Uspješna hrvatska tvrtka Webpower Adria prodana je nizozemskoj grupaciji Spotler Group, lideru u e-mail marketingu i marketing automatizaciji. Tvrtka je osnovana 2016. kao lokalni partner nizozemskog Webpowera, kad na našem tržištu nije bilo prave alternative Mailchimpu, a danas s njima surađuje više od 250 kompanija iz regije.   

Poznati su po inovativnoj kulturi. Među prvima su u Hrvatskoj uveli četverodnevni radni tjedan i remote rad, a kampanjom “Kupujmo Hrvatsko” obvezali se zaposliti novu osobu za svakih 25 klijenata koji s Mailchimpa prijeđu na Webpower. Riječ je i o rijetkom primjeru izravne inozemne investicije u hrvatski IT sektor, koja donosi nova SaaS rješenja i dodatno jača domaću tehnološku scenu. 

OPOZIV U NJEMAČKOJ

Mnogima omiljena čokolada hitno se povlači s tržišta

Razgovarali smo s Janom de Jongom, suosnivačem Webpower Adrije. Dotaknuli smo se izazova i potencijala hrvatskog IT sektora, budućnosti SaaS industrije, važnosti lokalnog zapošljavanja, digitalne transformacije i inovativnih modela rada koji su postali dio DNK-a uspješnog tehnološkog poslovanja. 

Kako iz Vaše perspektive izgleda put Webpower Adrije od lokalnog partnera nizozemskog Webpowera do toga da postane akvizicija koju preuzima velika europska grupacija poput Spotlera? Što je presudilo u toj valorizaciji? 

Još 2016. primijetio sam da sve više tvrtki u Hrvatskoj koristi e‑mail marketing za komunikaciju s kupcima i pretplatnicima. Većina se oslanjala na inozemne platforme poput Mailchimpa, pri čemu su korisnici potpuno samostalno morali savladati korištenje platforme bez ikakve lokalne korisničke podrške. U to vrijeme nije bilo snažne lokalne alternative pa smo odlučili popuniti tu prazninu. 

Udružili smo se s onim što je danas Spotler Group, postajući njihov lokalni predstavnik za Adriatic regiju i nudeći njihovu vodeću nizozemsku platformu za e‑mail marketing. Spotler je osigurao vrhunsku tehnologiju, dok smo se mi u Webpower Adria fokusirali na razvoj poslovanja i pružanje iznimne korisničke podrške i usluga klijentima na našem tržištu. 

Tijekom godina Webpower Adria brzo je rasla dostignuvši 250 ugovorenih klijenata u regiji i etablirala se kao lokalni lider u e‑mail marketingu i marketing automatizaciji. Nakon gotovo desetljeća partnerstva, s time da je Spotler Group već vodeći na tržištu Nizozemske, došlo je vrijeme da Spotler Group preuzme Webpower Adria. 

Koji dio poslovnog modela Webpower Adrije smatrate ključnim razlogom zbog kojeg ste postali atraktivni Spotleru da se odluči na ovu akviziciju? 

Webpower Adria i Spotler imaju mnogo zajedničkog. Nudimo istu platformu za e‑mail marketing i marketing automatizaciju te surađujemo već gotovo cijelo desetljeće. Ali razlozi zbog kojih je Webpower Adria postala atraktivna akvizicijska meta za Spotler Group idu dalje od zajedničkog proizvoda: uključuju naš brzi rast, zdrave operativne marže, vrlo visoko zadovoljstvo klijenata i zaposlenika te dosljedno nisku stopu gubitka korisnika. 

Osim toga, Adriatic regija izuzetno je privlačna mnogim ulagačima jer u njoj još uvijek postoji ogroman potencijal za daljnji rast. A s već etabliranim i dobro poznatim lokalnim timom, ova akvizicija bila je za Spotler Group logičan i jednostavan korak. 

Spotler Group ulazi na hrvatsko tržište kroz kupnju Webpower Adrije. Što to znači za domaći IT ekosustav? Mogućnost rasta, nova SaaS rješenja, transfer znanja, kapital? Gdje vidite najveće potencijale? 

Vjerujem da je Spotler Group napravio sjajan strateški potez. Preuzimanjem Webpower Adrije  čvrsto se pozicioniraju kao vodeći pružatelj e‑mail marketinga u našoj regiji, što otvara vrata mnogim novim prilikama, osobito uvođenju drugih SaaS rješenja koja su već dio Spotler portfelja. Recimo CRM sustavi, Customer Data Platforme, messaging rješenja i slično. 

Do sada se Webpower Adria primarno fokusirao na e‑mail marketing, ali u budućnosti očekujem da će mnoga od izvanrednih Spotlerovih rješenja biti predstavljena našim postojećim klijentima, kao i novim klijentima diljem regije. 

Uveli ste četverodnevni radni tjedan i remote-first kulturu prije nego što je takav model rada postao globalni trend. Kako je ta odluka utjecala na produktivnost i poslovne rezultate. Hoće li Spotler nastaviti s tim modelom? 

Vjerujemo da je to bila jedna od najboljih odluka koje smo mogli donijeti. Rad u potpunosti na daljinu četiri dana u tjednu nije imao negativan utjecaj na našu produktivnost. Naprotiv, donio je mnoge pozitivne učinke: zadovoljstvo zaposlenika značajno je poraslo, a sretni zaposlenici naravno čine i naše klijente zadovoljnijima. 

Bolovanja u Webpower Adriji gotovo da nema, a fluktuacija kadrova je smanjena, rezultirajući vrlo iskusnim i stabilnim timom. I možda najimpresivnije, regrutacija je postala iznimno jednostavna, samo prošli tjedan zaprimili smo gotovo 300 prijava za otvorenu poziciju u roku od 48 sati. Webpower Adria zaista može birati najbolje talente. 

Kažu da nikada ne smijete mijenjati pobjednički tim. Spotler će zasigurno nastaviti suradnju sa svim aktualnim članovima tima i vjerujemo da neće činiti velike promjene u DNK tvrtke u budućnosti jer taj DNK bio je jedan od ključnih pokretača našeg uspjeha. 

U isto vrijeme, Spotler pruža značajnu vrijednost svojim zaposlenicima. Osim kontinuiranog profesionalnog rasta i novih karijernih putova, zaposlenici dobivaju pristup najmodernijoj tehnologiji koja pojednostavljuje svakodnevne zadatke, kao i mogućnosti sudjelovanja u projektima na razini Europe. 

Koprivnica

Dobra vijest za dio građana: Povećavaju se cenzusi, više ljudi imat će pravo na subvencije i olakšice

Pozornost je privukla i kampanja “Kupujmo Hrvatsko”, gdje se za svakih 25 klijenata koji napuste Mailchimp obećalo zaposliti novu osobu. Koliko su takve poslovne inicijative dugoročno održive i koliko doprinose jačanju domaće IT industrije? 

Oduvijek smo vjerovali u važnost podrške lokalnim dobavljačima, ne samo u IT‑ju, nego u svim sektorima. I da, naša kampanja ‘Kupujmo Hrvatsko’ bila je veliki uspjeh. Posebno tijekom Covid lockdowna, mnoge hrvatske tvrtke prešle su s Mailchimpa na Webpower, što nam je pomoglo stvoriti nova radna mjesta u razdoblju velike neizvjesnosti. 

Danas nastavljamo zapošljavati nove ljude kako rastemo brojem klijenata, jer realnost ostaje ista: što više tvrtki prijeđe s globalnih rješenja na lokalnog pružatelja poput Webpowera, to se više lokalnih radnih mjesta stvara i to više koristi domaćoj ekonomiji. 

U regiji s više od 250 klijenata, od velikih korporacija do startupa, kako vidite evoluciju potreba korisnika u segmentu email marketinga i marketing automatizacije? Što danas razlikuje najuspješnije regionalne brendove od onih koji zaostaju? 

E‑mail marketing je danas jedan od najprofitabilnijih kanala digitalne komunikacije. Malo koji kanal može parirati njegovom ROI‑u. Tvrtke koje postižu najveći uspjeh su one koje strateški integriraju e‑mail marketing u svoj komunikacijski miks i izdvajaju dovoljna sredstva i resurse. I naravno, trebaju prave alate – prava rješenja, jer čak i Max Verstappen treba izvrstan bolid da postane svjetski prvak Formule 1. 

Hrvatska često bilježi nedostatak izravnih inozemnih investicija u tehnologiju. Kako biste ocijenili institucionalno i regulatorno okruženje za ulazak stranog kapitala? Vidite li ovakve akvizicije kao mogući okidač za snažniji investicijski ciklus? 

Tijekom godina, Hrvatska je poduzela velike korake da postane atraktivnija za izravna strana ulaganja. Članstvo u Europskoj uniji, prijelaz s kune na euro i globalne tvrtke poput Googlea koje su kupile lokalne inovatore poput Photomatha. Sve to pomaže u pozicioniranju Hrvatske kao zemlje koju ne treba previdjeti. 

Ali na kraju, investicijske prilike stvaraju lokalni poduzetnici i domaće tvrtke. Sve dok nastavimo stvarati inovacije, graditi i razvijati iznimne kompanije u Hrvatskoj, možemo očekivati sve veće razine stranih ulaganja. 

Što se dugoročno mijenja za vas osobno nakon akvizicije? Ulazite li u novu razvojnu fazu, preusmjeravate li se na druge projekte ili ostajete graditi Spotlerov položaj u regiji? 

Moja poslovna partnerica, Martina Šepić i ja prodali smo 100 % tvrtke Spotler Grupi, ali planiramo ostati uključeni, primarno u razvoju poslovanja. To je dio u kojemu smo najbolji i koji najviše volimo. Istodobno, Martina i ja pokrenuli smo novu tvrtku naziva Team Adria. Naša misija je jednostavna: zaustaviti odljev hrvatskih talenata iz zemlje dovodeći odlične remote‑poslove u Hrvatsku. Spotler Group je naš prvi klijent i već im pružamo izvanredne developere i dizajnere. 

Neizmjerno smo ponosni što smo bili dio puta Webpower Adrije i potpuno smo uvjereni da sadašnje vodstvo, predvođeno izvršnim direktorom Alenom Ćorkovićem, koji je u Webpower Adriji gotovo od samih početaka (više od 6 godina) s dubokim razumijevanjem Spotlerovih proizvoda, našeg tima i tržišta, nastavit će našu misiju tvrtke – biti broj 1 adresa za svakoga tko traži stručnost u e‑mail marketingu i marketing automatizaciji. 

Gledajući širu sliku, koje su najveće strateške prepreke, a koje najveće prilike za hrvatske SaaS tvrtke koje žele igrati u višoj europskoj ligi? 

Bilo koja SaaS tvrtka koja želi konkurirati na najvišoj razini u Europi mora napraviti značajna ulaganja u integraciju umjetne inteligencije u svoja rješenja. Da biste vodili u ovom poslu, morate ostati inovativni. 

To je još jedan razlog zašto vjerujemo da budućnost Webpower Adrije izgleda vrlo obećavajuće sada kada je dio Spotler Groupe. Spotler Group ima tim od 100 developera koji neumorno rade na novim značajkama, donoseći najinovativnija rješenja tisućama klijenata diljem Europe. Webpower Adria će svakako imati koristi od toga što je dio ove dinamične i vizionarske grupe. 

Razlozi za ostanak u Hrvatskoj

Kada ste 2006. prvi put došli u Hrvatsku, kakvi su bili vaši dojmovi o poslovnom okruženju? Kakvo je poslovanje u usporedbi s onim u Nizozemskoj i što vas je najviše iznenadilo? Također, koje ste promjene primijetili u hrvatskom poslovnom ekosustavu od tada do danas?

Kad sam se 2006. preselio u Hrvatsku, gotovo da nisam napravio nikakvo istraživanje unaprijed. Odlučio sam živjeti u Splitu, misleći da će drugi najveći grad u zemlji imati dobre prilike za pokretanje mog prvog biznisa. Vrlo brzo sam shvatio koliko je Hrvatska centralizirana i da se većina mojih potencijalnih klijenata nalazi u Zagrebu. Zbog toga sam godišnje prelazio 50.000 kilometara. Jednom tjedno vozio sam se iz Splita u Zagreb na sastanke s postojećim i budućim klijentima.

Većina Nizozemaca vrlo je izravna. Ne volimo gubiti vrijeme – ni tuđe ni svoje. Ako želimo razgovarati o poslu, nalazimo se u uredu, dolazimo točno na minutu, vrlo malo razgovaramo o trivijalnostima te odmah prelazimo na posao. U Hrvatskoj je suprotno. Najveće poslove ovdje zaključio sam u kafićima, nakon što bismo proveli mnogo vremena upoznajući se, gradeći povjerenje i odnose, uz više od jedne kave.

Još jedna zanimljivost: u Nizozemskoj je sasvim uobičajeno da svatko plati svoj dio računa. U Hrvatskoj se ljudi natječu tko će platiti svima. U ranim godinama često bih izgubio te ‘bitke’, ali danas mogu ponosno reći da sam postao manje Nizozemac, a više Hrvat.

Tijekom gotovo dva desetljeća provedenih u Hrvatskoj, što biste izdvojili kao ključne prednosti zemlje za razvoj tehnološkog biznisa? Što se, iz vašeg iskustva, pokazalo kao najveći izazov ili ograničenje na koje poduzetnici ovdje nailaze?

Općenito govoreći, ne samo za tehnološke tvrtke, vjerujem da Hrvatska nudi brojne mogućnosti za pokretanje biznisa. U zemlji s mnogo problema i izazova uvijek ima i mnogo (poslovnih) prilika.

Primjerice, loša i nedostatna skrb za starije nečija je prilika da otvori dom za umirovljenike. To što puno hrane uvozimo iz inozemstva nekome je prilika za pokretanje lokalne proizvodnje. Manjak domaće radne snage u turizmu i trgovini prilika je za uvoz radnika. Kao što vidite, svaki problem je za nekoga – prilika.

A onaj tko donese nešto novo i inovativno ima priliku biti prvi na tržištu i postati snažan tržišni lider. Meni je to uspjelo dvaput. Prvo kad sam postao suosnivač M+ Grupe, a drugi put kada sam postao suosnivač Webpower Adrije. Obe su danas vodeće kompanije u svojim sektorima, u industriji kontaktnih centara te u području e-mail marketinga i marketing automatizacije.

Najveća slabost je vjerojatno to što je Hrvatska mala zemlja, s malim tržištem i relativno malom ekonomijom. Svaka tvrtka s velikim ambicijama ubrzo preraste Hrvatsku i mora se širiti izvan njezinih granica.

Odljev mozgova dugotrajan je problem. Što bi se, iz perspektive vlasnika biznisa, trebalo promijeniti u politici, kulturi ili infrastrukturi kako bi Hrvatska postala magnet za tehnološke talente umjesto njihovog izvoznika?

Imam četvero djece, svi su rođeni u Splitu. I osobno sam dao doprinos boljoj ‘naseljenosti’ Hrvatske, ali ne mogu sve sam. Hrvatska se suočava s velikim demografskim izazovima koji se ne mogu riješiti preko noći. No, zahtijevaju hitno djelovanje. I ne bismo se trebali fokusirati samo na tehnološke talente. Očajnički nam treba radna snaga u svim sektorima.

Tijekom posljednja dva desetljeća Hrvatska je pala s 4,5 milijuna stanovnika na 3,8 milijuna. Mislim da bi Hrvatska trebala težiti brzom rastu stanovništva i samim time većem broju radne snage. Ne samo uvozom jeftine radne snage iz Azije, nego poticanjem svojih građana na osnivanje većih obitelji i stvaranjem uvjeta zbog kojih bi se obitelji iz EU-a poželjele preseliti u Hrvatsku; uključujući i hrvatsku dijasporu.

Život u zapadnoj Europi postao je nevjerojatno skup. Ljudi se osjećaju nesigurno i nezadovoljno. Da sam hrvatski premijer i da mogu uvoditi promjene, učinio bih sljedeće:

• Oslobodio bih sve hrvatske majke s dvoje ili više djece plaćanja poreza na dohodak do mirovine, tako da im bruto plaća postane neto. Biti majka najvažniji je posao ako želimo riješiti demografske probleme i zato bi majke trebale biti daleko više cijenjene kroz porezna rasterećenja.

• Obiteljima s dvoje ili više djece, koje imaju državljanstvo neke EU zemlje, odobrili bismo desetogodišnje oslobođenje od poreza na dohodak ako se presele u Hrvatsku.

• Pripadnicima hrvatske dijaspore dao bih pravo na oslobođenje od poreza na dohodak za svaku godinu života u inozemstvu, do najviše deset godina, ako se trajno vrate u Hrvatsku. Tako bismo motivirali ljude koji su stekli znanja i iskustvo u inozemstvu da se vrate.

Možda se pitate: odakle onda sredstva u proračunu ako mnogi ne plaćaju porez na dohodak? Hrvatska najveći dio poreza ionako prikuplja kroz PDV, koji je jedan od najviših u Europi. Dakle, oslobodimo od poreza one koji mogu pomoći demografiji, a povećajmo potrošnju i prikupimo novac kroz PDV.

Mnogi strani i domaći poduzetnici žale se na birokraciju i administrativne prepreke. Je li to i vaše iskustvo i jeste li kroz godine razvili načine kako se učinkovito nositi s tim izazovima?

Pokretanje posla nigdje nije lako, ni u Hrvatskoj ni drugdje. Teško je iz različitih razloga, ovisno o zemlji. Da, hrvatska birokracija može zakomplicirati stvari. U Nizozemskoj također postoje pretjerane regulacije, a uz to je konkurencija vrlo oštra. Ali ako vam je najveći problem to što morate otići kod javnog bilježnika kad mijenjate adresu tvrtke, onda se smatrajte sretnima. Najteži dio poslovanja u Hrvatskoj nije birokracija. Najteže je razviti dobar proizvod ili uslugu, pronaći dovoljno kupaca i privući kvalitetne zaposlenike.

Svima koji planiraju pokrenuti posao u Hrvatskoj savjetujem: angažirajte kvalitetan računovodstveni ured i odvjetnika. Oni neka brinu o papirologiji, a vi se bavite najtežim dijelom poduzetništva.

Nakon gotovo dvadeset godina života i rada u Hrvatskoj, koji su još razlozi, osim poslovnih, bili presudni da ostanete ovdje i gradite budućnost, umjesto da se vratite u Nizozemsku? Što vam Hrvatska nudi u pogledu kvalitete života, a ne biste pronašli kod kuće?

Popis prednosti života u Hrvatskoj je dug. Mislim da se sve to najbolje razumije kad čovjek vidi kako izgleda život drugdje. Ono što u Hrvatskoj najviše cijenim prije svega je sigurnost. Kao roditelju, ništa mi nije važnije od sigurnosti obitelji. Ne vjerujem da ijedna europska zemlja može parirati Hrvatskoj po tom pitanju.

Uz to, obožavam hrvatsku hranu, vino i mediteranski način života. Iako je Hrvatska mala, nudi nevjerojatnu raznolikost. Od mora i otoka do planina Gorskog kotara. Od istarskih brežuljaka do slavonskih ravnica. Od vrućih ljeta do snježnih zima. Malo je zemalja koje su tako malene, a tako bogate različitim krajolicima.

I na kraju, ljudi u Hrvatskoj su topli, dobri i gostoljubivi. Iz nečije kuće ne možete otići gladni. Čak i ako dođete nenajavljeno, sve iz hladnjaka se dijeli s gostima. Domaće kobasice, rakija u bočici, krumpir i povrće iz vrta. Uvijek ono najbolje – jer je od bake i djeda. Kako se ne zaljubiti u Hrvatsku i njezine ljude?

Portal Poslovni.hr, pokrenut krajem 2005. godine kao ‘digitalni nastavak’ Poslovnog dnevnika, prošao je više faza redizajna kako bi se prilagodio tehnološkim trendovima i korisničkim navikama. Početni izgled iz 2005. bio je jednostavan i funkcionalan, s naglaskom na tekstualni sadržaj i osnovnu navigaciju, karakterističan za ranu eru web portala u Hrvatskoj.

Ključna promjena dogodila se 2012., kada je predstavljen novi redizajn koji je unio moderniji, estetski privlačniji izgled: suptilne sjene, bolju organizaciju slika i manje monotoni raspored, što je bilo potrebno jer je prethodni dizajn izgledao zastarjelo u usporedbi s konkurentima poput Večernjeg lista. Ova promjena, najavljena ekskluzivno na Netokraciji, poboljšala je preglednost i korisničko iskustvo.

Godine 2015. uslijedio je još jedan osvježavajući redizajn, fokusiran na responzivnost za mobilne uređaje, što je učinilo portal pristupačnijim na putu prema Web 2.0 standardima.

Najnoviji veliki pomak bio je 2020., kada je portal dobio “rafinirani” dizajn – čist, jednostavan i usklađen s novim vizualnim identitetom tiskanog izdanja, s naglaskom na minimalizam i brzu navigaciju. Do 2025., slavljajući 20 godina, Poslovni.hr je još jednom promijenio izgled, pa se portal danas ističe se plavim tonovima, intuitivnim izbornicima i integracijom multimedije, održavajući ravnotežu između tradicije i suvremenosti.

Dragi čitatelji, u vremenu kada je informacijska buka glasnija no ikad, a povjerenje u medije krhko, naši rezultati nisu samo statistika, već čvrst dokaz da smo u posljednjih 20 godina uspjeli izgraditi zajednicu utemeljenu na vjerodostojnosti i relevantnosti. Brojke koje stoje iza nas – prosjek od 600.000 jedinstvenih posjetitelja svakog mjeseca i više od 8 milijuna pregleda stranica, uz kontinuirani mjesečni rast ove godine, govore same za sebe. One nas ne čine samo najčitanijim poslovnim portalom u Hrvatskoj, već pozicioniraju Poslovni.hr kao istinski epicentar poslovne zajednice, mjesto gdje se informacije ne konzumiraju, već se o njima raspravlja, gdje se stvaraju poslovne veze i donose ključne odluke. Ova postignuća odraz su povjerenja koje nam ukazujete iz dana u dan i potvrda da naša vizija ima dubok smisao.

Važno je naglasiti da svi ovi impresivni rezultati nisu cilj sami po sebi. Oni su odraz povjerenja koje ste nam vi, naši čitatelji i partneri, ukazali. Iza ovih brojki i digitalnih uspjeha stoji ‘srce’ Poslovnog.hr – naša vrijedna web ekipa koja je zaslužna za ovaj veliki uspjeh: Zvonimir Varga (urednik portala), Vjeko Čulo, Katarina Kušec, Sara Kekuš, Domagoj Puljizović i Bruno Lipej. Njihova strast i svakodnevni trud pretvaraju informacije u relevantan i privlačan sadržaj koji dopire do stotina tisuća vas. Bez njihovog iznimnog doprinosa, ali i doprinosa čitave redakcije tiskanog izdanja i vanjskih suradnika, Poslovni.hr ne bi bio ono što danas jest. Tu svakako treba istaknuti glavnog urednika Poslovnog dnevnika Mladena Miletića, izvršnu urednicu Anu Blašković Meić, urednicu Zrinku Gabelicu Toplek, novinarke Mariju Brnić, Anu Roksandić i Jadranku Dozan, novinara Sinišu Malusa, grafičare Milana Ilića i Tomicu Levaka, te neumoran tim iz prodaje: Marko Šorša, Fani Martinović, Ivana Selanec i Nikolina Đenadija. Svatko od ovih ljudi neizostavan je kotačić uspjeha Poslovnog dnevnika, bilo da se radi o portalu ili tiskanom izdanju.

Posebno smo ponosni i na jednu činjenicu koja nas izdvaja na cjelokupnoj hrvatskoj medijskoj sceni. U izrazito konkurentnom okruženju, gdje dominiraju portali s općim vijestima, Poslovni dnevnik jedini je poslovni medij koji se uspio probiti u prestižni klub TOP 15 najčitanijih news portala u zemlji. To je postignuće koje nadilazi granice naše niše i šalje snažnu poruku: kvalitetan ali zanimljiv, analitičan i dubinski poslovni sadržaj ima svoju vjernu i široku publiku. Dokazali smo da teme poput makroekonomije, poduzetništva, tehnoloških inovacija i kretanja na tržištu kapitala nisu rezervirane samo za uski krug stručnjaka, već su od vitalnog interesa za svakog informiranog građanina. Naš uspjeh u privlačenju tako velikog broja čitatelja svjedoči o tome da smo pronašli pravi način da kompleksne ekonomske teme približimo svima, čineći ih razumljivima i relevantnima za svakodnevni život i poslovanje.

Naša snaga ne leži samo u broju klikova, već u dubini angažmana i kvaliteti interakcije s našom publikom. U digitalnom dobu, prisutnost na društvenim mrežama nije opcija, već nužnost za izgradnju odnosa i širenje utjecaja. S više od 260.000 pratitelja na ključnim platformama kao što su Facebook, Instagram, X i LinkedIn, Poslovni dnevnik je i najpraćeniji poslovni portal na društvenim mrežama u Hrvatskoj. Svaka od ovih platformi ima svoju svrhu i svoju publiku, a mi smo uspjeli prilagoditi našu komunikacijsku strategiju kako bismo na svakoj od njih pružili vrijednost. Od brzih vijesti i interaktivnih objava na Facebooku do vizualno privlačnih priča na Instagramu, gradimo mostove prema različitim segmentima naše čitateljske publike, osiguravajući da relevantne poslovne informacije dopru do što većeg broja ljudi u formatu koji im najviše odgovara.

Ipak, postoji jedna platforma na kojoj naš uspjeh posebno odjekuje i na koju smo iznimno ponosni. Riječ je o LinkedInu, globalnoj mreži profesionalaca, gdje je kvaliteta sadržaja i relevantnost informacija od presudne važnosti. S 52.000 pratitelja i gotovo 20.000 pretplatnika newslettera ‘PD magazin’, Poslovni dnevnik nosi titulu najpraćenijeg hrvatskog portala na LinkedInu. Ova brojka nije samo metrika popularnosti; ona je potvrda našeg autoriteta u profesionalnim krugovima. To znači da su nas kao ključni izvor informacija prepoznali menadžeri, direktori, poduzetnici i donositelji odluka – upravo oni koji oblikuju hrvatsko gospodarstvo. Biti lider na LinkedInu znači imati izravan utjecaj na poslovnu zajednicu i biti prepoznat kao pouzdan partner u njihovom profesionalnom razvoju, što smatramo jednim od naših najvažnijih postignuća.

Svijet se mijenja, a s njim i načini na koje konzumiramo sadržaj. Svjesni smo da u današnjem vizualnom dobu statični tekst više nije dovoljan. Zato smo značajne resurse uložili u razvoj video produkcije, prepoznajući je kao ključan alat za angažman publike i prenošenje složenih priča na dinamičan i privlačan način. S više od milijun video pregleda u godini dana i našim podcastom ‘Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem’ dokazali smo da smo uspješni u prilagodbi novim medijskim formatima. Naši video i audio sadržaji, od kratkih analiza i intervjua s vodećim gospodarstvenicima do prijenosa ključnih konferencija, nude našim gledateljima dodatnu vrijednost i dublji uvid u teme koje ih zanimaju. Ovaj uspjeh potvrđuje našu agilnost i spremnost da kontinuirano inoviramo, osiguravajući da Poslovni dnevnik ostane moderan i relevantan medij koji ide u korak s vremenom i potrebama svoje publike.

BUSINESS KLASA

Poslovni dnevnik najpraćeniji je hrvatski medij na Linkedinu: Prati ga 52.000 ljudi i ima golem utjecaj na poslovnu zajednicu

Poslovni dnevnik i njegov portal Poslovni.hr koji 5. prosinca slavi 20. rođendan sinonim su za pouzdane poslovne informacije u Hrvatskoj: prvi po dosegu u poslovnoj niši, među 10-15 najčitanijih portala u zemlji, s više od 650.000 jedinstvenih korisnika i preko osam milijuna pregleda stranica mjesečno. Iza tih brojki stoji jasna filozofija kojoj je portal ostao vjeran od prosinca 2005. godine – prvo poslovne vijesti, a onda sve ostalo.

Povodom jubileja razgovarali smo sa Zvonimirom Vargom, urednikom portala Poslovni.hr koji je u redakciji već 11 godina, o tome kako izgleda voditi poslovni medij u eri fake newsa, algoritama i sve kraćeg pažnje čitatelja – a da pri tom ne izgubiš ni identitet ni publiku.

