji sektor koji bi to mogao. Želim naglasiti da upravo svjedočimo povijesno najvećoj razlici u prosječnoj plaći između javnog i privatnog sektora. Do sada je ta razlika bila oko 15 posto, a sada, nakon ove serije rasta plaća u javnom sektoru, prosječna plaća u javnom sektoru je 30 posto veća od prosječne plaće u privatnom sektoru. I naravno da sada opet svjedočimo prelijevanju radne snage iz privatnog u javni sektor, i to u svim segmentima, od ICT-a, financija, računovodstva, do zdravstva, svi bježe u javni sektor. 

Već sam vidjela argumentaciju da je razlog za ovoliki jaz u činjenici da u javnom sektoru radi prosječno veći broj visoko obrazovanih, no to naprosto nije točno, i u krajnjoj liniji ne objašnjava povećanje razlike na 30 posto. I sada dolazimo do dva vrlo konkretna problema. Jedan je da se takav dramatičan rast plaća iz javnog sektora prelijeva i na privatni sektor koji mora podizati plaće iznad produktivnosti i iznad razumne razine troška rada, sve kako bi zadržao radnike.

Još veći problem na koji HUP kontinuirano upozorava, je ukupna masa plaća u javnom sektoru. Više od 30 posto ukupno zaposlenih radi u javnom i državnom sektoru, po tome smo rekorderi u EU. Hrvatska je i uvjerljivi rekorder po povećanju mase plaća opće države za čak 1,5 postotnih bodova na 13,5 posto BDP-a, čime smo pretekli znatno razvijenije zemlje poput Finske, Belgije, Francuske i Švedske te izbili na drugo mjesto na ljestvici EU-a iza Danske, pri čemu se možemo složiti da kvaliteta javnih usluga u Hrvatskoj i u Danskoj nisu baš usporedive.

Kad smo kod problematike plaća, tu je i druga strana – neoporezivi primici. Donijeli su predah poslodavcima, no za radnike zapravo znače da ga vlastiti poslodavac zakida na doprinosima. Je li pogreška poslodavaca što su uopće pristali na takvo rješenje za snižavanje troškova rada? I kako biste vi riješili taj problem koji sad imate – opet će netko reći – siguran i nitko me neće zakidati za doprinose u državnoj službi.

Rast plaća, posebno minimalne, definitivno je pomogao našim socijalno ugroženim građanima. To je ispravno i tu nema alternative. Također, i to ponavljam stalno – nema alternative rastu plaća, pogotovo u ovim inflatornim okolnostima. No, nužno je provesti porezno rasterećenje za srednje i više plaće. Iako su plaće godinama snažno rasle, nisu se mijenjali pragovi ulaska u porezne razrede poreza na dohodak, tako plaće na razini 1800-2000 eura danas ulaze u gornju stopu poreza na dohodak.

Nama je porezni klin na srednje i više plaće iznad 45 posto, pri čemu ste na takvu plaću platili doprinos za zdravstveno osiguranje za uslugu koju teško možete dobiti. Za porezno rasterećenje nema alternative i iskustveno je dokazano da ono neće rezultirati padom poreznih prihoda, upravo suprotno. Ono će rezultirati širenjem porezne baze i rastom poreznih prihoda, što smo vidjeli u svim ciklusima poreznog rasterećenja do sada.

Ogromna većina poslodavaca ‘gutala’ je trošak rasta plaća, rasta cijena energenata, komunalnih doprinosa, trošak regulative, sve kroz svoje račune dobiti i gubitka. To se vidi i kroz rezultate cijelog gospodarstva, koje je više od 30 posto slabije profitabilno od, recimo, prosjeka srednje i istočne Europe i skoro 50 posto manje profitabilno od prosjeka zapadne Europe.

Naravno da su u tim okolnostima visokog poreznog opterećenja porezom na dohodak neoporezivi primici bili način da se zaposlenicima snažnije povećaju primanja. Međutim, ono što isto tako moram reći, mi smo u razgovorima s Ministarstvom financija, i s bivšim i sadašnjim ministrom, kontinuirano tražili ne povećanje iznosa neoporezivih primitaka, nego porezno rasterećenje koje bi omogućilo značajnije povećanje plaća. Jer neoporezivi primici ne ulaze u osnovicu za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za naše zaposlenike, niti pozitivno utječu na njihovu kreditnu sposobnost, što je osobito važno mladim obiteljima kako bi riješile stambeno pitanje.

Nama je imperativ zadržati stručnjake, iz zdravstva, iz farmacije, iz ICT sektora, iz prehrambene i prerađivačke industrije, profesore, liječnike, arhitekte, medicinske sestre. Ponavljam, jedini način na koji to možemo učiniti je daljnje porezno rasterećenje, a povećanje iznosa neoporezivih primitaka sigurno nije bio naš prioritet.

Gdje vidite rješenje?

Uz rasterećenje na srednje i više plaće, posebno nam je važno povećanje osnovnog osobnog odbitka. Do prije nekoliko godina pratio je razinu minimalne plaće. Sada je već na razini od samo 57 posto minimalne bruto I plaće. Meni je potpuno nevjerojatno da minimalna plaća ulazi u porezne škare. Kako je moguće da netko tko prima minimalnu plaću plaća porez državi na tu plaću? 

Ako kao poslodavac želiš povećati plaće, za to naprosto nema više kapaciteta unutar postojećeg poslovnog modela velike većine kompanija. Ne postoji univerzalni hrvatski poslodavac, nije isto da li radite u tekstilnoj industriji, u industriji kože, ili radite u ICT-u ili u nekoj industriji veće dodane vrijednosti. Zato je bitno da porezna politika, naravno, štiti najranjivije među nama, ali isto tako mora osigurati poticajno porezno okruženje za ljude koji imaju srednje i više plaće, osobito u sektorima veće dodane vrijednosti, jer samo oni mogu vući ovu ekonomiju i zemlju naprijed. Ne možemo se svi pretvoriti u naciju konobara, perača čaša i mjenjača ‘lancuna’, trebamo dobro plaćena radna mjesta i to najviše u sektorima veće dodane vrijednosti.

Godinama je ideja sektorskog ‘pomaganja’ bila kontra tržišnih načela. Europa je upravo krenula u tom smjeru – priuštivo stanovanje, energetika, obrana… Je li sektorsko favoriziranje, kroz jeftiniji kapital, olakšavanje regulative ili nešto treće – put za Hrvatsku da otvori vrata tim visokim, naprednim tehnologijama i industrijama?

Apsolutno! Kad dođe kriza i problemi, svaka zemlja štiti sebe i svoja radna mjesta. Draghijevo izvješće o konkurentnosti izašlo je prije dvije godine i još se ništa nije promijenilo. Vjerujte, na razini europskih poslodavačkih udruga i kroz BusinessEurope godinama upozoravamo da će ogromno regulatorno i administrativno opterećenje koje trpi europsko gospodarstvo rezultirati padom konkurentnosti i gubitkom radnih mjesta.

I upravo to se sada nažalost i događa. Upravo smo vidjeli da je Volkswagen u Njemačkoj najavio otpuštanje 100.000 ljudi. Dakle, pričamo o 100.000 obitelji. To je sve rezultat pogrešnih gospodarskih politika koje nisu nastale jučer. Europa konačno počinje shvaćati da moramo štititi europski način života, a to se može jedino kroz sigurna radna mjesta i kroz snažno gospodarstvo.

Primjerice?

Primjerice, zakon o javnoj nabavi gotovo diskriminira europske i hrvatske kompanije, jer javna nabava favorizira cijenu. Imamo problem nelojalne konkurencije iz trećih zemalja, pa tako ove i prošle godine nijedna hrvatska ni europska kompanija nisu dobile niti jedan veliki infrastrukturni projekt u Hrvatskoj.

To je pogubno za europske i hrvatske kompanije u građevinskom sektoru, i upravo rezultat nelojalne konkurencije iz trećih zemalja u kojima je trošak rada po 70-90 posto niži nego kod nas i u EU, i u kojima nema ovolikog regulatornog, administrativnog i poreznog opterećenja, niti prava radnika nisu na razini EU. Tamo se radi 24/7, nitko vas ništa ne pita, što je tragično, ali oni su, nažalost, zbog toga konkurentni i puno jeftiniji. Uz to nerijetko koriste i značajne subvencije svojih država, pa se s takvom nelojalnom konkurencijom hrvatske i EU kompanije doista ne mogu boriti.

Primjerice, za radove na željezničkoj pruzi Dugo Selo-Novska, nije se javio nitko ni iz Hrvatske niti iz EU. Hrvatska od toga neće imati ništa, plaće i prihodi bit će isplaćeni vani, nemamo nikakvu dodanu vrijednost niti multiplikativni faktor u smislu rasta BDP-a.

HUP se s tom problematikom ozbiljno uhvatio u koštac i zajedno s Ekonomskim fakultetom u Ljubljani napravili smo detaljnu studiju s kojom smo krenuli i prema relevantnim ministarstvima. Predlažemo da se implementira sustav korekcije ponude u odnosu na razinu plaća u zemljama iz kojih ponuđač dolazi. Jer naprosto, ne igramo istu utakmicu, igramo utakmicu u kojoj ne možemo pobijediti.

Osim javne nabave, gdje još vidite prostor kako bi mogao dati vjetar u leđa visoko inovativnim, visokoprofitabilnim kompanijama?

Primjerice, već mjesecima predlažemo implementaciju mehanizma kojim bi se energetski intenzivnim industrijama smanjio trošak cijene električne energije. Riječ je o CISAF-u (Clean Industrial State Aid Framework). To je sustav državnih subvencija prema energetski intenzivnim kompanijama, proizvođačima, gdje im se subvencionira određeni dio cijene električne energije, ali se najmanje 50 posto potpore mora u roku od 48 mjeseci reinvestirati u projekte dekarbonizacije, energetske učinkovitosti, elektrifikacije ili modernizacije.

Privremeno rasterećenje zato će rezultirati industrijom koja je manje izložena budućim energetskim i tržišnim šokovima. Dekarbonizacija zahtijeva kapital i sposobnost ulaganja. Poduzeće koje zbog nekonkurentnog troška energije gubi tržište, maržu i investicijski kapacitet teško može financirati tranziciju koju od njega očekujemo.

Najmanje 11 država članica EU već ima odobrene CISAF sheme izravno relevantne za industrijsku konkurentnost, među njima Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Slovačka, Italija, Bugarska, što znači da će njihova energetski intenzivna poduzeća biti još konkurentnija u odnosu na nas. Taj mehanizam moguć je samo do kraja 2028. Znači, vrijeme istječe, ali iz Ministarstva gospodarstva nema reakcije.

Kako ocjenjujete posljednji paket mjera Vlade?

Nastavilo se s ograničenjem cijene električne energije za kućanstva, što je ispravno. Ali kad pričamo o gospodarstvu, mjere su ostale za mikro i male poduzetnike i obrte, dok su srednje i velike tvrtke od početka krize praktički prepuštene tržišnoj cijeni električne energije. Naravno da je onda i ta inflatorna spirala zbog toga dodatno pojačana.

Naravno da treba nastaviti štititi najugroženije građane. Ponovit ću još jednom: našim sugrađanima koji su stvarno socijalno ugroženi i imaju najniža primanja treba ne samo subvencionirati cijenu, njima treba u cijelosti platiti i struju i vodu i omogućiti život dostojan čovjeka. Znači, prema njima treba ići još snažnije, ali ciljano.

No mi imamo situaciju u kojoj se godinama subvencionira cijena električne energije kućanstvima, pa i onima s najvišim primanjima. Subvencionira se i rentijere. Zašto? S druge strane, praktički smo onemogućili snažnije investicije HEP-a i ostalih investitora. Uloga Vlade je da štiti i kućanstva i gospodarstvo. Uz jednu važnu opasku: već je krajnje vrijeme, zapravo to je vrijeme već prošlo, da prestanemo s neselektivnim mjerama pomoći. Sad je zaživio registar stanovništva i stvarno treba ciljanim mjerama pomoći onima kojima to zaista treba, a ostalima vratiti cijene na tržišnu razinu.

Što je s ostalim mjerama?

Porez na tzv. ‘prekomjernu’ dobit koji Ministarstvo financija sada uvodi doista nije antiinflatorna mjera. Svako povećanje neizvjesnosti i nesigurnosti ne ublažava inflaciju, nego je podiže. Menadžeri se moraju ponašati pažnjom dobrog gospodarstvenika, i ne mogu i ne smiju pasivno gledati povećanje svih troškova i nadati se da će sve biti u redu. Njihov je posao, po Zakonu o trgovačkim društvima, i njihova je odgovornost prema vlasnicima, dioničarima i nadzornom odboru da upravljaju kompanijom pažnjom dobrog gospodarstvenika. A to znači da moraju voditi računa da ne ugroze financijsku stabilnost tvrtke koju vode.

Dobit nije dokaz profiterstva. Upravo suprotno! Javni prostor kontaminiran je narativom koji izjednačava zaradu u poduzetništvu sa zlouporabom tržišta bez koje profiterstva nema. Ako kompanija zloupotrebljava dominantan položaj, dogovara cijene ili narušava tržišno natjecanje, to treba utvrditi i sankcionirati. Bez ikakvog popusta. Ali protivim se ideji da država političkom odlukom nakon poslovne godine određuje kolika je marža normalna i dopuštena, a od koje ste točke postali sumnjivi zato što ste bili uspješni. To je neprihvatljiva intervencija u temelje gospodarstva.

Ako govorimo o tome da treba smanjiti veliki udio države u gospodarstvu, gdje biste vi rezali?

Stalno govorimo – glomazni i neefikasni javni sektor. Ovako mala i otvorena ekonomija ne treba imati tako veliki, glomazni javni i državni sektor, da više od 30 posto zaposlenih radi za državu. Želimo jednu efikasnu, operativnu, visoko motiviranu i visoko kompetentnu javnu upravu koja će biti servis gospodarstvu i građanima, kako bismo mi radili ono što najbolje radimo. Povećati efikasnost, izdavanje dozvola, čekanje na presude, riješiti problem lažnih bolovanja, duga je lista.

Jasno je da smanjenje broja ljudi koji rade u javnom i državnom sektoru nije bilo moguće prije 15 godina, kad smo imali 315 tisuća nezaposlenih. Ali sada, kada privatni sektor vapi za radnicima, mislim da smo možda propustili povijesnu priliku da smanjimo državni i javni sektor, da rasteretimo državni proračun i da praktički kroz jednu pametnu edukaciju, povećanje kompetencija ili prekvalifikaciju prebacimo dio zaposlenih iz javnog i državnog sektora u privatni sektor.

Kad gledate strukturu rasta posljednjih godina, 75 posto rasta BDP-a kreirala je država, odnosno javni sektor, kroz investicije i svoju potrošnju. To je dugoročno neodrživo. Ne može država stvarati 75 posto ukupnog rasta.

Privatni sektor je taj koji mora stvarati dugoročni rast, koji mora otvarati radna mjesta koja su dobro plaćena i koja su održiva. Rast može biti snažan i održiv samo na krilima privatnog sektora. Naravno da smo investirali u infrastrukturu, to nam je trebalo za kvalitetniji i bolji život.

No, NPOO je zamišljen kao mehanizam za jačanje otpornosti na nove krize?

A što je otpornost nego stvaranje novih radnih mjesta, nove industrije, novih proizvodnih pogona, novih inovativnih poduzeća, ulaganje u istraživanje i razvoj, dakle stvaranje nove vrijednosti? Naravno da smo investirali u infrastrukturu, to nam je trebalo za kvalitetniji i bolji život, naravno da je trebalo obnoviti nakon potresa, ali stvarno se postavlja pitanje hoće li te investicije nama stvoriti nova radna mjesta. Nažalost, neće. Bilo bi bolje da smo značajnije ulagali u nova radna mjesta, u nove proizvodne pogone, jer je to ono što će u budućnosti stvarati novu vrijednost i osigurati nastavak ovakvog rasta BDP-a u godinama koje dolaze.

Prijeti li nama scenarij da sad, sa smanjenim novcem iz EU fondova, prikoči rast, obzirom da nismo proveli nekakve bitne ključne reforme o kojima svi pričamo godinama, da ispadnemo s konvergencijskog vlaka i ostanemo na granici od 80 posto razvijenosti europskog prosjeka? Je li to nama realni scenarij?

Rekla bih da to nije nerealni scenarij. Kad kažemo reforme, svima je već dosta te riječi i svi padaju u ‘komu’. Ali nažalost, to je stvarno točno. Imali smo dugi period snažnog rasta, tijekom kojeg smo kontinuirano pozivali na reforme zdravstvenog sustava, koji je velik generator ogromnih troškova u našem proračunu. Znamo da bi ga se trebalo potpuno reformirati, kako bi zdravstvena usluga postala puno efikasnija i s puno boljim ishodima samog liječenja.

Zašto je nama poslodavcima to važno? Zato što mi na plaću koju isplaćujemo radnicima još plaćamo 16,5 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje. To se nigdje ne vidi, to se ne komentira i to ne ulazi u izračun prosječne plaće, ali prosječna plaća je upravo uvećana i za cijeli taj trošak zdravstvenog doprinosa za uslugu koju teško možemo dobiti.

Sigurno da nam je EU novac donio ogromne prednosti, ali neće nam stvoriti produktivnost ako je ne stvorimo mi. Ne može država dekretom stvoriti produktivnost ako je ne stvorimo mi. Ne možemo očekivati od kompanija da ulaze u snažne investicijske cikluse ako ih stalno opterećujemo nepredvidivim troškovima, ako je pravosuđe sporo, ako se godinama čeka na dozvole, ako imamo spore procedure, sporu i neefikasnu administraciju, pravila koja se mijenjaju brže nego što se uopće neka investicija može realizirati.

Nabrojit ću samo nekoliko odluka koje su direktno utjecale na smanjenje gospodarske aktivnosti. Zatvaranje trgovina nedjeljom u državi koja je snažno orijentirana turizmu, zabrana točenja alkohola – umjesto da se fokusiramo na one koji krše zakon i koji prodaju alkohol maloljetnicima, ograničenje cijena prehrambenih proizvoda, koje se povećalo s 30 na 100 artikala, a koje opet teško pogađa našu poljoprivredu koja sama po sebi ima problema s konkurentnošću. Ograničenje cijena pogoduje uvozu jeftinog, često puta i manje kvalitetnog poljoprivrednog proizvoda u odnosu na naše proizvođače.

Što vidite kao priliku?

Ono što vidim kao veliku priliku jest da se veći dio, barem trećina nove europske omotnice usmjeri prema privatnom sektoru, upravo za povećanje produktivnosti, za ulaganje u istraživanje i razvoj, za stvaranje novih radnih mjesta. To je jedini način na koji možemo promijeniti strukturu našeg gospodarstva i usmjeriti ga da bude otpornije, s industrijama veće dodane vrijednosti, što stalno ponavljamo. Krize dolaze već serijski i moram reći kako je proces budžetiranja kompanijama sada vrlo zahtjevan i s velikom dozom neizvjesnosti.

S obzirom na sve naše prepreke i na ulaganja koja bi mogla biti puno bolja i u tehnologiju i razvoj – je li nama AI prilika ili je on novi ‘čekić’ koji može zatući tržište rada?

Za Hrvatsku, ali i za Europu, mislim da je AI ogromna prilika. Može ubrzati i povećati efikasnost i produktivnost velike većine gospodarstva. U svim segmentima može povećati digitalizaciju i automatizaciju, da mi kao zaposlenici postanemo efikasniji, što će onda povećati i balans između privatnog i poslovnog života. Iskreno, AI me ne plaši, gledam ga kao priliku.

Za naše malo otvoreno gospodarstvo rekla bih da je manji problem hoće li AI uzeti radna mjesta, jer mi kontinuirano imamo ogromnu potrebu za radnom snagom. Meni je puno veći problem koliko ćemo brzo usvojiti AI. U HUP-u smo radili istraživanje koje je pokazalo da 55 posto kompanija uopće ne koristi umjetnu inteligenciju.

Osim za pretraživanje i pisanje pristojnih e-mailova?

Upravo tako. Tome i služi AI, ne bi trebao samo tome. AI nudi ogromne mogućnosti upravo za ono što je našem gospodarstvu potrebno, a to je povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Da postanemo brži na svim radnim mjestima i da se okrenemo sektorima veće dodane vrijednosti. Zaista ga ne vidim kao prijetnju, već ogromnu priliku.

Upravo usvajanje AI-ja može nas nekako dobaciti preko tih 80 posto standarda Europske unije, te magične granice. Mislim da ćemo s AI-jem moći preskočiti nekoliko razvojnih stepenica. Što mi kao mala zemlja, koja još tek mora proći ciklus investiranja u istraživanje i razvoj i u industrije budućnosti, sada imamo? Povijesnu priliku da upravo krenemo snažnije u tom smjeru. Jer smo stvarno predodređeni za uspjeh. Ja to stvarno duboko mislim.

Kad podvučemo crtu: jesmo li danas na pravom putu da postanemo bogata zemlja ili smo samo postali zemlja s višim plaćama, vrlo skupim nekretninama i velikom potrošnjom? Kad ulazimo u 2027., što vas najviše plaši, a što vas najviše veseli?

Mislim da smo danas neusporedivo bogatija, stabilnija i kvalitetnija zemlja u kojoj se stvarno puno bolje živi i u kojoj je život dobar. Ono što nam sada mora biti nova mantra – kao što su prije bile reforme – jest produktivnost. Naprosto moramo stvoriti poslovno okruženje za snažna ulaganja, prvenstveno privatnog sektora, ali onda i države u čijem je vlasništvu još ogroman broj kompanija.

Produktivna zemlja je ona u kojoj ljudi svojim radom stvaraju veliku vrijednost, u kojoj kompanije imaju dovoljno kapitala za investiranje, u kojoj kvalitetno obrazovanje vodi prema kvalitetnom i dobro plaćenom poslu i u kojoj ljudi ne moraju birati između profesionalne ambicije i kvalitete života. Mi još nismo tamo, ali prema tom cilju idemo.

Hrvatska je predodređena za uspjeh. Imamo stabilnu valutu, članstvo u najvažnijim europskim integracijama, kvalitetnu infrastrukturu, sigurnost, iznimno dobar geografski položaj, obrazovane ljude i kompanije koje već danas dokazuju da mogu konkurirati bilo gdje u svijetu. Ako želimo biti istinski bogata zemlja, više neće biti dovoljno samo više trošiti. Morat ćemo stvarati više dodane vrijednosti. Uspjeh nam ipak nitko nije dužan isporučiti, mi ga moramo sami proizvesti.

U prvih devet mjeseci 2026. u mreži Global Paymentsa u Hrvatskoj ostvareno je više od 3,22 milijarde eura kartične potrošnje, što je 2,3 posto više nego u istom razdoblju lani te predstavlja 15 posto ukupne kartične potrošnje na prodajnim mjestima u Hrvatskoj, priopćila je u utorak ta kartična kompanija.

Odluka vlade

Umirovljenicima će se u prosincu isplatiti novi godišnji dodatak, evo koliko iznosi novčana naknada

Prosječna vrijednost transakcije u mreži Global Paymentsa je dosegla 40,49 eura, a Grad Zagreb uvjerljivo je najveće pojedinačno tržište, s više od 828 milijuna eura kartične potrošnje, uz porast za 3,9 posto, izvijestio je Global Payments, koji se u priopćenju titulira kao vodeći pružatelj modernih platnih rješenja u Hrvatskoj, nastao transformacijom društva Erste Card Club.

Po ukupnoj vrijednosti kartičnih plaćanja slijede Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija, dok najveće stope rasta dolaze iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Tako, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji vrijednost kartičnih plaćanja povećana je 12,7 posto, u Požeško-slavonskoj 12,2 posto, a u Virovitičko-podravskoj 9,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2025., navodi se.

Kartična plaćanja pritom obuhvaćaju različite segmente svakodnevne potrošnje, od maloprodaje i goriva do ugostiteljstva i smještaja, najveća vrijednost potrošnje zabilježena je u trgovinama raznovrsnom robom i hotelima, dok pojedine kategorije, poput parfumerija te drogerija i ljekarni, bilježe dvoznamenkasti rast.

Vrijednost internet potrošnje raste gotovo pet puta brže od ukupne kartične

Još snažniji rast, ističu iz Global Paymentsa, bilježi internetska trgovina, pri čemu je vrijednost internet transakcija u prvih devet mjeseci dosegnula gotovo 481 milijun eura. To predstavlja rast od 10,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2025., čime vrijednost potrošnje putem interneta raste gotovo pet puta brže od ukupne vrijednosti kartičnih plaćanja.

Pritom, broj internet transakcija porastao je za 7,1 posto, na 8,75 milijuna eura, dok je njihova prosječna vrijednost povećana na 54,94 eura, dodaju.

Među kategorijama s najvećom vrijednošću internet transakcija izdvajaju se turističke agencije te smještaj (hoteli, moteli i odmarališta), dok posebno snažan rast bilježe telekomunikacijske usluge, gdje je vrijednost potrošnje putem interneta povećana za više od 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iz Global Paymentsa ističu da je Hrvatska blago iznad europskog prosjeka po gustoći platnih terminala, pri čemu bilježi oko 40 platnih terminala na 1.000 stanovnika, dok europski prosjek iznosi 39.

Napominju da na europskoj razini sve važniju ulogu imaju i mobilna plaćanja, a istodobno raste i korištenje novih tehnologija koje poslovnim subjektima omogućuju prihvat kartičnih plaćanja bez klasičnog POS terminala.

Hrvatski borbeni avion Rafale presreo je u utorak malteški putnički zrakoplov tipa Boeing koji je bio označen kao moguća prijetnja zbog transponderskog koda koji označava otmicu zrakoplova, izvijestilo je u utorak Ministarstvo obrane.

Malteški zrakoplov letio je na ruti između Grčke i Njemačke. Prema informacijama zapovjednog centra u Italiji, na transponderu je imao kod 7500, koji označava otmicu zrakoplova.

Hrvatski Rafale vizualno je identificirao putnički avion iznad Korenice u 11,02 sati i uspostavio radio vezu s njim. Potom je izvršio zračnu patrolu na području između Rijeke i Delnica te ga ispratio iz hrvatskog zračnog prostora. Civilni zrakoplov ušao je u slovenski zračni prostor u 11,20 sati.

Rafale je poletio nakon zapovijedi Združenog zračnog zapovjedništva NATO-a u španjolskom Torrejónu, a presretanje je provedeno u sklopu nadzora i zaštite hrvatskog zračnog prostora.

Tijekom akcije potpredsjednici Vlade i ministri Ivan Anušić, Tomo Medved, Davor Božinović i Oleg Butković bili su u koordinaciji s premijerom Andrejem Plenkovićem i Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, navodi MORH.

Hrvatska od 1. siječnja 2026. samostalno provodi nadzor i zaštitu svojeg zračnog prostora borbenim avionima Rafale u sklopu NATO-ova integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane.

U jeku ekološke katastrofe koja je ovo ljeto potresla Hrvatsku, a potaknuta je nagomilanim otpadom u Gospiću, malo tko u smeću ne vidi prijetnju. No, za posao je uvijek najbolje gledati izvan okvira pa shvatiti da otpad nije samo, jedino i isključivo obično smeće, već vrlo važan resurs koji itekako može poslužiti. To su odavno shvatili u Premifabu.

Naime, to je prva i jedina tvrtka u Hrvatskoj s primarnom djelatnošću regeneracije otpadnih organskih otapala i materijalne oporabe opasnog otpada. Nakon pogona u Kerestincu, nedavno su se preselili i na novu lokaciju u Ivanić-Grad koja čeka dozvole za početak rada. Ono što se tamo nalazi prava je mala tvornica kružnoga gospodarenja. Sve je smješteno usred prirode, do novog pogona vodi praktički prašnjava cesta, ali u svemu tome vide prednost. Član Uprave Igor Podravac kaže da je lokacija savršena jer nalazi se pored autoceste za Zagreb, a prirodu u okolici već gledaju kao potencijalnu buduću farmu kokica.

Novi pogon

“Želimo jednoga dana tu imati koke, neka hodaju okolo, imat ćemo svoja jaja za radnike. To će ujedno biti i pravi dokaz da je sve ovo sigurno”, kaže nam.

No, prije pogleda u budućnost prošetali smo laboratorijem i halama. Na samom ulazi nalazi se soba koja je alfa i omega, tamo stižu otpadni materijali na testiranje i na kraju se provjerava njihova reciklirana kvaliteta ne bi li se vratili u upotrebu. Odmah do toga je i sigurna soba iz koje se od 0 do 24 nadzire cijeli pogon, a izvan te zgrade posebne su hale u kojima je pećnica koja radi na više od tisuću stupnjeva Celzijevih, spaljuje otpad dobiven od otpada i stvara energiju koja pokreće sve ostalo.

“Gospodarenje je ustvari oduvijek u fokusu, a još više je tu gospodarenje opasnim otpadom. Ono što mi radimo nije zakopavanje ili ispuštanje. Materijal koji dođe kod nas je otpad, ali on ima svoja vrlo vrijedna svojstva.”

Stanovnici okolice mogu biti mirni, mi smo tamo proveli neko vrijeme na intervjuu i nikakvih mirisa nije bilo, a kažu nam i da je taj dan bio Državni inspektorat koji je došao postupati po EMAS-u (Sustav ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja).

“Još uvijek smo šest godina jedina firma u Hrvatskoj koja se bavi otpadom, a ima implementiran EMAS certifikat. To ipak nešto govori o nama i kompleksnosti sustava u kojemu se nalazimo. Osim toga, jedini u Hrvatsko imamo taj certifikat iz sektora gospodarenja otpadom”, kaže Podravac.

Premifabovi klijenti uglavnom su iz farmaceutske i automobilske industrije te industrije za proizvodnju fleksibilne ambalaže za hranu. Uz uporabu otpada, tvrtka pruža usluge prijevoza opasnih tvari, kemijskog leasinga, laboratorijskih analiza i proizvodnje kemijskih proizvoda. “Ne možemo prihvatiti bilo kakve vrste opasnog otpada. Navedene industrije čine više od 90 posto ukupnog našeg tržišta. Tu su njihove otpadne sirovine, odnosno otpadna otapala”, pojašnjava pa precizira da se radi samo o tekućim kemikalijama koje oni mogu vratiti u proces.