Što biste rekli, koji su najveći izazovi u današnjem novinarstvu?
Novinarstvo kakvog smo nekad poznavali prvi puta se promijenilo dolaskom interneta, a drugi puta dolaskom pametnih mobitela. Nakon ovih digitalnih revolucija stvari su se u novinarstvu poprilično otele kontroli, pa je tako filter koji bi trebao odvajati istinske novinarske članke praktički nestao. To u prijevodu znači da danas vijest može biti bilo što, a što je još gore, informacija može biti netočna, pa čak i izmišljena. Upravo u tom smjeru je i najveći izazov novinarstva – imati relevantne i točne informacije. No, isto kao što je slučaj s glazbom, nešto se pita i publiku. Široke mase danas su okrenute brzim i viralnim vijestima čiji su segmenti vrlo često izvučeni iz konteksta, pa tako imamo pravu eksploziju komentara na društvenim mrežama kojima se jača kvantiteta, a ne kvaliteta sadržaja. Takve stvari odvajam od novinarstva i svega ono što ono predstavlja.

Kako se identitet Poslovnog.hr razlikuje od onoga prije deset ili dvadeset godina?
Drago mi je što Poslovni.hr nije podlegnuo ‘trendovima širokih masa’, te je svih 20 godina unatoč brojnim izazovima ostao prvenstveno poslovni news portal. Radim u Poslovnom 11 godina, i uvijek su nam poslovne vijesti bile na prvom mjestu, a onda sve ostalo. Trenutačno smo između 10. i 15. mjesta najčitanijih portala u Hrvatskoj s više od 650.000 jedinstvenih korisnika i više od osam milijuna pregleda stranica. To potvrđuje da smo uspjeli pronaći put poslovnim vijestima i do šire publike, i u tome smo ako gledamo naš ranking, prvi u Hrvatskoj.

20 godina business klase

Kako je narasla naša zajednica: Poslovni mora ostati sidro relevantnosti i ozbiljnosti

Što smatrate najvažnijom vrijednošću koju je Poslovni.hr uspio izgraditi u odnosu prema čitateljima?
Najvažnije je povjerenje čitatelja i zajedništvo kolega u redakciji. Poslovni.hr ne bi opstao 20 godina da nema bazu čitatelja koja stalno raste i uspješan novinarski tim koji radi na sadržaju. U dva desetljeća stvorili smo poslovnu zajednicu koja nas prati na svim platformama, bilo da se radi o tiskanom izdanju, posebnim prilozima, portalu, društvenim mrežama ili konferencijama. Poslovni dnevnik povezao je mnoge entuzijaste, i uvijek je bio podrška ljudima koji žele pokrenuti nešto svoje. Možda je najbolji dokaz tome naš doseg na LinkedInu gdje smo stvorili poslovnu zajednicu više od 52.000 pratitelja koji aktivno sudjeluju u našim objavama, poslovnim pričama, iskustvima…

Koliko se promijenila publika u 20 godina i kako ste se prilagođavali njezinim potrebama?
Smatram da Poslovni.hr nikad nije bio portal koji se u potpunosti prilagođavao potrebama publike, jer bi taj smjer za poslovni portal bio pogrešan. Naravno, pod time ne mislim da ne osluškujemo i ne gledamo što se događa, nego jednostavno ne želimo podilaziti na jeftin način, što sam već ranije spomenuo. Poslovni.hr zajedno sa tiskanim izdanjem okuplja poslovnu zajednicu, to je jedan od naših glavnih ciljeva, i već se 20 godina pokazalo da ima ljudi koje zanimaju poslovne priče, ekonomske analize, tržišna predviđanja, i sve ostalo što kao specijalizirani portal možemo ponuditi. Svojim pričama nastojimo i educirati širu publiku o nekim važnim poslovnim temama kako bi zainteresirali i one koji možda nisu u poslovnom svijetu, a željeli bi biti. Nastojimo pratiti trendove i pokušavamo da bitne financijske teme dopru i do onih mlađih, neiskusnijih, znatiželjnih…

Kada biste morali definirati ‘DNK Poslovnog.hr’, što bi bile njegove ključne sastavnice?
Na prvom mjestu je sadržaj koji treba biti aktualan, provjeren i pravovremeno objavljen na svim našim platformama. Nakon sadržaja tu je kreativnost portala koja uključuje čitav niz radnji kako bi se portal održao ‘živim’ cijeli dan. Internet je dinamičan, pa tako i rad na portalu zahtjeva cjelodnevnu aktivnost kako bi pravi sadržaj bio na pravom mjestu, a čitanost portala zadovoljavajuća. Društvene mreže i video kanali svakako su nezaobilazan dio naše priče, i posebno mi je drago da i u tom segmentu napredujemo jako brzo.

20 GODINA BUSINESS KLASE

Poslovni.hr ovaj tjedan slavi 20. rođendan: Sve je počelo na 10. katu Industrogradnjina nebodera…

Kako se Poslovni nosi s fenomenima koji nisu u ovolikoj mjeri postojali 2005. – fake news, dezinformacije, algoritamske manipulacije?
Ekipa u Poslovnom u konstantnoj je komunikaciji, a kroz godine razvila je i poseban ‘njuh’ za vijesti koje su neistinite, nepotpune ili naprosto lažne. Tijekom dugog rada na webu, a ja svoje iskustvo vučem iz 1999. godine kada sam radio na lansiranju weba Večernjeg lista, stekne se određen osjećaj za vijesti, a naročito za one lažne. No da se sve ne svede samo na na ‘feeling’, dodano provjeravamo vijesti koje nam se čine sumnjive.

A kad već spominjem ekipu na portalu, svakako bih istaknuo da su to moji dragi kolege i kolegice Katarina Kušec, Sara Kekuš, Vjeko Čulo, Domagoj Puljizović i Bruno Lipej. Tu su i kolege iz tiskanog izdanja – glavni urednik Mladen Miletić, izvršna urednica Ana Blašković Meić, urednica Zrinka Gabelica Toplek, novinarke Marija Brnić, Ana Roksandić i Jadranka Dozan, novinar Siniša Malus, grafičari Milan Ilića i Tomica Levak, te neumoran tim iz prodaje: Marko Šorša, Fani Martinović, Ivana Selanec i Nikolina Đenadija. Veliku ulogu u uspjehu Poslovnog odigrali su i ljudi koji su prije radili u PD-u, poput bivše urednice weba Tine Lakić i bivšeg glavnog urednika Vlade Niševića.

Koje se teme najviše čitaju, a koju je najteže približiti publici, unatoč velikoj važnosti?
To je najjednostavnije ovako objasniti – ljude uvijek najviše zanima za što misle da ih se osobno tiče. Npr., ako je netko uložio u kripto, pročitat će najnoviju analizu Marija Gatare o razlozima velikog pada bitcoina. Ako nekoga zanima kakvu mirovinu odabrati, pročitat će tekst Jadranke Dozan o usklađivanju i drugom stupu. Ako pak nekoga zanima problemi u fiskalizaciji 2.0, pogledat će najnoviji podcast Ilije Jandrića u kojem gostuje Marko Rakar. Da se ne lažemo, Poslovni.hr prenosi i druge portale, pa se tako jako dobro čitaju i vijesti o novčanim dodatcima, novim cestama, povlačenjima proizvoda… Ali tu bih svakako napomenuo jednu važnu stvar. Ne treba mjeriti jačinu vijesti isključivo prema broju klikova i pogleda. Nedavno smo imali veliki intervju s ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom koji nije bio među najčitanijima, ali je imao jako visok ‘CPI’. To je algoritam koji pokazuje koliko dobro sadržaj performira u usporedbi s drugim objavljenim člancima na portalu. Taj veliki intervju pročitalo je nešto više od 1.000 ljudi, ali je vrijeme čitanja tog članka bilo 3-4 puta veće nego na drugima.

Što vam najviše smeta u percepciji poslovnog novinarstva u Hrvatskoj i što biste željeli ispraviti kroz Poslovni.hr?
Volio bih da ljudi izađu iz vlastitih okvira i odvoje više vremena za čitanje sadržaja koji im Poslovni.hr može ponuditi. Većina ljudi jako je brza na ‘scrollu’ i kliku, dok se u sjeni kriju pravi skriveni dragulji. Tiskano izdanje Poslovnog dnevnika, a naročito Poslovni vikend petkom nudi niz inspirativnih, zanimljivih i velikih priča hrabrih ljudi koji su odlučili nešto pokrenuti, promijeniti, potaknuti druge… Imamo velike intervjue, lifestyle koji prati putovanja, posjet vinarijama, poglede lidera i liderica, tržišne analize, sportske i glazbene priče… Kako bi se reklo, ima za svakoga ponešto, ali za čitanje treba odvojiti više vremena.

Portal Poslovni.hr u prostorijama redakcije proslavio je veliki jubilej – punih 20 godina od pokretanja.

Proslavi su se uz prigodne torte pridružili članovi redakcije Poslovnog dnevnika i kolege iz Večernjeg lista. U ugodnoj atmosferi nazdravilo se šampanjcem, a prisutnima se obratio glavni urednik tiskanog izdanja Poslovnog dnevnika Mladen Miletić.

20 godina business klase

Kako je narasla naša zajednica: Poslovni mora ostati sidro relevantnosti i ozbiljnosti

Simboličnu rođendansku tortu, uz smijeh i aplauz, nespretno, ali uspješno prerezao je urednik portala Zvonimir Varga.

‘Božić je 2005. godine. Zvoni mobitel, javljam se. Kaže osoba s druge strane da zove u vezi oglasa za posao na koji sam se javio početkom prosinca. Naravno, ni na kraj mi pameti nije bilo da me za Božić netko zove u vezi oglasa za posao, ali nakon što sam ga upoznao drugi dan, bilo mi je jasno da njega to nije previše smetalo. Objašnjava mi osoba da trebam sutra doći oko 16.30 na 10. kat Industrogradnjina nebodera na početnu obuku. Mislim si, pa sutra je Štefanje, blagdan, kakva božja obuka! U redu, vraćam se sutra u Zagreb i doći ću na dogovoreno mjesto. “Koga da tražim gore?”, pitam. “Slavena Andrašića”, kaže glas s druge strane.

To mi je bio ne znam koji razgovor za posao unazad nekoliko mjeseci pa nisam imao nikakva očekivanja, čak me i odbijala činjenica da trebam ići raditi na blagdan (a ne znam koliko sam nedjelja, Štefanja, Novih godina, Uskrsnih ponedjeljaka, blagdana Svih svetih odradio unazad dvadeset godina).

Dolazim petnaestak minuta ranije na dogovoreno mjesto i blago se šokiram prizorom nakon izlaska iz dizala na 10. katu. Naime, dočekala me dimna zavjesa jer je pušenje bilo jedino dozvoljeno na stubištu i hodniku (pušilo se i u uredima kad bi šefovi otišli, ali kao oni to nisu znali) plus tu je bio aparat za najgoru kavu u Zg, regiji i šire te grickalice.

Ulazim u glavni hodnik, dolazim do dežurne tajnice Dijane (studentica, vjerojatno je na posao došla izravno iz božićnog izlaska) i tražim Slavena Andrašića. Dijana me uputila na Slavena i službeno se upoznajemo.

Oglas za posao tražio je osobu na pola radnog vremena vještu u formatiranju teksta, prijelomu, radu u Photoshopu i InDesignu, savjesnu i profesionalnu. Tad 27-godišnjak, smatrao sam da zadovoljavam sve potrebne uvjete.

I tako je započela pustolovina, putovanje, što god koje traje već 20 godina.

Portal Poslovni.hr je službeno pokrenut 5. prosinca 2005. godine i isprva mu je prvotna namjena bila prijenos tekstova iz tiskanog izdanja na web za pretplatnike. Naravno, bilo je tu i autorskih tekstova, kao i prenesenih tekstova s Hine ili drugih portala, posebice ako su bili poslovne naravi, ali bit portala je bila da pretplatnici imaju i digitalni pristup člancima iz tiskanog izdanja novina.

Isprva su prijenos članaka iz tiskanog radili Slaven (sin, nažalost, nedavno preminulog vlasnika Stjepana Andrašića), Matija i Ivan, ali kako se trebalo baviti i ostalim stvarima, Slaven je objavio oglas za osobu koja bi njega zamijenila na uploadu tiskanog. Slaven mi je krenuo pojašnjavati što točno podrazumijeva prijenos tiskanog izdanja na web. Naravno, to je bilo dosta prije automatiziranih sustava prijenosa teksta iz sustava na web i, na moju sreću, većina zaposlenika bili su novinari stare garde kojima nije padalo na pamet da nakon što tekst prebace u sustav (Poslovni je tad imao jedan od najsuvremenijih sustava za pripremu novina, redakcija je bila krcata Macovima, tu se nije štedjelo) još se bakću s klikanjem, padajućim izbornicima, namještanjem vremena objave, selektiranjem opcija i sličnim. Usto, redakcija Poslovnog je bila standardna novinarska redakcija kakvu viđate na televiziji ili filmovima – demantij ili izjava se čeka do zadnjeg trena u pušionici i onda se završava tekst s još kojom tisućom riječi debelo nakon roka za tiskaru.

Naravno, kako to tad nije bilo tako intuitivno, svaki se tekst ručno vadio iz sustava (točnije iz InDesign datoteke), lijepio u Word gdje bi se formatirao jer bi se svi stilovi pomiješali, nakon čega bi slijedilo takozvano cropanje fotografija iz teksta. Ovisno o kategoriji članka (da li je noseći članak na naslovnici, rubrici, podrubrici, …), fotografija se kropala u više dimenzija jer, još jednom, portali i CMS-ovi su tad bili dosta rudimentarni i ne odveć user-friendly (premda su naši Corvusovci stvarno odradili vrhunski posao s portalom poslovni.hr, odnosno u nekim smo aspektima bili korak ili više ispred ostalih).

I to je bilo to od posla – beskonačni copy/paste iz InDesigna, formatiranje teksta, kropanje fotki. Nas trojica (Matija, Ivan i ja) bismo si podijelili stranice i svatko bi radio svoju. Nakon što bi sve pripremili, krenuo bi prijenos u Corvusov CMS što je zahtijevalo dodatne vještine i brdo copy/paste funkcija. Zalijepi ili pretipkaj naslov, nadnaslov, podnaslov i perex, zalijepi tijelo teksta, učitaj fotke, potpise pod fotke, dodaj ključne riječi i onda učitaj noseću fotku u više dimenzija. I tako za svaki članak. Službeno nam je radno vrijeme bilo od 17.00 – 21.00, ali znalo se dogoditi da ostanemo i dulje jer, svojstveno novinama i novinarima, vrlo su rijetki bili dani da su novine otišle u tisak do deadlinea (uglavnom bi se slale debelo nakon roka). Naravno, kako je Poslovni dnevnik dnevna novina koja je išla radnim danom, trebalo se priviknuti na nespecifično radno vrijeme od nedjelje do četvrtka (novine su na kioscima bile u ponedjeljak pa su pretplatnicima članci trebale biti dostupni u nedjelju iza 22.00 na webu) i činjenicu da su nama standardno neradni dani bili uvijek radni.

I to je bilo radno mjesto na kojem sam bio više od godine dana. Svaki bih dan svjedočio “panici” novinara i urednika kako se približavao deadline za slanje novina u tisak, slušao novinarske priče u pušionici, malo po malo upoznavao novinare, urednike, grafičare (uvijek ih je bilo barem troje-četvero), prodavače pretplate i oglasa, lektore (poslovni ih je u jednom trenu imao dvoje) i sve ostale tad potrebne da Poslovni iziđe na kioscima i webu. Mnogo je tadašnjih novinara i urednika s vremenom napuštalo Poslovni dnevnik, neki su prelazili u druge tiskovine (tad je postojao Business.hr ili Lider), neki su odlazili u druge niše, neki su se s vremenom vraćali u Poslovni dnevnik.

Isto je stanje bilo na webu. Isprva nas trojica, takozvani web operateri, smo radili zajedno jedno pola godine nakon čega Matija odlazi, a njega mijenja Marta. Imali smo i dva web novinara, Igora Prsteca i Mihu Dobrašina, koji su punili portal s vijestima, najčešće kratke vijesti novinara koje ne bi stale u tiskano izdanje, nešto s Hine ili nekog drugog portala, a Igor je dodatno, uz Slavena, i moderirao forum koji je tad bio jedini poslovni forum u Hrvatskoj, a i šire.

S vremenom se Slaven počeo usredotočivati i na ostale stvari vezane uz portal i obiteljski posao (otac Stjepan je bio glavni urednik Poslovnog dnevnika, Slaven portala, a brat Vjeran je tad vodio izdavačku kuću Masmedia) pa me zapošljavaju na puno radno vrijeme i prebacuje na mene novo zaduženje moderiranja foruma u koje me je Slaven uhodavao i uskakao po potrebi.

Prva veća promjena u Poslovnom zbila se 2008. godine kad Andrašići odlučuju prodati većinski udio u Poslovnom dnevniku i Masmediji Styrija Grupi, premda je Slaven zadržao većinski udio u portalu i budućem projektu, web portalu Izloog.hr koji je trebao biti internetska knjižara za prodaju Masmedijinih i naslova ostalih izdavača (portal je bio konkurencija web portalu Superknjižara), a koji se tad razvijao.

Ta podjela vlasništva također je značila fizičko odvajanje tiska i portala pa web i Corvus sele na novu lokaciju u ulici Baruna Trenka, dok tisak ostaje na 10. katu Industrogradnjina nebodera. U međuvremenu je web pojačan s dva novinara, Tomislavom Hrastovčakom i Markom Mršićem koji su punili portal s vijestima, te Vedranom Topalušićem koji je bio zadužen za prodaju oglasa i marketing. Što se tiče web operatera, radno mjesto je spalo na mene i novu kolegicu Lidiju.

Te su godine, 2008. – 2010., obilježene svjetskom financijskom krizom, političkim promjenama u Hrvatskoj poput ostavke premijera Sanadera, recesijom, padom gospodarstva, nezaposlenošću i općenito teškim ekonomskim uvjetima. Ukratko, nažalost, svime što je punilo naslovnice portala i tiskovina. Ono što je obilježilo Poslovni.hr bile su česte selidbe (iz Trenkove u Magazinsku, a zatim u Novu galeriju) i izvrsno poslovanje (uz Slavena, mene, Vedrana, Lidiju, Tomislava i Marka, u prodaji i marketingu su zaposleni još kolege Branko Ječmenjak i Josip Balek) koje su nam omogućili vrhunska posjećenost portala i foruma te dobra prodaja web oglasa.

Uzlet portala nastavio se i 2010. kad Slaven, većinski vlasnik portala i član Uprave, odlučuje prodati ostatak svog udjela Styriji i povući se s portala. Nakon Slavenova odlaska, novi direktor portala i član Uprave postaje Vedran Topalušić. Ta 2010. godina bila je specifična i po tome što je jedna od prvih odluka Styrije bila da ponovno objedini tisak i web na istoj lokaciji, odnosno vratiti nas na 10. kat Industrogradnjina nebodera.

Nažalost, to su i dalje bile recesijske godine, posebice za izdavaštvo pa smo ostali bez Josipa i Branka (nedugo zatim i Vedrana), Marka te Lidije. Druga važna stvar tih godina bila je preseljenje u nove prostore u novoj zgradi Večernjeg lista, u Oreškovićevu ulicu 6H/1, preko puta zgrade 24sata. Tu dolazi do veće sinergije između tiska i portala, odnosno urednik portala postaje Stjepan Škramić, novinar i urednik iz tiskanog izdanja.

Dolaskom Andreje Borošić u Poslovni dnevnik, portal poprima i novu funkciju, to jest postaje medij za komunikaciju brojnih konferencija (Poslovni uzlet, Hrvatska pamet Hrvatskoj, Iskustvo zlata vrijedi i brojnih drugih) putem evenata i specijala. To je razdoblje također obilježilo i prvi značajniji redizajn portala kako bi se uklopili brojni specijali i događanja na portal. Usto, u tom razdoblju postajem i trafficker za Poslovni.hr na puno radno vrijeme.

Te su godine bile vrlo izazovne po portal jer sinergija tiskanog i portala nije uvijek išla glatko zbog učestalih odlazaka ili smjena zaposlenika (u jednom je trenu smijenjeno gotovo pa cijelo uredništvo Poslovnog dnevnika). Stjepana kao urednika zamjenjuje Branka Suvajac, od novinara tu je bio Tomislav Hrastovčak plus dvije studentice, Ivan Jozić je bio zadužen za razvoj portala, a moja su zaduženja obuhvaća upload tiskanog, moderiranje foruma i trafficking bannera. Naravno, novinari iz tiskanog su također pripomagali slanjem kratkih vijesti koje ne bi stale u tiskano izdanje ili nisu imale smisla drugi dan u tiskanom.

Negdje 2014./2015. portal Poslovni.hr zahvaća novo turbulentno razdoblje odlaskom novinara Tomislava Hrastovčaka (u siječnju 2015.) i urednice Branke Suvajac. U ljeto 2014. na portala dolazi Zvonimir Varga, a Branku kolegica Tina Lakić koja na mjesto urednice portala dolazi s portala net.hr. Početkom 2015. godine portal dobiva novo pojačanje u vidu novinara Brune Lipeja i ta okosnica portala održala se sve do 2025. godine kad Tina Lakić preuzima funkciju zamjenice urednika na portalu vecernji.hr, a njezino mjesto urednice preuzima Zvonimir Varga.

U razdoblju Tine Lakić odrađena su još dva redizajna portala kako bi se vizualno i stilski pratilo ostale ugledne svjetske business portale.

Sve u svemu, od prvog dana portala pa sve do 20-godišnjice, Poslovni.hr je oduvijek bio vjeran sebi, prijenosu objektivnih informacija i vijesti i bio je svojevrsni pionir među poslovnim portalima koji su, kroz godine, polako nestajali s internetske scene. I sama ta činjenica dovoljno govori o snazi i moći portala Poslovni.hr koji je i danas jedan od posjećenijih portala.

Što se mene tiče, došao sam u samim počecima portala, krenuo od nule (kao svojevrsne poslovne priče o osobama koje su prvo raznosile poštu pa se uspele do samog vrha) i 20 godina kasnije, svojevrsna sam webovska „Katica za sve“ – moderator, operator, trafficker na PD-u te zamjenski trafficker na VL-u, lektor, guru za newsletter platforme, …

A sve je počelo hladnog poslijepodneva, 27. prosinca 2005. godine, na 10. katu Industrogradnjina nebodera.’

Poslovni.hr danas je znatno kompleksnija priča nego na samim počecima. Promijenio se sadržaj, promijenili su se ljudi, a najviše se promijenio okoliš u kojem djelujemo.

UZ ROĐENDAN PORTALA

Prije 20 godina stvoren je zametak zajednice koja je do danas ostala vjerna publika Poslovnog.hr

Taj okoliš je istodobno i zamka i prilika. Zamka stoga jer si 24/7 na vjetrometini, izložen svakojakim reakcijama i komentarima, pa i onima koje nikada ne biste htjeli pročitati. Ali, to je manje važan dio priče, jer jednom kada si se odlučio baviti ovim poslom moraš biti spreman primiti mnoge udarce. Osobno nemam s tim nikakav problem, jer smatram da i najoštrija kritika može biti putokaz što treba mijenjati.

Simpatičnije mi je pisati o prilikama. Nesretna globalna pandemija koja nam je 2020.godine poremetila živote, na neki način je i početna godina interneta kakvog danas poznajemo. Tko to nije shvatio – bolje da se ne bavi ovim poslom. Čitatelji, ali još više poduzetnici i svi oni koje vidimo kao potencijalne partnere u proizvodnji, ali i komercijalizaiji sadržaja, znatno ozbiljnije doživljavaju online medije nego što je to bilo ranije. Ono što je nekada bila tiraža za tiskane medije, danas je vojska pratitelja i vjernih čitatelja, i to sve više onih koji sadržaj konzumiraju brzo, „u pokretu“, najčešće putem mobilnih uređaja.

Pri tome je važno znati da za nas brzina nije i ne smije biti prioritet, ali to mora biti kvaliteta informacije i način njezine obrade. U poslovnom novinarstvu važno je znati tumačiti podatke, na pravi načih ih interpretirati, jer to je ono što nas razdvaja od ostatka medijske scene. Činjenica da se ekonomske teme u većini mainstream medija prate površno, bez ulaženja u srž teme, otvara nam dodatni prostor, posebno u onom dijelu pratitelja koji su istodobno i poduzetnici, menadžeri ili donositelji odluka na različitim razinama u tvrtkama ili lokalne i državne vlasti.

Kad smo prije desetak mjeseci pokretali Poslovni vikend, donijeli smo odluku da dio prostora otvorimo i ljudima koji imaju što za reći odnosno napisati. Pokazalo se da je to prava odluka, jer su spomenuti istaknuti pojedinci iz domaćeg ali i regionalnog poslovnog miljea dali dodatnu težinu sadržaju. Poklonili su nam svoje i povjerenje. Jer, riskirali smo uzajamno.

Na brojnim sastancima „lomio sam“ neke sad već stalne kolumniste PD Vikenda. Pomalo su sumnjali u sebe i svrhovitost takvog pisanja, svjesni manjka vremena kojeg imaju na raspolaganju, a ponekad i nedostatka inspiracije za pisanje.

Valjda sam odradio dobar posao, jer nitko me dosad nije u konačnici odbio. Bez lažne skromnosti, dio poštovanih kolegica i kolega vjeruje mi na temelju kvalitenog odnosa kojeg već odavno imamo.

Posebno mi je drago što osim usko poslovnih tema dajemo prostor i drugim važnim temama poput društvene odgovornosti, zaštite okoliša, ženskog liderstva, poduzetničkih iskustava, menadžerskih izazova, ali i „lakših tema“ poput lifestylea, kulture ili sporta.

Ono što nas povezuje jest uzajamno povjerenje, ali i vrijednosti za koje se zalažemo.

Ima tu i zabavnih situacija. Za sad najzabavnija jest ona koja mi se dogodila nakon nedavnog intervjua sa Silviom Marićem, nekadašnjim sjajnim nogometašem, a danas voditeljem Dinamovog Business Cluba. Sivio i ja znamo se odavno, imamo puno utakmica u nogama, ali sigurno nismo očekivali ono što se dogodilo nakon objave tog intervjua. Idućih nekoliko dana nakon objave, notifikacije s Linkedina su sustizale jedna drugu, a u privatnim porukama javili su i se mnogi, ugodno iznenađeni tom vrstom sadržaja koju mogu pročitati u Poslovnom dnevniku. U šali sam rekao Silviju da nije bio tako popularan još od onog vrelog srpanjskog dana kad je gotovo sam srušio Partizan.

Ono što je posebno važno, barem za mene, jest isticanje poduzetničkih uspjeha. U Hrvatskoj koja je okovana negativom i gdje se čini da je zanimljiva samo loša vijest, moramo biti apostoli jedne drugačije Hrvatske. Da, Hrvatska je prepuna izvrsnih ljudi, talenata, inovatora, kvalitenih poduzetnika – svih onih koji moraju zauvijek zasjeniti mit o zlim poduzetnicima koje se negativno precipira zbog kriminala u pretvorbi i privatizaciji. Ortački kapitalizam neće nestati preko noći, ali čvrsto vjerujem da dolazi novo vrijeme u hrvatskom poduzetništvu. Unatoč svim manjkavostima, Hrvatska je i dalje sjajno mjesto za život. Ako mi ne vjerujete, pitajte one koji su se iselili u inozemstvo ili one koje su u Hrvatsku došli graditi novi život.

Jedno je sigurno – u današnjem svijetu dinamičnih promjena, nesigurne sadašnjosti i još nesigurnije budućnosti, Poslovni mora ostati sidro relevantnosti i ozbiljnosti.

Pokrenut krajem 2005. kao online izdanje Poslovnog dnevnika, Poslovni.hr se u gotovo dva desetljeća postojanja etablirao kao vodeći poslovni portal u Hrvatskoj. Svoj uspjeh duguje kvaliteti, inovativnosti i stvaranju najveće poslovne online zajednice u zemlji.

U digitalnom krajoliku zasićenom informacijama, gdje se mediji često natječu za pažnju publike površnim sadržajem, portal Poslovni.hr već gotovo dvadeset godina stoji kao bastion ozbiljnog i analitičkog novinarstva. Pokrenut 5. prosinca 2005. godine kao internetsko izdanje dnevnih poslovnih novina “Poslovni dnevnik”, osnovanih u ožujku 2004., portal je od samih početaka postavio visoke standarde.

Umjesto da se povodi za općim trendovima, fokusirao se na specijalizirani sadržaj koji pokriva ključne segmente gospodarstva: od vijesti iz svijeta financija i poslovanja kompanija, preko znanosti i tehnologije, pa sve do stručnih kolumni i praćenja najvažnijih poslovnih konferencija. Takva jasna uređivačka vizija omogućila mu je da izgradi prepoznatljiv brend i postane nezaobilazna adresa za sve one kojima su točne, provjerene i dubinske poslovne informacije ključne za donošenje odluka

Ono što je Poslovni.hr od samog starta izdvajalo od konkurencije bila je jedinstvena sinergija tehnološke inovacije i izgradnje interaktivne zajednice. U vrijeme kada su mnogi portali bili tek statične online preslike tiskanih izdanja, Poslovni.hr je ponudio dinamičnu platformu s korisničkim forumom koji je ubrzo postao najveće virtualno okupljalište poslovne i financijske zajednice u Hrvatskoj.

Portal je bio pionir u uvođenju inovativnih alata poput realnih simulacija burze dionica temeljenih na stvarnim podacima te integracije online trgovanja sa SAP sustavom, demonstrirajući viziju koja je bila daleko ispred svog vremena.

VELIKI JUBILEJ

FOTO: Pogledajte kako smo proslavili 20 godina portala Poslovni.hr

Filozofija koja stoji iza dugogodišnjeg uspjeha portala temelji se na inzistiranju na stručnosti i analitičnosti. Uredništvo se svjesno oduprlo iskušenju “clickbait” naslova, gradeći umjesto toga odnos povjerenja sa svojom publikom. Kvaliteta sadržaja uvijek je bila na prvom mjestu, što je prepoznato od strane čitatelja koji traže pouzdan izvor informacija. Ključan korak u daljnjem razvoju i stabilizaciji dogodio se u ožujku 2008. godine, kada je vlasnikom “Poslovnog dnevnika”, a time i portala, postala Styria Media Group AG. Ulazak u jednu od vodećih medijskih grupacija u regiji osigurao je potrebne resurse i stabilnost za daljnji rast, omogućivši redakciji da se usredotoči na ono što radi najbolje – stvaranje vrhunskog poslovnog sadržaja.

Rezultati takve strategije ogledaju se u impresivnim brojkama koje Poslovni.hr kontinuirano ostvaruje. Prema službenoj metrici Gemius Audience, te današnem Dotmetricsu, portal je godinama neprikosnoveni lider i broj jedan u “business” segmentu na hrvatskom tržištu, a ujedno se nalazi i među top 15 svih portala u Republici Hrvatskoj.

S gotovo 700.000 jedinstvenih posjetitelja i devet milijuna pregleda stranica, Poslovni.hr danas je apsolutni broj 1 poslovni portal u Hrvatskoj, ali i uspješan konkurent ostalim news portalima. Na društvenim mrežama Poslovni.hr trenutno prati više od 250.000 ljudi, dok video sadržaji bilježe milijunsku gledanost u kalendarskoj godini.

Kruna uspjeha: Novinarska izvrsnost i povjerenje čitatelja

Vrhunac i potvrda kvalitete rada redakcije stigla je i kroz stručna priznanja. Nagrade za novinarstvo nisu samo individualni uspjesi, već odraz cjelokupne uređivačke politike koja potiče izvrsnost. Primjerice, za najboljeg mladog novinara do 29 godina u izboru Lidera prošle godine, proglašen je upravo novinar Poslovnog.hr Domagoj Puljizović koji u novinarstvu radi pet godina. Takvi uspjesi nisu slučajnost, već rezultat predanosti, kontinuiranog rada na poboljšanju kvalitete sadržaja i, što je najvažnije, pažljivog osluškivanja potreba i interesa čitateljske publike. Upravo ta kombinacija stručnosti, inovativnosti i dubokog razumijevanja tržišta omogućila je portalu Poslovni.hr da tijekom dva desetljeća ne samo opstane, već i postavi mjerila za poslovno novinarstvo u Hrvatskoj.

Fiskalizacija 2.0. za državu i poduzetnike predstavlja veliki iskorak u digitalizaciji poslovanja, a ključnu promjenu predstavlja isključiva primjena e-računa, istaknuto je na konferenciji udruženja IFA Hrvatska, na kojoj se moglo čuti i da će novi sustav poduzetnicima, osim trenutnog troška, donijeti značajno administrativno rasterećenje.

Financijska infrastruktura

Zagrebačka burza dobila ponudu za dionice Ljubljanske burze, poznato od koga

Konferenciju “Fiskalizacija 2.0. – implementacija i porezni nadzor 2.0” u četvrtak je organizirala IFA Hrvatska, ogranak Međunarodnog fiskalnog udruženja (IFA), na kojoj su predavanja o fiskalizaciji i implementaciji e-računa održale državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić i zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan.

Od iduće godine svi poduzetnici koji su u sustavu PDV-a morat će izdavati i zaprimati e-račune, dok svi koji nisu u tom sustavu, to jest mali poduzetnici, od 1. siječnja 2026. će biti samo u obvezi zaprimanja, a od 1. siječnja 2027. godine i izdavanja e-računa.

Fiskalizacija 2.0. će tako u punoj primjeni biti od 1. siječnja 2027. godine, a obuhvaćat će oko 320 tisuća poduzetnika.

Oko 47 tisuća poduzetnika potvrdilo svoje pristupne točke

S prvim danom iduće godine tako će biti oko 170 tisuća obveznika u sustavu PDV-a koji izdaju i zaprimaju e-račune, a od tog broja, njih 47 tisuća je već potvrdilo svoje pristupne točke u FiskAplikaciji, besplatnoj aplikaciji Porezne uprave, dok ih se za 127 tisuća ta potvrda još čeka. 

Fiskalizacija 2.0. se odnosi samo na izdavanje i zaprimanje računa između poduzetnika te poduzetnika i države, odnosno svih proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a, dok, kada je riječ o krajnjoj potrošnji, sve ostaje po starom te će se i dalje koristiti klasična fiskalizacija.

Fiskalizacija 2.0. se može provoditi isključivo putem e-računa i to je ključna promjena. Dakle radi se o novom tehničkom rješenju, odnosno novom načinu izdavanja računa. “Umjesto papirnatih uvode se e-računi. Sve drugo ostaje isto”, poručila je Rogić Lugarić. 

To programsko rješenje, pojašnjava, zasniva se na “unakrsnoj” provjeri svake transakcije, što znači da “spaja” izdavatelja i primatelja računa te Porezna uprava sve može vidjeti u realnom vremenu. 

“To nije Big Brother i ne znači da ćemo mi sada danima gledati tko i što radi, međutim, imat ćemo puno više informacija koje su nam važne za pravovremenu naplatu i ubiranje PDV-a”, kazala je državna tajnica.

Za “lov u mutnom” uvijek ima prilike, no zato su tu nadzor i propisi

Da bi se takvo rješenje omogućilo, potrebni su e-računi, koji tako postaju osnova novog sustava fiskalizacije, istaknula je.

Referirala se i na potencijalne prijevare s izdavanjem računa na koje neki upozoravaju. “Ako je danas nekom primatelju bio sumnjiv račun koji je izdao ‘Pajo Patak’, jednako tako će mu biti sumnjiv i u sustavu fiskalizacije”, kazala je.

Dakle, kazala je, u postupku fiskalizacije položaj izdavatelja i zaprimatelja računa, kao i informacijskih posrednika, regulirani su te podliježu zakonskim propisima, pa su opasnosti od nekih prijevara jednake onima koje su i trenutno prisutne. “Za ‘lov u mutnom’ uvijek ima prilike, no zato su tu propisi i institucije koje će tu pratiti”, izjavila je Rogić Lugarić.

Istaknula je da se novi sustav nadovezao na postojeću infrastrukturu, jer e-računi i informacijski posrednici postoje već godinama, no zbog fiskalizacije dodatno su podignuti sigurnosni standardi. 

“Vezali smo se za postojeću infrastrukturu, ali svjesni sigurnosnih problema, učinili smo jedan korak dalje, pogotovo u smjeru da informacijski posrednici podliježu Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, koji je jedan od najstrožih sigurnosnih standarda u RH (…) No, s druge strane, bilo bi neozbiljno jamčiti da neće biti malverzacija, ali u sigurnosnom smislu je napravljen maksimum”, rekla je. 

Administrativno rasterećenje “teško” oko 120 milijuna eura

Osim što se moraju prilagoditi novom sustavu, on u ovom trenutku zasigurno predstavlja i trošak za poduzetnike, no državna tajnica je istaknula da znači i veliko administrativno rasterećenje.

Tako, zahvaljujući novom izvještajnom sustavu, u konačnici će ukupno biti ukinuto osam obrazaca, a procjena je da će ukupna ušteda za poduzetnike na godišnjoj razini iznositi oko 120 milijuna eura.

Vuraić Kudeljan je pojasnila da će se računi razmjenjivati putem pristupnih točaka koje osiguravaju informacijski posrednici, to jest tvrtke na tržištu koje te usluge nude, a koje će putem standardizacijskih poruka Poreznoj upravi slati potrebne podatke.

Pritom, poduzetnici sklapaju ugovor s pojedinim informacijskim posrednikom, on Poreznu informira tko su mu korisnici, ona zatim objavljuje taj podatak u FiskAplikaciji, a naposljetku porezni obveznik samostalno potvrđuje pristupnu točku, dok Porezna javno objavljuje adresu za zaprimanje njegovih e-računa, pojasnila je Vuraić Kudeljan, dodajući i da će biti moguće kontinuirane promjene pristupnih točaka.

Besplatna aplikacija za male poduzetnike

Za male poduzetnike i obrtnike koji nisu u sustavu PDV-a tu je besplatna aplikacija Porezne uprave MIKROeRAČUN, koja im omogućuje da primaju, čuvaju, a od 2027. i izdaju te fiskaliziraju elektronske račune. Dakle, time je za te poduzetnike Porezna uprava pristupna točka, s obzirom da se vodilo računa da bi za njih imati informacijskog posrednika bio nerazmjeran trošak.

Na stranici Porezne uprave postoji i popis informacijskih posrednika koji ispunjavaju sve uvjete za obavljanje djelatnosti, a trenutno ih je 27, a još 43 ih se testira.

S obzirom da postoje određene bojazni od informacijskih posrednika, koji će imati uvid u određene podatke, rečeno je i da porezni obveznici mogu biti sami sebi informacijski posrednik to jest pristupna točka, na način da razviju vlastito softversko rješenje za fiskalizaciju. Kako se moglo čuti, u ovom trenutku postoji šest malih poreznih obveznika koji su razvili takva rješenja, a očekuje se i da će velik broj računovodstvenih servisa danas-sutra postati informacijski posrednici.

Porezni jaz

Novi sustav fiskalizacije u EU postaje obavezan od 2030., no s obzirom na ispunjene preduvjete, Rogić Lugarić ne vidi razlog zašto Hrvatska ne bi krenula ranije i bila predvodnik. 

Istaknula je da je PDV najvažniji porezni prihod, a kod učestalih pitanja oko smanjenja njegove stope, kaže da treba imati na umu da to znači i smanjenje razine određenih javnih usluga koje se tim porezom financiraju.

Apostrofirala je “jaz PDV-a”, odnosno razliku između očekivanog prihoda od PDV-a te stvarno naplaćenog. Taj “jaz” je u EU u 2020. iznosio oko 93 milijarde eura, pri čemu procjene upućuju da se četvrtina nestalih prihoda može izravno pripisati prijevarama u vezi s PDV-om povezanima s trgovinom unutar Unije.

“Jaz” Hrvatske je u 2021. iznosio 5,7 posto, čime i ne stoji tako loše s obzirom da se nalazi negdje u sredini od zemalja članica, no prema riječima Rogić Lugarić i to je bio poticaj za uvođenje fiskalizacije 2.0.

Cijene bakra zaključile su u srijedu trgovinu na korak od 11.500 dolara po toni, dosegnuvši novu najvišu razinu otkada se crvenim metalom trguje na Londonskoj burzi metala pod utjecajem slabog dolara, strahovanja trgovaca od problema u opskrbi i smanjenih zaliha u skladištima LME-a.

unatoč požaru u PDSVA-ovom pogonu

Venezuela povećala dnevni izvoz nafte u studenom na 921 tisuću barela

Cijena bakra u referentnim tromjesečnim terminskim ugovorima na Londonskoj burzi metala (LME) iznosila u srijedu na završetku trgovine 11.487,5 dolara po toni.

U odnosu na prethodni dan bila je viša za 3,07 posto i dosegnula je novu najvišu razinu otkad se bakrom trguje na londonskoj burzi, nadmašivši rekord postavljen dva dana ranije, od 11.252 dolara po toni.

Skok je prouzročio val narudžbi iz Južne Koreje i Tajvana, koji je doveo do najvećeg rasta zahtjeva za povlačenjem zaliha bakra iz skladišta LME-a od 2013.

Ukupne zalihe bakra u sustavu skladištenja londonske burze metala sada iznose 162.500 tona.

Bakar je tako od siječnja poskupio oko 30 posto, s težištem poskupljenja u drugoj polovini godine, a poticaj skoku cijena bili su problemi u opskrbi iz ključnih zemalja proizvođača i nagađanjima o mogućim američkim carinama.

Američki predsjednik Donald Trump bio je u srpnju najavio 50‑postotne carine na uvoz bakrenih cijena i žica pa su cijene bakra u SAD-u oštro su pale, a trend su pratila i svjetska tržišta u očekivanju preusmjeravanja pošiljki s američkog tržišta.

Washington je ipak odustao od najavljenih carina, ali trgovci i dalje gomilaju zalihe u SAD‑u pa su cijene na burzi Comex u New Yorku naglo porasle, uz smanjenu opskrbu drugih dijelova svijeta.

U listopadu je pak rast cijena nakon teških nesreća u nekoliko svjetskih rudnika koje su raspirile zabrinutost za opskrbu.

Rudnik Grasberg u Indoneziji, u vlasništvu američke rudarske kompanije Freeport, poplavljen je u rujnu, a u nesreći su poginula tri rudara. Freeport je objavio da ne može ispuniti ugovorne obveze.

Grasberg je drugi po veličini rudnik bakra u svijetu, s 3‑postotnim udjelom u svjetskoj proizvodnji.

Krajem srpnja teška nesreća dogodila se i u rudniku El Teniente čileanske državne rudarske kompanije Coldeco. U urušavanju tunela poginulo je šestero ljudi i kompanija je do daljnjeg prekinula proizvodnju.

El Teniente godišnje proizvodi oko 400 tisuća tona bakra.

Prema listopadskoj procjeni konzultantske tvrtke BMI, potražnja za bakrom premašit će u 2026. godini ponudu za više od 400 tisuća tona. Ranije bili su očekivali da će manjak iznositi samo 72 tisuće tona.

Strahovanja su u srijedu iznova raspirile nove procjene velikih rudarskih kompanija o smanjenju proizvodnje.

Kanadska kompanija Ivanhoe Mines snizila je tako prognozu proizvodnje u velikom kompleksu Kamoa-Kakula u Demokratskoj Republici Kongo zbog poplave.

Švicarski Glencore, čija je proizvodnja od 2018. potonula za 40 posto, također je u srijedu smanjio prognoze proizvodnje u idućoj godini.

Potražnja bi pak mogla ojačati budući da je gospodarska aktivnost snažnija no što se očekivalo nakon američke najave vala carina ovog proljeća.

U uvjetima snažnije potražnje i neizvjesne opskrbe trgovci su se proteklih tjedana žustro pozicionirali u očekivanju većih deficita u idućoj godini, izjavili su analitičari i čelnici iz industrije prošli tjedan na webinaru Fastmarkets.

Makro trendovi bit će ključni za tržišta bakra i predstavljaju najveću nepoznanicu za potražnju i cijene u 2026., napomenuli su.

Bakar je važna sirovina u industriji, elektroničkim uređajima, električnim mrežama i građevinarstvu.

Unatoč volatilnosti koja je obilježila tržište kapitala u zadnjem kvartalu, stratezi iz bankarskog diva JPMorgan vjeruju da je za investitore nastupio trenutak za strateško jačanje pozicija u dionicama.

Pravosudna modernizacija

Sabor odobrio zakon koji pravosuđu otvara izravan pristup digitalnim dokazima u Europskoj uniji

Nakon nešto slabijeg studenog, tijekom kojeg su se ulagači borili s neizvjesnošću oko budućnosti dionica povezanih s umjetnom inteligencijom (AI) i preispitivali smjer monetarne politike Feda, banka sada s optimizmom gleda na izglede za tržište do kraja godine. Prema analizi koju je objavio Business Insider, nekoliko je ključnih katalizatora koji bi trebali pogurati cijene dionica prema gore i u prvoj polovici sljedeće godine, ističu Andrew Tyler i Federico Manicardi, vodeći stratezi JPMorganovog odjela za tržišne analize.

Antimonopolska politika

EU provjerava Metu: WhatsAppov AI asistent pod istragom

Stručnjaci iz JPMorgana ističu četiri ključna faktora koja trenutačno daju vjetar u leđa tržištu dionica. To su: snažni izgledi za američko gospodarstvo, rast korporativnih zarada, smanjena zabrinutost oko carina te pozitivni međunarodni izgledi.

Snažni izgledi za američko gospodarstvo -unatoč nekim naznakama slabljenja na tržištu rada, američka ekonomija se čini postavljenom na čvrste temelje. Potrošači, koji čine dvije trećine BDP-a, nalaze se u “zdravoj poziciji” kada je riječ o zaduženosti, navodi Tyler. Dodaje kako trenutačno nema znakova da bi slabije tržište rada predstavljalo “značajan rizik” za šire gospodarstvo u kratkom roku. Prema posljednjim procjenama alata Atlanta Fed GDPNow, očekuje se da je gospodarstvo u trećem kvartalu raslo po stopi od 3,9% na godišnjoj razini.

Rast korporativnih zarada – kompanije kontinuirano objavljuju snažne financijske rezultate. Od tvrtki iz S&P 500 indeksa koje su dosad objavile izvješća za treći kvartal, čak 83% njih nadmašilo je procjene analitičara. Prema podacima FactSeta, indeks je na putu da zabilježi najveći rast prihoda u posljednje tri godine.

Smanjena zabrinutost oko carina -čini se da će carine, koje je predsjednik Donald Trump najavio još u travnju, imati blaži utjecaj nego što su se tržišta prvotno pribojavala. Prosječna efektivna carinska stopa u SAD-u u stalnom je padu tijekom cijele godine, a očekuje se da će se taj trend nastaviti i do 2026. godine, kaže Tyler.

Pozitivni međunarodni izgledi – izgledi za međunarodna tržišta dionica također se čine obećavajućima za iduću godinu, dodaje Manicardi. Kinesko gospodarstvo, primjerice, pokazuje znakove “rane faze oporavka” od nedavnog usporavanja, dok se ekonomska aktivnost ubrzava i diljem Europe.
“Taktički smo optimistični i očekujemo rast tržišta do početka 2026. godine”, zaključio je Tyler.

Financijska infrastruktura

Zagrebačka burza dobila ponudu za dionice Ljubljanske burze, poznato od koga

Tim preporučuje takozvani “barbell” portfelj, strategiju u kojoj ulagači svoj kapital uglavnom raspoređuju između imovine visokog i niskog rizika. Takav pristup omogućuje investitorima da iskoriste potencijal visokoprinosnih ulaganja, istovremeno imajući zaštitu od gubitaka u slučaju da tržište krene u suprotnom smjeru.

Dodjela priznanja

Ako se nudi, uzmite! Ovaj hrvatski grad povlači najviše novca iz Europe, ‘prvak je EU fondova’

Banka uoči iduće godine naviše vjeruje u ove tri investicijske ideje.

1. Dionice iz sektora umjetne inteligencije – na jednoj strani “barbell” strategije, banka favorizira dionice tehnoloških mega-kompanija, posebice onih povezanih s razvojem umjetne inteligencije (AI), ističe Tyler. Unatoč kratkotrajnom posustajanju u studenom, AI dionice i dalje predstavljaju najatraktivnije investicije na tržištu u 2025. godini. Primjerice, Roundhill Magnificent Seven ETF, koji okuplja sedam “teškaša” iz AI sektora, ove je godine zabilježio rast od 23,7%.

2. Cikličke dionice – na drugoj strani portfelja, JPMorgan preporučuje cikličke dionice, koje u pravilu ostvaruju najbolje rezultate u razdobljima ekonomske ekspanzije. To će ulagačima omogućiti da iskoriste nadolazeći “ponovni uzlet” gospodarskog rasta.

Ključni sektori na koje treba obratiti pozornost su banke i financijske institucije, sektor sirovina i materijala, energetski sektor te potrošačke dionice (maloprodaja, zračni prijevoznici, transport).

3. Ključna područja na globalnim tržištima – Manicardi je također naglasio potencijalne prilike u regijama poput Kine, Europe, Japana i Indije.
Ovo su ključni međunarodni sektori na koje je banka usmjerena: dionice banaka, dionice u temi “elektrifikacije”, poput energije i komunalnih usluga, zdravstvene dionice, rudarske dionice, luksuzne dionice te zalihe obnovljivih izvora energije.

Posljedice gašenja jedine rafinerije nafte u Srbiji bi se mogle osjećati godinama jer će ugroziti tisuće radnih mjesta i državni proračun, a zemlju izložiti daljnjim sankcijama, rekli su stručnjaci za AFP.

Rafinerija Naftne industrije Srbije (NIS) ne može primati sirovu naftu od 9. listopada nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije protiv većinskih vlasnika tvrtke iz Rusije, zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Washington traži potpun izlazak ruskih dioničara iz kompanije, no pregovori o potencijalnoj prodaji su se otegnuli, zbog čega je tvrtka morala zatvoriti rafineriju u utorak.

“Bilo kakva redukcija njezinih aktivnosti će imati značajan učinak na ukupnu gospodarsku aktivnost“, rekao je profesor ekonomije i bivši guverner središnje banke Dejan Šoškić za AFP.

Zatvaranje rafinerije bi moglo smanjiti gospodarski razvoj za idućih nekoliko godina, upozorio je.

Gubitak rafinerije, koja je zadovoljavala 80 posto srbijanskih potreba za gorivom, značio bi i ogromno povećanje uvoza kako bi se nadomjestio manjak.

Mađarska energetska tvrtka MOL je prošlog mjeseca pristala povećati količinu isporuke nafte u Srbiju, no stručnjaci su upozorili da je oslanjanje na uvoz goriva dugoročno skupo i nepraktično rješenje.

‘Potpuno uništenje’

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je rekao da će tvrtka imati pristup platnim sustavima u zemlji barem do kraja tjedna kako bi isplatila plaće i nagodila se s dobavljačima.

Što će biti nakon tog razdoblja, Vučić nije pojašnjavao.

No, kazao je da bi poslovanje s tvrtkom protiv koje su uvedene sankcije moglo dovesti do “potpunog uništenja financijskog sustava Srbije” ako bi Washington također uveo sankcije protiv središnje banke.

Šoškić je rekao da bi to banku stavilo na “crnu listu” i da bi to “značilo kraj normalnih poslovnih uvjeta” u zemlji.

Također, dovelo bi do zamrzavanja državnih sredstava u inozemstvu i izopćenja iz globalnih tržišta, što bi uvelike ograničilo funkcioniranje banke.

NIS i njegove podružnice su u državnu blagajnu donijele preko dvije milijarde eura prošle godine, prema godišnjem izvješću tvrtku, što je gotovo 12 posto državnog proračuna.

Osim rafinerije nafte, tvrtka posjeduje oko petinu benzinskih postaja, a opisuje se i jednim od najvećih poslodavaca a s preko 13.500 zaposlenika.

Zatvaranje benzinskih postaja?

Gašenje rafinerije će vjerojatno dovesti do gubitka radnih mjesta, rekao je Šoškić, dok će gubitak pristupa srbijanskom platnom sustavu značiti da tvrtka neće moći slobodno primati ili slati novac.

To bi pak značilo da će se njihove benzinske postaje također morati zatvoriti, upozorio je energetski stručnjak Željko Marković.

Osim NIS-a, ruska tvrtka Lukoil koja je također pod američkim sankcijama, ima nešto više od 100 benzinskih postaja u Srbiji.

Njezina licenca za poslovanje istječe 13. prosinca i nema naznaka da će biti obnovljena.

Marković je rekao da bi te dvije situacije mogle dovesti do zatvaranja gotovo trećine svih benzinskih postaja u zemlji.

Vučić je u više navrata rekao da će državne zalihe potrajati mjesecima te da potrošači neće osjetiti nestašice.

Pregovori

Ruski vlasnici imaju 56-postotni udio u NIS-u, Srbija posjeduje gotovo 30 posto, a ostatak se odnosi na male dioničare.

Vučić je kao rok za prodaju odredio sredinu siječnja, pri čemu su uključeni ponuđači iz Mađarske i Ujedinjenih Arapski Emirata.

No, propadnu li pregovori, predsjednik je rekao da će država kupiti tvrtku te da će za to namijeniti 1,4 milijarde eura iz proračuna.

Beograd je 2008. većinski udio u NIS-u prodao ruskoj energetskoj tvrtki Gazprom za 400 milijuna eura.

U međuvremenu, vlada pregovara s Moskvom o novom ugovoru za kupovinu ruskog plina, koji zadovoljava 90 posto srbijanskih potreba.

“Ako do petka ne postignemo ugovor, počet ćemo pregovore o plinu s drugom strankom od ponedjeljka”, upozorio je Vučić.

Ulaskom u 2026. godinu Glovo pristupa hrvatskom tržištu sa snažnim zamahom i jasnim prioritetima. Tijekom protekle godine zabilježili smo stabilan dvoznamenkasti rast potražnje i uključenosti partnera u glavnim gradovima, potaknut operativnim poboljšanjima i timom koji je pokazao izvanrednu sposobnost prilagodbe globalne strategije Glova jedinstvenoj dinamici hrvatskog tržišta.

U 2026. godini nastavit ćemo graditi na tim temeljima. Jedan od naših glavnih prioriteta je širenje ponude izvan hrane. Hrvatski potrošači sve više očekuju jednaku brzinu i praktičnost za beauty, zdravlje, lifestyle i specijaliziranu maloprodaju kao i za hranu. Nedavni rezultati potvrđuju ovu promjenu: partneri poput Studenca i DM-a bilježe dvoznamenkasti rast na Glovu, pri čemu Studenac sada ima više od 105 trgovina na platformi, a DM je proširio svoj asortiman za više od 1.200 proizvoda. To su jasni pokazatelji snažnog potencijala Q-Commercea u zemlji.

Također vidimo značajne prilike i izvan najvećih urbanih središta. Interes u manjim gradovima stalno raste, a ulažemo i u operativna poboljšanja koja će nam omogućiti bržu i pouzdaniju uslugu u kontinentalnim gradovima i na obali, gdje sezonalnost ima važnu ulogu.

Hrvatsko tržište je zahtjevno i visoko konkurentno, s više od 10.000 ugostiteljskih objekata i jednom od najviših frekvencija naručivanja u regiji. Takvo okruženje nagrađuje fleksibilnost, lokalno razumijevanje i snažna partnerstva – tri elementa koja će ostati u središtu naše strategije i sljedeće godine.

Ljudi će i dalje biti ključni stup našeg rasta. U 2026. dovršit ćemo tim ključnim ulogama poput Head of Operations i dodatno ojačati interne kompetencije. Otvaranje našeg novog ureda u Zagrebu ulaganje je u dugoročni razvoj i u uvjerenje da su suradnja, kreativnost i blizina partnerima ključni za održiv rast.

Gledajući naprijed, naš fokus ostaje nepromijenjen: održiva ekspanzija, kontinuirano poboljšanje korisničkog iskustva i stvaranje dugoročne vrijednosti za partnere, korisnike i zajednicu. Hrvatsku ne doživljavamo kao malo tržište, ona je jedno od najperspektivnijih u regiji, s jakom digitalnom usvojenošću i značajnim prostorom za daljnji razvoj. U 2026. godini želimo igrati još snažniju ulogu u oblikovanju te budućnosti.

U Šibeniku se od 2. do 4. prosinca održala godišnja konferencija – Dani regionalnoga razvoja i EU fondova, koju organizira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Antimonopolska politika

EU provjerava Metu: WhatsAppov AI asistent pod istragom

Na svečanoj dodjeli priznanja u sklopu konferencije, Grad Bjelovar nagrađen je priznanjem za najbolji grad 2025. godine kao pobjednik u kategoriji “Prvak EU fondova”. Izbor su organizirali portal Gradonačelnik.hr, Jutarnji list i Ipsos, koji već osam godina organiziraju izbor za Najbolji grad. Dodajmo i da su uz Bjelovar u finalu još bili i Osijek, Đurđevac, Orahovica i Split, prenosi Klikni.hr.