Kada je riječ o konkretnim klijentima, kaže da rade s automobilskom industrijom u Srbiji i Sloveniji, a klijenti su i iz Mađarske, ali i Hrvatske. “Izvozimo u sve više država, tako da ukupno oko 35 posto svih naših prihoda dolazi iz izvoza.”

Glavni izazov u cijeloj priči nije sam materijal, nego tehnički kapacitet pa je stoga i otvoren novi pogon u Ivanić-Gradu. Tvrtka trenutačno ima 30-ak zaposlenih, a godišnje oko dvije i pol tisuće tona materijala vrati natrag u proces. “U posljednjih deset godina sigurno smo oko 20 tisuća tona materijala vratili u proizvodnju.”

No, otpad je za njih kružni proces, a najveća zarada je u izlaznom proizvodu. “Gledamo li kumulativno, iz toga, naravno, crpimo zaradu. Gledamo uvijek da smo nešto jeftiniji te da smo kvalitetom vrlo blizu izvornom materijalu. Pratimo kretanja europskih i svjetskih burzi kemikalija i na temelju toga gradimo svoju izlaznu cijenu”, kaže pa dodaje da je izlaznom materijalu, ako je vrlo visoke kvalitete, i cijena viša, a danas sve firme traže da se recikliran materijal što je moguće više vrati u njihov proizvodni proces.

Zanima nas što je onda najvrjednije kod tih izlaznih produkata. “Cijene se kreću od 800 do tisuću i pol eura po toni. Primjerice, etil acetat je skup pa je jedna od naših komponenti koje izlaze iz procesa vrlo često i cijena na burzi oko 1480 eura.”

Što će se onda u budućnosti sve moći ekstrahirati iz otpada? “Kada bih vam rekao da mi sada razmišljamo o ekstrakciji plemenitih kovina iz određenih materijala koji ulaze u naš proizvodni proces, mislili biste da lažem. Napravili smo već neka probna mjerenja i ono što smo pronašli je da u određenim materijalima ima platine i paladija. Nismo mi jedini koji to rade, ima u Europi firmi koji to rade.”

S obzirom na to da su prije deset godina krenuli s otpadom, a za koju će možda iz njega izvlačiti paladij, možemo zaključiti da se biznis s godinama itekako razvija. “Nije lako početi, ali kada imate jasnu strukturu materijala koji se nalazi pred vama u obliku opasnog otpada, kada znate iz kojih je industrija on potekao, što ta industrija zahtijeva i po kojim specifikacijama, onda se sve da srediti”, priča Podravac pa ističe da u cijelom poslu gospodarenja otpadom ni tržište ni konkurencija nisu izazov koliki je administracija.

Dobitnici nagrada

No, i to se sredi jer Premifab je naviknuo na popunjavanje svih standarda. Naime, dobitnik je nagrade ESG rating Hrvatske gospodarske komore za najbolju održivu malu tvrtku u Hrvatskoj, i to treću godinu zaredom. Navode kako su CO2 negativni te da oporabljena otapala stvaraju do deset puta manje emisija u odnosu na primarnu proizvodnju.

“To su naši postulati, da vraćamo reciklažu te se brinemo o materijalu. Kada imate tako jaku okolišnu sferu (engl. Environmental – E), onda se sve nadovezuje na to, a konkurenciji je vrlo teško boriti se s nama jer ih većina emitira značajno velike količine emisije CO2, dok mi radimo kalkulaciju te izbjegavamo emisije koristeći procese, ne emitiramo ih.”

Ističe kako se uvijek gleda da se materijal vrati uglavnom industriji od koje su ga uzeli te da se koristi maksimum resursa. “Mislim da je više od 60 posto našeg poslovanja temeljeno na tom modelu, ali za neke materijale koji možda ne mogu ući u takav kriterij i natrag u proces, opet za njih postoji jedno sekundarno tržište.”

Ono što ostane kao totalni otpad i nema nikakvu primjenu također se zbrinjava. U Premifabu se to radi putem termičke oksidacije u rotacijskoj peći, čime se dobiva energija kojom pokreću sustave za destilaciju i pročišćavanje otapala.

“Ono što ostane, ne završi na polju, nego u energiji koja zapravo sve ovo pokreće.”

Za svoje inovativne pristupe i rješenja koja štite okoliš i potiču održivi razvoj Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo im je priznanje, Podravac kaže da je to zato što su napravili kompleksne sustave dehidracije, kompletne sustave vakuumske i atmosferske destilacije te ponosno ističe da su to sve napravili u Hrvatskoj i s hrvatskim znanjem te da uz njega stoje dvojica partnera, inženjeri strojarstva, Igor Oreški i Dominik Mahnić.

Pitamo ga i gdje sve to vidi za deset godina? “Mislim da će AI preuzeti dio administrativnih podataka. Kada je pak o otpadu riječ, nadam se da ćemo svi mati ono za čime sva tržišta vape, a to su ovakva moderna postrojenja koja mogu na siguran način zbrinuti otpad, pogotovo farmaceutske i automobilske industrije.”

Imamo odljev novca

Otpad se pokazao kao vrlo aktualna tema posljednjih mjeseci, a ljudi su postali svjesniji važnosti adekvatnog zbrinjavanja?

“Sada bi više nego ikad građani trebali biti svjesni da je reciklaža otpada zaista nužna. Otpad ima različite kategorije, ali ako nemate postupke obrade i reciklaže, a ljudi nemaju gdje s njim, a moraju ga negdje zbrinuti, to je problem. Svi su uvijek bili protiv energana, a danas firme u poludržavnom i državnom vlasništvu u Austriji trljaju ruke jer znaju da je naše tržište potpuno osuđeno na njih”, kaže pa pojašnjava kako je to golem odljev novca iz države jer nekom drugom dajemo energiju.

Pitamo koliko je onda transparentno gospodarenje otpadom u Hrvatskoj?

“Zaista me čudi ovo što se događa jer kada vidimo da nam kontinuirano dolaze koordinirani nadzori, da smo obveznici po okolišnoj dozvoli svake dvije ili tri godine da nam dođe inspekcijski nadzor i kada je cijeli sustav pod elektroničkim nadzorom, nije mi jasno kako netko uopće može nekome predati otpad, a da nije prošao kroz taj sustav.”

Ipak, usporedimo li Hrvatsku s drugim državama, kaskamo li ili ne?

“Imamo odličan koncept, ali ako nemate zatvoren cirkularni tok, onda se svi ti materijali moraju negdje pojaviti. No, kada pogledate, i u Austriji je nekad davno bilo enormno velikih problema, u Mađarskoj također, Italija se i dan-danas bori s takvim stvarima. Mislim da smo mi još dobri, vidimo li kako je to u Rumunjskoj ili, primjerice, Bugarskoj. Rekao bih da je tamo puno gore nego kod nas”, zaključuje pa poentira da se otpad mora zbrinuti, a ako ne možemo mi to u Hrvatskoj, onda će ga zbrinuti firme izvana i uzeti novac koji je mogao ostati u državi.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je u utorak povećanje poreza na nekretnine s pet na osam eura po četvornome metru godišnje, što je zakonski maksimum, te objavu prijedloga Liste stanova za priuštivi najam, obilazeći u zagrebačkom naselju Podbrežje radove na najvećoj zgradi za priuštivi najam u Hrvatskoj.

Odluka vlade

Umirovljenicima će se u prosincu isplatiti novi godišnji dodatak, evo koliko iznosi novčana naknada

Povećanje poreza predložit će se na sjednici Gradske skupštine u četvrtak, a njime Grad želi potaknuti vlasnike praznih stanova da ih stave u dugoročni najam, rekao je Tomašević tijekom obilaska gradilišta u Vatikanskoj ulici.

Prema njegovim riječima, u Zagrebu je oko 55.000 praznih stanova, a povećanje poreza moglo bi potaknuti dio vlasnika da ih iznajmljuju, što bi utjecalo na cijene najma i nekretnina.

“Znači ako 3000 možete izgraditi godišnje stanova u Zagrebu, a 55.000 je prazno, onda je očito gdje je problem”, rekao je Tomašević, podsjetivši da privatni sektor u Zagrebu u prosjeku izgradi oko 3000 stanova godišnje.

Tomašević je podsjetio da porez na nekretnine plaćaju samo oni koji ne koriste stanove za stanovanje ili koji ih koriste za kratkoročni najam. Svi oni koji stave prazne stanove u dugoročni najam ne plaćaju taj porez.

Istaknuo je da bi porez za stan od 50 četvornih metara prema novoj stopi iznosio 400 eura godišnje, što je, kako je rekao, ekvivalent prihodu od tri noći kratkoročnog najma.

Povećanje poreza, ocijenio je, “sigurno će potaknuti možda jedan manji broj ljudi, ali nažalost ćemo i dalje imati problem praznih stanova koji se koriste onda kao štednja i špekulacije, i koje njihovi vlasnici čak ne žele niti iznajmljivati”, upozorio je Tomašević.

Napomenuo je i da Grad Zagreb ima oko 6000 stanova u socijalnom i priuštivom najmu, te da i dalje rade na projektima gradnje stanova.

Danas objava prijedloga Liste stanova za priuštivi najam

Tomašević je najavio i da će danas biti objavljen prijedlog Liste stanova za priuštivi najam, nakon što je Grad obradio svih 1150 zahtjeva pristiglih na prvi natječaj, proveden od 30. travnja do 1. lipnja ove godine.

Nešto manje od polovice zahtjeva ocijenjeno je potpunima i osnovanima, odnosno podnositelji zadovoljavaju sve propisane kriterije. Prijedlog liste sastavit će se prema bodovima, a podnositelji će imati osam dana za žalbu od dana objave. Nakon obrade žalbi bit će objavljena konačna lista, prema kojoj će Grad početi dodjeljivati stanove. Među njima će biti i stanovi u novoj zgradi u Podbrežju, rekao je gradonačelnik.

Rekao je da je prvi put u povijesti Zagreba proveden natječaj i za priuštivi najam, uz postojeći model socijalnog najma. Priuštivi najam namijenjen je kućanstvima s prihodima od 30 do 80 posto prosječne mjesečne plaće po članu kućanstva, dok je za samce propisan raspon od 50 do 100 posto prosječne plaće u Zagrebu.

“S obzirom na to da cijene najma stanova u Zagrebu i u svim hrvatskim gradovima stalno rastu, smatramo da trebamo kao Grad odgovoriti na to onako kako možemo, različitim instrumentima. Jedan od tih instrumenata je graditi stanove ne samo za socijalni najam nego i za priuštivi najam”, poručio je Tomašević.

Grad je natječaj za socijalni najam proveo 2025., a stanove prema tada utvrđenoj listi prvenstva dodjeljuje tijekom ove godine.

Zgrada s 288 stanova vrijedna 42 milijuna eura

Stambeno-poslovna zgrada s 288 stanova namijenjena socijalnom i priuštivom najmu gradi se u Vatikanskoj ulici u Podbrežju. Otvaranje se očekuje sredinom sljedeće godine.

Ukupna vrijednost investicije je 42 milijuna eura bez PDV-a, a financira je Grad Zagreb, dijelom sredstvima iz kredita okvirnog zajma Europske investicijske banke.

Objekt ima osam katova uz prizemlje i podrum, a armiranobetonska konstrukcija je dovršena i zgrada je pod krovom. U tijeku je zatvaranje objekta, a ugradnja stolarije trebala bi biti završena do sredine studenoga.

Uz 288 stanova, zgrada će imati tri poslovna prostora i 203 parkirna mjesta, od kojih je deset namijenjeno osobama s invaliditetom. Za potrebe zgrade u koridoru ulice bit će dostupno još 125 parkirnih mjesta, uključujući osam mjesta za osobe s invaliditetom.

Tomašević je najavio i skori početak projekta izgradnje još jedne zgrade u Podbrežju, poručivši da će Grad nastaviti graditi stanove za socijalni i priuštivi najam.

Multinacionalni div Stellantis objavio je u utorak da je u trećem tromjesečju isporučio nešto manje vozila, ponajprije zbog ljetne obustave proizvodnje u Sjevernoj Americi.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Isporučeno je 1,286 milijuna vozila, za jedan posto manje nego u trećem tromjesečju prošle godine, izvijestili su.

Isporuke na sjevernoameričko tržište pale su za 12 posto, na 357.000 vozila, ponajprije zbog ljetne obustave proizvodnje. U takvim je uvjetima Stellantis kupcima isporučio za po 25 tisuća manje Jeep Grand Cherokeeja i Compassa. Gubitak je donekle ublažila marka Ram, s oko 17.000 više isporučenih vozila, zahvaljujući potražnji za novim i osvježenim modelima, uključujući Ram 1500 s motorom HEMI V8 i novi Ram 1500 TRX.

Stellantis je više vozila isporučio samo na tržišta “proširene Europe”, ukupno 588 tisuća, što predstavlja povećanje na godišnjoj razini za deset posto.

Uprava pripisuje rezultat ponajprije snažnijoj potražnji za električnim automobilima, izdvojivši Citroën C3 i C3 Aircross, Opel/Vauxhall Fronteru te Fiat Grande Pandu, utemeljene na platformi Smart Car, s isporučenih dodatnih ukupno oko 26 tisuća vozila. Uvećane su isporuke novih Fiat 500 Hybrida i Jeep Compassa, za šest odnosno pet tisuća. Europska brojka uključuje i oko 44.000 vozila kineskog partnera Leapmotora, čije automobile Stellantis distribuira.

Na Bliskom istoku i u Africi isporuke su smanjene za 21 posto, na 75.000 vozila, uglavnom zbog slabije prodaje u Turskoj i zemljama Perzijskog zaljeva, gdje su na tržište utjecali sukobi.

Kupcima u Južnoj Americi isporučena je 251 tisuća vozila, otprilike kao i u trećem tromjesečju prošle godine. Rast u Brazilu, s oko 13.000 dodatnih vozila, zasjenili su slabiji rezultati na drugim tržištima, ponajprije u Argentini, gdje je isporučeno oko 11.000 vozila manje nego lani.

U azijsko-pacifičkoj regiji isporuke su smanjene za šest posto, na 15.000 vozila, uglavnom zbog slabijih rezultata u Japanu koji su prevagnuli nad poboljšanjem u Indiji, među ostalim zahvaljujući modelima s platforme Smart Car.

Stellantis bi cjelovite poslovne rezultate za treće tromjesečje trebao objaviti 28. listopada.

Među ključnim prioritetima Vlade premijer Andrej Plenković naveo je u utorak u Saboru dostojanstvenu starost umirovljenika te najavio kako će se u prosincu isplatiti novi godišnji dodatak za umirovljenike koji će iznositi sedam eura po godini staža.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Premijer je, podnoseći izvješće o stanju nacije, kojim se osvrće na aktivnosti Vlade u proteklom razdoblju te najavljuje aktivnosti za naredno, podsjetio da je trajni godišnji dodatak prvi put isplaćen u prosincu prošle godine za preko milijun i 228.000 umirovljenika, u prosjeku 177 eura, a za što je izdvojeno 217 milijuna eura.

Dodatak se isplaćivao u iznosu od šest eura po godini staža, a premijer je sada najavio njegovo povećanje.

“Nakon rebalansa, mi očekujemo u dogovoru s našim partnerima, posebno Strankom umirovljenika, isplatiti i novi godišnji dodatak koji bi iznosio sedam eura po godini staža, što je u prosjeku 208 eura po umirovljeniku”, kazao je premijer, dodajući kako je u državnom proračunu osigurano 258 milijuna eura.

Govoreći o skrbi za starije, premijer je naveo pokrenuti ciklus izgradnje 20 novih centara za starije osobe, od kojih ih je 10 dovršeno.

“Donijet ćemo i Zakon o zaštiti prava osoba starije životne dobi kako bismo poboljšali njihov položaj te im osigurali sigurnu i mirnu starost”, najavio je.

Plenković je istaknuo kako je prosječna mirovina u 10 godina njegova premijerskog mandata porasla za 120 posto – s 358 na 764 eura, odnosno s godišnjim dodatkom na 780 eura. Naglasio je kako je i prosječna najniža mirovina više nego udvostručena – s oko 208 na 502 eura danas. Prosječna starosna mirovina za odrađenih 40 i više godina staža iznosi 1.076 eura, dodao je.

“Formulu usklađivanja mirovina promijenili smo sa 70:30 na 85:15 u korist povoljnijeg pokazatelja, majkama smo za svako dijete priznali godinu dana dodanog staža za izračun mirovine, a od 1. siječnja 2027. na mirovine se više neće plaćati porez na dohodak”, naveo je Plenković te poručio kako će Vlada nastaviti činiti iskorake u mirovinskom sustavu kako bi došli do cilja prosječne mirovine u iznosu 800 eura do 2028. godine.

U povodu Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, Seizmološka služba RH predstavila je u utorak projekt Crossnet – razvoj mreže seizmoloških podataka, jednog od najvažnijih ulaganja u hrvatsku seizmološku infrastrukturu posljednjih desetljeća.

Važno ulaganje

Predstavljen projekt Crossnet razvoj mreže seizmoloških podataka

Projekt je vrijedan 13 milijuna eura financiran od Europske unije, a država je sufinancirala PDV, produljen je do kraja godine kada će se vidjeti ukupan utrošen iznos, a glavne stavke smo ispunili, rekao je voditelj projekta Crossnet Tomislav Fiket.

Dodao je kako je projekt rezultat potrebe za modernizacijom sustava, koja je posebno došla do izražaja nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini s ljudskim žrtvama i velikom materijalnom štetom. Pokazalo se da je Seizmološka služba nedovoljno opremljena za državu poput naše na trusnom području gdje potresi nažalost nisu rijetkost, a veći se događaju u prosjeku svakih 30 godina, dodao je.

Projektom je uspostavljena mreža novih seizmoloških postaja, koja će omogućiti kvalitetnije obavještavanje nadležnih službi i javnosti o potresima te stručnjacima osigurati znatno veći broj kvalitetnih podataka za istraživanje seizmičnosti Hrvatske, jer otpornija Hrvatska počinje pouzdanim podacima. osim opreme zaposleno je devet mladih stručnjaka koji su osposobljeni za rad s njome, postavljanje i održavanje.

Važno je da se projekt razvija dalje u budućnosti. Prikupljeni podaci pokazuju kakav je sastav tla na pojedinim naseljenim mjestima koji može pojačati učinke potresa što može biti korisnom kod izgradnje objekata i uz certificiranje omogućiti sigurniji život. To je investicija za idućih 40ak godina, poručio je Fiket.

Građani će, ako sumnjaju, moći provjeriti na internetu je li se dogodila kakva seizmička aktivnosti na njihovom području ili ne. Trenutačno je u funkciji više od 125 postaja i u suradnji s Ministarstvom kulture i medija pokrili smo nacionalnu baštinu s više od 90 akceleratorografskih postaja i kada sve bude gotovo očekujemo da ćemo imati oko 180 postaja, dodao je.

Fiket je rekao kako su nabavljeni instrumenti pogodni za tzv. “early warning” sustav, jer imaju mogućnost slanja podataka u gotovo realnom vremenu koji se dostavljaju u centralu, a ona procjenjuje radi li se o značajnom događaju ili ne.

Tim se omogućavaju procjene izglednosti potresa i kolege na Geofizičkom odsjeku PMF-a sa švicarskim i rumunjskim kolegama provode projekt za rano otkrivanje potresa.

Naši podaci su im na raspolaganju i čine okosnicu same mreže, rekao je napomenuvši da su to korisne informacije, ali da su, na nesreću, veliki rasjedi preblizu velikim gradovima pa upozorenje dolazi vrlo kratko prije nastanka same štete. Instrumenti ne predviđaju potrese nego reagiraju kad se potres dogodi, pojasnio je Fiket.

Njemačka bi ove godine mogla zabilježiti najslabiji urod grožđa od 2010. godine, otprilike za petinu manji od prosjeka u proteklih 10 godina, procijenio je u utorak Njemački institut za vino (DWI).

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Prosjek je u proteklih deset godina iznosio 8,7 milijuna hektolitara vina.

Usporedbe radi, Njemačka je u 2010. godini proizvela 7,1 milijun hektolitara vina, a prošle godine 7,7 milijuna hektolitara, izjavio je glasnogovornik DWI-ja Ernst Büscher pred sam završetak sezone berbe u Njemačkoj.

Mnogi su grozdovi još uvijek sitni zbog vrlo sušnog i vrućeg ljeta.

Urod se istodobno uvelike razlikuje unutar pojedinih regija, ovisno o starosti vinove loze i sposobnosti tla da zadrži vodu, dodao je glasnogovornik DWI-ja.

“Stariji trsovi posebno su se dobro prilagodili sve češćim sušama u vinogradarskim regijama posljednjih godina i zahvaljujući dubokom korijenju iznimno su se dobro nosili s ovogodišnjom sušom”, rekao je Büscher.

No, mlađi vinogradi i oni na sipkijem tlu trpjeli su vidljive posljedice zbog nedostatka vode te ih je trebalo navodnjavati gdje god je to bilo moguće.

Unatoč slabijoj berbi, njemački vinari očekuju izvanrednu kvalitetu, zaključio je Büscher.

Italija pregovara s Europskom komisijom o mogućem korištenju dijela proračunskog novca, kroz aktivaciju „nacionalne klauzule o odstupanju”, za pomoć obiteljima i poduzećima koji muku muče s naglim rastom troškova energije, izjavio je u utorak ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Klauzula omogućuje zemljama EU-a da privremeno prekorače propisani plafon za proračunski manjak kako bi mogle više trošiti na obranu i financirati ulaganja koja pomažu prijelazu s fosilnih goriva na zelenu energiju.

Giorgetti je prilikom predstavljanja višegodišnjeg proračunskog plana u talijanskom parlamentu pozvao EU da bude fleksibilnija.

„Smatramo da bi ta klauzula, osobito u aktualnoj ranoj fazi, trebala pružiti selektivnu i privremenu potporu obiteljima i poduzećima koji su se zbog rasta cijena energije i inflacije našli u poteškoćama”, rekao je talijanski ministar.

Zato se sada, moglo bi se reći, raspravlja o tome koje mjere uključiti i ta će rasprava trajati sve dok tijela EU-a Italiji ne odobre primjenu klauzule o odstupanju, dodao je Giorgetti.

Vlada radi na tome da Italija na proljeće iduće godine izađe iz postupka koji je na razini EU-a pokrenut zbog prekomjernog proračunskog manjka, napomenuo je ministar.

Vlada u Rimu predstavit će proračun za 2027. godinu do kraja mjeseca, posljednji u mandatu premijerke Giorgije Meloni prije parlamentarnih izbora, podsjeća agencija Reuters.

Međunarodni monetarni fond (MMF) u izvještaju o svjetskim gospodarskim izgledima prognozira da će gospodarski rast Bosne i Hercegovine u 2026. godini usporiti na 2,3 posto, a inflacija će porasti na pet posto.

Odluka vlade

Umirovljenicima će se u prosincu isplatiti novi godišnji dodatak, evo koliko iznosi novčana naknada

U analizi objavljenoj u listopadu MMF je blago snizio procjenu gospodarskog rasta BiH od 0,1 posto u odnosu na prošlogodišnju razinu, dok istodobno očekuje ubrzanje inflacije, što upućuje na nastavak cjenovnih pritisaka unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti.

Usporavanje dolazi u vrijeme pojačane neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu, obilježene geopolitičkim napetostima, promjenama u međunarodnoj trgovini i rizicima od novog rasta cijena energenata, objašnjava se u izvještaju o svjetskim gospodarskim izgledima.

Za BiH se posebno važnim podcrtavaju kretanja u Europskoj uniji, njezinu glavnom trgovinskom partneru, jer slabija potražnja na europskim tržištima može pogoditi domaće izvoznike i industrijsku proizvodnju.

Istodobno, skuplja energija i transport mogu povećati troškove poduzeća i preliti se na cijene robe i usluga, upozorava se. Ubrzanje inflacije na pet posto značilo bi i dodatni pritisak na kućne proračune, osobito ako rast plaća ne bude pratio poskupljenja.

Na gospodarstvo BiH utječu ponajprije prilike u Njemačkoj i drugim europskim zemljama u kojima živi i radi velik broj građana iz BiH.

MMF očekuje da će deficit tekućeg računa platne bilance BiH ove godine porasti na 4,9 posto BDP-a, s prošlogodišnjih 3,1 posto, dok će se proračunski deficit opće države povećati s 2,5 na 4,2 posto BDP-a.

Javni dug opće države porast će prema procjenama Fonda s 28,8 posto BDP-a u 2025. na 31,4 posto u 2026. godini.

Dugoročniji izgledi za rast ovise i o domaćim okolnostima, među kojima su politička stabilnost, investicijska klima i provedba reformi povezanih s europskim integracijama, navodi MMF.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je, iznoseći u Saboru godišnje izvješće o radu Vlade, izjavio da vlada za 2026. projicira da će se inflacija kretati na razini od 4,5 posto, što je nešto manje nego u rujnu, kad je na međugodišnjoj razini iznosila 4,7 posto, a cijene energije bile 20 posto više.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

“U proteklim godinama gotovo sve zemlje EU pa i Hrvatska suočavaju se s inflatornim pritiscima u energiji, hrani i uslugama. Rat na Bliskom istoku pojačao inflatorne pritiske, osobito kroz cijene energije. U rujnu je inflacija iznosila 4,7 posto u odnosu na rujan 2025., a cijene energije bile su 20 posto više nego lani. Za ovu godinu projiciramo inflaciju na razini od oko 4,5 posto”, rekao je Plenković.

Na temelju vladinih projekcija, premijer očekuje da će gospodarski rast u 2026. godini iznositi 2,3 posto, čime će hrvatski BDP prvi put premašiti 100 milijardi eura i nominalno biti više od dvostruko veći nego prije deset godina kada je iznosio 47 milijardi eura.

Dodao je da je Hrvatska, prema procjenama Europske komisije, u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva EU. Istaknuo je i danas objavljene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prema kojima će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti dvostruko većom stopom (2,2 posto) u odnosu na europodručje (1,1 posto), dok prognoze MMF-a za 2027. godine govore da će uz rast od 2,3 posto Hrvatska biti peta zemlja po rastu u eurozoni.

“Naša je zadaća taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetni život građana u svim krajevima Hrvatske”, kazao je predsjednik Vlade.

U zadnjih pet godina, naveo je, smanjen je omjer javnoga duga i BDP-a za gotovo 30 postotnih bodove te bi do kraja godine javni dug trebao iznositi oko 55,5 posto BDP-a, ispod Maastrichtske granice od 60 posto.

Podsjetio je i da je prošlog tjedna agencija Moody’s, kao i ranije Fitch i Standard & Poor’s, potvrdila kreditni rejting Hrvatske na investicijskoj razini sa stabilnim izgledima.

“U sedam godina napredovali smo za čak šest stupnjeva iz neinvesticijske kategorije do razine A. Zahvaljujući kreditnom rejtingu i članstvu u europodručju, Hrvatska se zadužuje povoljnije od Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske”, rekao je.

Na temelju tri izdanja državnih obveznica te 20 serija trezorskih zapisa, kroz koje su građani dosad upisali više od 11 milijardi eura, istaknuo je, građanima je isplaćeno 320 milijuna eura kamata, a ne bankama.

Govoreći o XI. Paketu mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena teškom oko 260 milijuna eura, premijer Plenković je naglasio da je ukupna vrijednost dosadašnjih paketa dosegnula 9,3 milijarde eura.

Cijene hrane stabilizirane i zbog vladinih mjera

Stabilizaciju cijena hrane zabilježenu posljednjih mjeseci, Plenković je objasnio i ograničenjem cijena stotinu proizvoda i sidrenjem cijena za 9 tisuća proizvoda, kao i najavom poreza na prekomjernu profitnu maržu. Radi veće transparentnosti cijena, najavio je, proširit će se isticanje sidrenih cijena na proizvode i usluge, čija je primjena odgođena do 17. studenoga.

Također je najavio da će do kraja mandata biti premašen cilj prosječne neto plaće od 1.600 eura, te je podsjetio da su od 2016. potrošačke cijene porasle oko 40 posto, dok su plaće i mirovine rasle više od 100 posto.

Istaknuo je da će osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama do kraja ove godine biti oko 53 posto viša nego 2016, te da su plaće u državnoj i javnoj službi, zahvaljujući tome i reformi koeficijenata, udvostručene.

“Uvažavamo očekivanja zaposlenih i želimo nastaviti poboljšavati njihov materijalni položaj. Daljnja povećanja mora će biti postupnija u skladu s proračunskim mogućnostima”, naznačio je predsjednik Vlade.

Iznio je i niz podataka o nezaposlenosti, odnosno zaposlenosti, između ostalih i da ba jednu registriranu nezaposlenu osobe dolazi više od 28 osoba koje rade. Dodao je i da u Hrvatskoj radi oko 140 tisuća stranih radnika, te da se, nakon izmjena zakona o strancima, izdaje 30 posto manje dozvola za njihovo novo zapošljavanje, a poslodavci više zapošljavaju domaće radnike

“Sljedeći korak mora biti rast produktivnosti i kvalitete radnih mjesta. Želimo da hrvatsko gospodarstvo više proizvodi, uspješnije izvozi i bolje plaća rad”, kazao je, dodavši da dosadašnja porezna rasterećenja građana i gospodarstva ukupno iznose 2,8 milijardi eura.

Također je naveo da se priprema primjena umjetne inteligencije u državnoj upravi radi učinkovitijeg rada i kvalitetnih usluga građanima i poduzetnicima te Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije do 2032.

Snažnom rastu gospodarstva, ocijenio je, pridonijelo je i više od 57 milijardi eura stranih ulaganja, od čega je trećina realizirana u posljednjih pet godina. Pritom su ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj utrostručena na više od milijardu godišnje, u odnosu na 2016. godinu. Hrvatski robni izvoz, dodao je, od 2016. do 2025. porastao je za gotovo 105 posto i dosegnuo 25 milijardi eura.

Naglasio je i da se broj obrta od 2016. godine gotovo udvostručio, sa 75 tisuća na 145 tisuća, te da u njima radi 230 tisuća ljudi.