Međunarodni sajam

Hrvatske tvrtke nastupaju na najjačem sajmu premium i luksuznog turizma

Ovo priznanje potvrđuje bjelovarski kontinuirani uspjeh u korištenju sredstava Europske unije, učinkovitom provođenju projekata te ulaganjima u razvoj i kvalitetu života građana.
Na službenim stranicama Grada piše kako je ovo priznanje, ali i obveza za budućnost: “nastavljamo jednako snažno, hrabro i odgovorno.”

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je u četvrtak u javno savjetovanje Zakon o priuštivom stanovanju čijim donošenjem Zakon o POS-u prestaje važiti, a jedna od novosti zakona je da se priuštivi stanovi neće moći prodati 35 godina.

Prema prijedlogu Zakona, ciljane skupine koje imaju pravo na potporu ili stambeno zbrinjavanje su građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, osobe koje rade u prekarnom radu, djelatne vojne osobe, policijski službenici te drugi državni i javni službenici i namještenici deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građani ograničenog pristupa zdravstvu i drugi kojima je potrebna stambena podrška, uz uvjet da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.

Zakonom se također po prvi put u pravni sustav uvodi i određuje pojam „priuštivog stanovanja“ kao stanovanja kod kojeg cijena najma odnosno rate kredita stana pripadajuće vrijednosne površine, uvećana za prosječne režijske troškove i prosječne troškove održavanja, ne prelazi 30 posto neto prihoda uže obitelji u jedinici lokalne samouprave u kojoj se stambena nekretnina nalazi.

Izračun cijene kupnje ili najma

Priuštiva cijena kupnje izračunava se prema stvarnim troškovima gradnje, uz koeficijente razvijenosti jedinice lokalne samouprave, dok se za najam stana plaća priuštiva najamnina koja se određuje u skladu s ukupnim prihodima uže obitelji te režijskim troškovima stanovanja i troškovima održavanja nekretnine. 

Kupnja stanova moguća je uz obročnu otplatu i to na način da obročna otplata uključuje minimalno 10 postio učešća kupca s maksimalnim rokom otplate od 35 godina kroz kombinaciju bankovnih kredita i javnih sredstava, predlaže se u Zakonu.

Kupci i najmoprimci biraju se putem javnih poziva i lista prvenstva. Kupljeni stanovi po priuštivoj cijeni neće se smjeti prodavati i davati u najam u razdoblju od 35 godina, a pravo prvokupa imat će jedinice lokalne samouprave i APN.

Suglasnost za prodaju prije tog roka moguće je dobiti u slučaju smrti ili teške bolesti kupca stana ili članova uže obitelji, razvrgnuća suvlasničke zajednice zbog razvoda braka, otvaranja postupka stečaja te preseljenja kupca, odnosno njegova pravnog slijednika u drugo mjesto stanovanja, ako je stan plaćen u cijelosti ili ako se prethodno obveže otplatiti preostali iznos dugovanja s kamatom.

Potpore za mlađe od 45 godina

Zakon predviđa i dodjelu potpora građanima koji nisu navršili 45 godina za stjecanje prve stambene nekretnine kupnjom stana ili kuće. Potpore se mogu odobriti ciljanim skupinama građana pod uvjetom da oni i članovi njihove uže obitelji nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.

Među ostalim, uvjeti za potporu su sklopljen ugovor o kupoprodaji prvog stana nakon 1. siječnja 2025., plaćeni porez na promet nekretnina ili PDV, da cijena po četvornom metru tog stana nije 50 posto viša od prosječne cijene i da vrijednosna površina nije 50 posto veća od površine propisane Zakonom.

Zakon omogućuje i dodjelu potpora za gradnju nove jednoobiteljske kuće ili rekonstrukciju postojeće stambene zgrade i to za poboljšanje stambenih uvjeta, energetsku učinkovitost, povećanje kvalitete stanovanja i osiguravanje adekvatnog životnog prostora.

I ove potpore su namijenjene građanima unutar ciljnih skupina koji ne mogu riješiti stambeno pitanje odnosno nemaju odgovarajuću nekretninu u vlasništvu.

Zaduženja APN-a i lokalne samouprave

APN je središnji nositelj investitorskih aktivnosti: planira, gradi, kupuje, prodaje i iznajmljuje stanove; provodi nabave; vodi financijsko poslovanje po projektima; upravlja stambenim fondom; osigurava sredstva iz državnog proračuna i tržišta kapitala te brine o dugoročnosti sustava stanovanja. 

APN je dužan Program priuštivog stanovanja izraditi do 30. rujna tekuće godine za sljedeću godinu.

APN ili javna ustanova provode javne nabave za projektiranje, izvođenje i nadzor. Najmanje 50% stanova mora biti namijenjeno priuštivom najmu, osim u zgradama s manje od 10 stanova gdje svi stanovi moraju biti za priuštivi najam.

Jedinice lokalne samouprave prate potrebe građana, izrađuju programe stanovanja, osiguravaju zemljište i infrastrukturu, omogućuju gradnju putem javnih ustanova i surađuju s APN-om. Također mogu oslobađati projekte od plaćanja komunalnog doprinosa i na druge načine olakšavati provedbu projekta. 

Gradnja zgrade

Stambena zgrada ili stambeno-poslovna zgrada namijenjena priuštivom stanovanju može se graditi na površinama koje su prostornim planom ili urbanističkim projektom planirane za takvu gradnju pod uvjetom da najmanje 80 posto građevinske površine čini stambena namjena. 

Jedinice lokalne i regionalne samouprave, u prostornim planovima i urbanističkim projektima obvezne su planirati površine za gradnju zgrada namijenjenih priuštivom stanovanju, uključujući promjenu postojeće namjene površina i proširenje građevinskog područja radi planiranja tih površina.

Promjene se provode prvenstveno iskorištavanjem neiskorištenih brownfield područja ili napuštenih industrijskih područja i vojnih kompleksa te drugih javnih nekretnina u vlasništvu RH ili jednica lokalne i regionalne samouprave, a ako takvih područja nema ili nisu dostatna tada promjenom namjene ostalog poljoprivrednog zemljišta.

Za zemljišta kojima je promijenjena namjena u priuštivo stanovanje pravo prvokupa ima jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, na čijem se području zemljište nalazi, a ako ona to pravo ne iskoristi, tada pravo prvokupa ima APN.

Neprofitne stambene zadruge

Zakonom se uvodi i pojam neprofitnih stambenih zadruga. Riječ je o modelu koji omogućuje građanima da se udružuju i zajednički grade zgrade po nižim cijenama.

Državna tijela, jedinice lokalne samouprave i drugi mogu zajedno sa zadrugom biti sudionici u poslu gradnje stanova za svoje zaposlenike i u tu svrhu oni mogu joj na temelju ugovora ustupiti građevinsko
zemljište, dati novčana sredstva i sl. 

Aktivacija praznih stambenih nekretnina predstavlja zaseban mehanizam kojim se postojeći, neiskorišteni stambeni fond uključuje u sustav priuštivog stanovanja radi proširenja dostupnosti stanova za najam bez potrebe za novom gradnjom. 

Raspoložive stambene nekretnine na tržištu mogu se pribavljati od njihovih vlasnika s ciljem da ih APN potom daje u podnajam po priuštivoj najamnini ciljnim skupinama građana, uz uvjet da se nekretnine nisu koristile najmanje dvije godine prije dana objave javnog poziva i koje su u uporabljivom stanju, odnosno na kojima su potrebni manji radovi na uređenju do uporabljivosti.

U svrhu atkivacije praznih stanova, vlasnicima APN objavljuje javni poziv.

U četvrtak je uspješno izvršen proboj lijeve tunelske cijevi tunela Gladnjici, čime je ostvaren još jedan značajan korak u izgradnji nove četverotračne brze ceste na dionici čvor Mravince – čvor TTTS, priopćili su iz Hrvatskih cesta.

Policija upozorava

Hrvat ‘uložio’ u plemenite metale pa u dva mjeseca izgubio 74.500 eura

Desna tunelska cijev, duljine 330 metara, probijena je 5. studenog, podsjetili su iz Hrvatskih cesta. Paralelno s radovima u tunelu, duž cijele trase izvode se zemljani radovi, široki iskopi i izgradnja nasipa, kao i armiranobetonski radovi na objektima – nadvožnjacima Karepovac i Vidovača. 

Na tunelu Gladnjici slijede armirano betonski radovi i radovi na kolničkoj konstrukciji te opremanje tunela, dodaju iz Hrvatskih cesta. 

Projekt “Izgradnja dionice čvor Mravince – čvor TTTS, duljine 2,5 km sa spojnim cestama, faza 4 i 5“ izvodi tvrtka Strabag koja je u posao službeno uvedena 17. prosinca 2024. godine. Vrijednost ugovora iznosi 32,7 milijuna eura (bez PDV-a), a rok dovršetka radova je 24 mjeseca.

Brza cesta od čvora Mravinci do čvora TTTS predstavlja jednu od dionica buduće brze ceste Trogir – Omiš. Planirana brza cesta čvor Mravinci – čvor Karepovac – čvor TTTS i dalje – čvor Podstrana – čvor Jesenice – čvor Dugi Rat – čvor Ravnice (Omiš) u prvom dijelu predstavlja istočnu zaobilaznicu splitske i solinske aglomeracije, koja završetkom autoceste (AC 1) i brze ceste Solin – Klis (DC 1)  te je najvažniji dio cestovne mreže šireg područja splitske aglomeracije. U funkcionalnom smislu prometnica će omogućiti distribuciju prometnih tokova prije ulaza u uže područje gradova Splita i Solina. 

Tvrtke u Hrvatskoj i Sloveniji sve se više oslanjaju na digitalna rješenja kako bi ubrzale procese i smanjile administraciju. Ipak, mnoge i dalje rade u odvojenim sustavima, što rezultira različitim verzijama informacija i nepotrebnim usporavanjima. Zato se sve više organizacija okreće kombinaciji Intrix CRM-a i PANTHEON ERP-a, rješenju koje u praksi funkcionira kao jedinstvena cjelina.

O svakodnevnim izazovima i prednostima ovakvog pristupa razgovaramo s Brigitom Kovačević, Adriatic Regional Directoricom Intere, i Vericom Jurković, general managericom Datalaba Hrvatska. Zajedno, Intera s 23 godine razvoja Intrixa i Datalab s 28 godina razvoja PANTHEON-a donose više od 50 godina regionalnog iskustva u oblikovanju poslovnih rješenja prilagođenih domaćem tržištu.

Upravo dugogodišnja ekspertiza oba partnera i činjenica da se Intrix i PANTHEON već godinama koriste zajedno u brojnim tvrtkama u Hrvatskoj i Sloveniji dodatno potvrđuju snagu ove kombinacije. Regionalni korisnici navode da im upravo spoj CRM-a i ERP-a omogućuje stabilnije upravljanje procesima te jednostavniji rad timova koji svakodnevno ovise o točnim i usklađenim informacijama.

Gospođo Kovačević, gdje najčešće nastaje problem u svakodnevnom radu tvrtki?

Brigita Kovačević: Najčešće se pokazuje da prodaja, administracija i operativa nemaju zajedničku i ažurnu strukturu podataka. Kada timovi rade u odvojenim alatima, dolazi do dupliciranja informacija, ručnog prepisivanja i kašnjenja u komunikaciji. Intrix CRM tu unosi red. Prodaja dobiva potpunu preglednost nad kupcima, aktivnostima i projektima, a ostatak organizacije jasniji uvid u ono što slijedi.

Kako se to nadovezuje na rad s PANTHEON ERP-om?

Brigita Kovačević: Prednost Intrixa je što čini prodaju predvidivom i transparentnom. Kada te informacije postanu dostupne i financijama, operativi i logistici kroz PANTHEON, tvrtka prvi put dobiva jedinstvenu sliku poslovanja, sve ključne podatke na jednom mjestu i virtualni ured na dlanu. Procesi su jednostavniji, a komunikacija mnogo brža.

Verica Jurković: PANTHEON je stabilna ERP podloga koja drži cijelu organizaciju usklađenom. U 28 godina razvoja izrastao je u sustav koji pouzdano pokriva financije, skladišta, osnovna sredstva, proizvodnju i administrativne procese. Kada su podaci iz PANTHEONA dostupni u Intrixu, prodaja i operativa rade s istim informacijama u stvarnom vremenu. Time se uklanja potreba za ručnim provjerama i ubrzava suradnja između odjela.

Koje koristi tvrtke najviše ističu nakon što oba sustava počnu raditi zajedno?

Brigita Kovačević: S prodajne strane najviše se ističe potpuna preglednost. Sve ponude, aktivnosti i obveze nalaze se na jednom mjestu, što daje stabilnost prodaji i predvidljivost ostatku tvrtke. Osim prodaje, tu su i servisi te vođenje projekata, sve unutar jednog sustava.

Verica Jurković: S ERP strane korisnici najviše cijene sigurnost podataka, jednoznačnost informacija i smanjenu administraciju. Kada timovi rade na jednoj verziji istine, dnevni operativni rad postaje jednostavniji i pouzdaniji.

Koliko je važna činjenica da su oba rješenja razvijena lokalno?

Brigita Kovačević: Intrix je nastao prije 23 godine u suradnji domaćeg znanja i iskustva. Korisnici odmah rade u sustavu prilagođenom njihovim navikama, jeziku i procesima, što skraćuje vrijeme prilagodbe. Također, podrška na lokalnom jeziku znatno olakšava svakodnevno poslovanje.

Verica Jurković: Isto vrijedi i za PANTHEON. Sustav je duboko usklađen s hrvatskim i slovenskim propisima, a naši konzultanti dobro poznaju kako domaće tvrtke funkcioniraju. Zbog toga korisnici dobivaju brzu i stručnu podršku, što je velika prednost u svakodnevnom radu.

Razgovor s Brigitom Kovačević i Vericom Jurković pokazuje da se jasnoća i stabilnost poslovanja postižu onda kada CRM i ERP djeluju u jedinstvenom ritmu.

U poslovnom okruženju u kojem se odluke moraju donositi brzo i na temelju provjerenih podataka, rješenja koja povezuju ključne procese u jednu jasnu cjelinu postaju strateška investicija. Iskustvo tvrtki u regiji potvrđuje da kombinacija Intrix CRM-a i PANTHEON ERP-a omogućuje upravo takvu razinu stabilnosti i jasnoće.

Upravo zato sve veći broj organizacija vidi ovaj spoj kao dugoročno rješenje koje olakšava svakodnevicu, smanjuje operativne rizike i otvara prostor za zdravi, održivi rast.

U gotovo svim istragama kaznenih postupaka danas su ključni elektronički dokazi koji često nisu pohranjeni u državi u kojoj se postupak vodi, istaknuto je u Saboru u raspravi o zakonu kojem je cilj olakšati prekogranično pribavljanje takvih dokaza što su zastupnici jednoglasno podržali.

Riječ je o konačnom tekstu Zakona o prekograničnom pribavljanju elektroničkih dokaza u kaznenim postupcima, rečeno je u četvrtak u Saboru, koji će omogućiti pravosudnim tijelima jedne članice EU pribavljanje elektroničkih dokaza izravno od pružatelja usluga u drugoj državi članici.

Financijska infrastruktura

Zagrebačka burza dobila ponudu za dionice Ljubljanske burze, poznato od koga

Dosad se ta suradnja odvijala uz obvezno posredovanje nadležnih pravosudnih tijela država članica.

„Cilj je pravosudnim tijelima koja vode kazneni postupak olakšati i ubrzati pristup elektroničkim dokazima koji se upotrebljavaju za istragu i kazneni progon”, kazao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina.

Elektronički dokazi su primjerice podaci o pretplatniku, adresa za internetski protokol, odnosno IP adrese, e-pošta te poruke unutar aplikacije. 

Središnje tijelo koje će osiguravati primjenu odredaba zakona propisuje se Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.

Zastupnici su zakon jednoglasno podržali, naglasivši da donosi alat koji može biti snažan saveznik u borbi protiv organiziranog i kibernetičkog kriminala, uz upozorenje da je potrebno voditi računa o zaštiti osobnih podataka.

„Ono što nas brine su potencijalne zlouporabe i nedostatak nadzora nad time tko, kako i kada traži elektroničke podatke naših građana”, rekao je Mate Vukušić (SDP) i predložio jasno propisivanje da se svaka razmjena podataka mora evidentirati i nadzirati od strane hrvatskih tijela.

Ivica Ledenko (Most) poručio je da borba protiv kriminala ne smije biti izgovor za eroziju nacionalnog suvereniteta i temeljnih prava građana. Zadaća Sabora je da europski minimalni standard pretvori u nacionalni okvir s većim jamstvima, “a ne puku automatiziranu traku za prekograničnu razmjenu podataka”.

„U suprotnom, rizik je da se stvori infrastruktura digitalnog nadzora koja se u povoljnim političkim okolnostima može zloupotrijebiti”, dodao je Ledenko.

To apsolutno ne stoji jer EU uredba ima zaštitne mehanizme, a i u domaćem zakonodavstvu postoje mehanizmi kako se podaci štite i s njima postupa, uzvratio je Rukavina.

Nema temelja za strah od mogućeg zadiranja zakona u ljudska prava, poručio je Ante Babić (HDZ) , pojasnivši da navedeni zakon već postoji u praksi i elektronički se dokazi već pribavljaju, samo što taj proces traje predugo.

 Rusko gospodarstvo mora se priviknuti na jaki rubalj unatoč nepovoljnim posljedicama po pojedine izvoznike, rekao je ministar gospodarskog razvoja Maksim Rešetnjikov.

zeleni plan

Španjolska će dogodine izdvojiti milijarde eura za sektor električnih vozila: ‘Cilj je sačuvati radna mjesta’

U prvoj polovini godine vrijednost rublja porasla je preko 40 posto, napominje Reuters, uz potporu visokih ključnih kamatnih stopa i vanjskotrgovinske razmjene.

“Moramo razgovarati o nekoliko izazova, a jedan je od njih jaki rubalj”, rekao je ministar Rešetnjikov u utorak na investicijskom forumu “Russia Calling!”.

Najveći projekti koji se trenutno financiraju redom su izvozno orijentirani i trebali bi povećati isporuke u inozemstvo u bliskoj budućnosti u rasponu od 50 milijardi do 70 milijardi dolara, dodao je ministar.

“Moramo razmisliti što ćemo s trgovinskom bilancom koja je već u plusu od 120 milijardi dolara godišnje, a sada moramo uračunati i te nove prilike za izvoz”, objasnio je Rešetnjikov.

“To je ogroman izazov”, podvukao je. 

Dio tog izvoza neće biti profitabilan u uvjetima snažnijeg rublja pa će kompanije, po njegovim riječima, morati odustati od nekih projekata.

Neke kompanije drže da će rubalj oslabiti i da treba samo malo pričekati, kazao je ministar, upozorivši da “ta strategija više ne funkcionira”, citira Reuters njegove riječi.

“Valutni tečaj bit će jači nego što nam se činilo prije godinu ili dvije”, upozorio je.

Prema prognozama vlade, prosječni tečaj rublja prema dolaru iznosit će iduće godine 95,9 rubalja za dolar. Još u kolovozu bili su očekivali da će iznositi 100,2 rublja za dolar, podsjeća ruska novinska agencija Interfax.

Rubalj jača i zbog politike supstitucije uvoza, kojom je vlada parirala zapadnim sankcijama. Oprema i strojevi donedavno su se uvozili iz zapadnih zemalja, a sada ih proizvode ruske tvrtke, podsjetio je Rešetnjikov.

Uvoz nam je veliki problem budući da su brojne kompanije najavile strategije njegove zamjene i postoje “određene prepreke” na tom području, a takva će strategija zasada ostati na snazi, dodao je. 

Uz slab uvoz ministar gospodarstva istaknuo je i znatno smanjeni ruski javni dug “budući da više ne postoji mogućnost odljeva kapitala kao u protekle tri godine”. 

“Morat ćemo živjeti s tom novom stvarnošću”, zaključio je ruski ministar.

I ministar financija Anton Siluanov poručio je u srijedu da treba “naučiti živjeti i raditi” sa sadašnjim tečajem rublja.

Rubalj bi mogao oslabiti ako središnja banka ublaži monetarnu politiku, napomenuo je.

“Snažni rubalj u velikoj mjeri ovisi o kamatnim stopama. Ublažavanje monetarne politike otvorilo bi više mogućnosti za financiranje kupnje uvozne robe. Ako se to dogodi, rubalj će (…) oslabiti”, istaknuo je ministar u intervjuu za RBC-TV.

No, trenutni tečaj rublja uravnotežen je i u skladu s platnom bilancom, naglasio je Siluanov, dodavši da se njegova vrijednost vjerojatno neće mijenjati u budućnosti.

“Mnogi govore o slabljenju rublja, a mi zapravo smatramo da bi se tečajni raspon koji se iskristalizirao u posljednje vrijeme mogao zadržati i u budućnosti jer je više-manje uravnotežen, utemeljen na aktualnoj bilanci plaćanja”, objasnio je ministar financija.

Dani Triglava, u 10 odabranih poštanskih ureda u cijeloj Hrvatskoj, posebni su promotivni i informativni dani posvećeni proizvodima Triglav osiguranja koji traju cijeli prvi radni tjedan prosinca.

Daljnji je to korak u suradnji između Triglav osiguranja i Hrvatske pošte kojima je građanima od ove jeseni otvoren jednostavniji, pristupačniji i praktičniji način ugovaranja polica Triglav osiguranja u svim uredima Hrvatske pošte diljem zemlje.

Građani mogu u svim uredima Hrvatske pošte svakodnevno ugovoriti Triglav police osiguranja imovine, dopunskog zdravstvenog i putnog osiguranja, a tijekom ovog promotivnog tjedna automatski stječu pravo sudjelovanja u nagradnoj igri u kojoj mogu osvojiti ekskluzivne sportske rekvizite potpisane od hrvatskih rukometaša.

Naime, Hrvatska pošta i Triglav osiguranje ponosno dijele ulogu sponzora hrvatske rukometne reprezentacije, istinskih sportskih heroja i ambasadora zajedništva, upornosti i vrhunskih rezultata zbog čega se lica hrvatskih reprezentativaca nalaze na promotivnim plakatima Triglava u uredima Hrvatske.

Dani Triglava u kojima će korisnici koji ugovore policu ujedno biti dio nagradne igre, bit će provedeni u odabranim poštanskim uredima na lako dostupnim lokacijama: u Zagrebu na 3 lokacije (Branimirova 4, Galleria Business Centar – Trg Drage Iblera 10 i Dubrava 53), Dugom Selu (J. Zorića 26), Čakovcu (Tome Masaryka 28), Varaždinu (Trg slobode 9), Bjelovaru (Gajeva 2), Koprivnici (Florijanski trg 18), Splitu (Josipa Jovića 93, TC Mall of Split) i Rijeci (Korzo 39).

U središtu suradnje Hrvatske pošte i Triglav osiguranja nalazi se ideja modernog, jednostavnog i pouzdanog pristupa osiguranju. Povezujući prepoznatljivu i pouzdanu mrežu poštanskih ureda s dugogodišnjim iskustvom Triglav osiguranja i predanošću sigurnosti klijenata, građanima se pruža mogućnost da o važnim policama odlučuju uz stručne savjete, bez pritiska i u okruženju koje im je dobro poznato.

Dani Triglava tako simbolično zaokružuju početak nove faze suradnje i potvrđuju predanost Triglava i Hrvatske pošte u pružanju kvalitetnih, pouzdanih i pristupačnih usluga svim građanima Hrvatske.

Venezuela je u studenom izvezla oko 921 tisuću barela nafte dnevno i blago je povećala isporuke u odnosu na listopad, unatoč požaru u velikom pogonu, pokazuju podaci i dokumenti o otpremi.

Međunarodni sajam

Hrvatske tvrtke nastupaju na najjačem sajmu premium i luksuznog turizma

Mjesečni prosjek u studenom zaostaje tek za kolovozom i veljačom.

Državna naftna kompanija PDVSA uvozi u posljednje vrijeme više nafte koju koristi za smanjivanje udjela sumpora za isporuke kupcima u inozemstvu, što je poduprlo izvoz, pokazali su dokumenti tvrtke.

Kapacitete državne tvrtke ograničio je u studenom požar u velikom pogonu u pojasu rijeke Orinoco, u saveznoj državi Anzoátegui. Petrocedeno vadi ‘tešku’ naftu i smanjuje udio sumpora da bi je u ‘lakšem’ izdanju otpremio inozemnim kupcima. Proizvodni je kapacitet pogona 200 tisuća barela dnevno.

Prisutnost američkih vojnih brodova u Karipskom moru nije prekinula uvoz ni izvoz nafte iz Venezuele u listopadu, a zalihe su pomogle PDVSA-i da nadoknadi smanjenu aktivnost u pojasu Orinoco, prema podacima i dokumentima.

Izvoz sirove nafte i goriva bio je tri posto veći nego u listopadu, ali pet posto manji nego u istom razdoblju prošle godine, prema podacima temeljenima na kretanju tankera.

Glavno izvozno odredište ponovno je bila Kina s otpremljenih oko 746 tisuća barela dnevno.

Venezuela je povećala izvoz nafte u SAD, sa 128 tisuća barela u listopadu na 150 tisuća u studenom, preko partnera Chevrona.

Oko 24 tisuće barela nafte, benzina i mlaznog goriva otpremljeno je na Kubu.

Podaci pokazuju da je porastao i izvoz naftnih nusproizvoda i petrokemikalija, sa 195.000 tona u listopadu na oko 277.000 tona u studenom.

Uvoz lake sirove nafte i goriva više je nego udvostručen, na oko 167.000 barela dnevno. Chevron dostavlja američku tešku naftu za ulaganja s dozvolom Washingtona, a PDVSA uvozi naftu i od dobavljača poput Rusije.

Promet u europskoj maloprodaji stagnirao je u listopadu, a Hrvatska je bila među zemljama s izrazitijim rastom, pokazale su u četvrtak preliminarne procjene europskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođen obujam prometa u maloprodaji eurozone i EU-a zadržao se u listopadu na rujanskoj razini, izračunali su statističari.

Na početku jeseni bio je porastao za 0,1 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,2 posto na razini Unije.

U eurozoni je u listopadu porastao obujam prometa u maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda te u maloprodaji goriva, za 0,3 posto. U rujnu prodaja hrane i pića i duhanskih proizvoda bila se smanjila za 0,2 posto, a prodaja goriva zadržala se na razini s kraja ljeta.

Na razini Unije najviše je porastao promet u maloprodaji goriva, za 0,5 posto u odnosu na rujan, kada je bio skliznuo za 0,1 posto. Slijedi maloprodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom prometa od 0,4 posto u odnosu na mjesec ranije kada je pak u tom postotku bio smanjen.

Izuzetak je na oba područja bila prodaja široke kategorije neprehrambenih proizvoda koja se smanjila za 0,2 posto. U rujnu bila je stagnirala u zoni primjene zajedničke europske valute dok je na razini Unije bila u plusu 0,2 posto.

Hrvatska uz Estoniju

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najsnažniji rast prometa na mjesečnoj razini zabilježio je u listopadu Luksemburg, za 3,6 posto.

Slijedi Estonija, s rastom prometa od 1,7 posto.

I Hrvatska je u skupini zemalja s izrazitijim rastom prometa u maloprodaji, za 1,4 posto u odnosu na rujan kada je bio porastao za 1,3 posto.

Najviše je pak pao promet u belgijskoj maloprodaji, za 1,3 posto. Slijedi Austrija gdje se smanjio za 0,6 posto. Blizu su i Irska i Švedska s padom prometa za 0,4 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Češku, Grčku, Italiju i Rumunjsku.

Skromna prodaja hrane

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođen promet u maloprodaji porastao je u eurozoni u listopadu za 1,5 posto, a na razini Unije za 1,6 posto, izračunali su statističari.

U rujnu je, prema revidiranim podacima, uvećan za 1,2 posto u eurozoni i za 1,5 posto u Uniji.

Eurozona je u listopadu bilježila najveći rast prometa u trgovinama široke kategorije neprehrambenih proizvoda, za 2,1 posto. Slijede benzinske postaje s rastom prometa za 1,8 posto.

Na razini EU-a najviše je pak porasla prodaja goriva, za 2,4 posto, a blizu su i trgovine neprehrambenih proizvoda gdje je uvećana za 2,1 posto.

Prodaja hrane, pića i duhanskih proizvoda uvećana je u eurozoni za 0,9 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad, a na razini Unije za 0,5 posto.

Cipar i dalje na vrhu

Najsnažniji rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini bilježio je i u listopadu, Cipar, od 9,9 posto, pokazali su Eurostatovi podaci.

Slijede Bugarska i Malta sa skokom prodaje od 7,4 odnosno za 6,2 posto.

Hrvatska je uz bok Estoniji s rastom prometa u maloprodaji u listopadu za 4,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U rujnu uvećan je za 3,1 posto.