“U dijalogu s obrtnicima donijeli smo novi zakon o obrtu, kojim moderniziramo obrtnički sustav i dodatno potičemo razvoj obrtništva. Ne, mi nismo grobari hrvatskoga obrtništva, kao što je napisao jedan simpatični komentator, dapače”, osvrnuo se premijer na kritike.

Kralježnica gospodarstva su obrtnici i poduzetnici, istaknuo je, dodavši da Nacionalni plan razvoja industrije do 2034. godine, vrijedan 2,9 milijardi eura postavlja tri jasna cilja: moderniziranu i digitaliziranu industriju, čistu i energetski učinkovitu, otpornu i inovacijama vođenu industriju.

Nova plinska polja koja bi uskoro trebala u pogon donijet će Hrvatskoj 850 tisuća metara kubnih plina na dan, što je 40 posto postojeće domaće dnevne proizvodnje, rečeno je u utorak na međunarodnom energetskom forumu INTERENEF.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan kazao je na skupu da se u Hrvatskoj proizvodi dva milijuna metara kubnih plina na dan. Najavio je da će u prosincu ove godine ili siječnju sljedeće, krenuti proizvodnja tvrtke Aspect koja će pustiti u proizvodnju plinsko polje u Trebarjevu, u blizini Velike Gorice i Siska te još tri polja sljedeće godine.

“Taj projekt donijet će dodatnih 850 tisuća metara kubnih plina što je 40 posto postojeće dnevne proizvodnje”, rekao je Krpan.

Dobre rezultate očekuje i od posla u Kazahstanu. Ondje je Agencija za ugljikovodike pokrenula posao kroz tvrtku kćer Geoenergija razvoj , koja u suradnji s kazahstanskom nacionalnom naftnom kompanijom KazMunayGas provodi istraživanje i eksploataciju nafte i plina na istražnom polju Shygys. U projekt je uložio i JANAF.

Kada je riječ o rezervama nafte, rekao je da se u Hrvatskoj proizvodnja održava zahvaljujući utiskivanju ugljičnog dioksida u naftna polja u Posavini tako da Hrvatska iz svoje proizvodnje zadovoljava 18 posto potreba. To je, istaknuo je Krpan, netipično za europske zemlje koje gotovo i da nemaju proizvodnju sirove nafte.

Govoreći na forumu nazvanom “Energetska i prehrambena suverenost u doba deglobalizacije”, direktor Instituta za europske i globalizacijske studije i utemeljitelj INTERENEF-a Anđelko Milardović naglasio je kako se geopolitički procesi i globalna preslagivanja odvijaju tolikom brzinom da se ni vlade ni države, ali ni kompanije – ne stignu snaći.

Milardović: Ne trebamo zarobljenu državu

“Globalni igrači i akteri megamoći, vode se svojim interesima i u tom pogledu kreiraju svijet u kojem živimo. Svijet koji počiva na globalnom društvu rizika. Rizici su takve vrste da je njima teško upravljati”, rekao je Milardović.

Smatra ipak da se suverenost i samostalnost i u takvim okvirima mogu ostvarivati. Polazi od toga da svako društvo ima energetske i druge resurse, dok uvoz preostaje onima kojima to nedostaje, bilo da je riječ o nedostatku hrane ili energije. S druge strane, ako se padne pod utjecaj energetskih ili poljoprivrednih lobija dolazimo do toga, ističe Milardović, da nam se prikazuje kako nam se više uopće ne isplati raditi, odnosno da treba sve uvoziti.

“U toj igri su veliki interesi interesnih grupa, lobija, PR agencija i slično. Smatra da su to akteri koji “zarobljavaju države”.

“Mi zarobljenu državu ne trebamo”, rekao je.

Milardović smatra da globalni poremećaji snažno utječu i na tokove u Hrvatskoj, dodavši međutim da hrvatska vlada po pitanju priuštivosti cijena energenata, odnosno stabilizaciji cijena, radi solidan posao.

Direktor Dalmatinske energetske agencije Mario Jakić kazao je da postoje četiri stupa neovisnosti neke države: hrana, voda, energija i identitet.

Naglasio je da su sva četiri stupa jednako važna te da se treba raditi na svima kako bi se osiguralo da Hrvatska bude energetski suverena, neovisna i utjecajna. Smatra da su najveći izazovi u energetskom sektoru budući da se cijene energije i njezina dostupnost stalno mijenjaju.

Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Kamilo Vrana izračunao je da bi se na prostoru Hrvatske energijom sunca, iskoristivom danas dostupnom tehnologijom fotonaponskih panela, u jednom satu moglo proizvesti deset teravatsati (TWh) energije, dok Hrvatska godišnje troši 20 TWh električne te oko 100 TWh svih oblika energije.

“U 10 sati, kada bi se iskoristila sva energija samo od sunca, proizvela bi se sva energija koju Hrvatska troši godinu dana. Naravno, to nije moguće, no to je ilustracija potencijala”, rekao je Vrana.

Na hrvatskom tržištu elektroničkih komunikacija u zadnjih godinu dana nije bilo nijednog velikog ispada mreže, što je pokazatelj da operatori i dalje dosta ulažu u kvalitetu i otpornost mrežne infrastrukture i usluga, istaknuo je predsjednik Vijeća agencije HAKOM Tonko Obuljen na 13. danu tržišta.

Odluka vlade

Umirovljenicima će se u prosincu isplatiti novi godišnji dodatak, evo koliko iznosi novčana naknada

Godišnji skup HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti) u utorak je okupio sudionike i institucije tržišta elektroničkih komunikacija koji su raspravili niz tema – od pokazatelja tržišta, korisničkih prava, cijena i brzina u mrežama do uredbe EK u pripremi DNA (Digital Networks Act ili Akt o digitalnim mrežama) i 5G tehnologiji.

„Ove godine prvi puta je broj širokopojasnih priključaka na visokim brzinama premašio broj klasičnih širokopojasnih priključaka. Rezultat je to velikih investicija u zadnje dvije godine, uglavnom u fiksne, optičke mreže, ali i u 5G mreže. Time smo se pomakli na digitalnoj europskoj ljestvici i sve bliže smo prosjeku, a i iznad smo u nekim segmentima, poput u pokrivenosti 5G mrežama. U ostalim parametrima još malo zaostajemo, ali ide dobro i brže stižemo prosjek nego do sada”, poručio je Obuljen.

Izaslanik Vlade Krešo Antonović naglasio je da će Vlada nastaviti podupirati razvoj digitalne infrastrukture, dok je Ivan Gilja iz HAKOM-a o ulaganjima operatora u zadnje četiri godine kazao da su bila jako velika, unatoč svim izazovima.

Velika ulaganja operatora u mreže i korisničko iskustvo

“Primjerice, više od 60 milijuna eura išlo je samo u fiksnim mrežama u nematerijalnu imovinu poput TV sadržaja i drugog, te oko 380 milijuna eura u optiku što se povećava na više od 500 milijuna eura s ulaganjima u prvoj polovici 2026. I kod mobilnih mreža je slično – ulaže se puno u pokrivenost 5G-om i također u gigabitne brzine, a sve je pratio i rast prihoda koji su ukupno na tržištu u prvih šest mjeseci 2026. porasli na više od 980 milijuna eura, od čega više od 60 posto dolazi od usluga u mobilnim mrežama”, rekao je Gilja.

Govoreći o korisničkim pravima, ravnatelj HAKOM-a Miran Gosta i predstavnici telekoma A1 Dariana Karlić, iz HT-a Neven Alujević i iz Telemacha Hrvatska Petra Nakić, složili su se da se u to dosta ulaže.

S obzirom da je u Hrvatskoj prema istraživanju HAKOM-a najviše ili 36 posto korisnika koji nikada nisu mijenjali operatora, Gosta je poručio da to nije loše činiti jer se tako mogu dobiti popusti.

“Korisnici imaju pravo mijenjati operatora, često se to isplati i uz penalizaciju za prekid ugovora prije roka”, rekao je Gosta.

Na pitanje na što se korisnici najviše žale HAKOM-u vezano za operatore i usluge, odgovorio je da je to brzina u mreži, čak je i više prigovora na to nego na cijene, koje su manje-više ujednačile.

S druge strane, Marko Paripović iz udruge Potrošački centar rekao je da je potrošačima najvažnije znati zašto u nekom trenutku nemaju uslugu koju plaćaju ili mreža ‘puca’, te imati dobru vezu i pristup internetu i na autocestama, ili u šumama, referirajući se pritom prije svega na određenu ‘zagušenost’ mreža tijekom turističke sezone.

Kazao je i da bi ugovori za korisnike trebali biti jednostavniji, kraći i razumljiviji većini, dok su predstavnici telekoma isticali da dosta ulažu u komunikaciju sa korisnicima, nastoje im objasniti što bolje sve promjene i što prije riješiti eventualne probleme u mrežama ili s ugovorima.

Cijene u Hrvatskoj niže od prosjeka EU

I s cijenama nastoje zadržati korisnike, kako su rekli predstavnici telekoma, stvarajući im pakete koji im trebaju uz popuste i nudeći im i AI asistente za komunikaciju, digitalne tehničare i sl.

Mladen Sikirica iz HAKOM-a o cijenama telekom usluga u Hrvatskoj rekao je da prema zadnjem izvješću EK oko 17 posto niže od prosjeka EU, i to u svim kategorijama, osim za usluge s najnižim brzinama koje se pružaju putem bakrene mreže.

Specifičnim za zadnjih nekoliko godina označio je akcijske ponude na tržištu, čime se operatori trude privući više korisnika, što im, po njemu, i uspijeva, ali time zapravo nastoje i monetizirati velika ulaganja u mreže.

“Cijene na telekom tržištu kod nas realno padaju, ako se uzme u obzir inflacija i kretanje cijena u drugim sektorima, pa iako se nekome može činiti da indeksacija koju godišnje primjenjuju povećava cijene, to je opet kod svih telekoma niže od stopa inflacije ili povećanja plaća”, rekao je Sikirica.

Pet godina 5G tehnologije

O 5G, koji ove godine obilježava pet godina od dodjela koncesija operatorima za taj radio frekvencijski (RF) spektar, Obuljen je istaknuo da Hrvatska u tome dobro stoji, i bolje od EU prosjeka, te da je pokrivenost zemlje tim mrežama 95 do 97 posto.

“Vjerujemo da će se u idućih godinu-dvije dosegnuti cjelokupna pokrivenost 5G-om, a znate kakva nam je geografija – imamo nenaseljenih dijelova u zemlji, šume, planine i to je sve izazov jer načelno bi trebalo pokriti cijeli teritorij, posebice pogranična i manje naseljena područja. No, do tada, gdje još nema 5G imamo vrlo kvalitetne 4G mreže”, naznačio je Obuljen.

Dalekovod je u okviru zajednice ponuditelja sklopio ugovor vrijedan 19,9 milijuna eura za izgradnju podzemne transformatorske stanice u središtu Tirane.

Ugovor za realizaciju projekta Tirana Center 110/20 kV sklopljen je s albanskom državnom energetskom kompanijom OSHEE Group, objavio je Dalekovod putem Zagrebačke burze.

Poslovi Dalekovoda

Dalekovod u Švedskoj dogovorio posao od 300 milijuna eura: ‘Još jedna potvrda kvalitete i konkurentnosti’

Riječ je o ukupnoj vrijednosti projekta koji izvodi zajednica ponuditelja. U objavi nije navedeno koliki dio vrijednosti ugovora pripada Dalekovodu.

Četiri transformatora u podzemnoj stanici

Projekt obuhvaća izgradnju suvremene podzemne GIS transformatorske stanice s četiri energetska transformatora pojedinačne snage 50 MVA i osam GIS polja naponske razine 110 kV.

Predviđena je i integracija sustava zaštite, upravljanja i automatizacije, pomoćnih sustava te izvođenje potrebnih građevinskih i elektromonterskih radova.

Iz Dalekovoda ističu da bi nova stanica trebala povećati pouzdanost i sigurnost opskrbe električnom energijom u glavnom gradu Albanije.

Projekt podzemne trafostanice Tirana Center dio je višegodišnjih nastojanja Albanije da modernizira elektroenergetsku mrežu glavnog grada i poveća kapacitete distribucijskog sustava.

Novi posao u nizu velikih inozemnih projekata

Ugovor u Albaniji nastavak je snažne aktivnosti Dalekovoda na inozemnim tržištima.

Kompanija je krajem rujna objavila da će u Norveškoj graditi 59 kilometara 420-kilovoltnog dalekovoda Blåfalli – Gismarvik, dok je nekoliko dana ranije objavljeno da je njezina ponuda odabrana za veliki projekt u Švedskoj čija vrijednost prelazi 300 milijuna eura.

U srpnju je objavljen i odabir Dalekovodove ponude za projekt u Njemačkoj vrijedan 135 milijuna eura, a s Končarom je ugovorio projekte u Sjevernoj Makedoniji ukupne vrijednosti 53,76 milijuna eura.

Još na kraju prvog tromjesečja Dalekovod grupa imala je knjigu ugovorenih poslova vrijednu oko 430 milijuna eura, uz rast poslovnih prihoda od 13 posto, na 62,7 milijuna eura.

Kompanija najveći dio prihoda na inozemnim tržištima ostvaruje u Norveškoj i Švedskoj, a posljednji ugovor dodatno jača njezinu prisutnost u jugoistočnoj Europi.

Dionica Dalekovoda tijekom prijepodnevnog trgovanja na Zagrebačkoj burzi bila je u plusu.

Vlada do kraja godine planira donijeti novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji donosi niz promjena za privatne iznajmljivače, hotele, kampove, ugostitelje i internetske platforme za kratkoročni najam.

državne nekretnine

Na prodaju 12 državnih stanova u Zagrebu: Najjeftiniji 25.500, najskuplji 119.000 eura

Jedna od najvažnijih novosti počinje 2027. godine: sobe, apartmani, studio apartmani i kuće za odmor koji se oglašavaju putem internetskih platformi za kratkoročni najam morat će imati jedinstveni registracijski broj.

Bez njega se objekt neće moći oglašavati na takvim platformama.

Važno je pritom da ta obveza još nije na snazi. Ministarstvo turizma i sporta izrijekom je upozorilo iznajmljivače da tijekom 2026. još ne postoji obveza ishođenja registracijskog broja.

Točan datum početka primjene bit će objavljen nakon donošenja novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Broj će biti besplatan i izdavat će ga Ministarstvo

Registracijski broj morat će ishoditi vlasnici, fizičke i pravne osobe, koji sobe, apartmane, studio apartmane ili kuće za odmor nude putem platformi za kratkoročno iznajmljivanje.

Postupak bi trebao biti potpuno besplatan i digitaliziran, a broj će na zahtjev izdavati Ministarstvo turizma i sporta.

Iznajmljivač će ga potom morati istaknuti uz oglas na platformi.

Cilj je povezati podatke države i internetskih platformi kako bi se moglo utvrditi je li objekt koji se oglašava doista registriran za pružanje usluga smještaja.

Time bi se trebalo znatno otežati oglašavanje apartmana, soba i kuća za odmor koji se iznajmljuju bez potrebnog rješenja.

I platforme će morati provjeravati iznajmljivače

Nova pravila neće vrijediti samo za vlasnike smještaja.

Internetske platforme za kratkoročni najam morat će surađivati s državnim sustavom, razmjenjivati propisane podatke i kontrolirati imaju li oglasi potreban registracijski broj.

Prijedlog zakona predviđa i visoke kazne za platforme koje ne ispunjavaju te obveze.

Registracijski sustav proizlazi iz europske Uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o kratkoročnom najmu, a Hrvatska novim zakonom uređuje način njezine provedbe.

Iznajmljivačima stiže i ponovna kategorizacija

Registracijski broj nije jedina promjena.

Novi zakon prvi put uvodi obveznu periodičnu rekategorizaciju i za privatne iznajmljivače.

Prema prijedlogu koji je prošao prvo čitanje u Saboru, sobe, apartmani, studio apartmani i kuće za odmor morat će prolaziti ponovnu kategorizaciju svakih deset godina, nakon usklađivanja s novim pravilnikom.

Cilj je da broj zvjezdica i kategorija objekta ne ostanu trajno vezani uz stanje u kojem je smještaj bio u trenutku prvog rješenja, nego da odgovaraju njegovu stvarnom stanju.

Za hotele i kampove rok ponovne kategorizacije, koji je sada četiri godine, produžio bi se na pet godina.

Za pojedine druge smještajne objekte, poput hostela, prenoćišta te planinarskih i lovačkih domova, uvodi se ponovna provjera svakih pet godina.

Tvrtke i obrtnici više neće moći otvarati nove apartmane u stambenim prostorima

Još jedna važna promjena odnosi se na pravne osobe i obrtnike.

Prema sadašnjem prijedlogu zakona, ubuduće im se više ne bi mogla izdavati nova rješenja za sobe, apartmane i studio apartmane u prostorima koji imaju stambenu namjenu.

Mogućnost bi ostala za kuće za odmor.

Vlada tu mjeru obrazlaže zaštitom osnovne funkcije stanovanja i smanjivanjem pritiska kratkoročnog najma na raspoloživost stanova za dugoročno stanovanje.

Riječ je pritom o novim rješenjima, a zakon će konačno odrediti prijelazni režim za postojeće objekte.

Energetska pića zabranjena maloljetnicima u kafićima i restoranima

Novi zakon donosi i promjenu koja nema veze s iznajmljivanjem.

Ugostitelji više neće smjeti posluživati niti dopuštati konzumiranje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina.

Pravilo bi se u ugostiteljskim objektima primjenjivalo na sličan način kao postojeća ograničenja za alkoholna pića.

Više nadzora nad iznajmljivanjem na crno

Širi se i krug tijela koja mogu sudjelovati u nadzoru neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga.

Uz Državni inspektorat, u nadzor bi se uključili i Carinska uprava te komunalni redari, a u određenim slučajevima i čuvari prirode.

Dodatni razlog za ukidanje rješenja ugostitelju ili iznajmljivaču mogao bi biti i utvrđeno neplaćanje turističke pristojbe.

Istodobno bi se upravni postupci u turizmu trebali gotovo u cijelosti preseliti u digitalni sustav eTurizam – od podnošenja zahtjeva i kategorizacije do komunikacije s nadležnim tijelima i izdavanja rješenja.

Zakon još nije konačan

Vlada je prijedlog novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti uputila Saboru krajem lipnja, a zastupnici su ga 3. srpnja prihvatili u prvom čitanju.

Za prijedlog je glasalo 78 zastupnika, 14 ih je bilo protiv, a 37 suzdržano.

Sada se, nakon primjedbi iz saborske rasprave, priprema konačni prijedlog zakona koji mora ponovno proći Vladu i Sabor.

Premijer Andrej Plenković u utorak je najavio da se donošenje zakona očekuje do kraja 2026. godine.

Tek konačni tekst pokazat će jesu li neka od pravila iz prvog prijedloga dodatno izmijenjena.

Za privatne iznajmljivače najvažnije je da registracijski broj tijekom 2026. još ne trebaju tražiti. Ministarstvo će nakon donošenja zakona objaviti točan datum od kojega ga tijekom 2027. moraju imati oni koji svoje smještajne jedinice oglašavaju putem internetskih platformi.

Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju u odnosu uplata u europski proračun i sredstava koja je iz njega primila u plusu za gotovo 22 milijarde eura, izjavio je u Saboru premijer Andrej Plenković.

Podnoseći godišnje izvješće o radu Vlade, Plenković je istaknuo i da Hrvatska privodi kraju provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz koji joj je ukupno na raspolaganju 10 milijardi eura.

NOVI POSAO

Dalekovod s partnerima dobio posao od 19,9 milijuna eura: U središtu Tirane gradit će podzemnu trafostanicu

Dosad je isplaćeno 7,3 milijarde eura, dok je za preostalih 2,7 milijardi eura krajem rujna Europskoj komisiji upućen završni objedinjeni zahtjev za plaćanje.

Isplata tog novca još nije završena. Europska komisija najprije mora ocijeniti završni zahtjev, a prema pravilima Mehanizma za oporavak i otpornost posljednja plaćanja trebala bi biti provedena do kraja godine.

Ostala dva od ukupno 406 pokazatelja

Prema podacima Vlade i Ministarstva financija, Hrvatska je do 31. kolovoza u propisanim rokovima u cijelosti ostvarila 404 od ukupno 406 reformskih i investicijskih pokazatelja iz NPOO-a.

Preostala dva ostvarena su djelomično te bi trebala biti dovršena izvan izvornog roka NPOO-a.

Jedan od njih odnosi se na izgradnju i obnovu osnovnih škola za jednosmjensku i cjelodnevnu nastavu, pri čemu je Vlada za dovršetak projekata osigurala i dodatni novac iz državnog proračuna.

Od ukupnih deset milijardi eura hrvatskog NPOO-a, oko 5,8 milijardi eura čine bespovratna sredstva, a 4,2 milijarde zajmovi.

Slijede pregovori o novom europskom proračunu

Plenković je u Saboru najavio i novu rundu pregovora o tome koliko će Hrvatska moći koristiti iz europskog proračuna nakon 2027. godine.

Europsko vijeće sastaje se 15. i 16. listopada, a jedna od glavnih tema bit će novi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Irsko predsjedništvo Vijeća EU-a 10. listopada predstavilo je novu pregovaračku osnovu za budući proračun.

Prema tom prijedlogu, ukupni europski proračun bio bi manji od prvotnog prijedloga Europske komisije, ali bi se relativno snažnije zaštitila tradicionalna područja poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike.

Plenković je rekao da je novi prijedlog za Hrvatsku financijski povoljniji od početnog prijedloga Europske komisije iz srpnja 2025. te da će se Vlada nastaviti zalagati za sredstva za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ribarstvo.

Konačan dogovor još nije postignut. Za novi sedmogodišnji proračun potrebna je jednoglasna suglasnost svih 27 država članica, a cilj je politički dogovor postići do kraja ove godine kako bi novi programi mogli krenuti početkom 2028.

Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu mogu se prijaviti za stipendiju tvrtke Končar – Distributivni i specijalni transformatori (Končar D&ST), koja nudi mjesečnu financijsku potporu u iznosu od 400 do 750 eura, piše portal Studentski.hr.

Tko se može prijaviti?

Za stipendiju se mogu prijaviti redoviti studenti koji su upisali treću godinu prijediplomskog ili prvu odnosno drugu godinu diplomskog studija na FER-u, u okviru studijskog programa Elektrotehnika i informacijska tehnologija. Pritom se uvjet odnosi na smjerove Elektroenergetika te Elektrostrojarstvo i automatizacija.

Kandidati moraju imati prosjek ocjena najmanje 3,0 i poznavati engleski jezik. Prednost pri odabiru imaju studenti koji su već odradili praksu u Končaru D&ST-u ili ostvarili dodatna postignuća tijekom studija.

Stipendija do 750 eura i mogućnost zaposlenja

Mjesečni iznos stipendije kreće se od 400 do 750 eura, ovisno o uspjehu studenta tijekom studija. Osim financijske potpore, tvrtka nudi mogućnost izrade diplomskog rada na temu povezanu s transformatorskom industrijom. Studentima se nakon završetka studija pruža i mogućnost zasnivanja pripravničkog radnog odnosa u jednom od odjela tvrtke.

Končar D&ST bavi se proizvodnjom distributivnih, srednjih energetskih i specijalnih transformatora, a više od 90 posto svojih proizvoda izvozi na tržišta Europske unije, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

Koji su dokumenti potrebni za prijavu?

Zainteresirani studenti trebaju pripremiti životopis, potvrdu o redovitom upisu u akademsku godinu 2026./2027. i ovjereni prijepis ocjena tijekom dosadašnjeg studija. Potrebno je priložiti i izjavu da student nije korisnik druge obvezujuće stipendije.

Studenti mogu dostaviti i potvrde o posebnim postignućima i nagradama tijekom studija, koje im mogu donijeti dodatnu prednost u postupku odabira. Motivacijsko pismo nije obvezno.

Kandidati koji zadovoljavaju uvjete mogu biti pozvani na selekcijski postupak koji uključuje psihologijsko testiranje i razgovor u tvrtki.

Prijave za stipendiju primaju se do 18. listopada 2026. Više informacija o uvjetima i postupku prijave dostupno je na službenoj stranici Končara D&ST-a.

Usred kolovoza ove godine nitko nije pričao o turizmu, sezoni, minusima i plusevima, glavna tema u državi postao je toksični otpad koji je godinama trovao Gospić. Hrvatska se već dugo bori s ilegalnim odlagalištima koja ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana i okoliš, a epilog ovog slučaja je takav da je najveći šok izazvalo otkriće golemog ilegalnog odlagališta u Gospiću na prostoru bivšeg industrijskog kompleksa PPK Velebit. Naime, tamo se godinama nezakonito zatrpavalo gomile smeća, a procjenjuje se da se na lokaciji nalazi između 33 tisuće i 44 tisuće tona ilegalno zakopanog opasnog i neopasnog otpada.

Divlja odlagališta

Štoviše, prema podacima koje je prikupila udruga Ekologija grada, u Hrvatskoj postoji čak 86 velikih aktivnih divljih odlagališta na koja se smeće i dalje neprestano dovozi. Sustav Evidencija lokacija odbačenog otpada, koji je uspostavilo nadležno ministarstvo, od jeseni 2019. godine zaprimio je 20.940 prijava građana, a čak 82 posto tih prijava uzeto je u obradu. Mnoge od tih lokacija nalaze se u neposrednoj blizini vodozaštićenih područja, što je izravna prijetnja za izvore pitke vode, a takav je slučaj i u Gospiću.

U akciji europskih tužitelja otkriveno je da je u samome centru toga grada zakopano na desetke tisuća tona smeća iz kojeg su otrovne, kancerogene tvari curile u podzemlje te ugrozile izvorišta pitke vode, a sanacija svega realno će trajati godinama. Osim toga, Europol i USKOK u veljači su 2025. uhitili devet osoba, sumnja se da su uvozili medicinski otpad iz Europe i zakapali ga na tri lokacije u Hrvatskoj. Procjene kažu da je dovezeno oko 37 tisuća tona otpada, uključujući plastični i opasni otpad dopremljen iz Italije, Slovenije, Njemačke i domaćih izvora.

Prema dokumentaciji iz istrage, samo iz Italije od 16. svibnja 2022. do 11. travnja 2024. u Gospić je stiglo 12.338 tona plastičnog otpada u 576 pošiljki. Iz Slovenije je u istom razdoblju stiglo još 1480 tona, a otpad je dolazio i iz Njemačke te od domaćih tvrtki, piše Index. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) još je te 2022. imala uvid u stanje tog dovoza i alarmirala sustav, no i nakon toga sve je nastavljeno.

Kako je samo iz Italije stiglo 576 pošiljki, a iz Slovenije još gotovo 1500 tona otpada uz ture iz Njemačke i Hrvatske, jasno je da je u Liku nakon prve dojave SOA-e ušlo više od 600 teških kamiona i šlepera.

Sva ta saznanja sablaznila su javnost i izazvala oštre reakcije ljudi pa je 5. rujna održan i veliki prosvjed u Zagrebu. Oko 30 tisuća građana okupilo se ne bi li dalo podršku Gospićanima te tražilo hitno i cjelovito čišćenje opasnog otpada, zabranu privremenog uvoza sumnjivog otpada te utvrđivanje odgovornosti nadležnih institucija.

Tko je odgovoran?

Državni vrh morao je reagirati i ponuditi konkretno rješenje. Vlada je nakon toga u Sabor uputila izmjene Zakona o gospodarenju otpadom kojima se jačaju mehanizmi prevencije, nadzora i sankcioniranja nezakonitoga gospodarenja otpadom, uz osiguravanje veće sljedivosti tokova i učinkovitijeg uklanjanja nezakonito odbačenog otpada. Premijer Andrej Plenković rekao je tada kako je zakon već dva puta bio u javnom savjetovanju i 2025. i 2026. te naglasio da je cilj izmjena spriječiti nezakonito postupanje s otpadom, pojačati nadzor nad onima koji njime gospodare i osigurati da se zna tko je odgovoran za svaku fazu postupanja s otpadom. Među ključnim novinama je uvođenje obveze neprekinutog videonadzora ulaza na lokacije gospodarenja otpadom, uz čuvanje snimaka 30 dana radi omogućavanja učinkovitijeg inspekcijskog i kaznenog postupanja u slučajevima sumnje na nezakonite aktivnosti, piše Hina.

Osim toga, uvodi se obveza GPS praćenja vozila kojima se prevozi otpad, što bi omogućilo potpunu sljedivost kretanja otpada od mjesta nastanka do mjesta obrade ili zbrinjavanja te će se tako znatno otežati nezakonito odbacivanje otpada u okoliš. Ti podaci o kretanju moraju se čuvati najmanje dvije godine. Pored navedenog, uvodi se javno dostupan popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, koji obuhvaća i odgovorne te upravljački povezane osobe. Nadalje, uspostavlja se sustav redovitih kontrola lokacija, najmanje jednom godišnje za lokacije neopasnog otpada i najmanje dva puta godišnje za lokacije opasnog otpada, uz godišnje izvješćivanje Vlade.

“Provjeravat će se stvarne vrste i količine otpada, način skladištenja i obrade, evidencije, uvjeti iz dozvole i dostatnost financijskog jamstva kako bi se zaštitili imovinsko-pravni interesi Republike Hrvatske”, rekla je tada ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. Dodatno se uređuje sustav financijskih jamstava koja moraju osigurati osobe koje gospodare otpadom koji za cilj ima osigurati da troškove uklanjanja otpada, sanacije okoliša i otklanjanja eventualnih šteta snosi stvarni onečišćivač, a ne država ili jedinice lokalne samouprave. Financijska dostatnost provjeravat će se najmanje jednom godišnje.

Predstavljen plan sanacije

Nastavno na izmjene i dopune, predlaže se i mehanizam zakonskog založnog prava na imovini onečišćivača do visine troška sanacije. Također, uvodi se obveza jedinicama lokalne samouprave da najmanje jednom godišnje provedu akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada. Proširuje se informacijski sustav i e-ONTO (elektronički očevidnik o nastanku i tijeku otpada). Obveza vođenja e-ONTO-a širi se i na subjekte koji obavljaju ili omogućavaju ponovnu uporabu robe, kao i na one koji sprečavaju nastanak otpada proglašenjem nusproizvoda. Predloženo je i povećanje novčanih kazni te uvođenje novih prekršaja povezanih s videonadzorom, GPS praćenjem, financijskim jamstvima, nezakonitim pošiljkama i neusklađenošću s dozvolama.