Pad prometa na godišnjoj razini, prema Eurostatu dostupnim podacima, zabilježile su tri zemlje, pri čemu je najviše smanjen u Luksemburgu, za 0,8 posto.

Smanjenje obujma prodaje u odnosu na prošlogodišnji listopad bilježile su još samo Austrija i Belgija, za 0,6 odnosno 0,1 posto, pokazali su Eurostatovi podaci.

Španjolska će iduće godine osigurati 1,28 milijardi eura potpore tržištu i industriji električnih vozila kako bi njihov udio u proizvodnji do 2035. porastao na 95 posto, rekao je u srijedu premijer Pedro Sanchez.

kreću isplate

Dijelu građana uskoro kreće isplata novčanih potpora: Evo tko će dobiti po 100 eura naknade

Plan uključuje 400 milijuna eura izravnih poticaja kupcima električnih vozila i 580 milijuna eura u okviru programa koji financira EU za potporu ulaganjima u industriji.

Preostalih 300 milijuna eura bit će uloženo u postavljanje stanica za punjenje uz prometnice. 

Cilj je pomoći domaćem automobilskom sektoru da sačuva radna mjesta u prijelazu na električna vozila i zadržati poziciju drugog proizvođača automobila u Europi, rekao je španjolski premijer.

Do sredine idućeg desetljeća Španjolci bi trebali kupovati gotovo isključivo automobile čiji pogon uključuje struju.

U razdoblju od siječnja do listopada udio električnih automobila na baterije i plug-in hibrida iz domaće proizvodnje iznosio je samo 10 posto, pokazuju podaci industrije. Udio hibrida s kombinacijom benzinskog i motora s baterijom činili su pak 26,7 posto.

Kineski CATL otvorio je u Španjolskoj u suradnji s multinacionalnim automobilskim divom Stellantisom tvornicu baterija u projektu vrijednom četiri milijarde eura.

Madrid pak želi domaći input kako bi sačuvao tehničko znanje i tržišni udio.

Milijarda jaja proizvedena je dosad na Farmi koka nesilica Vuka, koja djeluje u sklopu Žito grupe, izvijestili su u četvrtak iz te tvrtke napominjući kako je jubilarno jaje važan proizvodni trenutak za tu farmu nadomak Osijeka.

Petogodišnji posao

Đuri Đakoviću posao sa Šveđanima težak 4,8 milijuna eura

“Farma koka nesilica Vuka otvorena je 2008., kada je 45.000 koka proizvelo ukupno 1.945.170 jaja. Naša proizvodnja od tada je kontinuirano rasla te smo zahvaljujući ulaganjima u moderne tehnologije i dobrobit životinja, dosegnuli ukupno milijardu jaja”, izjavila je voditeljica peradarske proizvodnje Ana Hell Kurevija.

Potvrda je to, kako je navela, dugogodišnjeg predanog rada, stručnosti i odgovornog pristupa proizvodnji hrane.

Jaja su iz obogaćenog kaveznog ili podnog uzgoja, a koke nesilice hrane se visokokvalitetnom hranom iz vlastite proizvodnje Žito grupe, što omogućuje potpunu kontrolu kvalitete te jamči svježinu i sigurnost proizvoda.

Hell Kurevija je kazala i kako je briga o dobrobiti životinja sastavni dio politike tvrtke. 

Nesilice na farmu stižu kao jednodnevni pilići iz austrijske valionice. Uzgoj na vlastitoj lokaciji omogućuje potpuni nadzor nad njihovim zdravstvenim stanjem i mjerama prevencije zaraznih bolesti, od praćenja težine pilića i pilenki pa sve do nesilica nakon njihova premještanja u proizvodne objekte.

Na farmama Žito grupe antibiotici se ne koriste.

Iz tvrtke napominju i kako automatizirani sustav nadzire važne parametre u proizvodnji, posebno mikroklimu u objektima s nesilicama – temperaturu, vlažnost i ventilaciju. 

Žito svježa jaja, kako su naveli, nose znak “Jaja hrvatskih farmi“ koji dodjeljuje Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Nose i oznaku nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda “Dokazana kvaliteta” koju dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede. Znak “Dokazana kvaliteta“ osigurava potrošačima vrhunsku kvalitetu proizvoda i dodatnu kontrolu proizvodnje jaja, a istovremeno potvrđuje da su jaja u potpunosti proizvedena u državi navedenoj na znaku.

Žito grupa je najveći proizvođač jaja u Hrvatskoj, sa 130 milijuna jaja godišnje i 480.000 koka nesilica na dvije farme – Vuka kod Osijeka i Piko u Jastrebarskom.

Njihova jaja se nalaze u trgovačkim centrima pod vlastitim brendom i pod brendovima trgovačkih robnih marki. U prosjeku, svako četvrto jaje u hrvatskim hladnjacima dolazi s njihovih farmi.

Muškarac (72) s područja Liburnije prevaren je obećanjima o zaradi ulaganjem u plemenite metale, pri čemu je izgubio 74.500 eura, izvijestila je u četvrtak Policijska uprava primorsko-goranska.

FINANCIJE

Možda imate pravo na jednokratnu novčanu naknadu, a niste svjesni. Provjerite ovdje

Muškarca su protekla dva mjeseca putem telefona u više navrata kontaktirale nepoznate osobe koji su se predstavile kao stručnjaci za ulaganja, odnosno brokeri iz stranih tvrtki.

Financijska infrastruktura

Zagrebačka burza dobila ponudu za dionice Ljubljanske burze, poznato od koga

Slušajući njihove upute, višekratno je uplaćivao novčane iznose na račune banaka u inozemstvu i u Hrvatskoj uvjeren da će zaraditi veliki profit. U dva mjeseca uplatio je oko 74.500 eura, a obećani profit mu nije isplaćen niti su mu vraćeni uloženi novci.

hrvatski uzgoj

Žito grupa objavila: Farma koka nesilica Vuka proizvela milijardu jaja

Kad je član obitelji posumnjao u priču brokera i pokušao kontaktirati s njima, prekinuli su pozive. Policija provodi kriminalističko istraživanje slučaja, izvijestila je PU primorsko-goranska.

Isplata mirovina za studeni počinje u ponedjeljak, 8. prosinca 2025., obavijestio je danas Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Dio umirovljenika mirovine je već dobio od prvog dana u mjesecu, ovisno o banci u kojoj imaju račun.

Ovoga mjeseca stiže i prvi godišnji dodatak

Dobra vijest je da ovoga mjeseca stiže i prvi godišnji dodatak na mirovine. Točan datum nije poznat, a zamjenik ravnatelja HZMO-a, Ivo Bulaja rekao je da bi ta isplata mogla biti sredinom prosinca, o čemu više ovdje. Dodatak iznosi šest eura po godini staža, a umirovljenicima više od 180 gradova i općina isplaćuje božićnice, ali najčešće ovisno o cenzusu. Popis gradova i općina koji svakodnevno ažuriramo pogledajte ovdje.

Prosječna sveukupna mirovina isplaćena u studenom iznosila je 689 eura. Udio takve mirovine u plaći iznosi 47,3 posto, prema podacima HZMO-a. Pogledamo li samo mirovine prema općim propisima, za svih 1,13 milijuna korisnika prosjek je 560 eura. Udio ovakve radničke mirovine u plaći je svega 38 posto. Bez umirovljenika kojima se mirovine isplaćuju prema međunarodnim ugovorima, prosječna radnička mirovina se penje na 636 eura, piše mirovina.hr.

Od siječnja nova povećanja za dio umirovljenika

Starosna mirovina u prosjeku iznosi 695 eura, pri čemu je najpovoljnija ona za dugogodišnje osiguranike. Invalidska mirovina u prosjeku je 465 eura, s 32 posto udjela u plaći, a obiteljska iznosi 531 euro s 36,5 posto udjela. Korisnici kojima je isplaćena osobna i dio obiteljske mirovine imaju 708 eura u prosjeku, odnosno 48,7 posto udjela u plaći. Najlošije stoji 278.000 korisnika najniže mirovine koja u prosjeku iznosi 449 eura te čini svega oko 30 posto prosječne plaće.

Nakon isplate godišnjeg dodatka, od 1. siječnja umirovljenicima stiže još jedan rast mirovina. One će se zakonski od toga datuma ponovno uskladiti prema rastu cijena i plaća, ali ta će isplata biti tek u travnju. Ujedno će prema mirovinskoj reformi iz srpnja invalidske mirovine od siječnja biti povećane za 10 posto. Umirovljenicima starijima od 70 godina u prijevremenoj mirovini bit će ukinuta penalizacija, a stariji od 65 godina moći će od siječnja raditi u punom radnom vremenu, ali uz isplatu pola mirovine.

Jednokratna naknada priznaje se kao pravo na novčanu naknadu ili kao pravo na naknadu u naravi. Jednokratna naknada može se priznati u naravi ako područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad utvrdi da postoji osnovana pretpostavka da korisnik naknadu neće koristiti namjenski.

Jednokratna naknada može se priznati:

• samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti (rođenja ili obrazovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, prirodne nepogode i sl.) nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe
• radi nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće ili obuće ako se nabava nužnih predmeta u kućanstvu odnosno odjeće i obuće ne može osigurati putem humanitarnih organizacija
• djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi polazniku srednje škole koji je korisnik prava na uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji za kupnju obveznih školskih udžbenika, ako to pravo ne ostvaruje po drugoj osnovi
• korisniku smještaja u kriznim situacijama radi naknade troškova prijevoza u mjesto prebivališta, vlastitu ili udomiteljsku obitelj, dom socijalne skrbi, kod drugog pružatelja usluge odnosno u drugu ustanovu ili
• korisniku usluge smještaja ili organiziranog stanovanja u slučaju trenutačne potrebe koja ne može biti zadovoljena u okviru usluge smještaja ili organiziranog stanovanja. 

Ukupni iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini ne može iznositi više od 331,81 eura za samca, odnosno 464,53 eura za kućanstvo.

U osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, Zavod može jednom godišnje priznati jednokratnu naknadu u iznosu do 1.327,23 eura.

Naknada za troškove pogreba

Pravo na naknadu za pogrebne troškove priznaje se fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podmirila troškove pogreba ili izvršila uslugu pogreba osobe:

• koja nije imala zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja i
• koja je u trenutku smrti bila korisnik:
• prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili
• prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju rješenja Zavoda.

Pravo na naknadu za pogrebne troškove priznaje se do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu pogreba odnosno u mjestu posljednjeg prebivališta korisnika u Republici Hrvatskoj u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske.

U iznos se uračunavaju i troškovi prijevoza do mjesta pogreba odnosno do državne granice u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske.

Partneri i djeca milijardera naslijedili su više bogatstva u 2025. nego u bilo kojoj prethodnoj godini od početka izvještavanja 2015., prema izvješću švicarske banke UBS objavljenom u četvrtak.

hrvatski uzgoj

Žito grupa objavila: Farma koka nesilica Vuka proizvela milijardu jaja

U 12 mjeseci do travnja ove godine, 91 osoba nasljedstvom je postala je milijarderkom ili milijarderom. Zajedno su primile 298 milijardi dolara, više od trećine više nego 2024., priopćila je banka.
“Ovi nasljednici dokaz su da se višegodišnji prijenos bogatstva intenzivira”, rekao je izvršni direktor UBS-a Benjamin Cavalli.

Izvješće se temelji na istraživanju provedenom na nekima od izuzetno bogatih klijenata UBS-a i bazi podataka koja prati bogatstvo milijardera na 47 tržišta u svim svjetskim regijama.

zeleni plan

Španjolska će dogodine izdvojiti milijarde eura za sektor električnih vozila: ‘Cilj je sačuvati radna mjesta’

Banka izračunava da će djeca milijardera naslijediti najmanje 5,9 bilijuna dolara u sljedećih 15 godina.
Većina ovog rasta nasljedstva trebala bi se dogoditi u Sjedinjenim Državama, Indiji, Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj, procjenjuje UBS. Međutim, milijarderi su vrlo mobilni, posebno oni mlađi, što bi moglo izmijeniti taj popis, dodaje se. Potraga za boljom kvalitetom života, geopolitičke brige i porezna razmatranja potiču odluke o preseljenju, prema izvješću.

U Švicarskoj, gdje će se prema banci u sljedećih 15 godina naslijediti 206 milijardi dolara, birači su u nedjelju uvjerljivo odbacili prijedlog poreza od 50 posto na naslijeđeno bogatstvo od 62 milijuna dolara ili više, nakon što su kritičari rekli da bi to moglo izazvati egzodus bogatih ljudi.

Izgorio u požaru

Bačić o zgradi Vjesnika: ‘Mogao bi se provesti model nabave ‘design and build”, zna se kada bi počelo rušenje i tko plaća troškove

Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, SAD i Singapur su među preferiranim destinacijama milijardera, rekao je Cavalli.
“U Švicarskoj je ishod glasanja u nedjelju možda pomogao ponovnom povećanju privlačnosti zemlje“, rekao je.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić izjavio je u četvrtak kako uskoro kreće isplata potpora uzgajivačima stoke zbog posljedica izbijanja bolesti bedrenice.

Stanje na ZSE

Crobex u plusu deveti dan zaredom, Končar najtrgovaniji

Podsjetimo, zbog izvanrednih okolnosti nastalih izbijanjem zaraze bolesti bedrenice u studenom je donesen Program potpore uzgajivačima stoke zbog posljedica izbijanja bedrenice vrijedan 2,3 milijuna eura.

Program će se realizirati kroz provedbu dviju mjera. Kroz mjeru 1. nadoknadit će se šteta nastala zbog otežanog poslovanja na gospodarstvima na kojima je tijekom 2025. provedeno cijepljenje protiv bedrenice na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Potpora je 100 eura po uvjetnom grlu.

Za provedbu te mjere, kazao je Vlajčić u izjavi nakon sjednice Vlade, osigurano je 1,3 milijuna eura i isplate kreću u ovom i sljedećem tjednu.

Kroz mjeru 2. sufinancirat će se obnova narušenoga proizvodnog potencijala na gospodarstvima na kojima su zabilježena uginuća goveda na području bedreničnih distrikata pogođenih izbijanjem bedrenice 2022. godine (Lonjsko polje) i 2025. (Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska županija). Za provedbu te mjere osigurano je milijun eura, a Vlajčić je rekao kako će isplate krenuti nakon Nove godine.

Podsjetio je kako je nedavno u Drnišu održan sastanak sa uzgajivačima stoke na kojem su im predstavljene mjere pomoći, dok će se sastanak sa stočarima iz Lonjskog polja, kako je najavio, održati 9. prosinca.

Na pitanje jesu li stočari zadovoljni iznosom potpora kazao je kako su prema informacijama koje su od njih stigle, zadovoljni. Riječ je, kako je naveo, o iznosu od 100 eura po uvjetnom grlu za izmaklu dobit dok je trajao bedrenički disktrikt i dok su imali ograničenja u poslovanju ali i 1.800 eura za svako uginulo grlo.

Bedrenica je u dvije dalmatinske županije u ovoj godini potvrđena na 38 gospodarstava, a 169 grla je uginulo, kazao je.

Ministar Branko Bačić u četvrtak je najavio da bi se uklanjanje nebodera Vjesnika moglo provesti objedinjenim modelom nabave “design and build”, kojim bi isti izvođač radio projekt i rušenje, a radovi se očekuju početkom veljače, nakon čega bi slijedio natječaj za novi kompleks.

Dobre vijesti

Sjajna vijest za umirovljenike: Uz mirovinu na račun im sjeda dodatak, pa slijedi novi rast, evo kada je isplata

Zgrada Vjesnika, teško oštećena u požaru i nosivosti oko 20 posto projektirane, bit će uklonjena, a Ministarstvo graditeljstva očekuje da bi rušenje moglo uslijediti krajem siječnja ili početkom veljače, iako rok još nije potvrđen. Nakon uklanjanja slijedi postupak realizacije novog kompleksa kroz arhitektonski natječaj, rekao je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nakon sjednice Vlade.

Ministarstvo je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom poslalo upit na 34 adrese potencijalnih izvođača i projektanata uklanjanja, a zaprimljeno je 18 odgovora. Analiza ponuda trebala bi završiti do kraja tjedna, a početkom idućeg tjedna slijedi priprema dokumentacije za javnu nabavu kroz pregovarački postupak.

Politika i tehnologija

Trump pokreće novu fazu natjecanja s Kinom: ‘Ne radi se o borbi čovjeka protiv stroja’

Bačić je rekao da su “blizu odluke” da se posao provede modelom “design and build”, kojim bi isti izvođač radio projekt i rušenje, što bi ubrzalo postupak u odnosu na zasebne nabave. O načinu uklanjanja, miniranjem ili mehanički, odlučit će suvlasnici nakon pregovora s ponuditeljima. U početku se razmatralo miniranje s prelamanjem zgrade prema zapadu radi zaštite podzemnih instalacija, no mehanička metoda ostaje otvorena opcija.

Izrada projekta uklanjanja zahtijevat će najmanje tri tjedna od izbora izvođača, nakon čega slijede pripremni radovi i rušenje.
“Rok do kraja godine nije realan. Nadamo se uklanjanju u planiranom roku, možda početak veljače, ali to još ne mogu potvrditi”, rekao je ministar te naglasio da sigurnost građana, radnika i prometa ima prioritet.

Action

Jedan od najpopularnijih europskih maloprodajnih lanaca do proljeća bi mogao otvoriti tri trgovine u Hrvatskoj na ovim lokacijama

Troškovi uklanjanja zasad nisu objavljeni. Prema Bačiću, oko tri posto vrijednosti police pokriva osiguranje, dok će ostatak troška iznad tog iznosa solidarno snositi suvlasnici. U novom kompleksu očekuje se zadržavanje prostora press-centra i Hrvatskog olimpijskog odbora.
Državni inspektorat provodi postupak i očekuje se da će do kraja tjedna donijeti rješenje o uklanjanju, rekao je ministar.

Zagrebačka burza je zaprimila ponudu za kupnju svih dionica Ljubljanske burze od slovenske tvrtke Axor Holding, izvijestili su u četvrtak sa Zagrebačke burze, napominjući kako nisu u mogućnosti razmatrati predmetnu ponudu dok ne bude dovršen postupak vezan uz namjeru Fine da preuzme Zagrebačku burzu.

Antimonopolska politika

EU provjerava Metu: WhatsAppov AI asistent pod istragom

Zagrebačka burza je 3. prosinca 2025. zaprimila ponudu za kupnju 100 posto dionica Ljubljanske borze od društva Axor Holding iz Ljubljane, navodi se u objavi Zagrebačke burze.

“S obzirom na okolnost da je dana 1. kolovoza 2025. Financijska agencija (Fina) objavila namjeru objave dobrovoljne javne ponude za preuzimanje Zagrebačke burze, sukladno zakonodavnom okviru koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje na javne ponude, Zagrebačka burza ne smije poduzimati poslove izvan redovitog poslovanja niti djelovati na način koji bi imao za cilj ometanje ili onemogućavanje ponude za preuzimanje”, navodi se.

Također se dodaje kako u kontekstu navedenog Zagrebačka burza nije u mogućnosti razmatrati predmetnu ponudu dok predmetni postupak ne bude dovršen u skladu sa Zakonom o preuzimanju dioničkih društava.

Zbog obavijesti o toj ponudi, dionicom Zagrebačke burze obustavljeno je burzovno trgovanje u 12,34 sata, kako bi se investicijska javnost upoznala s tom informacijom. Tom dionicom moći će se ponovno trgovani od 14,35 sati u modalitetu predotvaranja, a od 14,50 sati bit će nastavljena kontinuirana trgovina. Inače, dionicom Zagrebačke burze zadnji put trgovalo se 28. studenoga, a pritom je ostvarila cijenu od 5,9 eura.

ATVR odbio Finu

Podsjetimo, slovenska Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATRV) odbila je 25. studenoga zahtjev Fine za preuzimanje vlasništva nad Ljubljanskom burzom.

Vijeće ATRV-a, kako je tada objavila slovenska novinska agencija STA, zaključilo je da postoje zakonski razlozi za odbijanje zahtjeva Fine za stjecanje neizravnog kvalificiranog udjela u Ljubljanskoj burzi, te ga je stoga odbilo.

Dodjela priznanja

Ako se nudi, uzmite! Ovaj hrvatski grad povlači najviše novca iz Europe, ‘prvak je EU fondova’

Fina, naime, želi postati većinski vlasnica Zagrebačke burze, koja je ujedno potpuni vlasnik Ljubljanske burze. Trenutno Fina ima udio od oko deset posto u operateru Zagrebačke burze. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Fini je dala suglasnost za izravno stjecanje kvalificiranog udjela u operateru Zagrebačke burze, u iznosu od 50 do 100 posto temeljnog kapitala i glasačkih prava tvrtke.

Slovenska vlada je nedavno objavila da se protivi Fininom preuzimanju vlasnika Ljubljanske burze, jer Fina ne uživa dobar ugled u Sloveniji. Odlučila je Ljubljansku burzu učiniti kritičnom infrastrukturom od nacionalnog značaja. To znači da njezino preuzimanje od strane strane države ili pravnog subjekta koji je u većinskom ili izravnom vlasništvu strane države, zahtijeva suglasnost vlade.

Iz Fine prošli tjedan nisu komentirali postupke u vezi s preuzimanjem Ljubljanske burze. Naveli su kako im zakon to zabranjuje, dok se javno ne objavi ponuda za preuzimanje i ne dovrši postupak.

Infinum, naša vodeća IT kompanija, preuzela je AMR CyberSecurity, britansku tvrtku specijaliziranu za kibernetičku sigurnost, već kako joj ime navodi.

To je druga europska tvrtka koju Infinum preuzima ove godine, početkom 2025. preuzeli su nizozemski kompaniju Your Majesty iz Amsterdama, a najavljuju da to svakako nije i posljednje preuzimanje.

Zato je bilo zanimljivo razmijeniti nekoliko pitanja i odgovora s Nikolom Kapraljevićem, direktorom Infinuma.

Infinum ima svoj odjel za kibernetičku sigurnost. Hoće li se sada na neki način AMR i taj odjel spajati ili će taj sektor funkcionirati na neki drugi način, neovisno ili nekako?

Tako je, Infinum je prije nekoliko godina počeo razvijati vlastiti odjel za kibernetičku sigurnost koji se postupno širio – i po ekspertizi i po kapacitetima. Akvizicija AMR-a donijela nam je dodatnu širinu i iskustvo pa im u početku svjesno ostavljamo veći stupanj autonomije kako bismo zadržali kontinuitet i kvalitetu isporuke prema postojećim klijentima.

Paralelno radimo na edukaciji, povezivanju s ostatkom Infinuma i usklađivanju procesa. Dugoročno nam je cilj objediniti i međusobno osnažiti naše sigurnosne timove kako bismo klijentima mogli ponuditi još širi portfelj usluga kibernetičke sigurnosti na postojećim i na novim tržištima.

Kojom vrstom kibernetičke sigurnosti se AMR bavi, mrežnom, aplikacija, oblaka, podataka?

AMR CyberSecurity pruža širok spektar ofenzivnih i defenzivnih usluga kibernetičke sigurnosti. Njihova ekspertiza pokriva penetracijsko testiranje, red teaming, socijalni inženjering, sigurnost podataka, sigurnosne procese i compliance, kao i napredne usluge procjene rizika. O kvaliteti njihove usluge govori činjenica da su nositelji najvažnijih industrijskih certifikata poput NCSC CHECK, CREST, i STAR, a rade s klijentima iz vrlo reguliranih industrija poput telekomunikacija, financija, obrane i nacionalne sigurnosti, što dodatno potvrđuje razinu stručnosti koju smo željeli dodati našem portfelju.

Spominje se prilagodba regulativama poput NIS2, o čemu se točno radi kada govorimo o kibernetičkoj sigurnosti i AMR-u?

Regulative poput NIS2 donose znatno strože i jasnije zahtjeve za sigurnost digitalnih servisa i infrastrukture, posebno u sektorima koji spadaju u kategoriju visokog kritičnog značaja, poput energetike i financija, zdravstva, telekomunikacija, transporta ili javne uprave. Direktiva uvodi strože zahtjeve za upravljanje rizicima, procjenu dobavnih lanaca, detekciju i odgovor na sigurnosne incidente te postavlja osobnu odgovornost menadžmenta za sigurnost. Svaka država članica mora ugraditi NIS2 u svoje zakonodavstvo, a Hrvatska je među prvima to napravila donošenjem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. To znači da će velik broj organizacija morati sustavno jačati svoje sigurnosne prakse u sljedećem razdoblju.

AMR već radi s klijentima koji podliježu ovakvim i sličnim regulativama te ima duboko iskustvo u procjeni rizika, sigurnosnim kontrolama, ispunjavanju regulatornih zahtjeva i pripremi organizacija za nadolazeće obveze. To uključuje sve, od tehničkih penetracijskih testova i sigurnosnih procjena do izgradnje procesa i dokumentacije potrebne za usklađenost. Kombinacijom Infinumovog iskustva s razvojem digitalnih rješenja i AMR-ove šire sigurnosne ekspertize možemo klijentima ponuditi cjelovita rješenja: od izgradnje softvera koji je secure by design do potpune pripreme za usklađenost s NIS2 (i druge regulative) i odgovornog upravljanja njihovom kibernetičkom sigurnošću.

Hoće li Infinum sada proizvode kibernetičke sigurnosti nuditi posebno ili kao dio cjelokupnih paketa koji se nude budućim, kao i sadašnjim klijentima?

Oboje – i kao samostalne usluge i kao dio integriranih paketa. Neki klijenti koji nas angažiraju za ofenzivnu sigurnost surađuju s nama isključivo kroz angažmane poput penetracijskog testiranja ili sigurnosnih audita. Drugima sigurnost integriramo u veće projekte razvoja digitalnih proizvoda, AI rješenja ili cloud infrastrukture. Često s novim klijentima krećemo kroz manje angažmane poput penetration testinga, accessibility audita ili brand positioninga, što nam pomaže da izgradimo povjerenje i uspostavimo odnos, a poslije se to razvija u dugoročne i šire suradnje. Upravo zato širimo naš portfelj usluga – kako bismo mogli ponuditi onaj oblik suradnje koji najbolje rješava konkretan poslovni problem klijenta.

Pretpostavljamo da će AMR sada raditi za cjelokupni Infinumov portfelj klijenata, ne samo za britanske, no vjerojatno ta akvizicija nosi i ambiciju za dalje širenje na britansko tržište, Infinum već ima ured u Londonu. Jesmo li u pravu?

AMR će sada biti dio našeg globalnog portfelja usluga i raditi za klijente na svim tržištima. Istovremeno, britansko tržište nam je strateški važno i akvizicija AMR-a jedan je od ključnih elemenata jačanja tog tržišta. Kombinacija lokalne reputacije AMR-a i Infinumove globalne ekspertize omogućuje nam još brži rast u Ujedinjenom Kraljevstvu, a sada, nakon akvizicije, oko 15 posto prihoda dolazit će nam iz UK.

Kako će općenito funkcionirati suradnja dviju tvrtki, hoće li i dalje postojati mogućnost dijeljenja radnih mjesta ili će AMR funkcionirati kao podružnica?

AMR će u početnoj fazi zadržati vlastiti brend u Ujedinjenom Kraljevstvu pod imenom AMR CyberSecurity – part of Infinum kako bismo osigurali kontinuitet za klijente. Operativno, timovi će se sve više povezivati, razmjenjivati znanje, procese i resurse. Dugoročno gradimo jedinstven, integriran sigurnosni spektar usluga, ali nam je važno da u prvoj fazi zadržimo ono što je AMR učinilo uspješnim: stručnost, autoritet i lokalnu prepoznatljivost.

U vijesti je najavljen i nastavak akvizicija, može li se znati kojeg bi profila te tvrtke bile, iz kojih sektora?

Fokusirani smo na kompanije sa snažnom ekspertizom, zdravim poslovanjem i kulturom kompatibilnom s našom. Interesantna su nam strateški bitna tržišta poput UK-a, EU, i SAD-a, i tvrtke koje nadopunjuju naša postojeća područja ekspertize ili dodaju nova. Prioritet su nam tehnološke usluge, uključujući, ali ne ograničavajući se na data & AI, cloud i specijalizirane razvojne timove.

Osigurano je dodatnih 15 milijuna eura za te nove akvizicije. Kako su oni osigurani, kreditima, europskim novcem, koliko je iz poslovanja tvrtke?

Infinum nije koristio bespovratna sredstva (europski novac), već isključivo kreditnu liniju EBRD-a i sredstva iz zadržane dobiti. Od ukupne odobrene kreditne linije preostalo je oko šest milijuna eura, a ostatak dolazi iz zadržane (neisplaćene) dobiti i redovnog poslovanja.