Kada govorimo konkretno o otpadu na području Gospića, on se nalazi na površini od oko 7,5 hektara, a ministrica Vučković predstavila je i plan sanacije prema kojemu nijedna od planirane četiri faze sanacije ne bi trebala trajati dulje od 13 mjeseci.

Naime, znanstveno vijeće napravilo je recenziju cjelokupnog plana koji se proteže na više od sto stranica i obuhvaća analizu podzemnih i površinskih voda. U prvoj fazi radova planira se uklanjanje četiri i pol tisuće tona rasutog opasnog otpada uz silos, što će stajati gotovo devet milijuna eura i trebalo bi biti gotovo za 12 mjeseci. Nakon toga, druga faza uključuje 650 tona neopasnog otpada koji će se u roku od 45 dana iskoristiti kao zamjensko gorivo u domaćim cementarama.

U trećoj fazi na repertoaru je opasni i neopasni otpad koji je pomiješan sa zemljom i kamenom u nepoznatom omjeru, ima ga gotovo 33 tisuće tona, zakopan je na dubini od gotovo tri metra i to će biti najzahtjevniji dio posla u Gospiću. Za taj dio odabrana je opcija potpunog iskopa, mehaničkog razdvajanja i daljnje obrade materijala. Troškovi te faze procjenjuju se na 40 milijuna eura, a cjelokupni iznos sanacije mogao bi biti i znatno veći. Prednost ima ova sanacija koja znači predobradu na lokaciji i što podrazumijeva iskop cijelog otpada, mehaničku separaciju i karakterizaciju, zasebno postupanje s pojedinim frakcijama. Predobrada bi se obavljala isključivo u zatvorenom sustavu uz praćenje kvalitete zraka, podzemnih voda, buke, kontrolu tla, kontrolu istjecanja, procjeđivanja voda i raznošenja otpada te izvanrednih događaja. Ministrica Vučković ističe kako ovakva sanacija podrazumijeva veću kontrolu nad tokovima otpada, a rok provedbe je 13 mjeseci. Alternativa je iskop bez predobrade, a konačni postupci odvijali bi se izvan Hrvatske, prenosi Hina.

Posljednja, četvrta faza podrazumijeva zbrinjavanje oko šest tisuća tona otpada, od čega 4500 tona čini neopasan otpad koji se može ukloniti u roku od 12 mjeseci od početka radova, a sanacija bi stajala šest milijuna eura. Nažalost, pokazalo se da Gospić nije jedini slučaj u Hrvatskoj jer se slične ekološke katastrofe nalaze razasute diljem zemlje. Loša situacija je i u Benkovcu gdje je u napuštenom kamenolomu Kukalj otkriveno jedno od najvećih ilegalnih odlagališta. Prema provedenim stručnim istraživanjima, na lokaciji se nalazi najmanje 6427 tona otpada, pomiješanog s kamenim i građevinskim materijalom. Konačne količine i vrste otpada utvrdit će se tijekom provedbe sanacije, navodi Ministarstvo. Pored toga, otkrivene su tisuće tona nezakonito odbačenog smeća na području Varaždina, Senja, Samobora i Pazina.

Glavne crne točke

Država je u svoj plan sanacije do 2028. godine uvrstila mapiranih 14 glavnih crnih točaka (osam industrijskih i šest privatnih/ilegalnih), za što se planirala potrošiti 274 milijuna eura (189 milijuna za industrijske i 85 milijuna za ostale lokacije), no očekuje se da bi se stvarni troškovi mogli popeti na pola milijarde eura. Do sada je u potpunosti očišćena samo lokacija Biljane Donje u Zadarskoj županiji.

Dodajmo da država kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira 85 posto troškova sanacije, dok preostalih 15 posto osigurava lokalna samouprava. Sanacija u Samoboru i Pazinu je počela, a podsjetimo da je Fond u veljači u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije objavio poziv jedinicama lokalne samouprave za dostavu podataka o takvim lokacijama. Prijavljena je ukupno 91 lokacija, od čega je njih šest – u Gospiću, Poznanovcu, Benkovcu, Samoboru, Pazinu i Lovincu određeno kao prioritet za sanaciju.

Bilo kako bilo, cijela ova situacija pokazala je da će nas skupo koštati dosadašnji nemar, a nije čak ni problem u novcu, već zagađenju i zdravlju građana, što je još ozbiljnija, bolnija i alarmantnija točka od samih cifra na papiru. Svijest o gospodarenju nakon ovih niza skandala počela se lagano mijenjati pa možda mnogi krenu uistinu provoditi krilaticu – živim zeleno.

Fortenova grupa i formalno je završila izlazak iz maloprodajnog poslovanja u Srbiji. Nakon ispunjenja svih uvjeta iz prodajne dokumentacije zaključen je proces kojim je Alta Retail preuzeo poslovne udjele u Idea Marketima te još četiri povezana društva.

TRŽIŠTE NEKRETNINA

Cijene rastu brže od plaća: Stari stanovi skuplji 163 posto, novi prvi put iznad 3.000 €/m²

Uz Idea Markete, transakcijom su obuhvaćeni Enna Fruit Grocka Beograd, dobavljač voća i povrća, Super Kartica Beograd, koja upravlja programom vjernosti, nekretninska tvrtka M-Profil SPV Beograd te IT kompanija mStart Business Solutions Beograd.

Kupoprodajni ugovor Fortenova i Alta Retail potpisali su sredinom rujna, ali tada transakcija još nije bila zaključena. Završetak je bio uvjetovan ispunjenjem uvjeta definiranih prodajnom dokumentacijom.

Više od 300 trgovina i 6.750 zaposlenih

Idea Marketi jedan su od najvećih maloprodajnih sustava u Srbiji i posluju kroz tri poznata brenda – Idea, Roda i Mercator.

Prije prodaje mreža je obuhvaćala više od 300 trgovina u više od 80 gradova i mjesta, a kompanija je zapošljavala više od 6.750 ljudi.

Prema podacima Fortenove, trgovine su dnevno posluživale više od 300.000 kupaca, a samo je mreža Idea imala više od 280 prodavaonica.

Idea Marketi ubrajaju se i među deset najvećih poslodavaca u Srbiji.

Fortenova se želi koncentrirati na tržišta na kojima je lider

Fortenova je odluku o prodaji objasnila strategijom prema kojoj u maloprodaji želi biti vodeći trgovac na tržištima na kojima posluje.

Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško prilikom potpisivanja ugovora rekao je da bi ostvarivanje takve pozicije u Srbiji zahtijevalo značajna ulaganja tijekom dugog razdoblja.

„Stoga smo donijeli odluku o izlasku iz maloprodajnog poslovanja u Srbiji. To nama povećava kapacitete i fokus za dugoročno jačanje naših pozicija na tržištima na kojima već imamo vodeća mjesta i koja su uglavnom vezana za euro kao valutu”, rekao je tada Peruško.

Fortenova tako dodatno koncentrira svoj maloprodajni biznis na tržišta na kojima preko svojih kompanija već ima snažne pozicije.

Alta ulazi u veliki maloprodajni sustav

Alta Retail dio je Alta Grupe, poslovnog sustava povezanog sa srpskim poduzetnikom Davorom Macurom.

Preuzimanje Idee predstavlja veliki iskorak grupe iz financijskog i platnog poslovanja u maloprodaju.

Direktorica Alta Retaila Branislava Kosovac prilikom sklapanja posla najavila je ulaganja u modernizaciju, poboljšanje procesa i inovacije, uz zadržavanje identiteta brendova Idea, Mercator i Roda.

„Preuzimamo tvrtke koje desetljećima uživaju veliko povjerenje potrošača, imaju snažne tržišne pozicije i timove čije je znanje, predanost i profesionalnost izgradila respektabilne rezultate”, rekla je.

Cijena službeno nije objavljena

Fortenova i Alta nisu objavile vrijednost transakcije.

Srpski mediji ranije su, pozivajući se na tjednik Nedeljnik, neslužbeno navodili da bi Alta za Idea Markete i četiri povezana društva mogla platiti oko 40 milijuna eura, no taj iznos kompanije nisu službeno potvrdile.

Završetkom transakcije Idea Marketi, Enna Fruit Grocka, Super Kartica, M-Profil SPV i mStart Business Solutions postaju dio Alta Retaila, čime je formalno završeno Fortenovino povlačenje iz maloprodajnog poslovanja u Srbiji.

Hrvatski nominalni BDP ove bi godine prvi put trebao premašiti 100 milijardi eura, objavio je premijer Andrej Plenković podnoseći u Saboru izvješće o stanju nacije.

Vlada pritom očekuje realni gospodarski rast od oko 2,4 posto u 2026. godini.

„Hrvatski BDP time će prvi put premašiti 100 milijardi eura”, rekao je Plenković.

Za usporedbu, nominalni BDP Hrvatske 2016. iznosio je oko 47 milijardi eura.

To znači da je vrijednost hrvatskog gospodarstva izražena u tekućim cijenama u deset godina više nego udvostručena.

U 2025. BDP bio oko 93 milijarde eura

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nominalni BDP Hrvatske u 2025. iznosio je približno 93 milijarde eura.

državne nekretnine

Na prodaju 12 državnih stanova u Zagrebu: Najjeftiniji 25.500, najskuplji 119.000 eura

Prelazak granice od 100 milijardi eura zato bi značio daljnji snažan nominalni rast gospodarstva.

Pritom je važno razlikovati nominalni od realnog BDP-a. Nominalni BDP uključuje i promjene cijena, dok realni gospodarski rast pokazuje koliko je stvarno povećana količina proizvedenih roba i usluga.

Vlada za ovu godinu očekuje realni rast od oko 2,4 posto.

Europska komisija je u svojoj proljetnoj prognozi iz svibnja Hrvatskoj predviđala nešto viši rast, od 2,7 posto u 2026. i 2,5 posto u 2027. godini.

To je i dalje znatno iznad prosjeka Europske unije, za koju je Komisija u 2026. očekivala rast od 1,1 posto.

Rast usporio u prvoj polovini godine

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju 2026. realno poraslo 2,2 posto u odnosu na godinu ranije.

U drugom tromjesečju rast je usporio na 1,7 posto.

To znači da bi ostvarenje Vladine godišnje prognoze od 2,4 posto podrazumijevalo nešto snažniji rast u drugoj polovini godine nego u drugom tromjesečju.

Unatoč usporavanju, Hrvatska i dalje raste brže od prosjeka Europske unije.

Plenković je pritom, pozivajući se na procjene Europske komisije, naveo da je Hrvatska u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Europske unije.

Javni dug trebao bi pasti na 55,5 posto BDP-a

Premijer je u Saboru istaknuo i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.

Prema aktualnoj Vladinoj projekciji iz rebalansa proračuna, javni dug trebao bi ove godine iznositi oko 55,5 posto BDP-a.

Za usporedbu, tijekom pandemijske 2020. godine udio javnog duga popeo se na oko 87,3 posto BDP-a.

Od tada je odnos javnog duga prema veličini gospodarstva smanjen za više od 30 postotnih bodova.

Europska komisija je u proljetnoj prognozi bila nešto opreznija te je za Hrvatsku u 2026. predviđala javni dug od 55,9 posto BDP-a.

BDP veći ne znači automatski i isti rast životnog standarda

Plenković je rast gospodarstva povezao i s približavanjem Hrvatske prosječnom životnom standardu Europske unije, boljim mogućnostima za mlade, rješavanjem stambenog pitanja i povratkom iseljenika.

Ipak, sama činjenica da nominalni BDP prelazi 100 milijardi eura ne znači da su životni standard ili realni dohoci stanovništva porasli istim tempom.

Za životni standard važniji su pokazatelji poput realnog BDP-a po stanovniku, kupovne moći, realnog rasta plaća i produktivnosti.

Granica od 100 milijardi eura zato prije svega označava novu nominalnu veličinu hrvatskog gospodarstva, dok će tempo približavanja razvijenijim članicama EU-a ovisiti o tome koliko će Hrvatska nastaviti rasti realno i povećavati produktivnost.

Razvoj električne mobilnosti značajno je promijenio automobilsku industriju. Proizvođači sve više ulažu u učinkovitije baterije, veći doseg i tehnologije koje električne automobile čine praktičnijima za svakodnevnu vožnju i dulja putovanja.

U takvom tržišnom okruženju Nissan u Hrvatsku dovodi treću generaciju modela LEAF, jednog od pionira električne mobilnosti. Model koji je još 2011. godine pomogao popularizirati električne automobile sada dolazi u crossover izvedbi, s dosegom do 622 kilometra prema WLTP-u i naprednim digitalnim tehnologijama.

Predstavljanje novog LEAF-a prati i najavljeni krug državnih poticaja za električna vozila, za koji je osigurano 20 milijuna eura. Građani će moći ostvariti do 9.000 eura sufinanciranja, dok je za Nissan LEAF predviđen poticaj od 7.000 eura, u skladu s uvjetima javnog poziva.

Dvije baterije za različite potrebe

Novi Nissan LEAF dostupan je s dvije opcije baterije. Manja, kapaciteta 52 kWh, omogućuje do 450 kilometara dosega, dok veća baterija od 75 kWh donosi do 622 kilometra prema WLTP-u. Riječ je o razlici koja kupcima omogućuje da odaberu izvedbu prema vlastitim potrebama, od svakodnevnih gradskih relacija do češćih putovanja na dulje udaljenosti.

Važnu ulogu pritom ima i brzo punjenje. Snažnija izvedba podržava punjenje istosmjernom strujom snagom do 150 kW, pri čemu je za 30 minuta moguće povećati doseg za 417 kilometara. Automobil s većom baterijom pri konstantnoj brzini od 130 km/h na autocesti može prijeći do 330 kilometara.

Promjene su vidljive i u dizajnu. LEAF je sada oblikovan kao crossover, s aerodinamičnim linijama i koeficijentom otpora zraka od samo 0,25. Takva izvedba pridonosi energetskoj učinkovitosti, dok prtljažnik obujma 437 litara osigurava prostor za svakodnevne obveze, kupnju ili obiteljsku prtljagu.

Za pogon snažnije izvedbe zadužen je električni motor snage 160 kW, odnosno 217 KS, koji omogućuje ubrzanje od 0 do 100 km/h za 7,6 sekundi.

Digitalna unutrašnjost novog LEAF-a

Velik dio promjena nove generacije nalazi se u unutrašnjosti. Pred vozačem su dva zaslona dijagonale 14,3 inča, a multimedijski sustav NissanConnect dolazi s ugrađenim Google uslugama. Google Maps omogućuje planiranje putovanja uz prilagodbu rute dostupnim punionicama, dok Google Assistant služi za glasovno upravljanje navigacijom, klimatizacijom i drugim funkcijama.

Putem aplikacije MyNissan moguće je na daljinu provjeriti stanje baterije ili unaprijed podesiti temperaturu u kabini. Korisna je i tehnologija Vehicle-to-Load (V2L), koja omogućuje napajanje vanjskih električnih uređaja snagom do 3,6 kW, primjerice tijekom kampiranja.

Posebna pozornost posvećena je i sigurnosti. Sustav ProPILOT Assist pomaže u održavanju brzine i sigurnosnog razmaka, dok 3D Around View Monitor omogućuje pregled okoline vozila iz više kutova. Tu su i sustavi upozorenja na vozila u mrtvom kutu, nadzora prometnog traka te automatskog kočenja u nuždi.

Novi Nissan LEAF proizvodi se u Sunderlandu u Ujedinjenoj Kraljevini, a narudžbe za hrvatsko tržište otvaraju se ovog listopada. S većim dosegom, praktičnijom karoserijom i tehnologijama koje pojednostavljuju vožnju, treća generacija nastavlja priču modela koji je među prvima približio električne automobile širokom tržištu.

Čateks je potkraj rujna izvijestio o bespovratnim sredstvima u iznosu od 1,82 milijuna eura za projekt vrijedan pet milijuna eura, koji podupire Europska unija, a odnosi se na razvoj inovativne nanokompozitne tkanine za balističku zaštitu s mogućnostima multispektralne i termalne kamuflaže.

Bespovratna sredstva dodijeljena su u sklopu poziva za poticanje razvoja novih proizvoda i usluga, koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva RH u okviru programa financiranja “Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.”, navodi se u obavijesti koju je Čateks uputio burzi. Sredstva u okviru ovog programa sastoje se od financiranja iz fondova EU-a i nacionalne komponente.

Dva kompozitna materijala

Predsjednik Uprave Čateksa Matija Bilandžija za Poslovni dnevnik o čemu se konkretno radi u ovom projektu.

“Riječ je o trogodišnjem istraživačko-razvojnom projektu. U njemu razvijamo dva nova kompozitna materijala dvojne, vojne i civilne namjene. Prvi je lagani, fleksibilni materijal koji u jednom proizvodu spaja zaštitu od krhotina i maskirna svojstva u vidljivom, infracrvenom i termalnom spektru. Drugi je negorivi materijal s hidroizolacijskim svojstvima, namijenjen zaštiti vojnih i civilnih objekata. Projekt vodimo od laboratorijskog koncepta do prototipa ispitanog u uvjetima bliskima stvarnoj uporabi. Završava demonstracijom u tri primjene: maskirni balistički prekrivači sa smanjenim toplinskim potpisom, modularne, brzo sklopive balističke barijere za vojne kampove i interventne jedinice, protupožarne i hidroizolacijske barijere za ugradnju u objekte”, otkriva Bilandžija. Pozadina je promjena prirode suvremenih sukoba, dodaje Bilandžija.

“Najveći dio stradavanja danas uzrokuju krhotine granata, mina i dronova, a ne izravna paljba. Istovremeno su termalne kamere i senzori na dronovima klasičnu kamuflažu učinili nedostatnom. Danas se ta svojstva postižu odvojenim, uglavnom teškim materijalima: balistička zaštita krutim pločama i debelim paketima, termalna kamuflaža folijama ograničene trajnosti, a protupožarna zaštita mineralnom vunom. Naš je cilj sve to objediniti u jednom laganom i fleksibilnom materijalu”, jasan je Bilandžija.

Ukupna vrijednost projekta je oko pet milijuna eura. Bespovratna sredstva iznose ukupno oko 2 milijuna eura, od čega se oko 1,87 milijuna eura odnosi na Čateks, a ostatak na Tekstilno-tehnološki fakultet. Preostali dio financira Čateks vlastitim sredstvima. Bilandžija nam je objasnio i što je inovativna nanokompozitna tkanina za balističku zaštitu te gdje se koristi.

“Kompozit je materijal nastao spajanjem više slojeva različitih materijala, tako da konačni proizvod ima svojstva koja nijedan sloj nema sam za sebe. Osnova su tkanine od vlakana visokih performansi, poput aramida. Na njih nanosimo funkcionalne slojeve s nanomaterijalima, primjerice na bazi grafena. Nanomaterijali već u vrlo malim udjelima bitno mijenjaju ponašanje materijala: koliko energije udarca apsorbira, kako zrači toplinu i kako se ponaša u vatri. Cilj je postići istu ili bolju zaštitu s manje slojeva, dakle s manjom težinom. Ključno je spajanje triju tehnologija: rotacijskog tiska, naslojavanja i laminiranja. Za potrebe projekta nabavljamo i novi stroj za rotacijski tisak. Konkretna tehnička rješenja zasad ne iznosimo jer je u sklopu projekta predviđena patentna prijava”, objašnjava Bilandžija. Otkriva i tko su partneri u projektu koji ima i šire značenje.

“Partner je Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Čateks vodi praktični dio, od razvoja i laboratorijskih ispitivanja do izrade prototipova. Fakultet osigurava znanstvenu podršku u projektiranju tkanina, bojenju i tisku, naslojavanju i analizi svojstava materijala”, otkriva Bilandžija.

Čateks je još od 2019. godine nositelj NATO certifikata AQAP (Allied Quality Assurance Publications). Certifikat, u skladu sa standardima Saveza, jamči uzajamno državno osiguranje kvalitete i primjenu savezničkih publikacija za osiguranje kvalitete. Iz toga proizlazi da tvrtka koja je vlasnik certifikata svojim proizvodima, uslugama i drugim segmentima poslovanja udovoljava NATO-ovim i hrvatskim vojnim standardima kvalitete. Na temelju tog certifikata kompanija je već dobila nekoliko poslova za vojske članice NATO saveza. Vojni program čakovečke tekstilne kompanije predstavlja tehnološki najnapredniji dio njihovog poslovanja, prepoznat na razini cijelog NATO saveza. Kroz specijalizirane linije proizvoda, tvrtka se profilirala kao lider u proizvodnji tehničkih i obrambenih materijala visoke dodane vrijednosti.

Važnost vojne komponente

Predsjednik Uprave Čateksa otkriva koliko je važna vojna komponenta njihova poslovanja.

“Obrambeni i tehnički tekstil danas čine preko 60 posto naših prihoda, a taj se udio u posljednjih pet godina kontinuirano povećava. Ovaj je segment strateški fokus tvrtke. Paralelno provodimo jednu od najvećih investicija u proizvodnju tehničkih tkanina u EU. Ulažemo u nove linije za predobradu, bojenje, tisak, direktno i transfer naslojavanje materijala te laminiranja, a sljedeća faza uključit će daljnje jačanje vlastite proizvodnje sirovih tkanina od snovanja do tkanja. Ovaj razvojni projekt logičan je nastavak tog smjera: od dobavljača tkanina prema razvoju materijala više dodane vrijednosti, s kojima planiramo značajan iskorak i izvan tržišta EU-a”, zaključuje Bilandžija.

Čateks je prvu polovicu 2026. godine zaključio s neto dobiti od 928 tisuća eura, što je rast od 20,5 posto na godišnjoj razini, uz prihode od 12,1 milijun eura, što predstavlja povećanje od 13,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Francuska bankarska grupacija Crédit Agricole izvijestila je da od američke investicijske kompanije Lone Star Funds namjerava kupiti njemačkog zajmodavca IKB Deutsche Industriebank u okviru planiranog proširenja poslovanja u Njemačkoj, osobito na tržištu malih i srednjih poduzeća.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Akvizicija bi označila “velik korak u europskim ambicijama grupe Crédit Agricole”, priopćili su iz francuske banke, prema izvješću njemačke novinske agencije dpa.

Vrijednost transakcije nije objavljena, uz planirani rok zaključenja do kraja drugog tromjesečja iduće godine, ako je odobre regulatorna tijela.

Crédit Agricole posluje u Njemačkoj već preko 70 godina, a prošli tjedan objavili su da se planiraju proširiti i na segment bankarskih usluga za građane.

Francuska grupa namjerava u iduće dvije godine udvostručiti bazu klijenata u Njemačkoj i dosegnuti dva milijuna njemačkih građana, uz proširenje usluga razvojem univerzalnog bankarskog modela u okviru kojega će nuditi niz financijskih proizvoda za klijente u svim dobnim kategorijama.

U okviru tog plana Crédit Agricole želi otvoriti 20 poslovnica u velikim njemačkim gradovima i angažirati otprilike 600 radnika iz podružnice francuske banke Creditplus, danas članice grupe Crédit Agricole Germany.

Crédit Agricole najveća je europska bankarska grupa po broju klijenata i deveta po veličini u svijetu, napominju u francuskoj banci. U Njemačkoj već zapošljavaju više od dvije tisuće radnika.

IKB ima sjedište u Düsseldorfu, osnovan je 1924. godine i specijaliziran je za financiranje njemačkih malih i srednjih poduzeća. Prema podacima banke, imaju oko 600 zaposlenika na šest lokacija diljem Njemačke.

Zajmodavac se našao pod pritiskom tijekom svjetske financijske krize nakon gubitaka na američkim nekretninskim kreditima 2007. godine. Iz škripca ga je morala izvući država 2008. godine, a zatim je banku preuzeo Lone Star, podsjeća dpa.

Kada je UNCONDITIONAL 2006. godine započeo poslovanje u Srbiji, bio je to novi korak u poduzetničkoj priči koja je započela još 1974. godine. Ono što je počelo kao mala obiteljska kompanija tijekom više od pola stoljeća razvilo se u regionalnu grupaciju koja danas posluje na tržištima Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Srbija je već dva desetljeća važan dio te priče.

Tijekom tog razdoblja mijenjalo se tržište, mijenjale su se potrebe kupaca i vlasnika kućnih ljubimaca, razvijala se industrija, a zajedno s njom rastao je i UNCONDITIONAL Srbija. Danas kompanija surađuje s oko 880 pet shopova i veterinarskih ambulanti i klinika, zastupa i distribuira 28 međunarodnih brendova, a lokalni tim broji 40 zaposlenih.

Kompanija je dio UNCONDITIONAL Grupe, jednog od vodećih regionalnih sustava u industriji kućnih ljubimaca, koji povezuje proizvođače, specijaliziranu trgovinu i veterinarsku struku na tržištima Hrvatske, Srbije i Slovenije. Njena uloga pritom nije samo distribucija proizvoda. Cilj je povezati potrebe lokalnog tržišta s kvalitetnim svjetskim brendovima, uz znanje, stručnu podršku i dugoročno partnerstvo.

Kompaniju grade ljudi

Upravo su ljudi bili jedna od središnjih poruka obilježavanja 20 godina poslovanja u Srbiji.

„Dvadeset godina zvuči kao broj. Ali iza tog broja su ljudi, odluke, dobri i teški trenuci, pogreške iz kojih smo učili, mnogo rada i mnogo zajedničkih uspjeha“, istaknula je Vesna Tanasković, direktorica UNCONDITIONAL Srbija.

Od samog početka ideja nije bila samo razvijati poslovanje, već istodobno graditi lokalno znanje i kompetencije. Tijekom godina zaposlenici su dobivali priliku rasti, preuzimati odgovornost i razvijati se zajedno s kompanijom.

„Posebno sam ponosna što nismo razvijali samo posao. Razvijali smo ljude, znanje i kompetencije. Mislim da je upravo to najbolji temelj za sljedećih 20 godina“, poručila je Tanasković.

Takav pristup dio je poslovne filozofije cijele UNCONDITIONAL Grupe. Iako posluje regionalno, razvoj svakog pojedinog tržišta temelji se na ljudima koji na tom tržištu žive i rade, poznaju njegove specifičnosti i preuzimaju odgovornost za njegov daljnji razvoj.

Lokalna kompanija kao dio regionalne priče

Predsjednik Uprave UNCONDITIONAL Grupe Edvard Varda upravo tu filozofiju smatra jednim od važnijih razloga dugoročnog razvoja kompanije u Srbiji.

„Nikada nisam želio graditi kompaniju u Srbiji tako da se njome upravlja iz Hrvatske. Želio sam da ovdje razvijamo lokalne ljude, lokalno znanje i lokalne kompetencije. Jer ako posluješ u nekoj zemlji, onda trebaš biti i dio te zemlje“, istaknuo je Varda povodom jubileja.

To podrazumijeva zapošljavanje i razvoj ljudi u Srbiji, investiranje, stvaranje znanja i dugoročnih poslovnih odnosa s lokalnim kupcima i partnerima.

Zato nakon dva desetljeća UNCONDITIONAL Srbija nije samo prisutnost regionalne kompanije na još jednom tržištu, već kompanija koja je svoj razvoj gradila upravo u Srbiji.

Partnerstvo koje traje

Važan dio tih 20 godina čine odnosi s kupcima, dobavljačima i poslovnim partnerima. UNCONDITIONAL danas na regionalnoj razini povezuje međunarodne pet i veterinarske brendove s više od 880 profesionalnih kupaca, a dugoročna suradnja, razmjena znanja i međusobno povjerenje ostaju u središtu poslovnog modela kompanije.

Poseban smjer daljnjeg razvoja u Srbiji predstavlja i veterinarski segment. Iskustvo Grupe u distribuciji veterinarskih lijekova traje još od 1999. godine, a razvoj tog poslovanja u Srbiji otvara novo poglavlje suradnje s veterinarskom strukom.

U fokusu pritom ostaje ono zbog čega cijela industrija postoji – zdravlje i dobrobit životinja te mogućnost da njihovi vlasnici dobiju kvalitetnije proizvode, stručne savjete i bolju brigu za svoje ljubimce.

Prvih 20 godina kao temelj za sljedeće

Jubilej je prilika za pogled unatrag, ali za UNCONDITIONAL Srbija još više predstavlja početnu točku za sljedeću fazu razvoja.

Kompanija u narednom razdoblju planira daljnje ulaganje u logistiku, uvođenje novih brandova te razvoj poslovanja nastavljajući ulagati u ljude, znanje i odnose s partnerima.

Jer dvadeset godina poslovanja ne čine samo rezultati i brojke. Čine ih ljudi koji su tijekom dva desetljeća bili dio kompanije, partneri koji su joj ukazali povjerenje i kupci koji su joj omogućili da raste.

Prvih 20 godina zato nisu završetak jednog poglavlja, već temelj za ono što dolazi.

UNCONDITIONAL – We care, They love.

Domovinski pokret želi podići naknadu za novorođeno dijete na 800 eura, a do kraja aktualnog mandata na okruglih tisuću eura, najavio je saborski zastupnik DP-a Ivica Kukavica tijekom iznošenja stajališta klubova uoči godišnjeg izvješća premijera Andreja Plenkovića.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Kukavica je branio odluku DP-a da ostane u vladajućoj većini. Istaknuo je da stranka sudjelovanjem u Vladi provodi mjere koje smatra ključnima za demografsku obnovu Hrvatske, prenosi Večernji list.

“Naknada za novorođeno dijete bila je oko 300 eura kad smo ušli u Vladu. Danas je oko 600, a uskoro će biti podignuta na 800. Dogovorom Domovinskog pokreta i naših koalicijskih partnera koji nas svesrdno podržavaju, naknada za novorođeno dijete bit će podignuta drugi put u tri godine. Za svako rođeno dijete 500 eura više nego na početku mandata”, rekao je Kukavica.

Dodao je da se DP na tome neće zaustaviti. “Naš politički cilj iz Domovinskog pokreta je da ta naknada bude okruglih tisuću eura do kraja ovog mandata. To su konkretni, opipljivi pomaci koje osjeća svaka obitelj koja čeka dijete”, poručio je.

Kukavica je među argumentima za nastavak sudjelovanja DP-a u Vladi izdvojio demografske pokazatelje. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj su dvije godine zaredom zabilježena poboljšanja negativnih trendova rađanja. “U 2025. rođeno je oko 400 djece više nego prethodne godine, a ove godine rođeno je oko tisuću djece više nego 2025. godine. To je rezultat rada DP-ova ministra Ivana Šipića i nastojanja cijele ove Vlade”, ustvrdio je.

Istaknuo je i da su povećana ulaganja u infrastrukturu za djecu i obitelji te da Vlada provodi mjere za poticanje povratka hrvatskih državljana iz inozemstva. Prema njegovim riječima, prošle se godine u Hrvatsku vratilo 17.000 državljana više nego što ih se iselilo, prvi put od 2008. godine. Govoreći o kritikama oporbe zbog osnivanja Ministarstva demografije i useljeništva, Kukavica je ocijenio da dosadašnji rezultati opravdavaju njegovo postojanje.

Kukavica je odbacio pozive oporbe da DP napusti vladajuću većinu. Tvrde i da bi time otvorio prostor povratku SDSS-a u vlast ili omogućio ljevici da ukine Ministarstvo demografije i useljeništva. “Nisam upoznao nijednog birača koji bi želio da umjesto nas u Vladi bude SDSS, Milorad Pupovac. Nisam upoznao nijednog birača koji bi želio da prepustimo vlast kolegici Sandri Benčić ili stranci Možemo”, rekao je. “Domovinski pokret je jedino jamstvo da se SDSS neće vratiti na vlast”, zaključio je Kukavica.

Država je na prodaju ponudila 25 nekretnina u Zagrebu, Slavonskom Brodu i Varaždinu, među kojima je 13 stanova, deset garaža, poslovni prostor i garaža u Zagrebu.

TRŽIŠTE NEKRETNINA

Cijene rastu brže od plaća: Stari stanovi skuplji 163 posto, novi prvi put iznad 3.000 €/m²

Najveći dio ponude nalazi se u Zagrebu, gdje se prodaje 12 stanova, poslovni prostor i garaža. Početne cijene stanova kreću se od 25.500 do 119.000 eura, a ponude se mogu dostaviti do 13. studenoga 2026. u 12 sati.

Riječ je o četvrtom ovogodišnjem natječaju Državnih nekretnina za prodaju nekretnina u državnom vlasništvu.

Najjeftiniji zagrebački stan 25.500 eura

Najnižu početnu cijenu među zagrebačkim stanovima ima nekretnina u Ulici Ivana Broza 14.

Stan od 22 četvorna metra u podrumu ponuđen je po početnoj cijeni od 25.500 eura.

No niska početna cijena dolazi uz važnu napomenu. Prema službenim podacima Državnih nekretnina, stan je u lošem stanju, nema sanitarni čvor niti priključke na električnu energiju, vodu, kanalizaciju i plin, a nema ni grijanje.

Za sudjelovanje na natječaju za taj stan potrebno je uplatiti jamčevinu od 2.550 eura.

U Badalićevoj 32 na Trešnjevci prodaju se tri stana od 20,16 do 29,84 četvorna metra, uz početne cijene od 29.200 do 41.600 eura.

Još dva stana u Brozovoj 18/1, površine nešto više od 23 četvorna metra, ponuđena su za 51.700 i 54.000 eura.

Mali stanovi u centru skuplji od 50.000 eura

Dva vrlo mala stana u Ulici kneza Mislava 10/1 imaju površine samo 15,10 i 17,53 četvorna metra, ali početne cijene iznose 52.200 i 59.500 eura.

U Bašćanske ploče 50 prodaje se stan od 20,42 kvadrata za početnih 58.900 eura.

Na adresi Vjekoslava Novotnija 13 ponuđena su dva stana od 37,90 i 38,50 četvornih metara, uz početne cijene od 85.700 i 87.000 eura.

Najskuplji zagrebački stan u ovom natječaju nalazi se u Ugljanskoj 13. Ima 40,25 četvornih metara, a početna cijena iznosi 119.000 eura.

I taj se stan, međutim, prema podacima iz natječaja nalazi u derutnom stanju. Smješten je u podrumu, nema priključak na električnu energiju ni vodu, nema plin ni grijanje.

Prodaje se i poslovni prostor u Tratinskoj

U Zagrebu se prodaje i poslovni prostor površine 28,13 četvornih metara u Tratinskoj 43, s početnom cijenom od 58.100 eura.

Na Gornjem Prekrižju 21 ponuđena je garaža od 14,23 četvorna metra za početnih 23.300 eura.

Ta se nekretnina nalazi u Vili Pflüger, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra, zbog čega prodaja podliježe pravu prvokupa.

Deset garaža u Slavonskom Brodu od 11.000 eura

Drugi veliki dio natječaja odnosi se na Slavonski Brod.

U Naselju Andrije Hebranga, blok 8, država prodaje deset garaža površine od približno 31 do 32 četvorna metra.

Početne cijene kreću se od 11.000 do 12.800 eura.

U Varaždinu se prodaje jednosobni stan od 23,30 četvornih metara u Ulici Miroslava Krleže 2, uz početnu cijenu od 47.000 eura.

Stan se nalazi na drugom katu i, prema službenom opisu, u lošem je stanju. Nema priključak na električnu energiju, plin ni grijanje, dok ima zajednički priključak na vodu i priključak na kanalizaciju.

Početna cijena nije i konačna

Sve nekretnine prodaju se po načelu „viđeno – kupljeno”, a početna cijena nije nužno cijena po kojoj će nekretnina na kraju biti prodana.

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se onaj tko ponudi najviši iznos, koji mora biti viši od početne cijene, uz uvjet da ispunjava sve ostale uvjete natječaja.

Za sudjelovanje je potrebno uplatiti jamčevinu u visini 10 posto početne cijene.

Kupac uz ponuđenu kupoprodajnu cijenu snosi i troškove procjembenog elaborata i energetskog certifikata, javnog bilježnika, uknjižbe prava vlasništva te poreza na promet nekretnina.

Ako se jedna osoba želi natjecati za više nekretnina, za svaku mora dostaviti zasebnu ponudu.

Razgledavanja od 26. do 30. listopada

Razgledavanja nekretnina organizirana su od 26. do 30. listopada, ovisno o lokaciji.

Zagrebački stanovi mogu se većinom pogledati 27. i 28. listopada, nekretnina u Varaždinu 26. listopada, a garaže u Slavonskom Brodu 30. listopada.

Ponude se moraju dostaviti Državnim nekretninama najkasnije 13. studenoga do 12 sati. Mogu se predati neposredno u pisarnici u Frana Vrbanića 50 u Zagrebu ili poslati preporučenom poštom, ali pošiljka do isteka roka mora biti i zaprimljena u pisarnici.

Javno otvaranje ponuda održat će se istoga dana u 13.30 sati.

Troškovi prijevoza i osiguranja poskočili su na dosad neviđene razine, premašivši trećinu vrijednosti robe, upozorili su u ponedjeljak ministri članica Organizacije zemalja‑izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Viši troškovi prijevoza i osiguranja prelijevaju se na naftni vrijednosni lanac i dodatno opterećuju i zemlje proizvođače i zemlje potrošače te tako koče svjetski gospodarski rast, naglasili su ministri, prema priopćenju objavljenom na OPEC-ovoj internetskoj stranici.

Poskupljenje ujedno onemogućuje učinkovit i pravovremen prijevoz sirove nafte i naftnih proizvoda, kazali su ministri nakon susreta na marginama Međunarodnog energetskog foruma u Rijadu.

Poremećaji u energetskom sektoru dodatno pak potpiruju inflaciju u svjetskom gospodarstvu, podsjetili su, naglasivši važnost zaštite međunarodnih pomorskih puteva.

Pratit ćemo i dalje situaciju i surađivati s vladama, kompanijama i međunarodnim organizacijama kako bi se poboljšali uvjeti svjetskog pomorskog prijevoza, zaključak je ministarskog sastanka OPEC-a i potpisnika Deklaracije o suradnji.

Čak 25 Valamarovih hotela, ljetovališta i kamping ljetovališta u Hrvatskoj i Austriji osvojilo je prestižnu nagradu Tripadvisor Travelers’ Choice, koja se dodjeljuje objektima koji se, na temelju recenzija i ocjena gostiju, nalaze među 10 % najbolje ocijenjenih na Tripadvisoru u svijetu.

Ovo međunarodno priznanje temelji se na iskustvima putnika tijekom proteklih 12 mjeseci, a potvrđuje visoku razinu zadovoljstva gostiju, kontinuiranu kvalitetu usluge i predanost Valamara stvaranju vrhunskih iskustava odmora u svim destinacijama u kojima posluje.

Među ovogodišnjim dobitnicima u Poreču su Valamar Riviera Hotel & Residence 4*, Valamar Parentino Hotel 4*, Valamar Diamant Hotel 4*, Sunny Poreč by Valamar, Marea Suites 5*, Valamar Collection te Camping Solaris 3*. U Rapcu su nagrađeni Valamar Sanfior Hotel & Casa 4*, Valamar Bellevue Resort 4*, Girandella Resort 4*/5*, Valamar Collection te Valamar Camping Marina 4*.

U Dubrovniku su nagradu osvojili President Hotel 5*, Valamar Collection, Valamar Argosy Hotel 4*, Valamar Lacroma Hotel 4* i Valamar Tirena Hotel 4*, dok su na otoku Rabu nagrađeni Imperial Heritage Hotel 4*, Valamar Collection, Valamar Padova Hotel 4*, Valamar Camping San Marino 4* i Valamar Camping Padova 4*.

Među dobitnicima su i Valamar Meteor Hotel 4*, Sunny Makarska by Valamar te [PLACES] Dalmacija by Valamar u Makarskoj, kao i Valamar Amicor Resort 4* na otoku Hvaru. Izvrsne ocjene gostiju potvrdila su i tri Valamarova objekta u austrijskom Obertauernu – Kesselspitze Hotel & Chalet 4*, Valamar Collection, [PLACES] Obertauern by Valamar 4* te Valamar Obertauern Hotel 4*.

„Ponosni smo što je ove godine čak 25 Valamarovih objekata osvojilo Tripadvisor Travelers’ Choice nagradu, pet više nego prošle godine. Ovaj rezultat potvrđuje kontinuiranu kvalitetu usluge i visoku razinu zadovoljstva gostiju, čije su ocjene i iskustva najvrjednije mjerilo uspješnosti. Ujedno je i dodatni poticaj za daljnja ulaganja u kvalitetu ponude i stvaranje vrhunskih doživljaja odmora“, istaknula je Tea Pestotnik Prebeg, direktorica sektora kvalitete i održivosti u Valamaru.

Valamar kontinuirano ulaže u podizanje kvalitete smještaja i usluga s visokom dodanom vrijednošću te u razvoj destinacija s ciljem promicanja održivog turizma, koji je dobar za destinacije, zaposlenike, goste i lokalne zajednice, što gosti iz godine u godinu nagrađuju najvišim ocjenama.

Isplata nacionalne naknade za starije osobe za rujan počet će u petak, 16. listopada, a primit će je 19.610 korisnika, za što je iz državnog proračuna osigurano nešto više od 3,1 milijuna eura, izvijestio je u utorak Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Nacionalna naknada od 1. siječnja ove godine iznosi 160,22 eura mjesečno. Među korisnicima je 80,07 posto žena i 19,93 posto muškaraca, a isplata će se obaviti na račune otvorene u poslovnim bankama.

Pravo na nacionalnu naknadu mogu ostvariti hrvatski državljani stariji od 65 godina koji su najmanje deset godina neprekidno imali prebivalište u Hrvatskoj neposredno prije podnošenja zahtjeva, uz ispunjavanje ostalih zakonskih uvjeta.

Među ostalim, podnositelji zahtjeva ne smiju biti korisnici mirovine niti osiguranici u obveznom mirovinskom osiguranju, a mjesečni prihod po članu kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini ne smije prelaziti 320,44 eura.

krenule prijave

Odlične vijesti za umirovljenike: U još tri grada stiže božićnica u iznosu do 100 eura

Pravo ne mogu ostvariti ni korisnici zajamčene minimalne naknade ili usluge smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, kao ni osobe koje su sklopile ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelji uzdržavanja, osim u zakonom predviđenim iznimkama.

Zahtjev za nacionalnu naknadu može se podnijeti tijekom cijele godine, osobno u nadležnoj područnoj jedinici HZMO-a, preporučenom poštom ili elektronički putem sustava e-Građani.

Pravo na naknadu ostvaruje se od dana podnošenja zahtjeva ako su ispunjeni svi propisani uvjeti.

Ponovno se aktivirala priča o prodaji Telemacha Hrvatska. Tijekom vikenda Bloomberg je objavio kako je britanski privatni fond BC Partners angažirao banku JPMorgan Chase & Co. i počeo je ispitivati interes investitora za ovom imovinom. Prema istom izboru, prodajom hrvatske imovine mogli bi uprihoditi oko 700 milijuna eura.

I ranije bilo pokušaja prodaje

Proces prodaje trebao bi krenuti ovog mjeseca i privući druge privatne investitore i fondove, prenose anonimni izvori koji nisu željeli biti imenovani jer se radi o povjerljivim informacijama. Informaciju nije bilo moguće potvrditi niti u United Grupi, što je i logično s obzirom na osjetljivost postupka. Ono što je od ranije poznato jest to da se nakon rješavanja prodaje u Srbiji te sličnog postupka u Bosni i Hercegovini (koji je još na verifikaciji), taj postupak treba dogoditi i u Hrvatskoj.

Konačna odluka još nije donesena i BC Partners bi mogao odlučiti još neko vrijeme zadržati imovinu, poručuju izvori Bloomberga. Predstavnik BC Partnersa nije želio komentirati, dok glasnogovornici JPMorgana nisu odmah odgovorili na molbu za komentarom.

United Group je pružatelj telekomunikacijskih i medijskih usluga s poslovanjem u jugoistoku Europe. BC Partners je 2019. kupio većinski udio od investitorske kompanije KKR & Co. koja i dalje drži manjinsko vlasništvo.

Slična je priča bila aktualna prije dvije godine, no tada proces prodaje nije dovršen, vjerojatno i zato što su potencijalni kupci pokazivali interes samo za kupnju poslovanja na dijelu tržišta.

Analitičari smatraju da će rezultat ovog pokušaja prodaje na neki način biti signal o tome kako kupci vrednuju telekomunikacijske mreže koje generiraju novac na manjim europskim tržištima.

Telemach Hrvatska u prvom je polugodištu 2026. ostvario 161,7 milijuna eura prihoda, sedam posto više nego godinu prije. Prilagođena EBITDA porasla je 12 posto, na 45,8 milijuna eura, dok su kapitalna ulaganja smanjena 41 posto, na 22,6 milijuna eura.

Procesi unutar United Grupe i preslagivanje portfelja traju već dvije godine. United Grupa je u travnju 2025. zaključila prodaju SBB-a Srbija kompaniji PPF Telecom, a poslovanja NetTV Plus i sportskih prava za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju Telekomu Srbija. Ukupna vrijednost poduzeća obuhvaćenih tim transakcijama iznosila je 1,5 milijardi eura.

Velike investicije Telemacha

Tada su iz United Groupe poručili da, osim mogućih prodaja Telemacha u BiH i Crnoj Gori, kratkoročno ne planira druge prodaje. No, u objavi polugodišnjih rezultata u kolovozu 2026. uprava je opisala strategiju upravljanja portfeljem: telekomunikacije, mediji te infrastruktura i nova ulaganja vode se odvojeno, a prodaju se poslovanja za koja grupa procijeni da više nije najbolji vlasnik.

Podsjetimo, početkom 2020. godine Tele2 Hrvatska službeno je postala dio velike obitelji United Grupe, u sklopu investicije vrijedne 220 milijuna eura. Telemach od svog dolaska na tržište kontinuirano ulaže u kvalitetu usluga: tako je kapacitet mobilne mreže povećao za više od šest puta, dok je promet u mreži narastao za gotovo tri i pol puta. Danas svim mobilnim tehnologijama, uključujući i posljednju generaciju – 5G, pokriva više od 99 posto populacije Hrvatske.

Krovna tema ovogodišnje konferencije Smart Industry je „hrvatska industrija koja već živi budućnost“ te donosi pregled najvažnijih trendova, tehnologija i rješenja koja oblikuju budućnost industrije, energetike i proizvodnje.

Smart Industry okuplja vodeće industrijske, tehnološke i energetske aktere u trenutku kada se umjetna inteligencija pretvara u temelj industrijske infrastrukture i operativnog odlučivanja.  Kroz jasno definirane tematske cjeline konferencija prikazuje kako se industrija mijenja iz tradicionalnih linearnih sustava u povezane, autonomne i podatkovno vođene ekosustave.

Što donosi ovogodišnji program?

Panel – Ima li Hrvatska pametnu infrastrukturu?

Ivan Bilać (ECCOS inženjering), Jelena Jurišić (Ericsson Nikola Tesla) i Danijela Bistrički Morović (Telemach Hrvatska) razgovarat će o tome koliko je Hrvatska spremna za razvoj pametne industrijske infrastrukture. U fokusu će biti AI Factory koncept, primjena edge clouda i hibridne infrastrukture, povezivanje umjetne inteligencije s industrijskim IoT sustavima te uloga 5G mreža u digitalizaciji industrije. Otvorit će se i pitanje AI suverenosti te europske tehnološke neovisnosti.

Prezentacija – AI u pogonu: autonomno odlučivanje u realnom vremenu

Dr. sc. Miro Antonijević, voditelj odjela razvoja softvera u KONČAR – Digitalu, predstavit će kako umjetna inteligencija omogućuje autonomno donošenje odluka u industrijskim procesima. Kroz primjere primjene AI agenata, prediktivnog održavanja i reakcija na poremećaje u proizvodnji pokazat će gdje završava autonomija algoritma, a počinje odgovornost operatera te koliko smo blizu potpuno automatiziranoj proizvodnji.

Prezentacija – Zna li se vaša organizacija mijenjati?

Nino Zeljko, konzultant za poslovnu agilnost u BetterChangeu, govorit će o tome zašto uspješna tehnološka transformacija ne ovisi samo o novim alatima, već i o sposobnosti organizacije da se prilagodi promjenama. Predstavit će empirijski pristup upravljanju promjenama, optimizaciju toka vrijednosti te važnost organizacijske kulture kao temelja uspješne transformacije poslovanja.

Keynote predavanje – Podatkovni centri kao kritična industrijska i razvojna infrastruktura

Mario Gudelj, voditelj projekta Pantheon AI, predstavit će kako razvoj podatkovnih centara i računalne infrastrukture postaje jedan od ključnih preduvjeta AI transformacije gospodarstva. Govorit će o projektu Pantheon, njegovoj arhitekturi i kapacitetima, potrebama za sve većom računalnom snagom te energetskoj dimenziji razvoja AI podatkovnih centara.

Prezentacija – AMR koordinacija u skladištu: autonomna logistika u realnom vremenu

Edin Kočo, suosnivač i Chief Robotics Officer Gideon Brothersa, predstavit će kako autonomni mobilni roboti mijenjaju skladišnu logistiku. U fokusu će biti koordinacija više robota i raspoređivanje zadataka u stvarnom vremenu, optimizacija ruta, sigurnost interakcije s ljudskim radnicima te mogućnosti skaliranja AMR sustava u složenim skladišnim okruženjima.

Prezentacija – Od podatka do odluke: Upravljanje javnim prijevozom u stvarnom vremenu

Vicko Lukšić, konzultant u Atronu, pokazat će kako podaci u stvarnom vremenu mijenjaju upravljanje javnim prijevozom. Govorit će o telemetriji voznog parka, upravljanju električnim autobusima i potrošnjom energije, otpornosti kritične infrastrukture te primjeni analitike i AI-ja nad podacima prijevoznika i gradova.

Panel – Industrija 5.0: redefiniranje inteligentnog poduzeća

Mario Marinić (e-Sustavi), Milan Listeš (BE-terna Hrvatska), Marin Curavić (ASEE), Krešimir Mlinarić (Span Evolve) i Božidar Bajsič (Editel) razgovarat će o tome kako AI i multi-agent sustavi mijenjaju poslovne procese i način funkcioniranja poduzeća. U fokusu su automatizacija lanca opskrbe i aftersalesa, integracija AI-ja u ERP i CRM sustave te nove organizacijske uloge, znanja i vještine koje donosi Industrija 5.0.

Fireside chat – ROI na industrijski AI: gdje ulaganje stvara vrijednost, a gdje povećava trošak

Sanjin Katinić, partner u odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea, otvorit će pitanje stvarnog povrata ulaganja u industrijski AI. Razgovor će obuhvatiti područja u kojima AI već donosi mjerljive rezultate, od prediktivnog održavanja i kontrole kvalitete do agentskih operacija, ali i skrivene troškove računalne infrastrukture, talenata, integracije i održavanja te pitanje kada ulagati, a kada pričekati.

Fireside chat – Treba li Hrvatska imati državni VC fond: modeli, rizici i alternative

Vjeran Vrbanec (HAMAG-BICRO) i Stevica Kuharski (Fil Rouge Capital) razgovarat će o mogućim modelima državnog uključivanja u venture capital tržište. U fokusu će biti odnos equity ulaganja, grantova i jamstava, europski fond-of-funds modeli, suradnja države i privatnog VC kapitala te rizici politizacije i sporog odlučivanja. Razgovor će otvoriti i šire pitanje kakav model financiranja inovativnih kompanija Hrvatskoj treba za sljedeću industrijsku eru.

Na Zagrebačkoj burzi u utorak se očekuje oprezno trgovanje, nakon što su glavni indeksi prethodnog dana blago porasli uz gotovo 2,4 milijuna eura redovnog prometa.

cijene nekretnina rastu

Banke dižu kamate na stambene kredite, Novotny: Logičan potez

Crobex je u ponedjeljak porastao drugi trgovinski dan zaredom, za 0,13 posto, na 4.498 bodova, dok je Crobex10 ojačao za 0,05 posto, na 2.948 bodova i tako prekinuo trodnevni niz pada.

Većina sektorskih indeksa završila je u minusu. Najviše je pao Crobexturist, za 0,23 posto, dok je jedini rast zabilježio Crobexnutris, za 0,34 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je gotovo 2,4 milijuna eura, oko 200 tisuća eura više nego prethodnog trgovinskog dana.

Zaba i Končar privukli gotovo 60 posto prometa

Najveći promet ostvaren je dionicom Zagrebačke banke, kojom je protrgovano za 722 tisuće eura, uz rast cijene od 1,27 posto, na 24 eura.

Slijedio je Končar s gotovo 710 tisuća eura prometa. Njegova je dionica oslabila 0,17 posto, na 1.156 eura.

Zaba i Končar zajedno su tako privukli gotovo 60 posto ukupnog redovnog prometa dionicama.

Povlaštenom dionicom Adris grupe protrgovano je za oko 228 tisuća eura, a cijena joj je porasla za 0,88 posto, na 115 eura.

Valamar Riviera ostvarila je gotovo 183 tisuće eura prometa, uz pad cijene od 0,69 posto, na 8,68 eura, čime je bila najveća gubitnica među likvidnijim izdanjima.

Čateks skočio više od sedam posto

Najveći rast među likvidnijim dionicama ostvario je Čateks.

Njegova je cijena skočila 7,53 posto, na 157 eura.

Na Zagrebačkoj burzi ukupno se trgovalo s 36 dionica. Cijena njih 12 porasla je, osam ih je pojeftinilo, dok je 16 ostalo nepromijenjeno.

Od korporativnih objava izdvojila se informacija Zagrebačkih pekarnica Klara da je Trgovački sud u Zagrebu upisao odluku o povlačenju njihovih dionica s uređenog tržišta u sudski registar.

Dionicama Klare u ponedjeljak nije bilo trgovanja.

Ulagači u utorak zasad nemaju snažniji domaći poticaj koji bi jasno usmjerio tržište, pa se očekuje nastavak opreznog trgovanja.

Treća generacija ročnika ovog tjedna završava dvomjesečno temeljno vojno osposobljavanje, a u međuvremenu stižu i prve kazne za mladiće koji se bez opravdanog razloga nisu odazvali na liječnički pregled.

RTL Danas doznaje da je najviša dosad izrečena kazna 500 eura. Toliko je, prema presudi Općinskog suda u Virovitici, kažnjen mladić koji nije pristupio liječničkom pregledu radi utvrđivanja sposobnosti za vojnu službu.

Prema podacima Ministarstva obrane (MORH), zbog nedolaska na liječnički pregled podneseno je 57 optužnih prijedloga, a 19 postupaka dosad je okončano. Pozive na pregled dobilo je oko 16.000 mladića.

Odvjetnik Mario Medak objašnjava da se za ovaj prekršaj predviđaju novčane kazne od 500 do 1500 eura, no sudovi pri odmjeravanju kazne uzimaju u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja. „Radi se o mladim ljudima, srednjoškolcima bez primanja i očito sudovi prilikom odmjeravanja vode računa o tome i je li netko ranije osuđivan”, ističe Medak.

Kako bi doznali kakve su kazne izrečene, upit je poslan svim općinskim sudovima u Hrvatskoj. Postupci su se vodili, među ostalim, u Zagrebu, Čakovcu i Virovitici.

U Zlataru su potvrdili da vode dva postupka, koja još nisu završena. S druge strane, predmeta ove vrste nisu imali u Crikvenici, Požegi, Gospiću, Đakovu, Karlovcu i Dubrovniku. Dosad izrečene kazne kretale su se od 120 do 500 eura. U pojedinim slučajevima tako su izrečeni iznosi niži od zakonski propisanog minimuma.

Što ako se kazna ne plati?

Ako kažnjeni ne podmiri novčanu kaznu, naplata se može provoditi prisilnim putem. „O tome računa vodi Fina, koja onda na prisilan način naplaćuje dug prema državi, a ako ga ne može platiti, može se odrediti i zatvor”, objašnjava odvjetnik Medak.

Prema pisanju portala Srednja.hr, u Zagrebu i Varaždinu donesene su i tri oslobađajuće presude. Mladići su oslobođeni jer su dokazali da im poziv na liječnički pregled nije bio osobno uručen.

Obveza odlaska na zdravstveni pregled odnosi se i na mladiće koji namjeravaju zatražiti odgodu služenja temeljnog vojnog osposobljavanja.

Pravilnik MORH-a propisuje da se novak neće ponovno pozivati na zdravstveni pregled uoči služenja vojnog osposobljavanja, osim ako je došlo do promjene njegova zdravstvenog statusa. O takvoj promjeni vojni obveznik dužan je obavijestiti nadležni područni odjel za poslove obrane.

Zakon predviđa mogućnost opravdanog izostanka zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga. No obveznik o tome mora obavijestiti nadležni odjel za poslove obrane najkasnije tri dana od primitka poziva.

Izbjegavanje liječničkog pregleda može imati i ozbiljnije financijske posljedice. Za ponavljanje prekršaja propisane su kazne od 1500 do čak 6630 eura. Zato se mladićima koji zaprime poziv savjetuje da mu se odazovu ili da, ako za to postoji opravdan razlog, pravodobno obavijeste nadležni odjel za poslove obrane.

Zaprešić, Ivanec i Pleternica uskoro primaju zahtjeve za božićnice umirovljenicima i starijim osobama. U Zaprešiću će božićnica iznositi 40 eura, a u Ivancu od 50 do 100 eura. Iznos od 50 eura za Božić stiže umirovljenicima iz Pleternice.

Prijave za božićnice krenule su i za umirovljenike i starije iz Samobora i Županje. Grad Varaždin je ove godine podignuo cenzus. Pravo na isplatu od 60 do 75 eura imat će umirovljenici s mirovinom do 700 eura.

Novac stiže svima, bez obzira na visinu mirovine

Božićnicu će dobiti svi zaprešićki umirovljenici, bez obzira na visinu mirovine, a pravo na isplatu ostvaruju svi umirovljenici s prebivalištem na području Grada Zaprešića koji su prijavljeni u evidenciju umirovljenika Grada Zaprešića i zatraže isplatu u utvrđenim rokovima. Umirovljenici koji još nisu u evidenciji umirovljenika Grada Zaprešića imaju se priliku prijaviti od 19. listopada 2026. do 22. siječnja 2027. godine u Pisarnici Gradske uprave, Nova ulica 10 ili poštanskim putem na istu adresu, piše Mirovina.hr

– Prilikom isplate jednokratne potpore u Fini umirovljenicima je obavezno predočenje osobne iskaznice i zadnjeg odreska od mirovine ili rješenja o mirovini na kojem je vidljiv osobni broj umirovljenika, a za korisnike inozemne mirovine predočenje osobne iskaznice na kojoj je vidljiv osobni identifikacijski broj (OIB). Ako jednokratnu potporu umjesto umirovljenika preuzima druga osoba, ona je dužna uz navedene dokumente predočiti i vlastitu osobnu iskaznicu, kažu iz Grada Zaprešića.

Božićnice u Ivancu od 50 do 100 eura

Grad Ivanec od 12. listopada do 30. studenog prima zahtjeve za isplatu božićnica koje su u odnosu na lani veće od 11 do 25 posto. Umirovljenici s mirovinom do 300 eura, dobit će božićnicu od 100 eura, dok će se onima s mirovinskim primanjem od 300 do 440 eura isplatiti 85 eura. Božićnicu od 65 eura ide umirovljenicima s mirovinom od 440 do 570 eura. Najniži iznos, 50 eura, dobit će oni s primanjima od 570 do 700 eura. Božićnica će stići i korisnicima zajamčene minimalne naknade, dugotrajno nezaposlenim odraslim osobama i osobama s invaliditetom, kao i starijima od 60 godina koji su bez primanja.

Božićnicu od 50 eura će dobiti i umirovljenici u Pleternici. Primit će je oni kojima je mirovina do 350 eura. 

– Zahtjev za korištenjem sredstava podnosi se najkasnije do 13. studenog 2026., odnosno do utroška sredstava uz priloženu svu potrebnu dokumentaciju i na propisanom obrascu koji zainteresirani mogu dobiti u Gradu Pleternica, Trg hrvatskih branitelja 1, 34310 Pleternica ili preuzeti na internetskim stranicama, kažu iz Grada Pleternice. 