Koji su rezultati dosadašnjih akvizicija, što se konkretno postiglo dosadašnjim preuzimanjima tvrtki na drugim tržištima?

Svaka akvizicija imala je vrlo jasnu svrhu. Naša prva akvizicija, 3PM Development u 2021., značila je da smo osnažili svoj tim s 30 eksperata, dobili nekoliko zanimljivih klijenata i snažan pool za daljnja zapošljavanja u Makedoniji, gdje smo u međuvremenu i proglašeni poslodavcem godine. ETR nam je pak donio ubrzani rast na američkom tržištu i značajan doprinos prihodima, tako da nam trenutačno gotovo 30 posto prihoda dolazi s tog tržišta, a Your Majesty proširenje ekspertize u brand experienceu i jačanje kreativnog segmenta. Od akvizicije AMR-a očekujemo snažniji ulazak u sigurnosni segment s jakim, etabliranim timom i jačanje strateški važnog britanskog tržišta. Generalno, kroz akvizicije širimo usluge, ulazimo na nova tržišta i klijentima nudimo snažniji, integrirani portfelj. Istovremeno, osiguravaju nam brži rast od onoga koji bismo postigli isključivo organskim širenjem.

Što je sa Sjedinjenim Državama, ne čini se da je učinak Trumpovih carina osjetan, nije se, uostalom odnosio na usluge. Osjete li se, međutim,
negdje drugdje, EU je propustila iskoristiti činjenicu da američki IT giganti ovdje posluju praktično bez davanja?

Carine i nesigurnost koju su donijeli na tržište možda se nisu odnosile na usluge, ali neupitno su unijele jako puno nesigurnosti pri donošenju investicijskih odluka, što je sigurno usporilo neke projekte. Što se tiče EU-a, ona je definitivno propustila kapitalizirati svoju veličinu i regulativnu snagu kako bi stvorila povoljniji okvir za domaće tehnološke igrače, a regulativni zahtjevi su često toliko složeni da usporavaju inovacije i razvoj. Mi kao Infinum ipak se fokusiramo na ono što je pod našom kontrolom i radimo na tome da konkuriramo kvalitetom, specijalizacijom i bliskim odnosima s klijentima. Strateški se fokusiramo na visoku dodanu vrijednost: razvoj složenih digitalnih proizvoda, sigurnosne usluge, AI i data rješenja, gdje možemo biti ravnopravni globalnim igračima i klijentima ponuditi razinu stručnosti koja se cijeni na svim tržištima, uključujući američko.

Pet mjeseci nakon predstavljanja plana za ubrzani razvoj umjetne inteligencije, Trumpova administracija sada usmjerava svoju pažnju na robote. Kako piše POLITICO, ovaj zaokret signalizira otvaranje novog fronta u tehnološkom natjecanju s Kinom, ali istovremeno postavlja pitanja o budućnosti američke radne snage.

Ministar trgovine Howard Lutnick intenzivirao je sastanke s vodećim ljudima iz industrije robotike i, prema riječima triju anonimnih izvora, “u potpunosti je predan” ubrzanju razvoja ovog sektora. Dva izvora navode kako administracija čak razmatra izdavanje izvršne uredbe o robotici tijekom sljedeće godine.

Glasnogovornik Ministarstva trgovine potvrdio je ovaj smjer: “Posvećeni smo robotici i naprednoj proizvodnji jer su ključni za povratak kritične proizvodnje u Sjedinjene Države.”

Uz to, Ministarstvo prometa priprema osnivanje radne skupine za robotiku, što bi moglo biti objavljeno do kraja godine.

Utrka s Kinom i industrijska politika

Ovaj val aktivnosti ukazuje na to da robotika postaje sljedeće veliko bojište u tehnološkoj i ekonomskoj utrci Amerike protiv Kine. To je najnoviji primjer kako Trumpova administracija prihvaća elemente industrijske politike kako bi se natjecala s Pekingom u ključnim sektorima. Međutim, promicanje širenja robotike prijeti potkopavanjem jednog od glavnih Trumpovih ciljeva: oživljavanja američke proizvodne radne snage.

Iako humanoidni roboti opće namjene zvuče kao znanstvena fantastika, napredak u umjetnoj inteligenciji omogućuje im preuzimanje sve složenijih zadataka.

Podaci Međunarodne federacije za robotiku pokazuju da je Kina do 2023. godine u svojim tvornicama imala 1,8 milijuna industrijskih robota, čak četiri puta više od SAD-a. Kina, Japan, Australija, Njemačka i Singapur već imaju nacionalne strategije za robotiku.

Dostizanje konkurencije zahtijevalo bi značajna ulaganja. Prema CB Insights, financiranje bi do 2025. moglo dosegnuti 2,3 milijarde dolara, dvostruko više nego prošle godine. Goldman Sachs procjenjuje da bi globalno tržište humanoida do 2035. moglo vrijediti 38 milijardi dolara.

Što industrija traži?

Predstavnici industrije aktivno lobiraju kod dužnosnika i zakonodavaca, tvrdeći da su roboti fizička manifestacija umjetne inteligencije. Svaki napor za jačanje konkurentnosti u AI-ju, kažu, mora uključivati i plan za napredak robotike.

Tvrtke traže porezne poticaje, savezno financiranje za integraciju napredne automatizacije, jačanje opskrbnih lanaca i trgovinske politike koje bi se suprotstavile kineskim subvencijama i praksama vezanim uz intelektualno vlasništvo.

“Važno je da se aktivno uključimo, razmislimo o nacionalnoj strategiji za robotiku i podržimo ovu rastuću industriju u SAD-u kako bismo ostali konkurentni”, izjavio je Jeff Cardenas, izvršni direktor tvrtke Apptronik.

Njegova tvrtka, startup iz Austina koji podržava Google, razvila je robota opće namjene nazvanog Apollo, jednog od prvih humanoida koji radi u tvornici automobila.

“Sada postoji prepoznavanje da je napredna robotika ključna za SAD u smislu proizvodnje, tehnologije, nacionalne sigurnosti i obrane”, rekao je Brendan Schulman, potpredsjednik za politiku u tvrtki Boston Dynamics.

Strojevi protiv ljudi: Neriješeno pitanje radnih mjesta

Otvoreno pitanje ostaje kako se nacionalni poticaj robotici uklapa u cilj oživljavanja američke proizvodnje. Skeptici upozoravaju da bi preagresivna automatizacija mogla dovesti do toga da se tvornice vrate u SAD, ali da u njima rade strojevi, a ne ljudi.

Istraživanje Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER) pokazalo je da automatizacija često dovodi do smanjenih mogućnosti zapošljavanja i nižih plaća za radnike na rutinskim poslovima.

S druge strane, postoji i optimističniji scenarij u kojem se robotika i proizvodnja međusobno osnažuju, a radnici grade, implementiraju i održavaju robote koji pokreću industrijski rast.

Jeff Burnstein, predsjednik Udruge za napredak automatizacije, tvrdi da roboti čine radnike produktivnijima, što može stvoriti nove prilike za posao. “Kada tvrtke ulažu u robotiku, ulažu i u više ljudi jer im poslovanje raste”, rekao je.

“Ne radi se o borbi čovjeka protiv stroja, već o suradnji čovjeka i stroja koja će nas odvesti u budućnost”, zaključuje Cardenas. “Naša vizija su roboti koji nadopunjuju ljudske sposobnosti, a ne oni koji nas zamjenjuju.”

Obično na kraju godine pratimo neke preliminarne konačne račune, brojčane usporedbe s prošlom godinom pa evo da i mi podvučemo crtu u pogledu tradicionalnog priloga Poslovna s kojim obično zatvaramo našu sezonu glossy specijala i najavljujemo godinu koja dolazi.

Nakon prošlogodišnjih 57, u izdanju Poslovna 2026. koja je upravo pred vama svoja razmišljanja i najave nadolazeće poslovne godine podijelilo je više od 80 vodećih nositelja politika u Republici Hrvatskoj, čelnika udruženja i regulatornih tijela, gospodarstvenika, poslovnih lidera, voditelja velikih organizacija ili ključnih sektora u sastavu vodećih korporacija.

Osim samih brojčanih pokazatelja svakako nas vesele i pogledi prema sljedećoj godini, a koji su ipak optimističniji nego što bi se nekad dalo zaključiti prema nekoj općoj predodžbi, mada je zajednički naziv ipak – neizvjesnost. Dio smo Europske unije koja se nakon desetljeća čistoga i sigurnog rasta našla pred najvećim izazovima otkako postoji, svijeta koji se vratio na određen način u neku inačicu hladnoratovske faze i to nosi svoje izazove.

Pokazuje se da ona stara karakteristika našeg mentaliteta, nerijetko tumačena kao velika boljka, može biti i prednost – u nestabilnim vremenima i nepredviđenim okolnostima sposobnost improvizacije, ili snalaženja, radi razliku. Drugi važan nazivnik u ovogodišnjim kolumnama je prilagodljivost, a odnosi se ponajprije na umjetnu inteligenciju, taj nadolazeći val koji će u velikoj mjeri oblikovati 21. stoljeće.

Za hrvatsko gospodarstvo, naročito srednje i male tvrtke, 2026. bit će izazovna i zbog fiskalizacije 2.0, a u neformalnim razgovorima se pak često spominje strah od 2027. kao godine kad završava plimni val europskih “omotnica”. Ali, kad smo jednom prilikom to spomenuli veleposlaniku jedne od najvećih europskih zemalja, samo je odmahnuo rekavši: “Ma ne brinite se, poslije toga bit će nešto drugo.” Tako da…

Specijal POSLOVNA 2026 na 84 stranica potražite na kioscima!

Regulatorni pritisak na Metine platforme u Europskoj uniji sve se intenzivnije pojačava, dok se europski dužnosnici pripremaju pokrenuti novu antimonopolsku istragu vezanu uz uporabu umjetne inteligencije u WhatsAppu.

Dva dužnosnika na koje se poziva Financial Times izjavila su da Europska komisija planira ispitati način na koji je Meta uvela svog asistenta Meta AI, koji je od ožujka 2025. godine dostupan korisnicima WhatsAppa na europskim tržištima.

hrvatski uzgoj

Žito grupa objavila: Farma koka nesilica Vuka proizvela milijardu jaja

Meta je za Reuters priopćila da nije zaprimila službene informacije i uputila je na izjavu WhatsAppa povodom talijanske istrage, u kojoj su navodi slični tom odbačeni i označeni kao neutemeljeni.

Talijansko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenulo je istragu u srpnju, a u studenom ju je proširilo kako bi utvrdilo je li Meta ograničila konkurentske AI chatbotove i tako onemogućila njihov pristup svojoj chat platformi.

Financial Times navodi da Komisija namjerava objaviti istragu u sljedećih nekoliko dana, iako se taj rok može promijeniti. Istraga će se voditi prema pravilima tržišnog natjecanja Europske unije, a ne prema Aktu o digitalnim tržištima. Europska komisija odbila je dati komentar o ovoj temi. Za Financial Times, kao i za Reuters.

Infobip će u 2026. obilježiti 20 godina. U tom razdoblju prošli smo put od malog startupa do najvećeg tehnološkog huba u regiji uz tisuće stručnjaka koji su s nama rasli i oblikovali industriju. Naš slogan ‘We are just starting” i dalje je aktualan jer upravo ulazimo u najveću tehnološku promjenu koju predvodi umjetna inteligencija. Tri ključna trenda posebno mijenjaju našu industriju.

Prvi, tehnološki trend, odnosno generativni AI, radikalno mijenja način rada i programiranja. Tu tehnološku revoluciju trenutačno predvode američke i kineske kompanije sa svojim velikim jezičnim modelima. Drugi trend je posljedica prvog jer dolazi do redefiniranja softverskog okruženja. Naime, umjetna inteligencija mijenja način na koji se razvija softver te on danas postaje izrazito personaliziran.

To je ključan tehnološki trend koji je već vidljiv. Treći trend odnosi se na promjenu korisničkog iskustva koje se sve više seli u mobilne i chat aplikacije. Veliki globalni igrači ubrzano razvijaju tzv. super aplikacije, poput WhatsAppa, RCS-a i TikToka, dok u Kini takvu ulogu ima WeChat. Brendovi danas moraju biti prisutni tamo gdje su njihovi korisnici, a upravo je to prostor u kojem Infobip ima najjaču globalnu poziciju.

Paralelno s razvojem trendova u industriji, umjetnu inteligenciju u Infobipu razvijamo kroz dva komplementarna smjera. Prvi je ugradnja naprednih AI funkcionalnosti u naše proizvode. Drugi smjer je transformacija kompanije u kontekstu AI-ja. Svi odjeli unutar Infobipa počeli su razvijati vlastita rješenja i virtualne agente koji pomažu u automatizaciji te preuzimaju dio svakodnevnih zadataka koje zaposlenici obavljaju. Kako bismo tu transformaciju učinili održivom, pokrenuli smo AI Champions program u kojem svaki zaposlenik postupno postaje nositelj i promicatelj naše kulture usmjerene na primjenu umjetne inteligencije.

Kroz sve te promjene Infobip ostaje ono što je oduvijek bio – platforma za rast ljudi. Naši stručnjaci danas imaju priliku razvijati cutting-edge rješenja, sudjelovati u globalnim AI projektima i aktivno kreirati svoju budućnost, kao i strategiju i viziju Infobipa.

Naš budući cilj je jasan – postati kompanija u kojoj je razvoj AI-ja glavni prioritet, a tehnologija i talent se međusobno osnažuju i ubrzavaju rast organizacije. No, još važnije – danas se moramo prilagođavati brže nego ikad jer se upravo naša sposobnost prilagodbe dinamičnom tržištu tijekom protekla dva desetljeća najjasnije očitovala kroz razvoj novih i unaprijeđenih proizvoda.

Kraš prehrambena industrija i predstavnici Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) potpisali su novi Kolektivni ugovor koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. i kojim se unaprjeđuju primanja radnika, a sveukupno ulaganje iznosi 2,6 milijuna eura, izvijestili su u srijedu iz Kraša.

Navodi se kako će se novim Kolektivnim ugovorom povećati osnovna mjesečna plaća za 50 eura bruto, točnije svim zaposlenicima na radnim mjestima radnik i specijalist, što se odnosi na 93 posto kolektiva Kraša. To će ulaganje u 2026. godini iznositi 1,2 milijuna eura, a dodatnih 1,4 milijuna eura biti će usmjereno radnicima na proizvodnim linijama u Zagrebu i Osijeku.

“Radnice i radnici u proizvodnji čine najveći dio naše kompanije i njihov rad omogućuje da svaki Krašev proizvod održava visoke standarde kvalitete koje naši potrošači očekuju. Svjesni smo koliko je njihov doprinos važan, stoga smo odlučili da upravo oni budu prioritet u korekciji plaća”, istaknuo je predsjednik Uprave Kraša Tomislav Bagić.

‘Unaprjeđenje radnih uvjeta’

Dodao je kako se uspjeh Kraša temelji na angažmanu svih zaposlenika, a takvi koraci pokazuju jasnu namjeru da njihovo znanje i predanost ostaju temelj dugoročne vrijednosti kompanije.

Predsjednik Sindikata PPDIV-a Denis Paradiš je kazao kako potpisivanje novog Kolektivnog ugovora potvrđuje kontinuitet otvorenog i konstruktivnog dijaloga koji već niz godina njeguju s Upravom Kraša.

“Svake godine nastojimo unaprijediti materijalna prava i radne uvjete zaposlenika, a današnji je Kolektivni ugovor još jedan dokaz da partnerstvo između Sindikata i Uprave donosi konkretne rezultate”, istaknuo je.

Iz Kraša su naveli kako su kao i do sada, svim zaposlenicima zajamčene mjesečna fiksna nagrada za rezultate rada u iznosu od 50 eura, božićnica od 350 eura, naknada za korištenje godišnjeg odmora u iznosu od 350 eura, 133 eura dara u naravi, dar za dijete od 140 eura te ostale pogodnosti poput naknada za topli obrok u iznosu od 100 eura i prijevoz koji se isplaćuju mjesečno.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluke o nabavi sustava protudronske zaštite, 18 francuskih haubica Caesar, 44 tenka Leopard 2A8 i 420 teških terenskih kamiona TATRA ukupne vrijednosti gotovo dvije milijarde eura, kojima će se značajno modernizirati Hrvatska vojska. 

“Riječ je o provedbi zajma koji smo uzeli iz EU instrumenta SAFE, a sve su to ulaganja koja će nam pridonijeti da u sljedećim godinama ispunimo i ciljeve koje smo preuzeli kao država na summitu NATO-a”, poručio je premijer Andrej Plenković. 

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić naglasio je da su Vlada i Ministarstvo obrane “čvrsto opredijeljeni” za daljnje unaprjeđenje i modernizaciju sposobnosti Hrvatske vojske jer je to, kako je naglasio, “izravan ulog u sigurnost građana i potpora NATO ciljevima sposobnosti”. Opremanje protudronskim sustavima, poručio je, predstavlja strateški iskorak u razvoju nacionalnih obrambenih sposobnosti te jačanju domaće industrijske i tehnološke baze.

Odlukom Vlade nabavljaju se dva stacionarna sustava za zaštitu vojne kritične infrastrukture i dva mobilna sustava integrirana na vozila u svrhu opremanja brigade srednjeg pješaštva.

Nabava se provodi sklapanjem petogodišnjeg Okvirnog sporazuma između Ministarstva obrane i tvrtke Končar-Digital d.o.o. koja će biti sistem integrator i proizvođač dijela opreme poljske tvrtke APS (Advanced Protection Systems), što će, kazao je Anušić, omogućiti prijenos znanja i dijela proizvodnje sustava SKYctrl u Republiku Hrvatsku.

Ukupna vrijednost je 156,3 milijuna eura, a sredstava se osiguravaju u proračunu MORH-a za razdoblje od 2026. do 2029. 

Nabavka samohodnih haubica, tenkova i teških kamiona uz EU SAFE zajam

Vlada je donijela odluku i o nabavci 18 samohodnih haubica 155 mm CAESAR MK2 koja će se provesti kroz zajedničku nabavu putem Francuske agencije za naoružanje zajedno s Estonijom, Bugarskom, Portugalom i Slovenijom. 

Nabava je podijeljena u dva paketa – osnovnog koji se sastoji od 18 samohodnih haubica i dodatnog koji se sastoji od sredstava za motrenje i akviziciju ciljeva, sustava upravljanja vatrom, veze i prijenosa informacija, vozila veze, oklopnih vozila te teretno-terenskih vozila za prijevoz borbenih kompleta streljiva. 

Novac će se osigurati iz EU instrumenta SAFE. Rok isporuke je 2030. godina, a vrijednost nabave 328,1 milijuna eura, s projekcijom ekonomskog povećanja cijena.

Nabavljaju se i 44 njemačka borbena tenka Leopard 2A8 s tri simulatora, pričuvnim dijelovima i logističkom potporom, koja ćemo platiti 144,8 milijuna eura manje.

Toliki je iznos njemačko ministarstvo obrane uplatilo MORH-u za tenkove, borbena vozila i streljivo koje smo ustupili Ukrajini krajem 2024. godine, a namijenjen je upravo za nabavu njihovih Leoparda. 

Leopardi stižu od 2028. do 2030., sporazum za tenkove i haubice idućeg tjedna u Francuskoj i Njemačkoj

Isporuka tenkova očekuje se od 2028. do 2030., a ukupna vrijednost nabave je 1,5 milijarde eura. Većina tog iznosa, 1,1 milijarda, osigurat će se kroz EU SAFE zajam od 2026. do 2030. godine, dok se sredstva za pružanje usluge produženog jamstva, ekonomsko uvećanje cijena i plaćanje PDV-a u iznosu 343,6 milijuna eura osiguravaju u proračunu MORH-a od 2026. do 2033. 

“Uz manje troškove nabave, opremanje će se brže provesti, produbit će se vojna suradnja i povećati interoperabilnost sa saveznicima, a unifikacijom flote uz potporu proizvođača i angažman hrvatske obrambene industrije osigurat će se jednostavnija logistička potpora i manji troškovi održavanja”, poručio je Anušić. 

Okvirni sporazumi za kupovinu haubica i tenkova potpisat će se idućeg tjedna u Francuskoj i Njemačkoj.

Vlada je donijela odluku i o nabavi 420 teških terenskih kamiona TATRA koje se provodi kroz zajedničku nabavu sa Slovačkom  putem Ministarstva obrane Češke Republike. Iznos od 212,3 milijuna eura će se, također, osigurati kroz SAFE instrument na teret MORH-a, a rok isporuke je od iduće do 2030. 

“Potpisivanje Okvirnog sporazuma omogućit će i potpisivanje ugovora između tvrtke Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. i Tatra Defence Systems u skladu s kojim će se završna montaža kamiona i njihovo održavanje provoditi u Hrvatskoj. Kamioni Tatra ispunjavaju sve NATO-ove standarde za balističku i protuminsku zaštitu, a posjeduje ih 21 članica NATO-a”, rekao je ministar obrane.

Vlada je na sjednici u četvrtak odlukom proglasila četiri projekta u BiH, Sloveniji, SAD-u i Belgiji – koja pridonose očuvanju nacionalnog identiteta – projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske za čiju je realizaciju u 2025. osigurano 1.775.000 eura.

“Svi predloženi projekti unapređuju položaj i kvalitetu života Hrvata izvan Hrvatske, pridonose očuvanju i njegovanju nacionalnog identiteta i utječu na jačanje povezanosti Hrvata izvan Hrvatske s matičnom domovinom”, rekao je državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

ROBNA KUĆA

IKEA otvorila novu trgovinu, zapošljava 500 ljudi

Riječ je o izgradnji Kulturno- pastoralnog studentskog centra Petrićevac Franjevačkog samostana Presvetog Trojstva Petrićevac u Banja Luci, Hrvatskom kulturnom centru u Ljubljani za potrebe Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, izgradnji paviljona u Hrvatskom parku – Milwaukee Hrvatske Središnjice u Wisconsinu te obnovi župne kuće, crkve i pastoralnih prostorija Hrvatske katoličke misije u Bruxellesu.

Milas: Petrićevac je duhovno i kulturno središte Hrvata

Milas je objasnio da je Franjevački samostan Petrićevac sa župom sv. Ante Padovanskog jedno od najvažnijih duhovnih i kulturnih središta Hrvata u Banjoj Luci te je više puta stradao, a zadnji su put 1995. samostan i crkva minirani i spaljeni. Obnovljen je 2018. te danas Petrićevac ponovo djeluje kao duhovno i kulturno središte, a samostan ostaje simbol vjere i nade Hrvata u Banjoj Luci.

“Počeo je projekt izgradnje Kulturno-pastoralnog studentskog centra koji je zamišljen kao prostor namijenjen najviše studentima i mladima za realizaciju pastoralnih i kulturnih sadržaja. U Banja Luci i okolici ne postoji sličan prostor koji bi trebao služiti aktivnostima društvenog života hrvatske zajednice”, kazao je Milas. Za taj projekt izdvojit će se 950.000 eura.

Drugim projektom “Hrvatski kulturni centar Ljubljana” riješila bi se pitanja prostora za rad i djelovanje Saveza hrvatskih društava u Sloveniji. 

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, zastupano po hrvatskom veleposlanstvu, osigurat će nekretninu za centar koja bi bila dio diplomatske misije u Sloveniji i Ljubljani. Za projekt će se izdvojiti 650.000 eura sa stavke Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, a 250.000 eura sa stavke MVEP-a.

Hrvatska središnjica iz Milwaukeeja osnovana 1932. dobiva višenamjenski paviljon

Trećim projektom predviđena je izgradnja višenamjenskog paviljona u Hrvatskom parku u Milwaukeeju, prostoru koji od 1956. okuplja hrvatsku zajednicu i omogućuje predstavljanje hrvatske kulture široj javnosti, čime jača prepoznatljivost i ugled RH.

Predlagatelj projekta je Hrvatska Središnjica iz Milwaukeeja, osnovana 1932., koja do danas ostaje ključni pokretač kulturnih, društvenih i zajedničkih inicijativa aktivnosti hrvatske zajednice u Wisconsinu, a za projekt će se izdvojiti 85.000 eura.

Četvrtim projektom obnove župne kuće, crkve i pastoralnih prostorija Hrvatske katoličke misije u Bruxellesu žele se osigurati dostojanstveni uvjeti za pastoralni i društveni život hrvatske zajednice u Bruxellesu, a za njega će se izdvojiti 90.000 eura. 

Vlada je odluku o strateškim projektima donijela na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan RH, a sredstva su osigurana u državnom proračunu.

Direktor tvrtke MRAK usluge, stručnjak za analize podataka, IT forenziku, kibernetički kriminal, poslovne prevare, statistiku, komunikacijski i politički konzultant Marko Rakar gost je novog izdanja podcasta “Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“.

Ja sam onaj kojeg zovete u subotu popodne…

S obzirom na širok raspon njegovih zanimanja i interesa, na početku je sam opisao poslove kojima se bavi. – Obično kažem da sam ja onaj kojeg zovete u subotu popodne kad pukne kanalizacija, kad je sve otišlo k vragu, kad treba hitno detektirati što se dogodilo i začepiti rupe da se krene prema nekakvoj sanaciji, pojašnjava slikovito Rakar. Dodaje da to nije klasični krizni menadžment jer se ne bavi odnosima s javnošću.  – Jednostavno ako je došlo do neke krize u nekoj ustanovi ili kompaniji i treba je vrlo brzo detektirati i svesti na minimum, e onda su to stvari koje ja radim, kaže Marko Rakar.

Čudno je da dva informacijska posrednika u fiskalizaciji 2.0 koriste isti softver

Jedan od njegovih interesa je informacijska sigurnost pa je tako prošlog tjedna kritizirao novi sustav fiskalizacije 2.0 u koji se uspio registrirati pod lažnim identitetom. – U pripremi za izlaganje na BUG konferenciji išao sam provjeriti što se sve nudi među tim informacijskim posrednicima i prvo što mi je zapelo za oko jest da postoje dva informacijska posrednika u različitom vlasništvu, prvi je u vlasništvu Hrvatske pošte, a drugi je privatan, koji koriste apsolutno isti softver, sučelje je identično, razlika je samo u boji, jedan je žuti, a drugi plavkasto-zelen. Dakle tu je već razlog za neku minimalnu brigu zbog kombinacije javnog i privatnog. Naime, moglo bi se dogoditi da nakon nekog vremena Hrvatska pošta preuzme taj drugi privatni informacijski posrednik što bi bio jedan fin način da se javni novac prelije u privatne ruke. To ne mora biti tako i najvjerojatnije je taj plan nepovratno uništen pozornošću koju sam dobio. Ta dva informacijska posrednika su posebna i po tome što bilo tko može doći i prijaviti se u ime bilo koje druge pravne osobe, a da me sustav neće ni na koji način provjeriti. To nisam uspio kod drugih posrednika nego samo kod ta dva, upozorava naš poznati IT forenzičar.

Stotine tisuća eura ukradene su putem lažnih računa

Rakar se često bavi i istraživanjem financijskih prevara pa upozorava da su prevare putem raznih računa najzastupljenije. – Iznenadili biste se u kojoj mjeri je moguće zaprimiti račun u neku tvrtku, obrt, ustanovu, instituciju i platiti taj račun misleći da je on vjerodostojan. To se najčešće događa tako što netko preotme stepenicu u kontroli u lancu primanja i slanja računa. Primjerice da neki hakeri preuzmu kontrolu mog klijenta, mog dobavljača i onda na tim fakturama tipično izmijene broj bankovnog računa. Ponekad znaju čak u takvoj poruci dostaviti i potvrdu od banke u kojoj piše da doista tvrtka ta i ta je otvorila račun u toj banci i da se on od sada koristi kao primarni račun za poslovanje. E sad kada netko u nekom računovodstvu neke kompanije zaprimi takav račun, dakle sve to će doći s legitimne e-mail adrese koju oni u pravilu poznaju, od nekog partnera za kojeg misle da su se s njim dopisivali i ranije, svi dokumenti će izgledati autentično, i vrlo često, budući da postoji neki odnos povjerenja s dobavljačem, oni će proglasiti da je to sve ok i jednostavno platiti račun. Dakle, stotine i stotine tisuća eura nestale su na taj način samo u Hrvatskoj i to samo u situacijama koje ja osobno poznajem, upozorava Rakar.

U podcastu „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ komentirao je i uhićenje glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića i borbu protiv korupcije, borbu koju vodi protiv banaka u ime korisnika kredita u švicarcima, uređenost biračkih popisa, političke kampanje, manipulacije podacima, dezinformacije i stanje u medijima te korištenje umjetne inteligencije.

Cijeli podcast pogledajte na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika ili poslušajte na MixCloudu.

Autobusni kolodvor Zagreb mogao bi u sljedećim godinama dobiti potpuno novu adresu – na prostoru nekadašnjeg Gredelja. Potvrdio je to gradonačelnik Tomislav Tomašević u emisiji HRT-a ‘Zagrebi po Zagrebu’, istaknuvši da je riječ o jednoj od najvećih prometnih promjena koje Zagreb planira.

Grad, međutim, neće ući u preseljenje prije nego što se obave ključni preduvjeti. Za novu lokaciju potrebno je izraditi Urbanistički plan uređenja, ali i postići dogovor s HŽ-om, koji mora završiti studiju za prometni čvor Zagreb. Tek nakon toga moći će se definirati konkretni rokovi i izgled budućeg kolodvora.

Tomašević je pritom naglasio da se na sadašnjem Autobusnom kolodvoru rade samo nužni zahvati: ‘Nije nam cilj da AKZ ostane na toj lokaciji. Smatramo racionalnijim rješenjem približiti ga željezničkom kolodvoru, možda ga čak povezati i podzemnim tunelom’, rekao je gradonačelnik.

Dodao je i da značajan dio područja bivšeg Gredelja već pripada Gradu Zagrebu, što projekt čini realnijim. ‘Nema smisla ulagati desetke milijuna eura u postojeću zgradu ako će se ionako graditi nova’, poručio je.

Tomašević je otkrio i još jedan detalj: Grad je razmatrao mogućnost kupnje zgrade u Paromlinskoj, nekadašnjeg sjedišta Zagrebačke banke, kao privremeno ili trajno rješenje za novi kolodvor. No vlasnik ju nije želio prodati.

Europska sredstva neće presušiti te će u idućem EU-ovom proračunskom razdoblju za Hrvatsku biti i veća nego sada, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

kaže bojazni nema

Plenković: EU fondovi neće presušiti, za Hrvatsku će biti i izdašniji nego sada

“Suprotno nekim nevjernim Tomama, europskih sredstava će biti, neće nigdje evaporizirati ni nestati”, rekao je Plenković u uvodu Vladine sjednice.

Podsjetio je na prijedlog Europske komisije o dva bilijuna eura EU-ova proračuna za iduće proračunsko razdoblje, od 2028. do 2034. godine.

“Od prosinca počinju ozbiljni razgovori na najvišoj razini Europskog vijeća. Prema trenutnim projekcijama, omotnica koja bi trebala otprilike biti rezervirana za nas u bitno promijenjenom ustrojstvu ovoga proračuna, ide negdje do 19 milijardi eura, što je nekoliko milijardi eura više nego što je bila prethodna omotnica u razdoblju aktualne perspektive “, rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na potvrdu pozitivne preliminarne ocjene sedmog zahtjeva za isplatom sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Riječ je o milijardu i sto milijuna eura, na temelju uspješno ispunjena 53 reformska investicijska pokazatelja, a isplata tih sredstava očekuje se do kraja prosinca. 

“Mi smo trenutno jedina država članica Europske unije koja je u potpunosti ispunila sve pokazatelje u okviru prvih sedam zahtjeva, time ostvarivši sto posto izvršenosti. Do sada sedam odobrenih isplata iz mehanizma za oporavak i otpornost imaju uz Hrvatsku još samo Italija i Portugal”, rekao je Plenković.

Najavio je da će Hrvatska uskoro Europskoj komisiji podnijeti i osmi zahtjev za plaćanje u iznosu od gotovo 900 milijuna eura, u vezi kojih su već ispunjeni svi pokazatelji.

“Uvjereni smo da s gotovo stopostotnom sigurnošću u sljedećih nekoliko mjeseci kanimo ispuniti sve kriterije indikatore i time povući svih deset milijardi eura na vrijeme”, rekao je Plenković.

IKEA je u četvrtak otvorila svoju prvu trgovinu na Novom Zelandu, najudaljeniju poslovnicu ovog trgovca pokućstvom od njegove matične Švedske.

Dugo očekivana trgovina od 34.000 četvornih metara u trgovačkom centru Sylvia Park u Aucklandu zapošljava 500 ljudi i 505. je trgovina IKEA-e.

Modernizacija vojske

Hrvatska kupuje moćno oružje za 2 milijarde eura: Pogledajte što nam sve stiže

Širenje IKEA-e na Novom Zelandu najavljeno je 2019. godine i dolazi 50 godina nakon otvaranja u susjednoj Australiji. IKEA sada posluje na 64 tržišta diljem svijeta.

Premijer Novog Zelanda Christopher Luxon rekao je da je nova IKEA-ina trgovina stvorila radna mjesta i konkurenciju što koristi potrošačima.

Nijemac Andres Ritter najizgledniji je kandidat za novog europskog javnog tužitelja umjesto Rumunjke Laure Kövesi, kojoj mandat istječe 30. listopada sljedeće godine.

Na današnjem sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) predstavnici 24 zemalja koje sudjeluju u EPPO-u glasali su o rang-listi Vijeća kandidata s užeg izbora za mjesto sljedećeg glavnog europskog tužitelja.

Najviše glasova dobio je Nijemac Andres Ritter, sadašnji zamjenik europske tužiteljice, na drugom mjestu je Španjolac Emilio Jesus Sanchez Ulled, a treće i četvrto mjesto dijele Austrijanka Ingrid Maschl-Clausen i Talijan Stefano Castellani, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Danas je i Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta glasao o svojoj rang-listi kandidata i na prvom mjestu je također Ritter, što ga stavlja u poziciju najizglednijeg kandidata. Glavnog europskog tužitelja imenuju zajedničkim dogovorom Europski parlament i Vijeće na mandat od sedam godina. 

Ako se s Europskim parlamentom postigne dogovor na temelju rang-liste, onda će obje institucije donijeti zajedničku odluku. 

I u Vijeću i Europskom parlamentu odluka se donosi običnom većinom.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) neovisno je tijelo Europske unije (EU) osnovano pojačanom suradnjom država članice koje su se željele uključiti i kojih je danas 24.

EPPO je osnovan kao odgovor na potrebu za tužiteljskim tijelom za borbu protiv kriminala i korupcije koji utječu na financijske interese Europske unije.

Za prvu javnu tužiteljicu izabrana je Rumunjka Laura Kövesi, koja je dužnost preuzela 31. listopada 2019.

Već se tjednima najavljuje kako će u Hrvatsku doći nizozemski diskontni lanac Action. Po novim informacijama, do proljeća bi mogle biti otvorene prve tri takve trgovine.

veće plaće

Stigle dobre vijesti za dio Hrvata, od 1. siječnja rastu im primanja

Riječ je o lancu s neprehrambenim asortimanom koji ima više od 3000 prodavaonica u 13 zemalja, a nudi preko 6000 proizvoda od kojih je dvije trećine jeftinije od dva eura, piše Danica.

Hrvatska dijaspora

Vlada rasporedila više od 1,7 milijuna eura za četiri strateška projekta Hrvata u inozemstvu

Action, prema neslužbenim informacijama, ulazi u postojeće retail parkove na tri odabrane lokacije: Sesvete, Ivanec i Labin. To bi značilo da će proces otvaranja ići brzo. Istodobno lanac traži atraktivne lokacije za zakup u središtima većih gradova. Zasad traže prostor u sklopu postojećih shopping centara.

ROBNA KUĆA

IKEA otvorila novu trgovinu, zapošljava 500 ljudi

Na svojim službenim stranicama, Action navodi da je najpopularniji europski maloprodajni lanac s ponudom povoljnih i iznenađujućih svakodnevnih proizvoda.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica u četvrtak porasle, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najniže razine u pet tjedana jer se očekuje smanjenje kamata američke središnje banke.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7:00 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Indiji i Japanu porasle između 0,1 i 2 posto, dok su u Šangaju i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 0,8 posto.

Sankcije NIS-u

Srbiji prijeti zatvaranje petine benzinskih postaja

Najviše je jutros, oko 2 posto, skočio japanski Nikkei indeks. Premda se očekuje povećanje kamata japanske središnje banke već ovoga mjeseca, što obično negativno utječe na tržišta dionica, Nikkei je porastao zahvaljujući oporavku cijena dionica tehnoloških kompanija nakon nedavnog oštrog pada.

Kineske su burze, pak, pod pritiskom zbog slabljenja drugog po veličini svjetskog gospodarstva. No, pad cijena nije značajan jer se ulagači nadaju da će vlasti uvesti nove poticajne gospodarske mjere.

Većina ostalih azijskih burzi prati jučerašnji rast Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks ojačao 0,96 posto, dok je S&P 500 porastao 0,40, a Nasdaq indeks 0,25 posto.

Jučer je agencija za zapošljavanje ADP objavila izvješće prema kojemu je u studenom broj zaposlenih u privatnom sektoru pao za 32.000, dok su analitičari očekivali rast za 40.000.

Neočekivani pad broja zaposlenih ukazuje na slabljenje tržišta rada, pa je sve izvjesnije da će američka središnja banka na sjednici idućega tjedna dodatno smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, kao što je učinila u rujnu i listopadu.

Premda je inflacija i dalje visoka, što otežava odlučivanje čelnicima Feda, na tržištu se procjenjuje da postoji oko 90 posto izgleda da će Fed smanjiti kamate.

Dolar oslabio, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom, na najnižu razinu u gotovo pet tjedana.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,92 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,20 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 155,70 na 155,55 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1655 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1640 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,57 posto, na 63,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,68 posto, na 59,35 dolara.

Tvrtka Škerjanc ovih je dana službeno otvorila novi poslovni objekt u prostorijama bivšeg Kovinara. Obnova industrijskog objekta, sagrađenog 1973. godine, jedna je od najvećih investicija u povijesti tvrtke i vrijedna je 5,2 milijuna eura, ističe tvrtka, na čelu s direktorom i vlasnikom Mitjom Škerjancem.

Danas Škerjanc Grupa zapošljava gotovo stotinu ljudi u Sloveniji i Hrvatskoj, a prisutna je s izložbenim salonima u Ljubljani, Mariboru, Materiji i Zagrebu.

Prema riječima direktora, Škerjanc se trenutačno suočava s brojnim izazovima u poslovnom okruženju – od zakonodavnih i poreznih opterećenja do administrativnih zahtjeva – ali ostaje usmjeren na rast i razvoj. Najavljuje i širenje u Hrvatsku.

“Naša vizija je jasna – održati snažnu prisutnost u Sloveniji i istovremeno se širiti na strana tržišta. Zato smo već kupili zemljište u Hrvatskoj, gdje planiramo izgraditi novi logistički centar i otvoriti nove izložbene salone – ne zato što želimo otići, već zato što moramo biti odgovorni prema tvrtki i gotovo stotinu zaposlenika”, objasnio je Mitja Škerjanc, piše ljubljanski Dnevnik.

Zgrada bivšeg Kovinara, u kojoj se nalaze novi prostori tvrtke Škerjanc, posljednjih je 15 godina bila u lošem stanju i postupno je propadala. Tvrtka Škerjanc kupila ga je od Slovenskog državnog holdinga (SDH) 2023. godine i provela sveobuhvatnu obnovu.

Porezna uprava (PU) Ministarstva financija izvijestila je da provodi projekt Digitalne transformacije Porezne uprave te da zbog planiranih radova u sklopu toga neke elektroničke usluge i servisi Porezne uprave neće biti dostupni.

PLANIRANI RADOVI

Porezna uprava građanima poslala važnu obavijest: Kreće od petka, 5. prosinca…

Cilj projekta je izgradnja novog informacijskog sustava koji će moći odgovoriti zahtjevima suvremenog digitalnog poslovanja te olakšati i učiniti još dostupnijim elektroničke usluge i servise građanima, poduzetnicima i drugim tijelima državne uprave, navode iz PU. 

Dodaju da taj projekt predstavlja modernizaciju kompleksnog informacijskog sustava Porezne uprave te se kroz godine nadograđivao na infrastrukturnoj platformi koja zbog svojih tehnoloških ograničenja ne može odgovoriti zahtjevima suvremenog digitalnog poslovanja.

A zbog planiranih radova na provedbi tog projekta od petka, 5. prosinca u 16 sati do nedjelje, 7. prosinca u 7 sati neće biti dostupni: IVO-DOP, Obrazac Preknjiženja, Dobrovoljna prijava ino primitaka, Zahtjev za izdavanje/izmjenu PK, Zahtjev za prijavu podataka bitnih za oporezivanje porezom na nekretnine, Zahtjev za prigovor/žalbu, Zahtjev za povrat doprinosa iznad najviše osnovice, Zahtjev za promjenu načina oporezivanja, Zahtjev za zastaru.

Također, neće biti dostupni ni Zahtjev za izdavanje obavijesti o iskorištenom iznosu osobnog odbitka i primijenjenim poreznim stopama, Zahtjev za izdavanje suglasnosti na pravila nagradne igre, Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora, Prijedlog za sklapanje porezne nagodbe, Zaprimanje zahtjeva preko eNovorođenče sustava. Iz PU još napominju da će nesmetano raditi sustav za fiskalizaciju računa te dodjela OIB-a i dohvat podataka iz Evidencije OIB-a.

U gotovo svakom domu postoje uređaji koji troše iznenađujuće mnogo energije. Stručnjaci otkrivaju koji uređaji neprimjetno podižu vaš račun i kako smanjiti troškove.

Stari hladnjaci

Dilema treba li zadržati stari hladnjak ili ga zamijeniti novijim modelom često se svodi na financije. Ako vaš hladnjak ima više od petnaest godina, velika je vjerojatnost da troši previše struje. Stariji modeli hladnjaka mogu potrošiti i do tisuću kilovatsati godišnje. Osim toga, stariji uređaji često imaju lošiju izolaciju i istrošene kompresore. Energetski učinkoviti modeli, posebno oni s Energy Star oznakom, mogu značajno smanjiti potrošnju, piše Nova.rs.

Uređaji i punjači koji su stalno uključeni

Mnogi uređaji nastavljaju trošiti struju čak i kada su ugašeni. Ovaj skriveni gubitak energije poznat je kao fantomska ili “vampirska” potrošnja.

Na popisu “skrivenih potrošača” nalaze se televizori, gaming konzole, punjači za mobitel i laptop, kabelske kutije, streaming uređaji, ali i kuhinjski i kupaonski aparati poput mikrovalne, aparata za kavu, fenova i pegli za kosu. Preporučuju se pametni produžni kablovi koji se lako isključuju, kao i ručno isključivanje uređaja ili vađenje punjača iz utičnice kada se ne koriste. Na taj način automatski eliminirate nepotrebnu potrošnju.

Bojler

Nitko ne očekuje savjet da se odreknete toplih, ugodnih tuševa, ali podešavanje bojlera može značajno utjecati na račun. Bojleri koji su stalno uključeni i neprestano griju i održavaju vodu na zadanoj temperaturi, ako su podešeni da zagrijavaju veće količine vode i na višoj temperaturi, automatski troše više energije. Preporučuje se oko 49 stupnjeva Celzijusa, čime se smanjuje potrošnja energije.

Električni štednjaci i ugradbene pećnice

Iako se koriste povremeno, štednjaci i pećnice troše veliku količinu energije svaki put kada rade, posebno na višim temperaturama ili tijekom dugog pečenja. Stručnjaci za energetiku navode da pećnica prosječno troši između 2 i 2,5 kW na sat, što je primjetno više od većine drugih kuhinjskih uređaja. Potrošnja dodatno raste ako se pećnica često otvara tijekom pečenja ili ako nije dobro održavana. Jednostavne navike, poput korištenja ventilatorskog pečenja, pečenja na nižim temperaturama i pripreme više jela odjednom, mogu značajno smanjiti potrošnju struje, posebno u zimskim mjesecima kada se pećnica koristi češće.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

• Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
• Zemlja podrijetla: Kina
• Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica porasle, pa tako prate jučerašnji smjer Wall Streeta, no trguje se oprezno dok se čekaju nove značajnije vijesti.

Stoxx600 u plusu

Europske burze prate rast Wall Streeta

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,02 posto, na 9.695 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,75 posto, na 23.870 bodova, a pariški CAC 0,43 posto, na 8.120 bodova.

Tako burze prate jučerašnji rast Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks ojačao 0,96 posto, dok je S&P 500 porastao 0,40, a Nasdaq indeks 0,25 posto.

Jučer je agencija za zapošljavanje ADP objavila izvješće prema kojemu je u studenom broj zaposlenih u privatnom sektoru pao za 32.000, dok su analitičari očekivali rast za 40.000.

Neočekivani pad broja zaposlenih ukazuje na slabljenje tržišta rada, pa je sve izvjesnije da će američka središnja banka na sjednici idućega tjedna dodatno smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, kao što je učinila u rujnu i listopadu.

Premda je inflacija i dalje visoka, što otežava odlučivanje čelnicima Feda, na tržištu se procjenjuje da postoji oko 90 posto izgleda da će Fed smanjiti kamate.

Azijski burzovni indeksi kreću se, pak, u različitim smjerovima. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji i Japanu porasle između 0,3 i 2,3 posto, dok su u Indiji, Šangaju i Južnoj Koreji pale oko 0,2 posto.

Najviše je jutros, oko 2 posto, skočio japanski Nikkei indeks. Premda se očekuje povećanje kamata japanske središnje banke već ovoga mjeseca, što obično negativno utječe na tržišta dionica, Nikkei je porastao zahvaljujući oporavku cijena dionica tehnoloških kompanija nakon nedavnog oštrog pada.

Kineske su burze, pak, pod pritiskom zbog slabljenja drugog po veličini svjetskog gospodarstva. No, pad cijena nije značajan jer se ulagači nadaju da će vlasti uvesti nove poticajne gospodarske mjere.

Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi porasli drugi dan zaredom jer su slabi podaci s američkog tržišta rada učvrstili uvjerenje ulagača da će idućega tjedna Fed smanjiti kamatne stope.

Svjetska tržišta

Nafta skuplja, dolar slabiji: Tržišta reagiraju na nove signale iz SAD-a

Dow Jones ojačao je 0,96 posto, na 47.931 bod, dok je S&P 500 porastao 0,40 posto, na 6.856 bodova, a Nasdaq indeks 0,25 posto, na 23.474 boda.

Jučer je agencija za zapošljavanje ADP objavila izvješće prema kojemu je u studenom broj zaposlenih u privatnom sektoru pao za 32.000, dok su analitičari očekivali rast za 40.000.

Neočekivani pad broja zaposlenih ukazuje na slabljenje tržišta rada, pa je sve izvjesnije da će američka središnja banka na sjednici idućega tjedna dodatno smanjiti kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, kao što je učinila u rujnu i listopadu.

Premda je inflacija i dalje visoka, što otežava odlučivanje čelnicima Feda, na tržištu se procjenjuje da postoji oko 90 posto izgleda da će Fed smanjiti kamate.

Kako nije bilo drugih značajnijih vijesti, trgovalo se mirno, pri čemu su u devet od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene dionica porasle.

Najviše je ojačao energetski sektor, djelomice zahvaljujući rastu cijena nafte, a među dva gubitnika našao se tehnološki sektor s blagim padom.

A na europskim su burzama indeksi jučer zabilježili različite izvedbe. Londonski FTSE oslabio je 0,10 posto, na 9.692 boda, a frankfurtski DAX 0,07 posto, na 23.693 boda. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,16 posto, na 8.087 bodova.

Ivan Fugaš, direktor LNG-a Hrvatska, podsjeća da LNG Hrvatska, kao operator terminala za ukapljeni prirodni plin, prema zakonu, ne može kupovati ni prodavati LNG ili prirodni plin, nego samo operirati LNG terminalom.

“Korisnici kupuju LNG, a LNG Hrvatska obavlja uslugu njegova prekrcaja na brod, skladištenja, uplinjavanja te njegove otpreme u transportni sustav kojim upravlja Plinacro, odnosno operator transportnog sustava.Budući da su korisnici ti koji nabavljaju LNG, on u pravilu dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a odande stiže oko 65 posto svih količina ukapljenog prirodnog plina. Dakle, od 130 brodova koje smo imali, 65 posto je iz SAD-a.

Zatim su tu Trinidad i Tobago, odakle je bilo 11 posto brodova, i Alžir koji se pokazao kao dobra solucija jer nam je najbliži; brodu trebaju četiri dana da dođe do nas. Zatim su tu Nigerija, Egipat, Katar, Oman, čak pristižu brodovi iz Mozambika i Indonezije, što je rijetkost jer riječ je o udaljenim zemljama iz kojih korisnicima nije isplativo voziti LNG do nas”, dodaje naš sugovornik.

Probni rad

Doznajemo i da im je probni rad koji je ovog tjedna završio bio dosta izazovan. “Nažalost, cijeli je projekt izveden bez ikakve pomoći tadašnjeg operatora FSRU broda, što je jedinstven slučaj u svijetu. Naime, ovakve radove u pravilu obavljaju upravo specijalizirana društva, koja su ujedno i operatori broda. Kako naš tadašnji operator nije htio sudjelovati u tome, cijeli su projekt samostalno odradili radnici LNG Hrvatske pa im svima skidam kapu.

Još kada uzmete u obzir da se ovakva nadogradnja postojećeg sustava uplinjavanja još nigdje nije odradila, vidi se sva težina i uspjeh svega obavljenog. Upravo zbog toga samo je puštanje LNG Terminala u rad bilo dosta izazovno, no uz pomoć posade na brodu uspjeli smo odraditi i taj posao. Ono što još uvijek pokušavamo objasniti korisnicima i trgovcima prirodnim plinom je to da LNG Terminal ponajprije ovisi o specifičnoj opremi koja je ugrađena da bi obavljala ovu vrstu usluge, kao i o njezinu redovnom i izvanrednom održavanju te možda i o onome što se najmanje može predvidjeti; vremenskim prilikama, odnosno neprilikama.

Još kada uzmete u obzir da sva ta oprema nema servisere u Republici Hrvatskoj, jasno se vidi zašto i kako LNG terminal može privremeno obustaviti svoj rad kako bi se osigurao siguran i pouzdan nastavak rada”, pojašnjava Fugaš. Upravo su prošlog vikenda imali najavu za iznimno loše vrijeme zbog čega su bili u stanju pripravnosti, a imaju i protokol koji to jasno definira. Bili su spremni, kažu, i da se odvežu od kopna i zaplove do sigurnog mjesta, sidra koje je kilometar udaljeno od obale.

Spremni za nevere

Brod LNG Croatia je s 22 konopca privezan za obalu, a dodatna smo četiri postavili ususret najavljenim olujnim udarima jer su nam za prošli vikend najavili najjaču oluju ikada. Bili smo u stanju pripravnosti, angažiran je bio i pilot na brodu, imali smo spremne tegljače. Sustav je bio u punoj funkciji, spreman da otplovimo u svakom trenutku pa smo mogli aktivirati i sustav brzog otpuštanja koji jednim pritiskom na tipku oslobađa brod od svih vezova i spojeva s obalom. Tog smo dana doista imali udare vjetra kakve nikad prije nismo zabilježili – ali brod se nije ni pomaknuo, doznajemo od sugovornika koji kažu da je to sve dokaz koliko ozbiljno pristupaju svim izazovima koje posao nosi.

S direktorom i kapetanom obilazimo i kontrolnu sobu broda u kojoj ekipa cijelo vrijeme nadzire sve što se događa na brodu, sav teret koji brodom prolazi i sve poslovne procese. Tu su zapovjednik, časnici broda i ostali zaposlenici koji budno prate sve parametre koje im računala pokazuju. Na brodu se nalazi najmodernija oprema potrebna za rad terminala, koji će biti još važnija EU lokacija za transport LNG-ja dođe li do potpunog prekida isporuke prirodnog plina iz Rusije, što bi se moglo dogoditi za godinu dana ne okonča li se rat Rusije i Ukrajine. LNG Hrvatska je, zahvaljujući ovakvim operativnim mogućnostima, na to potpuno spreman, a planiraju i nova ulaganja.

Nova ulaganja

“Trenutačno se okrećemo daljnjoj modernizaciji FSRU broda LNG Croatia i projektima kojima ćemo još više smanjiti njegov ionako mali utjecaj na okoliš. Osim smanjivanja CO2 emisija, planiramo promijeniti sve interventne ili hitne sustave na brodu za čiji je pogon potreban dizel. Također se okrećemo gradnji distributivne stanice za LNG, kao i pripreme za distribuciju vodika pa i metanola koji se počinje nametati kao novo ekološko gorivo za pokretanje brodova. Uglavnom, ne stajemo s razvojem terminala kao i Republike Hrvatske koja je sada bitno energetsko čvorište u ovome dijelu Europe”, rekao nam je Ivan Fugaš.

Budući da novi kapacitet uplinjavanja prirodnog plina od 6,1 milijardi prostornih metara godišnje više nego dvostruko premašuje ukupnu potrošnju ovog energenta na domaćem tržištu, koja iznosi 2,6 milijardi prostornih metara godišnje, od čega Hrvatska, unatoč padu proizvodnje na nalazištima u sjevernom Jadranu, i dalje iz vlastitih ležišta proizvodi oko 20 posto od ukupne potrošnje, jasno je da je proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku namijenjeno ponajprije izvozu plina na okolna tržišta.

Tu sada veliku ulogu igra Plinacro koji mora izgraditi oko 250 kilometara plinovoda. Najavljena je gradnja plinovoda Bosiljevo – Sisak duljine 101 kilometar, Sisak – Kozarac s 21 kilometar pa se mogućnost korištenja kapaciteta LNG terminala na Krku prema Sloveniji može povećati na 1,5 milijardi prostornih metara. Naime, Hrvatska ima dvije interkonekcije; prema Sloveniji i Mađarskoj. Gradnjom ovih plinovoda i pripadajućih interkonekcija još će se više povećati otprema prema Mađarskoj, koja bi mogla iznositi čak 3,5 milijardi prostornoga metara prirodnog plina godišnje.

Kada se sagrade i planirani transportni kapaciteti prema BiH i ostvare li se planovi o opskrbi dijela tržišta Austrije i Bavarske plinom preko Omišlja i Plinacrovih plinovoda, LNG terminal na Krku moći će doći do punog kapaciteta od 6,1 milijardu prostornih metara prirodnog plina godišnje, a Hrvatska će, od zemlje koja je bila na kraju opskrbnih lanaca, prerasti u važno energetsko čvorište Europe. Koliko su već danas “popularni”, svjedoče i neki od poslovnih podataka tvrtke LNG Hrvatska.

“Od iduće plinske sezone, koja se poklapa s ogrjevnom sezonom, dakle, od 1. listopada 2026. do 2030., imamo još samo nekih 450 tisuća milijuna kubika slobodno za zakup, a od od 2030. do 2036. potpuno smo rasprodani. Kada pogledate te brojke i naš terminal u odnosu na bilo koji drugi europski, mi smo na iskorištenosti od 97 posto, a to nećete nigdje drugdje pronaći. Dakle, naš sadašnji kapacitet i geografski položaj primamljivi su našim korisnicima, a oni su trgovci koji se vode isplativošću i zaradom” kaže nam direktor Ivan Fugaš.

Dok napuštamo terminal doznajemo da je cijeli prostor pod termovizijskom zaštitom koja reagira na svaki i najmanji problem ili moguće ispuštanje plina, a tu je i dvostruki tip senzora koji se u slučaju bilo kakvog propuštanja automatski aktivira i sve na terminalu istog trena prestaje raditi. Riječ je o propisanim pravilima koja ondje poštuju, kao što poštuju i plaćaju naknade i koncesije koje je propisala država i sva komunalna davanja općini Omišalj, a sponzoriraju i doniraju, kažu nam, tamošnje udruge i klubove.

Plinovod za otočane

Oko terminala uvijek je određena fluktuacija ljudi – od dostavljača i izvođača radova do raznih delegacija – pa mnogi od njih ondje i odsjedaju, posjećuju područje, prespavaju te odlaze na ručkove i večere u okolna mjesta, od Omišlja i Njivica do Malinske – doznajemo od ekipe s terminala. Rijetki mještani Omišlja koje smo po snažnoj kiši zatekli na ulicama, na putu u nabavu, rekli su nam da su već navikli na vizuru koja se s vidikovca na najvišoj točki starog centra otvara prema obali: Janafovi tankovi i, u drugoj uvali, 280 metara dug brod na terminalu LNG Hrvatska postali su im dio svakodnevice. More je čisto, ne možemo reći da ima problema što se toga tiče. Takve su stvari više u prošlosti bile problem, u bivšoj državi kada nije bilo tako rigoroznih mjera za zaštitu okoliša – a i na tom su brodu i na Janafu naši ljudi, ima ih i iz Rijeke, pa mislim da je i njima stalo da sve ostane čisto i zbog njihove djece, kažu nam mještani.