Novi koncesionar teretne luke Gaženica u svega nekoliko mjeseci uložio je više od sedam milijuna eura u obnovu zapuštene luke, novu opremu i infrastrukturu. Delta Logistika, iza koje stoje Ivan Čermak, Ante Gotovina i Ante Kotromanović, preuzela je poslovanje ovog proljeća nakon raskida ugovora s prethodnim koncesionarom, a u prvih sedam godina koncesije obvezala se uložiti ukupno 30,4 milijuna eura neto.

VODNE NAKNADE

Odgođeno povećanje naknade koju plaćaju vlasnici stanova i kuća: Nove tarife tek 2027.

„Luku smo preuzeli u jako lošem stanju, zapuštenu, punu smeća i do sada smo već uložili sedam milijuna eura. U nabavu nove opreme, lučke mehanizacije, promjene infrastrukture i slično”, rekao je za HRT član Uprave Delta Logistike Roberto Motušić.

Novi koncesionar prvo je krenuo u čišćenje i uređenje prostora, a dio luke zatvoren je radi sigurnosti tereta i zaposlenika.

Sada se nabavljaju nove dizalice i drugi strojevi kako bi luka mogla prihvaćati veće količine i nove vrste tereta.

Koncesija na 30 godina, ulaganja veća od 30 milijuna

Delta Logistic International, danas Delta Logistika, bila je jedini ponuditelj na natječaju Lučke uprave Zadar za novu 30-godišnju koncesiju.

Upravno vijeće Lučke uprave izabralo ju je u ožujku, nakon što je prethodnom koncesionaru raskinut ugovor.

Prema podacima objavljenima nakon dodjele koncesije, novi koncesionar obvezao se u prvih sedam godina u Gaženicu uložiti 30,4 milijuna eura neto.

Ponudio je i fiksnu koncesijsku naknadu od 1,50 eura po četvornom metru koncesijskog područja te 1,5 posto prihoda, uz najavljeni minimalni varijabilni iznos od približno 8,3 milijuna eura tijekom trajanja koncesije.

Plan uključuje obnovu postojeće infrastrukture, novu prekrcajnu opremu, veće skladišne kapacitete te znatno povećanje količine tereta.

U trenutku preuzimanja najavljivalo se da bi luka nakon realizacije ulaganja mogla zapošljavati oko 140 ljudi i dosegnuti oko 720 tisuća tona tereta godišnje. Godinu prije kroz nju je prošlo približno 322 tisuće tona.

Prethodnom koncesionaru ugovor raskinut zbog neispunjenih ulaganja

Lučka uprava Zadar prošle je godine jednostrano raskinula ugovor s Lukom Zadar d.d., koja je bila u kineskom vlasništvu.

Službenim nadzorom utvrđeno je da u razdoblju od 2014. do 2024. nisu ostvarene investicije u opsegu i rokovima koji su bili osnova za produljenje koncesije do 2039. godine.

Prema tadašnjim podacima Lučke uprave, od približno 28,5 milijuna eura planiranih ulaganja realizirano je oko 10,5 milijuna eura.

Nakon raskida raspisan je novi natječaj, na koji se javila samo Delta Logistika.

Veći dio dotadašnjih zaposlenika u međuvremenu je zadržan.

„Vlada jako veliko zadovoljstvo kod ljudi, i s plaćama i s uvjetima rada i sigurnosti. Vidimo i da su došli neki novi poslovi”, rekao je šef operacija Mate Frleta.

Pontoni, vjetrenjače, drvo, sol…

Kroz Gaženicu trenutačno prolaze različite vrste tereta, među kojima su pontoni, dijelovi vjetroelektrana, sol, kamen i drvo.

No novi koncesionar razvoj luke povezuje i s drugim kompanijama iz Delta grupe.

U Gaženici već posluju Delta Terminali, koji upravljaju spremnicima za naftne derivate, biogoriva i biljna ulja, dok grupa razvija i poslovanje povezano sa sojarom.

„Tu pričamo prije svega o tekućim teretima, grijanim teretima i rasutim žitaricama, za što su specijalizirana ta dva terminala”, rekao je Motušić.

Prema aktualnoj vlasničkoj strukturi, vlasnici Delta Logistike su Delta Terminali, Ante Gotovina i Ante Kotromanović. Delta Terminali u vlasništvu su Ivana Čermaka, koji je u Delta Logistici i prokurist.

Željeznica bi mogla biti ključna

Jedan od najvećih nedostataka Gaženice i dalje je željeznička povezanost.

Luka ima vrlo dobru vezu s brzom cestom i autocestom, ali obnova pruge Knin – Zadar tek je u tijeku.

HŽ Infrastruktura trenutno obnavlja 73 kilometra pruge, a vrijednost radova iznosi oko 70 milijuna eura. Završetak kompletne obnove planiran je tijekom 2028. godine.

U HŽ Infrastrukturi upravo obnovu te pruge navode kao važnu i za dugoročni razvoj teretnog prometa prema luci Gaženica.

Željeznički prijevoz posebno je važan za velike količine rasutih, tekućih i drugih teških tereta jer može smanjiti troškove njihova prijevoza prema unutrašnjosti Hrvatske i srednjoj Europi.

Za novog koncesionara upravo bi povratak željeznice, zajedno s planiranim ulaganjima u lučku mehanizaciju i skladišne kapacitete, trebao biti jedan od glavnih preduvjeta da Gaženica ponovno postane ozbiljnija teretna luka.

Kupnja stana u Hrvatskoj ponovno postaje teža unatoč snažnom rastu plaća. Indeks priuštivosti stambenih nekretnina u drugom tromjesečju 2026. pao je 4,8 posto u odnosu na godinu ranije, a među trima promatranim regijama najveće pogoršanje bilježi Zagreb.

TERETNA LUKA

Nakon Kineza, Gaženica čeka novi uzlet: Gotovina, Čermak i Kotromanović uložili 7 milijuna

Pokazuje to novo izdanje Nekretninskog pulsa, kvartalne analize Zagrebačke banke i Arhivanalitike – Ekonomskog laba.

Nacionalni indeks priuštivosti nekretnina, IPN, u drugom je tromjesečju iznosio 143,1. To je oko 15 posto ispod vrhunca dosegnutog početkom 2017., ali još uvijek 43 posto iznad prosjeka iz 2008., kada je priuštivost bila najlošija.

IPN ne prati samo cijene nekretnina i plaće. U izračun uključuje i kamatne stope na stambene kredite te pokazuje kako se kroz vrijeme mijenja teret kupnje nekretnine na kredit. Viša vrijednost indeksa znači veću priuštivost.

Zagreb bilježi najveći godišnji pad

Najveće pogoršanje u posljednjih godinu dana zabilježeno je u Zagrebu.

Zagrebački IPN iznosi 131,5, što je 7,3 posto manje nego godinu ranije i oko 28 posto ispod njegova vrhunca iz 2017.

U ostatku Hrvatske izvan Zagreba i područja koje statistika svrstava u Jadran indeks također iznosi 143,1. Priuštivost je ondje u samo pet godina pala 20,6 posto i sada je najniža od sredine 2016.

Razlog je snažan rast cijena. Od 2023. upravo ta regija bilježi najbrži prosječni rast cijena stambenih nekretnina u zemlji, oko 16,1 posto godišnje.

Jadran je zasad najstabilniji. Regionalni IPN iznosi 145,2 i oko deset posto je ispod svog vrhunca, dok se u posljednje tri godine priuštivost ondje čak poboljšala za 2,6 posto.

Postojeći stanovi poskupjeli 163 posto u deset godina

Velika razlika vidi se i između novih i postojećih nekretnina.

U posljednjih deset godina cijene postojećih stambenih objekata porasle su čak 163 posto, dok je kod novih rast iznosio 103 posto.

Samo u drugom tromjesečju ove godine cijene postojećih nekretnina bile su 14,1 posto više nego godinu prije, dok je novogradnja poskupjela 9,2 posto.

Zbog toga se priuštivost postojećih nekretnina pogoršava znatno brže.

IPN za nove stanove u drugom tromjesečju iznosio je 183,4 i bio 1,7 posto niži nego godinu ranije. Kod postojećih stanova indeks je iznosio 137,7, uz godišnji pad priuštivosti od čak šest posto.

Autori pritom upozoravaju da te dvije vrijednosti ne znače da je novi stan apsolutno jeftiniji ili pristupačniji od staroga. Indeksi pokazuju prije svega kako se priuštivost svake skupine mijenjala kroz vrijeme.

Koliko danas znači kupnja stana od 66 kvadrata?

Novo izdanje Nekretninskog pulsa donosi i kalkulator koji pitanje priuštivosti prevodi u konkretnu mjesečnu ratu.

Početni primjer uzima par s dvije medijalne neto plaće koji kupuje novi stan od 66 četvornih metara, što je prosječna površina novog stana prodanog u prvoj polovici ove godine.

Ako se cijela vrijednost nekretnine financira kreditom na 30 godina, mjesečna rata odnosi oko 33 posto njihova ukupnog dohotka.

To je iznad praga od 30 posto koji kalkulator koristi kao početnu granicu priuštivosti. Takvom bi kućanstvu trebalo približno osam posto više dohotka da se spusti na taj prag.

Računica se znatno mijenja ako kupci imaju vlastitu ušteđevinu. Uz deset posto vlastitog učešća i kredit za preostalih 90 posto vrijednosti stana, rata pada na oko 29 posto zajedničkog dohotka.

Cijena novog stana prvi put iznad 3.000 eura po kvadratu

Prosječna cijena prodanog novog stana bez POS-a u prvom polugodištu ove godine prvi je put premašila granicu od 3.000 eura i dosegnula 3.012 eura po četvornome metru.

U Zagrebu je prosjek bio znatno viši – 3.554 eura po četvornome metru.

Unatoč visokim cijenama, autori analize smatraju da glavni problem hrvatskog tržišta nije kreditna ekspanzija nego nedovoljna i sporo prilagodljiva ponuda.

Broj kupoprodajnih transakcija postojećim stanovima posljednjih godina pada, ali prodavatelji nisu pod velikim pritiskom da spuštaju cijene.

Ove godine moglo bi biti završeno 19.500 stanova

Na strani ponude ipak se očekuje daljnji rast gradnje.

U 2025. završeno je 18.338 stanova, najviše od 2008., a autori za ovu godinu procjenjuju oko 19.500 završenih stanova.

Ako se procjena ostvari, bila bi to najbolja godina po broju novih stanova od 2008., ali i dalje oko četvrtinu ispod razina koje su se gradile na vrhuncu prethodnog ciklusa 2007. i 2008.

Istodobno se pojavljuju prvi znakovi usporavanja buduće gradnje.

U prvih sedam mjeseci ove godine izdane su dozvole za 10.439 stanova, 12,9 posto manje nego godinu ranije. Autori ipak upozoravaju da taj pad treba tumačiti oprezno jer je dio projekata u Zagrebu bio ubrzan prije izmjena GUP-a, a početkom godine probleme je imao i sustav e-Dozvola.

Potražnja i dalje vrlo snažna

S druge strane, potražnja zasad ne pokazuje znakove snažnog slabljenja.

Namjere hrvatskih kućanstava za kupnju ili gradnju nekretnine najviše su od početka mjerenja 2005., zaposlenost je rekordna, realne plaće snažno rastu, a građani na računima po viđenju drže oko 34,2 milijarde eura.

Ni stambeni krediti nisu glavni motor sadašnjeg rasta cijena. Njihovo realno stanje i dalje je oko sedam posto niže nego 2018.

Autori zato ne očekuju ponavljanje scenarija nakon 2008., kada su cijene snažno pale.

Velimir Šonje smatra da postupno usporavanje rasta cijena jest moguće kako gospodarski rast slabi, ali da bez snažnijeg povećanja ponude nema uvjeta za nagli preokret tržišta.

Ključnom mjerom smatra povećanje izgradnje, posebno novih stanova u cjenovnom segmentu dostupnom kućanstvima s prosječnim dohocima.

Dolazak posljednje nedjelje u listopadu i povratak na zimsko računanje vremena mnogima donosi prividno olakšanje u obliku dodatnog sata sna, no nagle promjene biološkog ritma mogu značajno utjecati na dnevnu koncentraciju i poslovnu produktivnost. Iako se sat pomiče tek za šezdeset minuta, cirkadijani ritam čovjeka osjetljiv je na svako narušavanje ustaljene rutine, što nerijetko rezultira umorom, smanjenom pažnjom i težom prilagodbom radnim obvezama u tjednima koji slijede, piše Klik.hr.

Kako bi se spriječili negativni učinci na radnu sposobnost, stručnjaci za spavanje preporučuju proaktivan pristup i postupnu pripremu organizma. Među istaknutim stručnjacima je i dr. Allie Hare, koja savjetuje građanima da s manjim prilagodbama započnu nekoliko tjedana prije samog službenog pomicanja kazaljki, čime se izbjegava šok za organizam i olakšava usklađivanje unutarnjeg sata.

Ključna preporuka struke temelji se na jednostavnom, ali učinkovitom koraku – svakodnevnom pomicanju večernje rutine za svega petnaest minuta. Postupnim odgađanjem odlaska na počinak i usklađivanjem vremena večernjih obroka omogućuje se probavnom sustavu i mozgu da lakše prihvate novi raspored, umjesto da se cjelokupna prilagodba pokušava nadoknaditi preko noći.

Ovakav pristup ima izravne implikacije na profesionalnu učinkovitost jer kvalitetan odmor direktno utječe na kognitivne funkcije, donošenje odluka i rješavanje svakodnevnih poslovnih zadataka. Zaposlenici koji pravovremeno prilagode svoj bioritam rjeđe se suočavaju s jutarnjom iscrpljenošću i padom koncentracije tijekom radnog vremena.

Uz biološku prilagodbu, stručnjaci savjetuju i optimizaciju prostora u kojem boravimo i spavamo, budući da uredno i opuštajuće okruženje izravno pridonosi kvalitetnijem odmoru. Jasno razdvajanje vremena namijenjenog radu i odmoru preduvjet je za dugoročno očuvanje mentalne energije i visoke produktivnosti u poslovnom okruženju.

Zaključno, priprema za zimsko računanje vremena ne bi trebala biti prepuštena slučaju ni odgađana za posljednji trenutak. Pravovremenim i malim koracima u svakodnevnoj rutini kućanstva mogu osigurati lakšu tranziciju, očuvati vitalnost te spremno dočekati poslovne i privatne izazove u nadolazećem razdoblju.

Na Wall Streetu se u ponedjeljak trgovalo oprezno dok ulagači čekaju početak sezone objave kvartalnih rezultata najvećih američkih kompanija, od koje se očekuje snažan rast dobiti, ali i nove podatke o inflaciji koji bi mogli utjecati na daljnje poteze američke središnje banke.

Zagrebačka burza

Zaba najtrgovanija, Čateks skočio 7,5 posto: Crobex raste drugi dan zaredom

Dow Jones indeks porastao je 0,38 posto, na 51.850 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,06 posto, na 7.807 bodova, a Nasdaq izgubio 0,44 posto i završio na 27.245 bodova.

Oprezu su pridonijele i cijene nafte koje su porasle gotovo dva dolara po barelu nakon novog zaoštravanja situacije na Bliskom istoku.

Napetosti su porasle nakon napada jemenskih hutista na međunarodnu zračnu luku u Rijadu, a američki predsjednik Donald Trump rekao je da razmatra mogućnost zajedničkog djelovanja sa Saudijskom Arabijom protiv hutista.

Od kompanija iz S&P-a očekuje se rast dobiti veći od 30 posto

Pozornost ulagača sada se okreće poslovnim rezultatima.

Sezona objava za treće tromjesečje ozbiljnije počinje u utorak, kada će rezultate predstaviti nekoliko najvećih američkih banaka, među kojima su JPMorgan, Goldman Sachs i Citigroup.

Očekivanja su visoka.

Prema podacima LSEG-a koje prenosi Reuters, analitičari procjenjuju da bi dobit kompanija iz sastava indeksa S&P 500 u trećem tromjesečju mogla biti čak 30,6 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine.

Takav rast bio bi posebno važan nakon snažnog uspona američkog tržišta dionica i rekordnih razina koje su S&P 500 i Nasdaq nedavno dosegnuli.

Najveći rast zarada očekuje se u energetskom sektoru, čak oko 123 posto, ponajprije zahvaljujući visokim cijenama energenata.

Slijedi tehnološki sektor, u kojem bi dobit prema procjenama mogla porasti oko 66,5 posto.

Rast nafte ponovno pojačao strah od inflacije

Energetske dionice u ponedjeljak su zato bile među najvećim dobitnicima.

S&P 500 indeks energetskog sektora porastao je oko 1,5 posto, prateći rast cijena nafte.

S druge strane, tehnološke dionice bile su pod pritiskom. Indeks proizvođača čipova Philadelphia Semiconductor izgubio je oko 2,7 posto.

Rast cijena nafte ponovno povećava i zabrinutost zbog inflacije, u trenutku kada američka središnja banka pokušava vratiti rast cijena prema ciljanih dva posto.

Ulagači će stoga posebno pratiti nove američke podatke o potrošačkim i proizvođačkim cijenama.

Fed u listopadu vjerojatno čeka

Fed je u rujnu povećao ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova i naznačio da bi daljnje zaoštravanje monetarne politike moglo biti potrebno ako inflacija ostane previsoka.

Ipak, tržišta trenutačno ne očekuju novo povećanje već na sjednici krajem listopada.

Slabiji podaci s tržišta rada i nešto povoljniji prethodni inflacijski pokazatelji povećali su očekivanja da će Fed ovaj mjesec napraviti pauzu i pričekati dodatne podatke.

Veći dio velikih financijskih kuća mogućnost idućeg povećanja kamata sada smješta u prosinac, premda bi novi podaci o inflaciji još mogli promijeniti očekivanja.

Upravo zato će ovotjedni podaci biti među najvažnijim signalima za tržišta.

Europske burze u plusu

Na europskim burzama u ponedjeljak su cijene dionica porasle.

Londonski FTSE ojačao je 0,99 posto, na 10.656 bodova, frankfurtski DAX porastao je 0,76 posto, na 25.277 bodova, a pariški CAC 0,38 posto, na 7.832 boda.

Širi europski STOXX 600 porastao je 0,65 posto, pri čemu su snažan doprinos dale bankarske dionice.

Za Wall Street, međutim, ključni test tek počinje: tržište koje se nalazi blizu rekordnih razina sada mora dobiti potvrdu da snažan rast cijena dionica prati i jednako snažan rast korporativnih zarada.

Pacijenti, njihova pratnja i posjetitelji Opće bolnice Pula od danas, utorka 13. listopada, moraju se prilagoditi novom režimu parkiranja u bolničkom krugu.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Nakon ranije odgode, novi sustav kontrole i naplate parkiranja počinje se primjenjivati danas, 13. listopada, a naplata će se provoditi svakodnevno, 24 sata dnevno, uključujući vikende i blagdane, piše portal IstraIN.

Iz bolnice su objavili i važnu novost u odnosu na ranije najave – krug korisnika oslobođenih plaćanja proširen je na osobe s invaliditetom, uz propisane uvjete.

Prvi sat besplatan, nakon toga sezonske cijene

Prema službenom cjeniku Opće bolnice Pula, prvi sat parkiranja besplatan je za sve korisnike.

Svaki sljedeći započeti sat naplaćuje se prema sezonskom cjeniku:

Od 16. rujna do 14. lipnja: 0,50 eura po satu.

Od 15. lipnja do 15. rujna: 1 euro po satu.

To znači da se od danas, u zimskom razdoblju naplate, svaki sljedeći započeti sat nakon prvog besplatnog sata naplaćuje 50 centi.

Tko ima pravo na potpuno besplatno parkiranje?

Prema ažuriranoj odluci Uprave bolnice, parkiranje bez vremenskog ograničenja omogućeno je sljedećim skupinama korisnika:

Onkološkim pacijentima za vrijeme aktivnog primanja terapije.

Pacijentima na dijalizi za vrijeme trajanja postupka dijalize.

Vozilima kojima se prevoze osobe s invaliditetom, uz uvjet da imaju istaknutu važeću Europsku parkirališnu kartu za osobe s invaliditetom.

Upravo je oslobađanje osoba s invaliditetom od plaćanja ključna novost u odnosu na prethodne bolničke obavijesti.

Važne upute: Kako ostvariti besplatan izlazak?

Bolnica je objavila i detaljne upute za korisnike koji ostvaruju pravo na besplatno parkiranje.

Onkološki pacijenti i pacijenti na dijalizi nakon primljene terapije odnosno obavljenog postupka trebaju se javiti na bolnički šalter, gdje će im se aktivirati pravo na besplatan parking.

Osobe s invaliditetom imaju drukčiji postupak, ovisno o vremenu izlaska:

Radnim danom od 7 do 19 sati: trebaju se obratiti zaposleniku bolnice koji dežura kod izlazne rampe i omogućuje besplatan izlazak.

Od 19 do 7 sati, vikendom i blagdanima: trebaju se javiti dežurnom portiru radi provjere prava.

Trgovački sud u Splitu za 25. studenoga zakazao je ročište o otvaranju stečaja nad Autoprijevozom – Sinj zbog nepodmirenih obveza prema vjerovnicima većima od 28.000 eura, a u priloženom popisu imovine navedeno je i 43 autobusa, među kojima ima i onih proizvedenih 1977. godine.

Prijedlog za otvaranje stečaja podnio je sâm dužnik početkom lipnja, navodeći kako je račun Autoprijevoza- Sinj u neprekidnoj blokadi dulje od 60 dana, čime je nastupila nesposobnost za plaćanje kao zakonska pretpostavka za otvaranje stečajnog postupka. U prijedlogu je istaknuto da tvrtka ima dospjele, a nepodmirene obveze prema vjerovnicima u ukupnom iznosu od 28.821,35 eura.

I Fina je 15. srpnja podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka navodeći da tvrtka ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana u ukupnom iznosu od 28.700,46 eura. Uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka Fina je dostavila godišnji financijski izvještaj za 2025. i podatke o vlasništvu vozila.

Na popisu vozila je, osim nekoliko teretnih i radnih automobila, čak 43 autobusa Autoprijevoza – Sinj s navedenim registracijskim oznakama i datumima odjave i navedenim vrijednostima od 0 (nula) eura.

Najstariji autobusi, prema podacima u popisu, proizvedeni su 1977., a riječ je o nekoliko autobusa srpskog proizvođača FAP (Fabrika automobila Priboj) tipa Sanos (kratica za samonoseću karoseriju).

I većina ostalih autobusa, uglavnom FAP-ova i Mercedesa, stariji su od četrdeset godina, a bili su stjecani ponajviše tijekom 90-ih. Uz većinu autobusa navodi se datum odjave krajem 90-ih ili od 2000. do 2010. godine.

Bulj često prozivao čelne ljude Prometa

Autoprijevoz – Sinj je, prema podacima iz sudskog registra, tvrtka kojoj je pretežita djelatnost povremeni cestovni prijevoz putnika, a osnivači su joj Promet d.o.o iz Makarske i Grad Sinj.

Sinjski gradonačelnik Miro Bulj često je govorio o privatizaciji Autoprijevoza-Sinj i čelne ljude Prometa, naročito člana uprave Matu Jujnovića, prozivao za neodržavanje autobusa, nesiguran prijevoz – naročito prijevoz školske djece, te za upravljanje sinjskim autobusnim kolodvorom.

S druge strane, Jujnović je tužio Bulja zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, o čemu je ročište održano sredinom rujna. Jujnović tvrdi da ga je Bulj svojim izjavama prikazao kao osobu povezanu s kriminalnim radnjama, ugrožavanjem sigurnosti djece i putnika, otuđenjem javnog dobra te pogodovanjem i povezanošću s državnim i županijskim institucijama.

Bulj je ostao pri svojim tvrdnjama. Jujnović je, uz prešutnu potporu i nečinjenje nadležnih institucija, od Vlade do Splitsko-dalmatinske županije, prisvojio ono što pripada Sinju i njegovim građanima, naš sinjski autobusni kolodvor, kaže Bulj.

Time je nanesena šteta javnom dobru, ali prije svega djeci i njihovim roditeljima. Godinama su se vozili u neodgovarajućim autobusima koji su kasnili, nisu dolazili, a neki su se čak i zapalili. Sve je to našim učenicima i njihovim obiteljima stvaralo goleme probleme, nesigurnost i stres, rekao je Bulj nakon ročišta.

Hrvatska pošta pustit će 15. listopada u optjecaj dvije nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatski sport“, posvećene stolnotenisaču Dragutinu Šurbeku i plivačkom maratoncu Veljku Rogošiću, izvijestili su u utorak iz Hrvatske pošte.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Marke s likovima dvojice hrvatskih sportskih velikana oblikovao je zagrebački dizajner Tomislav Vlainić prema fotografijama Radiše Mladenovića. Svaka marka bit će tiskana u 25.000 primjeraka, a nominalna vrijednost označena je slovom B.

Šurbek osvojio 36 medalja na svjetskim i europskim prvenstvima

Dragutin Šurbek (1946.) jedan je od najuspješnijih hrvatskih stolnotenisača svih vremena. Tijekom karijere duge četiri desetljeća osvojio je ukupno 36 medalja na svjetskim i europskim prvenstvima te 112 naslova na međunarodnim turnirima.

Pojedinačni prvak Europe postao je 1968. godine, a naslove svjetskog prvaka u parovima osvojio je s Antunom Stipančićem 1979. i Zoranom Kalinićem 1983. godine.

Bio je i član slavne momčadi zagrebačkog Vjesnika, trostrukog osvajača Kupa europskih prvaka, koja je početkom sedamdesetih godina ostvarila niz od 122 uzastopne pobjede.

Šurbek je stolni tenis počeo igrati na tavanu osnovne škole u zagrebačkom Trnju, a zbog borbenosti i upornosti kineski su ga novinari prozvali Tigrom iz Zagreba.

Rogošić preplivao 225 kilometara bez prekida

Veljko Rogošić četiri je puta zaredom, od 1971. do 1974. godine, osvajao naslov svjetskog prvaka u daljinskom plivanju, no posebno se istaknuo plivačkim maratonima na Jadranu i drugim morskim dionicama.

Među ostalim, preplivao je La Manche te plivački povezao Europu i Afriku.

Jedan od njegovih najvećih pothvata bio je plivački maraton od Grada pokraj Trsta do Riccionea kraj Riminija 2006. godine, kada je u 66. godini preplivao 225 kilometara bez prekida.

Tim je pothvatom postavio Guinnessov rekord za najdulju dionicu preplivanu na otvorenom moru bez peraja i drugih pomagala, navodi Hrvatska pošta.

Posebno su ostali zapamćeni njegovi plivački pothvati na Jadranu, među njima i preplivavanje dionice od Visa do Splita, nakon kojega mu je na splitskoj rivi priređen velik doček.

Nove prigodne marke tiskane su višebojnim ofsetom, u arčićima od devet maraka s jednim privjeskom, a izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Na natječaju su dostupna vozila različitih marki, uključujući Audi, BMW, Mercedes-Benz, Volkswagen, Opel, Peugeot, Citroën, Renault, Ford, Hyundai, Volvo, Land Rover, Nissan i druge. U ponudi se nalaze osobna vozila, kombi vozila, terenska vozila te jedno priključno vozilo, navodi se u objavi na internetskim stranicama tog ministarstva.

Najjeftinije vozilo koje se nudi je Mitsubishi Colt 1.3 Invite, s početnom cijenom od 130,78 eura, dok je najskuplje vozilo Land Rover Range Rover 4.4 SDV8, s početnom cijenom od 24.350,99 eura.  Među vozilima više vrijednosti nalaze se i Audi A4 40 TDI Quattro Sport s početnom cijenom od 19.857,64 eura, Volvo XC60 2.0 D4 Momentum s početnom cijenom od 18.068,07 eura, Mercedes Klasa SL 280 s početnom cijenom od 14.574,59 eura te Mercedes Klasa S 350 D 4 MATIC s početnom cijenom od 13.000 eura.

PROVJERENA FORMULA

‘Ubojica cijena’ otvara šestu trgovinu u Hrvatskoj, prostire se na 880 četvornih metara

Osim osobnih automobila, ponuda uključuje i kombi vozila kao što su Citroën Jumper 35 LH 2.8 HDi (262,60 eura), Fiat Ducato 14Q L3H3 2.8 D (261,30 eura), Mercedes Vito L2H1 109 CDI (243,75 eura), Peugeot Boxer 435 L4 3.0 HDi (4.267,43 eura) i više modela Ford Transita. U ponudi su i terenska vozila Nissan Patrol 3.0 TDI Elegance (5.324,25 eura), Land Rover Range Rover Evoque 2.2 (11.328,90 eura), Mitsubishi Outlander 2.0 4WD Intense (355,87 eura), Chery Tiggo 2 1.5 VVT Luxury (2.471,36 eura), kao i Odes ATV Pathcross 1000 Max (5.600,00 eura).

Ponude se podnose u urudžbeni zapisnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na adresi Ulica Republike Austrije 14, 10000 Zagreb ili putem pošte na istu adresu do 27. listopada 2026. godine do 10 sati. Vozila se prodaju u zatečenom stanju „viđeno-kupljeno“, ističu iz Ministarstva.

Kompletan javni poziv, popis vozila, početne cijene i fotografije.

Azijske burze u utorak su oštro pale, predvođene tehnološkim i proizvođačima čipova, nakon novih znakova da kineski ChangXin Memory Technologies (CXMT) ubrzano smanjuje tehnološki zaostatak za vodećim svjetskim proizvođačima memorijskih čipova.

tržište kapitala

Wall Street pred velikim testom: Od kompanija se očekuje čak 30,6 posto veća dobit

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez Japana pao je više od dva posto, na najnižu razinu od kraja srpnja.

Najveći udar pretrpjelo je južnokorejsko tržište. Kospi je tijekom trgovanja potonuo više od sedam posto, na najnižu razinu od kraja srpnja, dok je japanski Nikkei izgubio oko 2,6 posto.

Tajvansko tržište oslabilo je oko dva posto.

SK Hynix potonuo 10 posto, Samsung osam

Najviše su stradale kompanije koje su bile među najvećim dobitnicima višegodišnjeg investicijskog vala u umjetnu inteligenciju.

Dionica SK Hynixa pala je oko 10 posto, Samsung Electronicsa oko osam posto, a tajvanskog TSMC-a oko 1,8 posto.

U Japanu je proizvođač memorijskih čipova Kioxia izgubio čak oko 14 posto, dok je SoftBank oslabio približno osam posto.

Rasprodaja se nastavila nakon što su već u ponedjeljak američki proizvođači čipova pali u prosjeku 2,7 posto.

Okidač su bila izvješća o brzom tehnološkom napretku kineskog CXMT-a, najvećeg kineskog proizvođača DRAM memorije.

Kompanija posljednjih mjeseci ubrzano širi proizvodnju i ulazi u naprednije segmente memorijskih čipova koji su ključni za razvoj i rad sustava umjetne inteligencije.

Tržište se pita koliko dugo mogu trajati rekordne marže

Investitore ne zabrinjava samo rast kineske konkurencije.

Nakon četiri godine golemih ulaganja u podatkovne centre, čipove i drugu AI infrastrukturu, sve se više postavlja pitanje koliko dugo proizvođači mogu održavati sadašnje iznimno visoke profite i marže.

„Vijest o CXMT-u bila je jasan okidač za rasprodaju memorijskih dionica, ali veća priča je da investitori postaju znatno manje popustljivi prema AI trgovini”, ocijenila je Charu Chanana, glavna investicijska strateginja u Saxu.

Investitori, kaže, sada ne propituju samo koliko još može rasti potražnja za umjetnom inteligencijom, nego i koliko dugo današnja iznimna profitabilnost može opstati ako se konkurencija povećava.

Zabrinutost dodatno pojačava činjenica da je rast globalnih tržišta posljednjih godina bio snažno koncentriran upravo na relativno mali broj kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom.

Kina postaje ozbiljniji konkurent

CXMT je posljednjih godina izrastao u najvećeg kineskog proizvođača DRAM memorije i jednog od ključnih projekata Pekinga u nastojanju da smanji tehnološku ovisnost o Zapadu.

Kompanija je ove godine izašla na burzu u Šangaju, a ubrzano ulaže u širenje proizvodnih kapaciteta.

Posebno je važno njezino napredovanje u memorijskim tehnologijama potrebnima za AI sustave, tržištu kojim trenutačno dominiraju SK Hynix, Samsung i američki Micron.

Sama mogućnost da kineski proizvođači postupno smanjuju tehnološki jaz dovoljna je da investitori počnu preispitivati koliko su održive sadašnje cijene i profitne marže najvećih proizvođača.

Paradoksalno, i dionica samog CXMT-a u utorak je pala više od pet posto te se spustila na najnižu razinu od izlaska na burzu u srpnju.

Indijsko tržište ide protiv trenda

Pad nije zahvatio sva azijska tržišta jednako.

Indijske burze u utorak su rasle, a Nifty 50 i Sensex bili su oko 0,9 posto u plusu.

Tamošnje tehnološke dionice poduprli su bolji poslovni rezultati HCLTecha. Dionice HCLTecha i Tata Consultancy Servicesa porasle su oko 5,4 posto, a indijski IT indeks više od tri posto.

Ulagači pobjegli prema obveznicama

Rasprodaja dionica povećala je potražnju za sigurnijim ulaganjima.

Prinos na desetogodišnje američke državne obveznice spustio se za oko pet baznih bodova, na približno 5,19 posto, nakon što je prošlog tjedna dosegnuo najvišu razinu u 24 godine.

Tržište sada čeka američke podatke o inflaciji koji će biti objavljeni u srijedu.

Prema tržišnim cijenama, vjerojatnost da američka središnja banka na listopadskoj sjednici ostavi kamatne stope nepromijenjene iznosi oko 81 posto.

Nafta pala nakon jučerašnjeg skoka

Nakon gotovo dva dolara rasta u ponedjeljak, cijene nafte u utorak su se povukle.

Brent je oko 8.30 sati po srednjoeuropskom vremenu bio niži za oko 1,1 posto, na 105,47 dolara po barelu, dok je američki WTI pao 1,3 posto, na 92,57 dolara.

Trgovci istodobno procjenjuju rizik od daljnjih poremećaja opskrbe na Bliskom istoku i mogućnost dodatne ponude ruskog dizela.

Wall Street čeka banke

Pritisak na tehnološke dionice prenio se i na američke terminske indekse.

Nasdaq futuresi pali su oko 0,8 posto, dok su terminski ugovori na S&P 500 također bili u minusu.

Ulagači u utorak čekaju rezultate četiri velike američke banke – JPMorgana, Goldman Sachsa, Citigroupa i Wells Farga – koji će otvoriti važan dio sezone poslovnih izvješća.

Analitičari očekuju da će zarade kompanija iz S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju biti oko 30,6 posto veće nego godinu ranije.

Upravo će rezultati kompanija sljedećih tjedana pokazati može li snažan rast korporativnih zarada opravdati visoke valuacije tržišta nakon višegodišnjeg AI uzleta.

Donošenje nove uredbe kojom bi se promijenila visina naknade za uređenje voda odgođeno je za drugi kvartal 2027. godine, pa vlasnici stanova, kuća i drugih nekretnina zasad nastavljaju plaćati prema postojećim tarifama.

STAMBENE POTPORE

Država daje novac za kuću na selu: Rok 15. listopada, evo tko može dobiti potporu

Promjena proizlazi iz izmjena financijskog plana Hrvatskih voda za 2026. godinu, koje su se našle na sjednici Vlade 9. listopada.

U obrazloženju dokumenta navodi se da se zbog odgode nove uredbe, u skladu s mjerama antiinflacijske politike Vlade, planirani prihodi od naknade za uređenje voda smanjuju za 101,25 milijuna eura.

Na povećanje se računalo već u planu za 2026.

Da su Hrvatske vode očekivale povećanje ove naknade, vidi se i iz njihova izvornog financijskog plana za 2026.

U njemu su prihodi od vodnih naknada bili planirani na 345,6 milijuna eura, odnosno 20,3 posto više nego za 2025., a u obrazloženju se navodi da to povećanje „najviše proizlazi iz očekivanog povećanja naknade za uređenje voda”.

Nova uredba sada je pomaknuta u drugi kvartal iduće godine.

Tko plaća naknadu za uređenje voda?

Naknada za uređenje voda plaća se za stanove, obiteljske kuće, kuće za odmor, poslovne prostore i druge propisane nekretnine, dok je poljoprivredno zemljište izuzeto.

Obveznik je vlasnik odnosno drugi zakoniti posjednik nekretnine, a iznos se u pravilu obračunava prema njezinoj površini.

Za stambene prostore, uključujući stanove, kuće i kuće za odmor te garaže i garažna mjesta za osobne potrebe, važeća tarifa iznosi 0,20 kuna po četvornome metru mjesečno, odnosno približno 0,0265 eura po četvornome metru.

Godišnje je to oko 15,93 eura za 50 kvadrata, 22,30 eura za 70 kvadrata i 31,85 eura za 100 kvadrata.

Naknadu za uređenje voda ne treba miješati s računom za potrošenu vodu – ona se ne obračunava prema potrošnji, nego prema površini i namjeni nekretnine.

Poslovni prostori plaćaju više

Tarife ovise o namjeni nekretnine.

Za dio poslovnih prostorija namijenjenih trgovini i drugim gospodarskim djelatnostima važeća naknada iznosi 1,05 kuna, odnosno približno 0,1394 eura po četvornome metru mjesečno.

Za proizvodne i servisne poslovne prostore tarifa iznosi 0,30 kuna, odnosno približno 0,0398 eura po četvornome metru mjesečno.

Postoje i propisana oslobođenja, a naknada se među ostalim ne naplaćuje ako bi ukupan godišnji iznos po obvezniku bio manji od 5,31 euro.

Iz dosad objavljenih službenih dokumenata nije vidljivo koliko su pojedine tarife trebale biti povećane.

Glavni kolodvor jedno je od najprepoznatljivih mjesta u Zagrebu. Otvoren je 1892. godine, u vrijeme snažnog razvoja željezničkog prometa i modernizacije grada, prema projektu mađarskog arhitekta Ferenca Pfaffa.

I dok je kolodvor kulisa mnogim serijama i filmovima, putnici se žale na nedostatak sadržaja, ali i na činjenicu da bi prostor trebalo obnoviti. Upravo se to i treba dogoditi, kako su rekli za Zagreb.info u HŽ Infrastrukturi.

“HŽ Infrastruktura sa zajednicom ponuditelja Intekonzalting d.o.o. i PlanAxis d.o.o. potpisala je ugovor za izradu tehničke dokumentacije za cjelovitu obnovu zgrade Zagreb Glavnog kolodvora. U tijeku je izrada idejnog i glavnog projekta s ishođenjem svih potrebnih dozvola. Izrada tehničke dokumentacije odvija se prema planiranoj dinamici, a njezin završetak predviđen je do kraja 2027. godine”, kažu u HŽ-u.

Zaštićeno kulturno dobro

Napominju kako je projektom predviđena cjelovita konstrukcijska, energetska i arhitektonska obnova zgrade Zagreb Glavnog kolodvora.

“Provest će se sveobuhvatna sanacija i pojačanje nosive konstrukcije, a odabrane metode bit će minimalno invazivne kako bi se sačuvao konstrukcijski sustav, izvorni materijali i oblikovni elementi.

Arhitektonska i građevinska obnova obuhvaća pročelja, krovište i interijere pod konzervatorskim nadzorom kako bi se očuvala kulturno-povijesna vrijednost objekta koji ima status zaštićenog kulturnog dobra.

Poseban naglasak je na energetskoj obnovi koja uključuje zamjenu postojećih prozora i vrata te ugradnju dizalica topline s mogućnošću korištenja obnovljivih izvora”, pojašnjavaju u HŽ Infrastrukturi.

Moguća gradnja novog pothodnika

Početak građevinskih radova na zgradi Glavnog kolodvora Zagreb planiran je nakon dovršetka projektne dokumentacije i provedbe postupka nabave za izvođenje radova. Planirano trajanje građevinskih radova je oko tri godine, a završetak radova očekuje se 2031. godine.

“Tijekom obnove zgrade Glavnog kolodvora bit će potrebno zatvaranje pojedinih dijelova zgrade, a ovisno o organizaciji i fazama izvođenja radova moguće je i zatvaranje cijele zgrade. Organizacija kretanja putnika, prometa vlakova i svakodnevnog korištenja zone kolodvora bit će prilagođena potrebama i dinamici obnove, uzimajući u obzir sigurnost putnika i nesmetano odvijanje željezničkog prometa.

U sklopu projekta ostavljena je mogućnost izgradnje novog izravnog pothodnika ispod zgrade Glavnog kolodvora, odnosno ispod vestibula, kojim bi se zgrada izravno povezala s Tomislavovim trgom. Daljnja razrada i eventualna realizacija pothodnika u nadležnosti su Grada Zagreba”, kažu naši sugovornici.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,2 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., pokazale su u utorak snižene prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

U travnju je MMF za 2026. bio predvidio rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,6 posto.

U 2027. aktivnost bi, po novim MMF-ovim prognozama, trebala porasti za 2,3 posto. Proljetos su i za 2027. bili predviđali stopu rasta od 2,6 posto.

Lani je aktivnost u hrvatskom gospodarstvu bila porasla za 3,4 posto, pokazuju njihove najnovije procjene. Travanjsko izvješće bilo je pokazalo rast aktivnosti za 3,2 posto.

Inflacija bi ove godine u Hrvatskoj trebala iznositi 4,5 posto, podigao je MMF proljetnu prognozu za 0,1 postotni bod. U 2025 bila je iznosila 4,4 posto.

U 2027. godini rast cijena trebao bi usporiti na 3,3 posto. U proljeće MMF je bio prognozirao znatno izraženije usporavanje, na 2,7 posto.

Na tekućem računu bilance plaćanja Hrvatska bi ove godine po najnovijim MMF-ovim izračunima trebala bilježiti manjak od 4,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Izvješće iz travnja bilo je pokazivalo manjak od 3,8 posto BDP-a.

U 2025. bilanca je bila pokazala manjak od 3,5 posto BDP-a, stoji u MMF-ovom izvješću. 

Za 2027. MMF-ovi izračuni pokazuju manjak u bilanci plaćanja Hrvatske od 3,3 posto BDP-a, u skladu s procjenama iz travnja.

Stopa nezaposlenosti trebala bi ove godine iznositi 4,5 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

U 2027. godini MMF u Hrvatskoj očekuje nezaposlenost od 4,6 posto, u skladu s travanjskom procjenom.

U prošloj godini Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti od 4,5 posto, potvrdili su proljetnu procjenu.

Teret skuplje energije

Gospodarstvo eurozone trebalo bi u ovoj godini porasti za 1,1 posto i tek neznatno ubrzati u 2027., na 1,2 posto.

Potvrđene prognoze iz travnja za obje godine odražavaju kontinuirani teret viših cijena energije i slabašno povjerenje potrošača, objašnjavaju stručnjaci MMF-a.

U skupini četiri vodeća gospodarstva eurozone daleko bi najsnažnije i ove godine, po MMF-u, trebala porasti aktivnost u Španjolskoj, za 2,5 posto, i zamjetno usporiti u 2027., prema prognoziranoj stopi rasta od 1,8 posto.

Najvećem gospodarstvu eurozone, onom Njemačke, stručnjaci MMF-a predviđaju u ovoj godini rast po stopi od 1,3 posto i blago usporavanje u 2027., uz prognoziranu stopu rasta od 1,1 posto.

Talijansko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 0,8 posto i također blago usporiti u 2027., na 0,6 posto.

Najslabiji rast među vodećom četvorkom eurozone MMF predviđa Francuskoj, i to po stopi od 0,4 posto. U idućoj godini aktivnost bi trebala blago ubrzati, na 0,7 posto.

Jesenske prognoze za svjetsko gospodarstvo objavljene su u sklopu godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke koji se ove godine održavaju na Tajlandu, u Bangkoku, u razdoblju od 12. do 18. listopada. 

Veliki kibernetički napad pogodio je rashladne sustave u stotinama francuskih supermarketa. Hakeri su daljinski mijenjali postavke hladnjaka i zamrzivača, a u nekim trgovinama temperatura je podignuta čak na 50 Celzijevih stupnjeva. Velike količine svježe i zamrznute hrane morale su biti bačene, a francusko tužiteljstvo potvrdilo je i slučajeve požara.

rebalans proračuna

HZZO za bolovanja mora pronaći još 64 milijuna eura: Naknade idu do 995,45 eura mjesečno

Pogođene su trgovine nekoliko najvećih francuskih maloprodajnih lanaca, među kojima su Intermarché, Carrefour, Monoprix i Coopérative U.

Francuska Nacionalna agencija za kibernetičku sigurnost ANSSI pokrenula je istragu, a slučaj istražuje i odjel za kibernetički kriminal pariškog državnog odvjetništva.

Hladnjaci zagrijani na 50 stupnjeva

Napad se dogodio tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak.

Hakeri su preuzeli kontrolu nad povezanim sustavima za upravljanje hladnjacima i zamrzivačima te mijenjali njihove postavke.

U oko 150 trgovina Les Mousquetairesa, vlasnika Intermarchéa, hladnjaci su tijekom noći bili zagrijani do 50 stupnjeva i tako ostali oko šest sati.

Zbog mogućeg zdravstvenog rizika sva pogođena svježa i zamrznuta hrana morala je biti odbačena.

Carrefour je potvrdio napad na 80 svojih supermarketa, dok je Monoprix objavio da je pogođeno oko pet posto njegove mreže od približno 490 trgovina.

Napad je potvrdila i Coopérative U.

Njezin izvršni direktor Dominique Schelcher opisao ga je kao „neviđen” te upozorio da je riječ o napadu na sustave ključne za očuvanje hrane i funkcioniranje opskrbe.

Šteta se mjeri desecima milijuna eura

Ukupna vrijednost uništene hrane i druge štete još nije poznata.

Izvršni direktor Intermarchéa Thierry Cotillard procijenio je, međutim, da bi gubici na razini Francuske samo u jednom danu mogli dosegnuti desetke milijuna eura.

Trgovine moraju odbaciti velike količine mesa, mliječnih proizvoda, smrznute hrane i ostalih proizvoda koji više ne zadovoljavaju propisane uvjete hladnog lanca.

Problem bi trgovcima moglo predstavljati i osiguranje jer neke police ne pokrivaju ovakvu vrstu incidenta.

Otkrivena ranjivost u sustavima danske kompanije

Francuske vlasti utvrdile su da je napad povezan s ranjivošću u softveru danske kompanije Danfoss, čiji se sustavi koriste za upravljanje rashladnom opremom.

Takvi sustavi omogućuju centralizirano upravljanje hladnjacima i zamrzivačima u cijeloj trgovini, a serviseri im mogu pristupati preko interneta.

Danfoss je potvrdio incidente u Francuskoj i naveo da su pogođeni uređaji koristili zastarjeli firmware.

Kompanija ističe da već dulje preporučuje korisnicima da redovito nadograđuju softver te da stare sustave zamijene novijom opremom.

Kibernetička kompanija Claroty još je u kolovozu objavila analizu ranjivosti jednog od Danfossovih kontrolera, među kojima su bili sigurnosni propusti koji su potencijalno omogućavali zaobilaženje autentifikacije i izvršavanje koda na kompromitiranim uređajima.

Hladnjaci više nisu izolirani uređaji

Napad pokazuje novi problem za maloprodaju i industriju.

Hladnjaci, klima-uređaji, proizvodne linije i druga oprema koja je nekada radila izolirano danas je sve češće povezana s internetom radi daljinskog praćenja i održavanja.

To povećava učinkovitost, ali istodobno otvara mogućnost da kibernetički napad uzrokuje fizičku štetu, a ne samo gubitak podataka ili prekid rada računalnih sustava.

U ovom slučaju posljedice su bile promjena temperature, uništavanje hrane, a prema informacijama pariškog tužiteljstva i izbijanje požara.

Istraga bi trebala utvrditi povezanost napada sa svakim pojedinim slučajem štete.

Francuska provjerava može li se napad proširiti Europom

Francuska vlada uključila je u istragu Nacionalnu agenciju za kibernetičku sigurnost ANSSI.

Vlasti istodobno surađuju s drugim europskim državama kako bi utvrdile koriste li iste ranjive sustave i druge kompanije.

Stručnjak francuske kompanije za kibernetičku sigurnost Sekoia naveo je da su incidenti zabilježeni i u Španjolskoj, Portugalu, Poljskoj, Njemačkoj i Belgiji.

Francuske vlasti zbog toga pokušavaju identificirati i druge kompanije koje koriste pogođene sustave kako bi ih upozorile prije mogućih novih napada.

Sličan incident zabilježen je i krajem ljeta u Sjedinjenim Državama, gdje su problemi s rashladnim sustavima u desetak trgovina u američkim vojnim bazama također doveli do gubitka hrane.

Istraga o napadu u Francuskoj i dalje traje, a zasad nije poznato tko iza njega stoji ni koji je bio motiv.

Cijene nekretnina nastavljaju rasti, a sada poskupljuju i stambeni krediti. Erste banka podigla je kamatne stope za 0,25 postotnih bodova na nove kredite, a taj potez objašnjavaju usklađivanjem s tržišnim uvjetima.

“I dosad smo bili na kraju ekonomskog ciklusa koji su obilježile povijesno niske kamatne stope. S obzirom na globalnu neizvjesnost, rastuću inflaciju i reakcije monetarne politike, rast kamatnih stopa bio je očekivan”, izjavio je za RTL Danas Dario Gabrić, direktor korporativnih komunikacija Erste banke. Kamatne stope podigla je i RBA, dok iz ostalih banaka koje su odgovorile na upit poručuju da to zasad nisu učinile.

Novotny: Logičan odgovor na inflaciju

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je rast kamata logičan potez. “Monetarne vlasti na rastuću inflaciju odgovaraju smanjenjem kreditnih aktivnosti banaka, odnosno smanjenjem količine novca u optjecaju. To bi trebalo utjecati na smanjenje potražnje i pad inflacije”, kaže Novotny.

Iz Hrvatske udruge banaka navode da je Hrvatska zemlja s trećim najnižim kamatama u eurozoni. Prosječna kamata na stambeni kredit u Hrvatskoj iznosi 2,91 posto, dok je prosjek eurozone 3,54 posto. Hrvatska narodna banka to pripisuje snažnoj konkurenciji među domaćim bankama.

“Novi udar na kreditnu sposobnost”

Kreditni posrednik Vjeko Peretić ne vjeruje da će rast kamata znatno utjecati na nova zaduženja, ali ističe drugi problem.

“Kamatne stope sada su iznad razine inflacije. Ono što slijedi jest da će se početkom iduće godine utvrditi nova osnovica koja ovisi o prosjeku plaća, a to će blago smanjiti kreditnu sposobnost”, pojašnjava Peretić.

Hrvatska narodna banka od 1. listopada uvela je i strože uvjete kreditiranja. Banke sada smiju odobriti najviše 10 posto stambenih kredita kod kojih mjesečna rata prelazi 45 posto plaće dužnika. Cilj mjere je spriječiti prezaduženost građana.

Cijene nekretnina i dalje rastu

Istraživanje Nekretninskog pulsa potvrđuje da rast cijena nekretnina ne prati rast plaća te da je zaduživanje bilo osjetno povoljnije prije pet godina.

“Posljednjih nekoliko godina rast cijena nekretnina bio je izniman, a situacija se pogoršala u zadnje tri godine. I dalje je riječ o jednoznamenkastim promjenama, ali su one značajne”, kaže ekonomski analitičar Velimir Šonje.

Hrvoje Dolenec, direktor makroekonomskih i tržišnih analiza u jednoj komercijalnoj banci, objašnjava uzroke. “Rasla je zaposlenost, rasle su plaće i standard, što je aktiviralo veliku potražnju. Istodobno, ponuda je na nižim razinama nego prije 10 ili 15 godina”, navodi Dolenec.

To znači da se ne gradi dovoljno, zbog čega cijene stambenih kvadrata i dalje rastu.

Portugal je započeo realizaciju jednog od najvažnijih prometnih projekata u svojoj povijesti. U ponedjeljak su krenuli radovi na izgradnji brze željezničke pruge koja će povezivati Lisabon i Porto, dva najveća portugalska grada. Riječ je o projektu koji bi trebao znatno skratiti vrijeme putovanja, unaprijediti prometnu povezanost zemlje i ojačati njezine veze sa susjednom Španjolskom. Prva faza izgradnje obuhvaća dionicu između kolodvora Porto-Campanhã i mjesta Oiã, smještenog u okrugu Aveiro. Završetkom cjelokupne brze željezničke veze putnici će od Lisabona do Porta moći stići za svega sat i 15 minuta, što predstavlja velik iskorak u razvoju portugalskog željezničkog prometa, piše Večernji list.

Projekt brze željeznice, poznat pod oznakom LAV, ima znatno širu ulogu od samog povezivanja dvaju gradova. Portugalske vlasti smatraju ga važnim dijelom nacionalne strategije razvoja zračnog prometa jer će omogućiti bolju povezanost s budućom novom zračnom lukom u Lisabonu. Istodobno bi trebao pridonijeti snažnijem povezivanju portugalske željezničke mreže sa španjolskom. Jedan od dugoročnih ciljeva portugalske vlade jest uspostava brze željezničke veze između Lisabona i Madrida, kojom bi se do 2034. godine putovanje između dvaju glavnih gradova skratilo na približno tri sata. Važnost ulaganja istaknuo je portugalski ministar infrastrukture i stanovanja Miguel Pinto Luz, naglasivši da je riječ o projektu koji će obilježiti razvoj države u nadolazećim desetljećima. “Uz novu lisabonsku zračnu luku, brze željezničke pruge predstavljaju najveće infrastrukturne projekte koje će zemlja realizirati u ovom stoljeću”, izjavio je Pinto Luz. “Stoga je od presudne važnosti da postoji snažan nacionalni konsenzus o brzoj željeznici, za koji znam da postoji, kao i o važnosti ulaganja u željeznički sustav općenito”, dodao je ministar.

Na prvoj dionici, dugoj 71 kilometar, predviđeni su i brojni zahtjevni građevinski zahvati. Među najvažnijima je izgradnja novog mosta preko rijeke Douro, kojim će se odvijati i cestovni i željeznički promet. Planirana je i gradnja nove željezničke postaje Vila Nova de Gaia-Santo Ovídio, dok će postojeći intermodalni kolodvor Porto-Campanhã biti proširen i temeljito preuređen kako bi mogao odgovoriti na potrebe budućeg prometnog sustava. Vrijednost ugovora o koncesiji za dionicu Porto–Oiã, potpisanog 29. srpnja 2025. godine, procjenjuje se na približno dvije milijarde eura. Znatan dio financijskih sredstava osigurat će europske institucije. Prema podacima portugalske vlade, Europska investicijska banka sudjelovat će s 875 milijuna eura, dok je dodatnih 480 milijuna eura predviđeno iz Instrumenta za povezivanje Europe, piše Euronews.

Projekt se provodi prema modelu javno-privatnog partnerstva, a portugalsko Ministarstvo infrastrukture i stanovanja ističe njegovu važnost za dugoročno funkcioniranje javnog prijevoza i razvoj regije. “Ovaj projekt, strukturiran kao javno-privatno partnerstvo, od ključne je važnosti za sustav javnog prijevoza putnika te predstavlja jedan od temeljnih infrastrukturnih elemenata regije”, poručili su iz Ministarstva infrastrukture i stanovanja. Dodali su kako je projekt “usklađen s ciljevima Europske komisije o udvostručenju željezničkog putničkog prometa, nadopunjavanju konvencionalnih željezničkih pruga te poticanju multimodalnog i održivog pristupa prometu, uz druge mogućnosti mobilnosti”. Izgradnja brze pruge tako nije zamišljena samo kao modernizacija postojeće prometne infrastrukture nego i kao dio šire europske strategije razvoja održive mobilnosti. Portugal ovim ulaganjem nastoji povećati privlačnost željezničkog prijevoza, bolje povezati različite vrste prometa te stvoriti temelje za učinkovitiji prijevoz putnika unutar zemlje i prema ostatku Europe.

Na hrvatsko je tržište stigao još jedan kineski proizvođač automobila – Lepas. Lepas je dio velike Chery grupacije, odnosno njegov novi globalni brend usmjeren na premium električnu i hibridnu mobilnost. Na naše je tržište stigao preko ekskluzivnog uvoznika i zastupnika Auto Benussi, koji u svom distributerskom portfelju ima  mnoge marke automobila, a za Lepas su i zastupnici.

Predstavili su se top modelom L8, SUV-om D-segmenta s plug-in hibridnim pogonom, dok je u planu i skoro lansiranje dva manja SUV modela L4 i L6.

L8 izgleda impozantno uz spoj suvremenog dizajna, promišljene funkcionalnosti i tehnologija koje vožnju čine ugodnijom i jednostavnijom. Dugačak je 469 cm, širok 187 i visok 169 cm, dok je međuosovinski razmak raskošnih 280 cm. Dizajn razvijen je prema filozofiji ‘Leopard Aesthetics’, koja snagu i eleganciju interpretira kroz čiste linije i izražajne proporcije. Karakter vozila dodatno naglašava paleta od pet boja karoserije: Norwegian Forest Green, Provence Purple, Mariana Black, Iceland Lava Grey i Himalayan White. I samo ime Lepas dolazi od kombinacije riječi leopard i kratice engleske riječi passion, što označava strast.

Prostrana unutrašnjost odlikuje se finim materijalima i vrlo solidnom završnom izradom u svrhu potpunog opuštanja i udobnosti. Zahvaljujući međuosovinskom razmaku od 2.800 mm, prostrani kokpit obavijajućeg oblika nudi prvoklasni komfor za sve putnike. Ergonomska sjedala s višestrukim podešavanjem i nagibom do 122°, 47 praktično i elegantno integriranih pretinaca te prtljažnik zapremine 507 litara spajaju funkcionalnost s premium dizajnom. 

Komfor u kabini dodatno naglašavaju napredni sustav aktivnog poništavanja buke, višeslojno akustično staklo te sustav pročišćavanja zraka negativnim ionima, osiguravajući tišinu i svježinu u svakom trenutku putovanja.

Za pogon je zadužen plug-in hibridni sustav s 1,5-litrenim TGDI motorom, koji objedinjuje snažne performanse i visoku učinkovitost. S kombiniranim WLTP dometom do 1040 kilometara i kombiniranom prosječnom potrošnjom od samo 2,2 l/100 km (u prvih 100 km) s napunjenom baterijom), Lepas L8 pruža slobodu i bezbrižnost na najdužim relacijama. Turbobenzinac razvija 143 KS i elektromotor s 204 KS, dok ukupna sustavna snaga iznosi 279 KS uz 365 Nm. Pogon je na prednje kotače, a ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 7,9 sekundi. Kapacitet LFP baterije je 18,4 kWh što omogućuje 90 km električnog dometa prema WLTP-u, odnosno do 123 km u gradskoj vožnji.

Tehnologija brzog punjenja omogućuje dopunu baterije od 30 % do 80 % u svega 20 minuta, dok napredna V2L funkcija pruža dodatnu fleksibilnost i mogućnost napajanja vanjskih uređaja u različitim situacijama.

Lepas L8 opremljen je naprednim sustavima pomoći vozaču razine 2 (L2), panoramskom kamerom te inteligentnim sustavom automatiziranog parkiranja Valet Parking Driver. Izuzetno čvrsta karoserija kaveznog tipa, višestruka zaštita baterijskog sustava i sposobnost svladavanja vode dubine do 600 mm dodatno podižu razinu sigurnosti i samopouzdanja za upravljačem u različitim uvjetima vožnje.

Multimedija je također raskošna, u središtu je veliki zaslon od 13,2 inča, a ispred vozača digitalna instrumentna ploča od 10,25 inča, a tu je i CarPlay i Android Auto povezivost.

U ponudi su dva paketa opreme – Essence i Elegance. Već početna uz koju L8 stoji 41.990 eura  je vrlo bogata i između ostalog uključuje 19″ aluminijske naplatke, LED prednja svjetla, panoramsku kameru 540°, parkirne senzore, dvozonsku klimu i bežično punjenje mobitela, dok Elegance za 44.990 eura donosi luksuzan štih uz 20″ alu naplatke, panoramski krov s električnom roletom

električna prednja sjedala s grijanjem, ventilacijom i masažom, električna peta vrata, automatsko i daljinsko parkiranje, ambijentalnu rasvjetu, i presvlake od umjetne kože.

Od malog projekta pokrenutog 2011. godine u zagrebačkom stanu do jednog od najpopularnijih sportskih digitalnih proizvoda na svijetu. Sofascore danas prati više od 50 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, a iza tog globalnog uspjeha stoje dvojica prijatelja Ivan Bešlić i Zlatko Hrkać, koji su kompaniju gradili bez klasičnog vanjskog kapitala. Kako se iz Hrvatske gradi globalni tehnološki biznis i što slijedi nakon prvih 16 godina rasta u podcastu „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ otkriva suosnivač i CSO Sofascorea Ivan Bešlić.

„Uspjeh svakako nije došao preko noći. I dalje radimo svaki dan nešto novo da bude malo drugačije, da bude malo bolje. Moj osjećaj je da nam je još svaki dan jednako težak ili lagan kao i prvi. Samo se nekako skale mijenjaju. Moj dojam je da je taj sami početak ipak bio puno teži. To je početak gdje većina biznisa unutar tri godine propadne, jer ideja i poslovni model nisu najbolje pogođeni“, kaže Ivan Bešlić.

Mnogi aplikaciju Sofascore koriste svakodnevno da bi pratili sportske rezultate i statistiku, a pritom ne znaju da je to hrvatska tvrtka. Na pitanje je li bilo teško postići globalni uspjeh iz Hrvatske, Bešlić odgovara da je u IT industriji to odakle ste zapravo svejedno.

„Nama je za početni rad bilo potrebno imati dobru internet vezu, malo struje i računalo. Dok, s druge strane, u nekim proizvodima gdje se zbilja proizvodi i gdje treba izvoziti fizički proizvod, lokacija je dosta bitna. Mi smo uspjeli iskoristiti fenomenalnu zemlju za život, koja je radi Europske unije i nekih drugih stvari kontinuirano napredovala. Od prvog dana stvarali smo globalni produkt. Mi smo uvijek gledali da svaka opcija koju radimo bude globalna“, kaže Bešlić.

Sofascore najveći broj korisnika ima u Brazilu, Indoneziji, a odnedavno sve više raste i na američkom tržištu. Bešlić kaže da je potrebno posebno se prilagoditi svakom tržištu da bi se postigao uspjeh.

„Razlike su zapravo ogromne iako se čini da i jedni i drugi trebaju sportski rezultat. Upravo u zadnjih mjesec dana korisnici iz Amerike dostigli su broj korisnika iz Brazila i vidimo da će se taj rast nastaviti. Objavili smo i suradnju s američkim NHL-om, prvi put jedna hrvatska firma iz Zagreba ulazi u partnerski odnos s ligom američkog hokeja na ledu jer su oni prepoznali da im to treba. Američkim korisnicima trebaju podaci koje mi pripremamo i koje je već cijeli svijet naučio koristiti. Tu smo jaki s ocjenom igrača u nogometu, uveli smo isto za košarku, a očekujemo da ćemo s NHL-om raditi i na približavanju tih brojnih tisuća i tisuća brojeva nečemu što je korisniku puno razumljivije“, pojašnjava CEO i suosnivač Sofascorea. Dodaje da su očekivanja od tržišta SAD-a velika, ali nisu nerealna.

S druge strane, otkriva kako su u razvoju kompanije imali i neuspjeha i pogrešnih procjena nekih tržišta.

„Svaka regija ima neke drugačije posebnosti. Mi smo razvili jako, jako dobar produkt za Indiju, konkretno za kriket, ali smo ga radili iz našeg hrvatskog i europskog mindseta. Nismo razumjeli da u Indiji žele da nekako sve blješti i da je to neko drugo korisničko iskustvo. Mi smo napravili elegantan prikaz brojeva s puno informacija. Ali Indijci žele vrištanje, kič, Bollywood. Uložili smo puno vremena u te produkte i u razvoj, čak i u marketning i brojne neke druge stvari, ali nije prošlo. Možda smo mi malo podcijenili to tržište koje ima zapravo četiri jaka jezika i još desetke drugih“, iskreno se prisjeća Bešlić.

Ekskluzivno je najavio i novi projekt Sofascorea – vlastitu društvenu mrežu.

„Ja na svom telefonu već imam testnu verziju. Objavit ćemo to za hrvatsko tržište već ovaj mjesec. Možemo reći da je to klasična društvena mreža, ali ne krećemo od nule, nego krećemo s naših 50 milijuna aktivnih korisnika. I želimo pričati isključivo o sportu. Što mene trenutno smeta? Da ja, ako želim objaviti fotografiju s utakmice reprezentacije, tu fotografiju objavljujem na američkoj društvenoj mreži. Za početak izlazimo samo u Hrvatskoj jer ćemo tu puno lakše istrenirati naše algoritme. Jako smo oprezni već sada. Jako truda smo si dali za nepoželjni sadržaj jer očekujemo da bi to mogao biti veliki problem. Ali naravno, plan je ići globalno, kao i sve ostalo“, najavljuje CEO Sofascorea.

Ivan Bešlić u podcastu je govorio i o načinu kako ocjenjuju igrače, ogromnoj bazi podataka, mogućem traženju partnera na velikim tržištima, kao i o radu Unit Croatia, udruge IT industrije čiji je predsjednik. Osvrnuo se na europsku i hrvatsku birokraciju i regulaciju koja nas, smatra, usporava u odnosu na SAD i Kinu te nerijetko šteti domaćoj industriji, kao i na razvoj umjetne inteligencije i njezino korištenje u sportskim procjenama.

Podcast „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ gledajte u ponedjeljak u 20 sati na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika ili slušajte kasnije i na platformi MixCloud.

Za domaćim tržištem kapitala odličan je tjedan: promet dionicama unutar knjige ponuda porastao je gotovo 54 posto, a obveznicama čak 243 posto. Nešto je slabije trgovano ETF-ovima i instrumentima tržišta novca, no unatoč tome, ukupni promet po svim segmentima bio je +24,4 posto veći nego prethodnoga tjedna.

Projekt Pantheon

Rasla je i tržišna kapitalizacija: vrijednost dionica iskazana tim kriterijem +1,6 posto veća je nego tjedan ranije, a ETF-ova +1,3 posto. Indeksi su se uglavnom održali u pozitivnoj zoni, CROBEX s porastom od oko +0,5 posto, CROBEX10 ojačao je oko +0,4 posto, a rastom su se istaknuli CROBEXturist, CROBEXtransport i CROBEXkonstrukt, svaki s porastom većim od +1,6 posto.

Najlikvidnije izdanje tjedna ponovno je Končar sa 6,8 milijuna eura prometa, a prati ga Adris Grupa, s 5,7 milijuna eura prometa. Valamar Riviera, AD Plastik i Dalekovod zajedno su ostvarili 1,5 milijuna eura prometa. Od sastavnica indeksa CROBEX najveći rast cijene upisali su Jadroplov, Dalekovod, Končar, Zagrebačka banka i Ingra, od 8,9 posto do 1,9 posto, dok su na cijeni najviše izgubile dionice AD Plastika, Končar – D&ST-a, ING-GRADA, Spana i Žita. Redovni promet dionicama dosegnuo je 17,7 milijuna eura, oko šest milijuna više nego tjedan dana prije.

Uz to, u blok trgovanju s dvije dionice ostvaren je promet od 866 tisuća eura – dionicama Končara 566 tisuća, a povlaštenom dionicom Adrisa 300 tisuća.

Najveći promet, 6,8 milijuna eura, ostvaren je dionicom Končara, a cijena joj je porasla 2,8 posto, na 1158 eura. Na cijenu Končara, ali i Dalekovoda utječu novi poslovi, ali i pozitivne informacije vezane uz Projekt Pantheon. Sisačko-moslavačka županija pokrenula je izmjene i dopune prostornog plana, kojima se među ostalim planiraju prostorni uvjeti za izgradnju AI inovacijskog i razvojnog centra Kampus Topusko, poznatijeg kao Projekt Pantheon. Sisačko-moslavački župan Ivan Celjak donio je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš, čime je pokrenut postupak kojim bi se trebali utvrditi prostorni preduvjeti za projekte za koje je iskazan interes za ulaganja od posebnog značaja za razvoj županije i Hrvatske. Među planiranim projektima ističe se AI inovacijski i razvojni centar Kampus Topusko, poznatiji kao Projekt Pantheon. Početak izgradnje planiran je u 2027., a početak rada predviđen je za početak 2029. godine.

Povlaštenom dionicom Adris grupe ostvareno je 5,7 milijuna eura prometa, uz rast cijene za 0,9 posto, na 114 eura. Slijedila je dionica Valamar Riviere, s prometom od 590 tisuća eura, a cijena joj je porasla 0,5 posto, na 8,74 eura. Najveći rast cijene među likvidnijim izdanjima zabilježile su redovna dionica Adrisa, za 13,7 posto, na 208 eura, i dionica Dalekovoda, za 4,5 posto, na 17,3 eura. S druge strane, među likvidnijima najviše je pala cijena dionice AD Plastika, za 4,2 posto, na 23,1 eura.

Novi posao za Končar D&ST

Iako je objavio novi posao, cijena povlaštene dionice Končara D&ST pala je 2,8 posto, na 4160 eura, a redovne 1,8 posto, na 4380 eura. Končar – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) potpisali su okvirni ugovor s talijanskom tvrtkom E-distribuzione za isporuku distributivnih transformatora, objavio je protekloga tjedna Končar-D&ST, izvijestivši kako ukupna maksimalna vrijednost okvirnog ugovora iznosi više od 28,5 milijuna eura. Kako se navodi u objavi na Zagrebačkoj burzi, Enel Global Services, dio Enel grupe, sa sjedištem u Rimu, dodijelio je tvrtki Končar – D&ST okvirni ugovor za isporuku distributivnih transformatora. Ugovor je potpisan s E-distribuzioneom, najvećim talijanskim operaterom distributivnog sustava, a realizacija pojedinih isporuka očekuje se u razdoblju od siječnja 2027. do prosinca 2028. godine. Radovi uključuju projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i isporuku distributivnih transformatora.

Među dobitnicima tjedna, svakako, valja istaknuti Čateks koji je uzletio 25,9 posto, na 146 eura, uz tjedni promet od 38 tisuća eura. Takav se skok može pripisati objavljenoj informaciji o tome da je tvrtka osigurala bespovratna sredstva u iznosu od 1,82 milijuna eura za projekt vrijedan pet milijuna eura, koji podupire Europska unija, a odnosi se na razvoj inovativne nanokompozitne tkanine za balističku zaštitu s mogućnostima multispektralne i termalne kamuflaže.

Važna konferencija

Najveća regionalna financijska konferencija “Izazov promjene”, u organizaciji UMFO-a i Zagrebačke burze, okupila je u Poreču i ove godine gotovo 600 sudionika iz financijske industrije, gospodarstva, regulatornih institucija i akademske zajednice. Tijekom dva dana otvorena su ključna pitanja budućnosti tržišta kapitala, mirovinskog sustava, alternativnih ulaganja i investicijskih prilika, uz poseban naglasak na utjecaj umjetne inteligencije, tehnološke transformacije i financijske pismenosti.

Istaknuta je važnost razvoja tržišta kapitala kao izvora financiranja domaćeg gospodarstva, uz odgovorno ulaganje i jačanje dugoročne financijske sigurnosti građana. Konferencija je još jednom potvrdila svoju ulogu važnog regionalnog mjesta susreta, razmjene znanja i iskustava te dijaloga o izazovima i prilikama koje donose ubrzane gospodarske i društvene promjene.

Domaće tržište kapitala iza sebe ima vrlo uspješan tjedan, obilježen rastom ukupnog prometa, povećanjem tržišne kapitalizacije i pozitivnim kretanjem većine burzovnih indeksa, a održavanje konferencije “Izazov promjene” dodatno je istaknulo važnost povezivanja ključnih sudionika tržišta te otvaranja novih prilika za daljnji rast hrvatskoga gospodarstva.

Među prvima smo se vozili u Verneovu potpuno autonomnom robotaksiju. Kada kažemo „potpuno autonoman”, to znači da na suvozačevu mjestu nema kontrolnog operatera, za razliku od komercijalnih usluga taksi prijevoza koje se mogu naručiti putem aplikacija Ubera ili Vernea. Ovaj Verneov robotaksi je dvosjed, suvozačevog sjedala niti nema, nego je u tom dijelu dodatan prostor te veliki zaslon s pozdravnom porukom i opcijama koje su na raspolaganju korisniku za vrijeme vožnje. Ruta je bila od ureda Vernea na Buzinskim krčima do aerodroma. U Zagrebu je tog prijepodneva padala kiša, što je bilo zapravo dobro jer se moglo vidjeti ponašanje vozila u takvim uvjetima. A ono je bilo doista besprijekorno, iskustvo je doista sjajno. Doista je teško posumnjati u riječi Marka Pejkovića, direktora Vernea, koji nam je nakon vožnje najavio kako će komercijalna usluga robotaksija bez kontrolnog operatera biti dostupna već sljedeće godine.

– Bilo je potrebno jako mnogo predradnji da bi se došlo do razine u kojoj smo mogli biti prvi u svijetu koji aktivno testiraju ovakvo vozilo. Tehnologija Pony.ai-a, recimo, bila je prilagođena kineskim gradovima gdje su zakoni i uvjeti prometa, način vožnje, bitno drukčiji nego ovdje. I to je tražilo neko vrijeme za prilagodbu, sada je sve gotovo i mogli ste isprobati kako to izgleda, kazao nam je Pejković. Sasvim autonomni robotaksi je iznimno responzivan na situacije na cesti, reagira na prisutnost pješaka kao i na iznenadne poteze vozača drugih vozila na cesti. Reagira gotovo trenutačno, usporava i koči kada je potrebno, pokreće se tek kada je ‘siguran’ da je situacija povoljna za nastavak vožnje.

U ovoj testnoj fazi brzina je vozila ograničena na 80 km/h pa za rutu prema Aerodromu dr. Franjo Tuđman ne odabire obilaznicu nego cestu prema Velikoj Gorici gdje onda prilazi kroz prostor stare aerodromske zgrade. U međuvremenu zaista uživate u polaganoj vožnji bez naglih prestrojavanja ili kočenja gledajući kako se volan vrti samostalno tako da vam i nije do odabira neke glazbe ili videa koji su na raspolaganju putem velikog zaslona kojim upravljate kroz manji, kontrolni. Potpuno električni automobil praktično je nečujan, iznimno udoban, a mjesta je dovoljno i za dvije korpulentnije osobe. Nema kretanja dok se ne vežete, a onda s jednostavnim pomakom opcije na kontrolnom ekranu krećete.

– Nama je cilj doista da vam bude dosadno kada se vozite. Tada znamo da je sve u redu, da nije bilo nepredviđenih situacija bilo uvjetovanih prometom bilo nekom možda nedovoljno dobrom odlukom sustava automobila. Mislimo da je to ono što korisnik želi, sigurnu vožnju u kojoj se i sam prije svega osjeća sigurno, uvjeren bez ikakve sumnje da će stići na svoj cilj – kazao nam je Pejković. Ovakva vozila koja se kreću bez operatera u kabini su ipak nadzirana iz operativnog centra koji se nalazi u Verneovim uredima. Operateri na tom mjestu imaju uvid u kretanje i ponašanje svakog vozila i njegovih sustava na cesti, gdje je onda moguće reagirati ako bude potrebno.

POSLOVNI SVIJET

Ivan Bešlić ekskluzivno za Poslovni TV: Sofascore pokreće svoju društvenu mrežu

– Naš plan je da uslugu komercijaliziramo s našim vozilom, onim koje smo bili predstavili. I to ćemo učiniti i bez europskog novca, jer imamo dovoljno ulagača da projekt dovedemo do kraja. Zato smo i izjavili da smo spremni vratiti novac, jednostavno, tokom procesa razvoja pojavile su se neke prepreke koje se nije moglo riješiti u zadanom roku. Primjerice, tu spada i priprema za homologaciju gdje nismo mogli kompletirati potrebnu dokumentaciju zbog čega onda nije bilo moguće homologirati vozilo. Koristit ćemo tehnologiju Pony.ai, Mobileyeova nije zadovoljila ono što nam je bilo potrebno za ovakvo vozilo. Ona će se nalaziti i u našem robotaksiju koji će biti okosnica te komercijalne ponude – kazao je Pejković. Podsjetio je i kako je Uber uložio u ovaj projekt, a ulagat će i još te od njega očekuju jako puno. – Mi smo prvi grad u Europi gdje se u Uberu može naručiti robotaksi. I sada smo krenuli s testiranjima bez operatera. Želimo u ovome biti lider u Europi. Želimo prvi krenuti s komercijalnom uslugom i biti transparentni prema javnosti – kazao je direktor Vernea.  

– Vozilo ima zadane početnu i završnu točku za koju će proračunati najbolju rutu na temelju podataka o stanju na cesti i vremenu, jedino što smo ovima ograničili brzinu. Podatke vuče uživo, ali i mi unosimo podatke o radovima na cestama, kao i one da se negdje dogodila prometna nesreća pa cijela flota zna da mora izbjegavati to mjesto. Ako dođe do gužve, tu ni mi ne možemo pomoći, isto je kao i drugima – objašnjava nam Filip Cindrić, direktor operacija i strateških partnerstava govoreći kako ovim vozilom žele pokazati svoju viziju. – Kalibrirali smo vozilo sve do razine kada smo pouzdano mogli krenuti s testnim vožnjama. I ovo testno vozilo nudi mogućnosti poput videa, glazbe ili igrica. Kao što vidite, na oznaku ‘stop’ na cesti vozilo stane, provjerava je li sve sigurno i onda nastavlja dalje, kaže Cindrić. Prostor u kojem se testno vozilo kreće regulirane su sve pravne pretpostavke, odgovornost za prekršaj ili eventualnu nezgodu, vozilo je pod PP tablicama i na taj način osigurano. Planiran je i vrlo skori početak testnih vožnji i u drugim europskim gradovima, što je u skladu s prijašnjim najavama.

Jeste li sigurni da je vaš PIN dovoljno siguran? Možda radite pogrešku koje uopće niste svjesni. Provjerite na što upozoravaju stručnjaci i zašto bi bilo dobro razmisliti o promjeni.

U vrijeme kada na svojim pametnim telefonima čuvamo gotovo sve — od privatnih fotografija i poruka do podataka za pristup mobilnom bankarstvu — njihova je sigurnost važnija nego ikad prije.

Unatoč tome, brojni korisnici pri odabiru PIN-a i dalje daju prednost brojčanim nizovima koje je lako zapamtiti, ne razmišljajući o tome kako time mogu ugroziti sigurnost svojih podataka.

Četveroznamenkasti PIN omogućuje 10.000 različitih kombinacija, od 0000 do 9999. Iako se na prvi pogled čini da postoji mnogo mogućnosti, pravi se problem krije drugdje. Ljudi, naime, ne biraju brojeve potpuno nasumično. Neke su kombinacije znatno popularnije od drugih, pa ih je i mnogo lakše pogoditi, piše Slobodna Dalmacija.

Koje su kombinacije najčešće?

Među najpoznatijim primjerima manje sigurnih PIN-ova su 1234, 1111 i 1212. Takve je brojčane nizove vrlo lako zapamtiti, ali upravo zbog svoje predvidljivosti među prvima su koje će zlonamjernici pokušati pogoditi.

Da nije riječ samo o teorijskom riziku, potvrđuje i poznata analiza stručnjaka za informacijsku sigurnost Nicka Berryja, koji je proučio nekoliko milijuna četveroznamenkastih lozinki iz javno dostupnih zbirki procurjelih podataka. Utvrdio je da je daleko najčešća kombinacija bila 1234, koja se pojavila u više od desetine svih slučajeva.

Pritom treba naglasiti da je analiza obuhvatila četveroznamenkaste lozinke, a ne isključivo PIN-ove bankovnih kartica. Ipak, njezini rezultati jasno pokazuju koliko često ljudi biraju jednostavne i predvidljive brojčane nizove.

Brojni su korisnici uvjereni da su zaštitili svoje podatke već time što su izbjegli PIN-ove poput 0000 ili 1111. No popis manje sigurnih mogućnosti znatno je dulji. Među njima su i nizovi poput 1234 i 4321, ponavljajući obrasci, primjerice 5656 ili 7878, te kombinacije koje na brojčanoj tipkovnici tvore jednostavne geometrijske oblike. I takve je PIN-ove razmjerno lako predvidjeti, upozorava Slobodna Dalmacija.

Problem je i u tome što zlonamjernici koji pokušavaju neovlašteno pristupiti uređajima ili podacima često ne pogađaju brojeve potpuno nasumično. Budući da poznaju navike korisnika, najprije mogu isprobati najčešće korištene PIN-ove i tako povećati izglede za uspjeh.

Međutim, brojni suvremeni uređaji i bankovni sustavi imaju ugrađene sigurnosne mehanizme, poput ograničenja broja pogrešnih pokušaja, vremenskih odgoda između pokušaja i dodatnih načina zaštite. Predvidljiv PIN zato ne znači da će netko doista uspjeti neovlašteno pristupiti uređaju ili računu. Ipak, korištenje takvog PIN-a nepotrebno povećava rizik.

Zašto datum rođenja nije dobar izbor?

Jedna od najčešćih pogrešaka pri odabiru PIN-a jest korištenje osobnih datuma. Rođendan, godina rođenja, godišnjica braka ili datum rođenja djeteta mnogima se čine idealnim izborom jer ih lako pamte. No pritom često zaboravljaju da takvi podaci nisu nužno privatni.

Društvene mreže danas otkrivaju znatno više nego što smo možda svjesni. Rođendanske čestitke, javno objavljene fotografije i drugi osobni podaci mogu zlonamjernicima ponuditi korisne tragove pri pogađanju PIN-a.

Ako netko, primjerice, kao PIN upotrijebi svoj datum rođenja u obliku četveroznamenkastog niza sastavljenog od dana i mjeseca rođenja, svatko tko zna njegov rođendan već ima jednu od mogućih kombinacija za pristup uređaju ili računu.

Zato stručnjaci preporučuju da pri odabiru PIN-a izbjegavate brojeve koji se mogu povezati s vašim identitetom, članovima obitelji ili važnim životnim događajima. PIN koji je najlakše zapamtiti nije nužno i najsigurniji, piše Slobodna Dalmacija.

Elon Musk od srpnja je usmjerio najmanje 276 milijuna dolara republikanskim političkim skupinama i vlastitom super PAC-u kako bi im pomogao zadržati kontrolu nad američkim Kongresom. U cijelom izbornom ciklusu njegova politička potrošnja već je dosegnula oko 366 milijuna dolara, čime je premašio iznos koji je potrošio tijekom cijelog prethodnog ciklusa.

STAMBENE POTPORE

Država daje novac za kuću na selu: Rok 15. listopada, evo tko može dobiti potporu

Prema podacima o financiranju kampanja koje prenose Reuters i New York Times, Musk je vjerojatno najveći pojedinačni politički donator ovogodišnjeg izbornog ciklusa.

Njegov politički odbor America PAC potvrdio je podatke o izdvajanjima.

Od srpnja čak 276 milijuna dolara

Najveći dio novca Musk je u trećem tromjesečju usmjerio organizacijama koje pokušavaju osigurati republikansku većinu u Senatu i Zastupničkom domu.

Čak 158 milijuna dolara otišlo je Senate Leadership Fundu, super PAC-u koji podupire republikanske kandidate za Senat i povezan je s republikanskim čelnikom Senata Johnom Thuneom.

Dodatnih 20 milijuna dolara dobio je Congressional Leadership Fund, organizacija koja podupire republikanske kandidate za Zastupnički dom i povezana je s predsjednikom Zastupničkog doma Mikeom Johnsonom.

Musk je svom America PAC-u dao 76 milijuna dolara.

Još deset milijuna dolara otišlo je Lone Star Liberty PAC-u, koji podupire republikanskog kandidata Kena Paxtona u utrci za Senat u Teksasu, a deset milijuna Republikanskoj udruzi guvernera.

Dva milijuna dolara dobila je Republican Attorneys General Association.

Ukupno je to 276 milijuna dolara samo od srpnja.

America PAC aktivan u desecima izbornih utrka

America PAC trenutačno podupire republikanske kandidate u sedam saveznih država u kojima se vode posebno neizvjesne utrke te u gotovo 30 izbornih okruga za Zastupnički dom.

Dio novih uplata službeno će postati vidljiv kada politički odbori objave izvještaje o financiranju za treće tromjesečje.

Prema New York Timesu, Musk je dodatna sredstva usmjeravao i preko organizacija koje prema američkim pravilima nisu obvezne javno objaviti identitet svojih donatora.

Glasnogovornik America PAC-a potvrdio je da postoje i takva izdvajanja.

Ukupno 366 milijuna, ali nije sve otišlo na izbore za Kongres

U cijelom izbornom ciklusu, koji je počeo 1. siječnja 2025., Muskova politička potrošnja dosegnula je oko 366 milijuna dolara.

No cijeli taj iznos ne treba poistovjetiti s financiranjem ovogodišnjih izbora za Kongres.

Prema podacima America PAC-a, oko 90 milijuna dolara odnosilo se na aktivnosti povezane s prethodnim izborima ili druge političke projekte.

Među njima su bila sredstva povezana s neuspješnom kandidaturom za Vrhovni sud Wisconsina te kontroverznim programom u kojem se registriranim biračima koji su potpisali peticiju povezanu sa slobodom govora i pravom na oružje nudila mogućnost dobivanja milijun dolara.

Već premašio cijeli prethodni izborni ciklus

Musk je tijekom prethodnog izbornog ciklusa, u kojem je Donald Trump pobijedio Kamalu Harris na predsjedničkim izborima, potrošio oko 290 milijuna dolara.

To znači da je njegova ukupna politička potrošnja u aktualnom ciklusu već za približno 76 milijuna dolara veća nego tada.

Velika većina novih izdvajanja usmjerena je na pokušaj republikanaca da zadrže kontrolu nad Kongresom.

Za Muska važan i odnos budućeg Kongresa prema njegovim kompanijama

Ishod izbora mogao bi biti važan i za Muskove poslovne interese.

Demokratski zastupnici u Zastupničkom domu pozivali su na istrage državnih ugovora koje dobiva SpaceX, kompanija kojoj je Musk na čelu, kao i njegova rada u Odjelu za učinkovitost vlade, DOGE-u, tijekom Trumpove administracije.

Istodobno se vodi niz tijesnih izbornih utrka koje će odlučiti tko će nakon izbora kontrolirati Zastupnički dom i Senat.

Reuters navodi da su se posljednjih mjeseci izgledi demokrata za preuzimanje kontrole nad barem jednim dijelom Kongresa poboljšali, zbog čega republikanske organizacije pojačavaju potrošnju u najneizvjesnijim državama i izbornim okruzima.

Muskova izdvajanja sada su jedan od najvećih pojedinačnih izvora novca u toj završnici kampanje.

Trgovina na malo, a prije svega, veliki trgovački lanci kao njezini najvidljiviji i najjači eksponenti, jedan je od sektora čiji su poslovni modeli svakako natprosječno izloženi pozornosti i sudu javnosti. Sveprisutni su, građani se s njima susreću gotovo svakodnevno, a kao zadnja karika u lancu opskrbe koja isporučuje hranu i osnovne proizvode krajnjim potrošačima najneposrednije ih se veže i uz utjecaj na kućne budžete.

Usto, kroz iskustvo kupovanja – police, cijene, akcije, programi vjernosti – većini je nekako lakše oblikovati stav o tom biznisu i akterima, nego o primjerice poslovanju energetike, logistike ili telekoma. Narativi o njemu izoštrili su se naročito s rastom inflacije, kada su se cijene hrane, pitanja marži i lanca odgovornosti za poskupljenja jače počeli potencirati i u medijskim i političkim raspravama.

U novije vrijeme cijene hrane usporavaju, ali tome je prethodilo nekoliko godina u kojima je ona, uz usluge, imala najveći doprinos inflaciji, a percepcija građana obično je vođena višegodišnjim, kumulativnim poskupljenjima. U dubokoj sjeni javnih narativa i percepcija, a uz sve zahtjevnije poslovno okruženje i usporavanje potrošnje, u maloprodajnom biznisu odvijaju se optimizacije procesa i bitke za kupce i tržišne pozicije u kojima sve važniju ulogu imaju napredni tehnološki alati, uključujući i umjetnu inteligenciju (AI).

Troškovni pritisci

“Tehnologija i podaci sve su važniji za način na koji upravljamo poslovanjem. AI i napredna analitika koriste se u upravljanju zalihama, asortimanom i promocijama, ali i za razvoj našeg programa vjernosti i personaliziranih ponuda kako bi kupci dobili relevantniju ponudu, a poslovanje bilo učinkovitije”, ističe Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma, u čijoj prodajnoj mreži svaki dan kupuje oko pola milijuna ljudi.

Istodobno, istraživanja o tržištu maloprodaje upućuju, uz ostalo, na to da potrošači postaju sve informiraniji, zahtjevniji i – manje lojalni. Prema posljednjem takvom istraživanju Hrvatske gospodarske komore, hrvatski građani u 2025. godini u prosjeku su kupovali robu široke potrošnje na 4,58 različitih prodajnih mjesta. Kao vodeće razloge najčešćeg odabira trgovine ističu blizinu (58 posto), povoljne cijene (50 posto) te posebne promocije i akcije (45 posto). I pored toga, okruženje postaje zahtjevnije, otprije ističu poznavatelji tog biznisa. Tome, kažu, pridonose inflacijom potaknuti troškovni pritisci u sferi plaća, operativnih troškova logistike i energenata, kao i troška četvornoga metra.

Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca, ističe da hrvatska maloprodaja i dalje bilježi rast, ali da usporavanje potrošnje pokazuje da tržište ulazi u novu fazu razvoja. “U takvom okruženju pobjednike će više nego ikad određivati kvaliteta i učinkovitost poslovnog modela te sposobnost prilagodbe okruženju koje se neprestano mijenja”, kaže.