Načelnica Mirela Ahmetović kaže da općina od naknada i koncesija koje je država odredila, primjerice, od LNG-ja, godišnje uprihodi oko 150 tisuća eura – što je, u odnosu na proračun planiran za 2026. u iznosu od 9,5 milijuna eura, tek kap u moru. Zato smatra da bi država tu odluku trebala izmijeniti u korist lokalnih samouprava. Također navodi da, unatoč tome što su zainteresirani, stanovnici otoka Krka nemaju sagrađen plinovod kako bi i sami mogli imati grijanje i hlađenje na plin te da bi država trebala ispraviti tu nepravdu prema stanovnicima Omišlja i cijeloga otoka Krka.

Grad Zagreb na svojim je službenim stranicama objavio kako je osvojio titulu grada s najboljom kvalitetom života u Hrvatskoj u kategoriji gradova s više od 35.000 stanovnika. Dodjele nagrada za najuspješnije gradove i EU projekte u 2025. godini bila je održana u Šibeniku u okviru konferencije „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova“. Nagradu je u ime Grada Zagreba preuzeo gradonačelnik Tomislav Tomašević.

istek mandata

Laura Kövesi odlazi s mjesta europske tužiteljice, evo tko će je zamijeniti

„Ponosan sam da građani Hrvatske smatraju Zagreb najboljim gradom za život u Hrvatskoj. Trudit ćemo se i ubuduće da kroz brojna kapitalna ulaganja i dobre politike Zagreb bude mjesto u kojem će se njegovi stanovnici i posjetitelji dobro osjećati”, rekao je Tomašević.

Zanimljive brojke

Evo koliko Hrvati koriste umjetnu inteligenciju, jedan model vole više od ostatka svijeta

Nagrada za grad s najboljom kvalitetom života posebna je po tome što su tu odluku donijeli građani Hrvatske, koji su u anketi agencije Ipsos odlučili da je upravo Zagreb po kvaliteti života najbolji od svih većih gradova u Hrvatskoj. Uz to, kvaliteta života ocjenjivala se prema 29 objektivnih kriterija koji su obuhvaćali financijske, ekonomske i komunalne pokazatelje, kao i razvojne te demografske politike.

Organizatori događanja su Jutarnji list, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Hrvatska zajednica županija, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, portali gradonačelnik.hr, Župan.hr, i drugi.

Situacija na tržitu naftnih derivata u Srbiji, unatoč američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS) u većinskom ruskom vlasništvu, još ne izgleda dramatično, ali bi uskoro mogla prouzročiti postupno zatvaranje petine benzinskih postaja u zemlji, pišu u srijedu beogradski mediji.

Sankcije ureda američkog ministartsva financija (OFAC) ruskom energetskom sektoru, uvedene početkom godine, za rusko-srpsku tvrku su na snazi od 9. listopada i nema naznaka da će NIS dobiti licencu kojom bi osigurao dotok sirove nafte naftovodom Janaf ili drugim izvorima.

Zanimljive brojke

Evo koliko Hrvati koriste umjetnu inteligenciju, jedan model vole više od ostatka svijeta

Američki dužnosnici su dosad više puta upozoravali službeni Beograd da ne žele rusko vlasništvo (56,15 posto) koje “treba biti – nula”, ali ni uz više odgoda primjene sankcija tijekom posljednjih devet mjeseci to se nije dogodilo, unatoč “šetnji dionica” među kćerima-firmama koje nisu pod udarom sankcija.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić priznao je u utorak da Rusi ne žele prodati svoj udio u kompaniji, ustvrdivši kako “nije riječ o novcu, već o politici”.

U međuvremenu se pregovaralo o mogućnosti da ruska strana proda većinski paket čime bi se izbjegle sankcije, ali dogovor nije postignut. Rafinerija NIS-a u Pančevu je, poslije višednevnog održavanja sustava, jučer počela proces obustave i gašenja do minimima održivosti tako da rafinerijski sustav bude spreman za start “čim se za to steknu uvjeti” i dobije potvrda o raspoloživosti sirove nafte, čiji je dotok dominatno ovisi o isporuci Janafovim cjevovodom.

Srbijanske vlasti odlučile su održati platni promet s NIS-om do kraja ovog tjedna, uz rizik države da tzv. sekundarne sankcije utječu na platni promet domaćih banaka.

Prema službenim podacima, NIS upravlja s oko 20 posto benzinskih postaja u Srbiji, ali od prodaje goriva ostvaruje skoro 50 posto prometa na tržištu, što znači da prodaje više goriva nego svi drugi. Suvlasnik NIS-a je i država Srbija (29,87 posto), a dionice posjeduju i građani, sadašnji i bivši djelatnici i drugi manjinski dioničari.

Negativan rasplet situacije mogao bi dovesti do postupnog zatvaranja NIS-ovih i Gazpromovih postaja –  356 od ukupno 1520 u cijeloj Srbiji.

Sankcije od 13. prosinca počinju vrijediti i za ruski LUKoil, pa će i on ostati bez opskrbe.

“Kad NIS potroši operativne zalihe na postajama mi im ne možemo davati iz pričuve, ni LUKoilu od 13. prosinca – onda bi cijela Srbija dobila sankcije”, rekao je u utorak Vučić.

Poručio je da će goriva biti – “ali na drugim benzinskim postajama”.

Potraju li sankcije, Srbija se mora dodatno okrenuti uvozu naftnih derivata iz zemalja okruženja, što je skuplja opcija i zahtjeva dodatnu logistiku, pa stručnjaci upozoravaju da bi to mogao biti generator lančanih poskupljenja i inflacije.

U Zaprešiću je u srijedu započelo istraživanje geotermalnog potencijala, na bušotini Zaprešić GT-1, posljednjoj od četiri lokacije u sklopu nacionalnog projekta ispitivanja geotermalnog potencijala, priopćili su iz Agencije za ugljikovodike.

Second Annual Croatia Summit

Plenković o uvođenju vojnog roka: EU ima političku volju za proširenje, a sadašnji broj vojnika nije dovoljan

Istraživanja Agencije za ugljikovodike već su potvrdila pozitivne geotermalne nalaze u Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima. Zaprešić je, navodi se, završni korak u ciklusu kojim se utvrđuje postoji li geotermalno ležište pogodno za komercijalizaciju energije iz obnovljivih izvora za potrebe toplinarstva.

Geotermalna energija stabilan je, lokalno dostupan i obnovljiv izvor koji može dugoročno smanjiti troškove grijanja, ojačati energetsku sigurnost te doprinijeti smanjenju emisija. Uvođenjem geotermalnih izvora gradovi mogu razvijati učinkovitije toplinske sustave i poticati održivi gospodarski rast.

Direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike Martina Tuschl kaže da su na lokacijama s geotermalnim potencijalom proveli detaljna mjerenja i analize koje su dale dobru početnu sliku, ali i da će se pouzdani podaci znati tek ulaskom u dubinu.

“Stručnost našeg tima potvrđena je na prethodne tri lokacije gdje su bušotine dale pozitivne rezultate, a jednak pristup primjenjujemo i u Zaprešiću. Po završetku ispitivanja imat ćemo jasnu informaciju o stvarnom geotermalnom potencijalu ovog područja“, izjavila je Tuschl. 

“Ovo je važan trenutak za Zaprešić. Počinje projekt koji nam otvara mogućnost korištenja vlastitog izvora čiste energije i stvaranja modernog, sigurnog sustava grijanja. Vjerujemo u pozitivan ishod i radujemo se rezultatima koji će pokazati može li naš grad napraviti iskorak prema održivom i dugoročno isplativom rješenju za građane i gospodarstvo“, naglasio je  gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

Projekt “Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ provodi Agencija za ugljikovodike uz financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), unutar kojeg je za istraživanja na četiri lokacije osigurano 50,8 milijuna eura.

Umjetna inteligencija sve je više ušla u ljudske živote, mnogi je koriste svakodnevno bilo za savjete ili za rad. Kada je pak o Hrvatima riječ, ni oni nisu ostali imuni na tehnološki napredak.

vratite ga u trgovinu

S polica se povlači kuhinjski predmet zbog migracije anorganskog arsena

Napravljena je stoga infografika koja prikazuje kako izgledaju tržišni udjeli pojedinih modela umjetne inteligencije u Hrvatskoj u listopadu 2025. godine.

Naime, ChatGPT u Hrvatskoj koristi 88,64 posto korisnika što je više od svjetskog prosjeka (81,37%) dok Perplexity koristi 6,47 posto korisnika (svjetski prosjek 11,12%). Google Gemini je zastupljen kod 1,25 posto korisnika, a Claude u 0,27 posto korisnika.

Globalni gospodarski rast u 2026. bit će šire, ali ‘tanje’ raspoređen. Očekuje se da će globalni BDP porasti za 2,4%, što predstavlja najslabiju stopu rasta od pandemije, te tek neznatno slabiji rezultat u odnosu na procijenjenih 2,5% u 2025. godini.

povijesni dogovor

Von der Leyen: “Danas je doista povijesni dan za našu Uniju”

Tržišta u razvoju koja su manje izložena američkoj potražnji i globalnim financijskim šokovima – poput zemalja Bliskog istoka i Istočne Afrike – vjerojatno će ostvariti bolje rezultate. U Latinskoj Americi Meksiko će biti snažnije pogođen od južnoameričkih gospodarstava koja svoju trgovinu više usmjeravaju prema Kini nego prema SAD-u. Pozitivan poticaj tržištima u razvoju pružit će globalno monetarno popuštanje uz relativno slabiji američki dolar.

U Europi će rast do 2027. ostati umjeren. Ukupni gospodarski zamah u 2026. i dalje će biti slab, pri čemu će negativni učinci američkih carinskih nameta i političke nesigurnosti biti djelomično ublaženi nižom inflacijom i nižim kamatnim stopama. Južnoeuropska gospodarstva, uključujući Grčku i Španjolsku, oslanjat će se na snažan turistički sektor i sredstva iz fondova EU-a, dok će istočnoeuropske zemlje rasti zahvaljujući priljevu stranih izravnih ulaganja povezanih s trendom ‘nearshoringa’ (premještanja poslovnih aktivnosti u zemlje geografski bliže matičnoj zemlji radi smanjenja troškova).

Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno ima povoljniji trgovinski sporazum sa SAD-om nego što ga ima EU, no istodobno ostaje ograničeno fiskalnim prostorom. Njemačka, koja stagnira više od tri godine, trebala bi doživjeti ubrzanje rasta u 2026.

Ove procjene iznijela je Joan Hoey, direktorica i urednica godišnjeg Indeksa demokracije časopisa The Economist, u okviru drugog godišnjeg hrvatskog samita “Jedinstvo, stabilnost i inovacije u transformativnoj Europi” koji je u zagrebačkom Westinu organizirao taj ugledni britanski poslovni medij, dok je Poslovni dnevnik bio medijski partner.

Dok globalni ekonomski trendovi oblikuju budućnost mnogih tržišta, u Europi se uz rastuće izazove razvija i nova politička dinamika, posebno u kontekstu proširenja Europske unije, naglasio je na samitu premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Za razliku od ranijih Europskih komisija, sadašnja ima stvarnu političku volju za proširenjem EU-a, kazao je Plenković, dodajući da je neka vrsta odluke moguća do 2030. budu li neke kandidatkinje tehnički spremne.

“Za razliku od mandata Komisije (Jean-Claude) Junckera ili prvog mandata Ursule von der Leyen, kada u centru briselske politike nisam osjećao iskrenu političku volju da se ostvari proširenje za bilo koju zemlju kandidatkinju, ovog puta moram priznati da je atmosfera malo drukčija”, rekao je Plenković.

“Ovog puta možemo osjetiti političku volju u izvršnoj vlasti EU-a, čak i u većini zemalja članica, čak i velikih, da je možda vrijeme da bi se nakon Hrvatske, koja se pridružila 1. srpnja 2013., trebao pridružiti još netko”, dodao je.

Komisija bi htjela otvoriti pregovaračke klastere s Ukrajinom i Moldavijom do kraja ove godine. Međutim, o tome odlučuju države članice jednoglasno. Zasad te jednoglasnosti nema jer se Mađarska oštro protivi članstvu Ukrajine u Uniji.

Hrvatski premijer je podsjetio da postoje dvije skupine zemalja kandidatkinja: Ukrajina i Moldavija u jednoj te zemlje jugoistočne Europe, odnosno zapadnog Balkana u drugoj skupini, pri čemu je kao onu koju prednjači istaknuo Crnu Goru.

“Mislim da bismo mogli, ako uspiju biti tehnički spremne, politički imati neku odluku za neke prije 2030.”, rekao je Plenković.

Međutim, ponovio je svoje tvrdnje da će apsorpcijska moć bloka biti ključna za dinamiku proširenja, referirajući se na četvrti Kopenhaški kriterij iz 1993. koji se tiče proračunskog troška proširenja i učinka novih članica na odnose između zemalja koje doprinose i one koje ga koriste.

“Gotovo 80 posto europskog proračuna zapravo puni 10 najbogatijih zemalja Unije dok se na sve druge odnosi oko 20 posto. Bogatije zemlje, osnivačice, velika, snažna gospodarstva, nisu nužno uzbuđene da manje zemlje, koje doprinose veoma malo, dolaze za stol i u biti jednako odlučuju o velikim politikama, a naročito kad je riječ o pitanjima gdje se iziskuje jednoglasnost”, poručio je premijer.

Na pitanje o migracijama, Plenković je odgovorio da je Hrvatska, iako se nalazi na zapadnobalkanskoj ruti, sada “ruta niskog intenziteta”.

“Imamo oko 7000 policajaca koji čuvaju granicu s Bosnom i Hercegovinom, imamo prirodne granice, rijeku Savu koja je veoma visoka, veoma visoke planine koje je teško prijeći čak i krijumčarima … Ne mislim da smo posve zaustavili nezakonite migracije, ali smo ih učinili veoma, veoma rijetkima”, kazao je Plenković.

Kao prioritete svoje vlade u nadolazećem razdoblju, Plenković je istaknuo demografiju, energetsku tranziciju i digitalizaciju te nastavak ulaganja u obrazovanje i obranu.

Odgovarajući na pitanje o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja, premijer je rekao da oko 15.000 pripadnika oružanih snaga u izmijenjenim globalnim okolnostima “nije dovoljno” s obzirom na agresiju na europskom tlu.

“Također, u našem susjedstvu imamo zemlje koje nisu ni u Uniji ni u NATO-u te moramo biti svjesni moguće nestabilnosti diljem kontinenta”, rekao je premijer.

Gospodarstvo europodručja moglo bi ponešto oživjeti zahvaljujući većim javnim izdacima, smatra Peter Bofinger, ekonomist i bivši član Njemačkog vijeća gospodarskih stručnjaka tijekom kancelarskog mandata Angele Merkel.

Njemačka se suočava sa šest godina gospodarske stagnacije, no Bofinger vidi “džokera” u obrambenim izdacima koji nisu ograničeni kočnicom duga. Do 2030. planirano je 35 milijardi eura javnih izdataka samo za satelite.

Međutim, upozorava da će izlazak iz tehnološkog ‘škripca’ između SAD-a i Kine biti težak bez značajnog povećanja zajedničkih izdataka EU-a odnosno usklađene industrijske politike na razini Unije. Zajednički pristup obrambenim izdacima i povezanim inovacijama mogao bi doprinijeti boljoj digitalnoj učinkovitosti EU-a i europodručja, zaključio je Bofinger.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je u srijedu “povijesni dogovor” o potpunoj zabrani uvoza ruskih fosilnih goriva, kazavši da je cilj smanjiti prihode Rusije kojima financira rat protiv Ukrajine na nulu.

“Danas je doista povijesni dan za našu Uniju. Ovo je početak novog doba, doba potpune energetske neovisnosti Europe od Rusije”, rekla je von der Leyen u izjavi za medije.

Istaknula je da je EU značajno smanjio ruske prihode od izvoza fosilnih goriva. “Na početku rata plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno za fosilna goriva, sada smo na 1,5 milijardi, a to je još uvijek previše. Cilj nam je svesti to na nulu”, rekla je von der Leyen.

Vijeće EU-a i Europski parlament postigli dogovor o uredbi koja uvodi pravno obvezujuću, postupnu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda s potpunom zabranom od kraja 2026., odnosno jeseni 2027. 

Dogovor koji su su zakonodavci postigli u utorak kasno navečer za kratkoročne ugovore zaključene prije 17. lipnja 2025.  predviđa zabranu uvoza ruskog ukapljenog plina od 25. travnja 2026. i  od 17. lipnja 2026. za plin koji se dostavlja plinovodom. 

Za dugoročne ugovore o uvozu ukapljenog plina zabrana stupa na snagu 1. siječnja 2027. kako je i predviđeno u 19. paketu sankcija protiv Rusije.

Što se tiče dugoročnih ugovora za uvoz ruskog plina plinovodom, zabrana stupa na snagu 30. rujna 2027. pod uvjetom da su skladišta plina napunjena u dovoljnoj mjeri, a najkasnije od 1. studenog 2027. 

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, čelnici EU-a dogovorili su se na samitu u Versaillesu u ožujku 2022. o postupnom ukidanju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima što je moguće prije.

Slijedom toga, uvoz plina i nafte iz Rusije u EU značajno se smanjio posljednjih godina. Međutim, dok je uvoz nafte pao ispod 3 posto u 2025. zahvaljujući trenutačnom režimu sankcija, ruski plin i dalje čini procijenjenih 13 posto uvoza EU-a u 2025., vrijednog preko 15 milijardi eura godišnje. 

Prema postignutom dogovoru, Komisija treba u sljedećih nekoliko mjeseci predložiti zabranu uvoza ruske nafte u Mađarsku i Slovačku do kraja 2027. godine.

“Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi energiju kao oružje protiv nas, ucjenjivao je države članice Europske unije, a profit je koristio  za financiranje svog strašnog rata protiv naših prijatelja u Ukrajini. Danas kažemo ne više i nikad više”, rekao je povjerenik za energiju Dan Jorgensen.

Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol rekao je da je Europska unija u posljednje tri godine postigla nevjerojatan rezultat, povećavši proizvodnju iz obnovljivih izvora za 40 posto.

Zauzeo se za nastavak korištenja nuklearne energije i pozvao zemlje koje postupno napuštaju tu vrstu energije da joj se vrate.

Prije samo tri mjeseca S&P je duboko razočarao brojne kripto fanove koji su očekivali da bi Strategy, čudnovata kreacija kontroverznog Michaela Saylora i iznimno krupna poluga potražnje na tržištu bitcoina, napokon mogao biti uvršten u sastav S&P 500 indeksa.

Premda kompanija nedvojbeno ispunjava sve formalne uvjete (od profitabilnosti do likvidnosti i tržišne kapitalizacije), članovi Odbora za reviziju indeksa iskoristili su svoje diskrecijsko pravo i Strategy do daljnjega ostavili u – čekaonici. A time posredno i dioničarima uskratili mogućnost da relativno bezbolno smanje svoju izloženost spram dionice čija se cijena već neko vrijeme kreće silaznom putanjom.

Odmak od normi

Naime, uvrštavanje u indeks nosi sa sobom i značajan rast potražnje indeksnih fondova koji repliciraju izvedbu indeksa, te promptno reagiraju na promjene u njegovoj kompoziciji. Procjene govore kako bi ulazak u indeks rezultirao kupnjom dionica od strane investicijskih fondova u visini 16 milijardi dolara, što je tada (početkom rujna) nadmašivalo 10 posto ukupne tržišne kapitalizacije kompanije.

Problem je zapravo puno dublji nego što se na prvi pogled čini i na kocki je puno više od aktivn(ij)e role pasivnih investitora, no prije toga se valja vratiti nizu loših koji je nastavljen sredinom studenoga, zlokobnim upozorenjem analitičara J.P. Morgana koji procjenjuju kako bi Strategy uskoro (iduća revizija je rasporedu tijekom siječnja iduće godine) mogao dobiti nogu (ispasti) i iz bogate zbirke MSCI indeksa.

I to, čini se, iz istog razloga – kreatori burzovnih indeksa redom ne uspijevaju provariti unikatnu strukturu bilance koja Strategy čini bitno drukčijim od ostatka korporativnog sektora. Odmak od ustaljenih normi očituje se u činjenici da, uvjetno rečeno, nekoć “normalna” kompanija danas figurira kao svojevrsni trezor za kripto valute, dok je temeljni biznis (nominalno je to poslovna inteligencija i pripadajuća programska podrška) tek usputna djelatnost koja sve manje pridonosi novčanom tijeku i poslovnim rezultatima kompanije.

Saylor je neupitan pionir DAT (“Digital Asset Treasury”) modela, temeljnog upravo na izdašnim zalihama digitalne imovine (u pravilu kripto valuta), a zaokret u opisanom smjeru datira još od kolovoza 2020. godine (inicijalna je transakcija iznosila 250 milijuna dolara). Danas Strategy u svojoj bilanci drži otprilike 650 tisuća bitcoina aktualne tržišne vrijednosti oko 60 milijardi dolara, što ga čini jednim od najvećih pojedinačnih igrača koji kontrolira čak tri posto svih dosad izdanih bitcoina.

Shodno tome, cijena dionica kompanije u velikoj bi mjeri trebala zrcaliti upravo putanju bitcoina, a MSCI je nedavno definirao jasan stav spram DAT modela, ističući kako u indeksima nema mjesta kompanijama u kojima više od polovice ukupne aktive otpada na digitalnu imovinu. Deklaracija je isprovocirala dramatičan zaokret Saylorove retorike – i dok je godinama tvrdio kako je Strategy uvelike nalik kakvom investicijskom fondu koji ulaže u kripto imovinu, sada uporno odbija takvu karakterizaciju, lamentirajući o inovativnom poslovnom modelu koji ne počiva na pasivnom vlasništvu.

I donekle je, mora se priznati, u pravu: Strategy neodoljivo podsjeća na kakvu Ponzi shemu koja sav prikupljeni kapital kanalizira u smjeru bitcoina, u uvjerenju (ili barem nadi) da će cijena najpoznatije kripto valute rasti unedogled. Makar je teško naći suvislo objašnjenje, neko vrijeme je takav model doista funkcionirao (Strategy je svojom aktivnošću očito podgrijavao uzlazan trend bitcoina), što najbolje ilustrira odnos cijene dionica kompanije i neto vrijednosti kompanije (“Net Asset Value”), u najvećoj mjeri izvedene iz ukupne količine bitcoina u bilanci. Taj NAV multiplikator u zadnjem se kvartalu prošle godine opasno približio brojci tri, svjedočeći o iznimno snažnoj potražnji ulagača koji su iz nekog razloga preferirali dionice najvećeg kripto trezora (umjesto jednostavnog ulaganja u kripto valute).

Godinu (i nešto malo više) kasnije, multiplikator je manji od jedan i jasan je odraz gubitka povjerenja investitora, zbog čega su dionice praktički u slobodnom padu (minus od 40% od početka godine) koji uvjerljivo nadmašuje intenzitet korekcije u kripto sferi. Ogromni razmjeri balona, a onda i njegovo evidentno ispuhavanje, jasno se vide u nešto duljem (dvogodišnjem) razdoblju, tijekom kojega se zamjetna prednost (u odnosu na tečaj BTC/USD) dramatično istopila.

Neumorno zaduživanje

A tome je najviše kumovao sam Saylor, neumornim zaduživanjem (putem konvertibilnih obveznica) i izdavanjem novih (preferencijalnih) dionica kako bi financirao agresivnu akumulaciju kripto imovine. Model je, međutim, u međuvremenu opasno metastazirao, a Saylor je u konačnici ispao prilično naivan (i financijski nepismen), gurnuvši kompaniju u svojevrsnu spiralu smrti jer bez premije NAV multiplikatora (većega od 1) izdavanje novih dionica tek dodatno razvodnjava pozicije postojećih dioničara i ruši cijenu dionica.

U onom najgorem scenariju (u nešto dužem roku) konvergencija cijene dionica i bitcoina mogla bi prisiliti Saylora na prodaju dijela digitalne aktive, što bi, uzimajući u obzir zapaženu rolu koju Strategy igra na tržištu (i ogromne zalihe bitcoina), moglo dodatno suzbiti entuzijazam poklonika kripto valuta. No, DAT model od samog početka ionako ne drži vodu.

Izdana je građevinska dozvola za drugu fazu izgradnje Gradskog stadiona u Bjelovaru, vrijednosti 13 milijuna eura, a projekt uključuje nadogradnju tribina s 5000 sjedećih mjesta i streljanu za malokalibarsku pušku i pištolj, izjavio je u srijedu gradonačelnik Dario Hrebak.

Second Annual Croatia Summit

Plenković o uvođenju vojnog roka: EU ima političku volju za proširenje, a sadašnji broj vojnika nije dovoljan

U tijeku je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću vezano uz javnu nabavu za izvođača radova, a objava natječaja trebala bi biti objavljena sljedeći tjedan, rekao je Hrebak.
“Imamo svu dokumentaciju i troškovnike, a očekujemo da ćemo putem HBOR-a dobiti oko 4,5 milijuna eura bespovratno”, kaže Hrebak.

povećanje prodaje

Dosta porasla prodaja auta u Hrvatskoj: Jedna marka dominira domaćim tržištem

Potraga za izvođačem radova trajat će tri do tri i pol mjeseca, izgradnja bi trebala početi između 1. i 15. ožujka, a radovi bi trebali biti završeni do srpnja 2027. godine.
Stadion će ispunjavati sve uvjete za igranje SuperSport HNL-a i određenu razinu europskih međunarodnih utakmica. Planirano je i 140 mjesta u VIP ložama, prostor za medije, restoran, šetnica i teren za umjetnu travu te streljana za malokalibarsku pušku i pištolj, jedina takva u Hrvatskoj.

Pranje novca

Korona kid i njegov otac optuženi zbog krivotvorenih covid testova vrijednih 450.000 eura

Miran Maričić, brončani olimpijac u streljaštvu, istaknuo je kako su to odlične vijesti za hrvatsko streljaštvo. “Vjerujem da ću se za nove Olimpijske igre spremati u novoj dvorani”, dodao je. Adekvatna dvorana zahtijeva oko 60 metara dužine, što je jedan od razloga zašto nijedan grad u Hrvatskoj nema takvu streljanu, pojasnio je Maričić.
Nositelj projekta bit će Gradsko poduzeće za upravljanje sportskim objektima.

Vodeći pekarski lanac u regiji, Mlinar, udružuje snage s hrvatskim food-tech startupom Crumbs kako bi smanjili bacanje hrane i približili kvalitetne pekarske proizvode još većem broju korisnika po znatno nižim cijenama.

BOSNA I HERCEGOVINA

Dio Hrvata već ovaj petak dobiva mirovinu, poznati su i iznosi

Od sada su Mlinarova svježa peciva, kruh, croissanti i razni slatki zalogaji dostupni kroz Crumbs aplikaciju u obliku paketa iznenađenja. Korisnici ih mogu preuzeti na sedam Mlinarovih lokacija u Zagrebu te na jednoj lokaciji u Splitu, a točne adrese mogu pronaći unutar same aplikacije.

Korisnici u aplikaciji mogu odabrati Mlinarovu lokaciju, kupiti paket iznenađenja i zatim ga preuzeti u odabranom terminu. Sadržaj paketa ovisi o tome što je toga dana ostalo neprodano, no riječ je o svježim proizvodima unutar roka trajanja, uz popuste od oko 50%.

“U Mlinaru svaki dan pečemo proizvode koje ljudi vole, ali manji dio te hrane, nažalost, uvijek ostane neprodano. Suradnjom s Crumbs aplikacijom dobili smo pametan, moderan način da tu hranu spasimo”, poručuje Kristina Marija Jurčić, regionalna direktorica marketinga i razvoja Mlinara. “Kao brend s više od stoljeća tradicije, važno nam je pokazati da održivost i odgovorno poslovanje danas idu ruku pod ruku s inovacijama. Drago nam je da zajedno s timom iz Crumbsa možemo biti predvodnici “zero waste” pokreta u regiji”.

Ova suradnja donosi korist svim uključenima: korisnici dobivaju kvalitetne pekarske proizvode po osjetno nižim cijenama, Mlinar smanjuje bacanje hrane i otvara se novim kupcima, dok Crumbs dodatno širi mrežu partnera i učvršćuje svoju misiju spašavanja hrane na hrvatskom tržištu, ističe se u priopćenju.

“Budućnost hrane nije samo u okusu i izgledu, već i u pametnim izborima koje radimo svaki dan”, zaključuje Matušan. “Ako voliš dobru hranu i želiš osjećati da sudjeluješ u pozitivnoj promjeni, dovoljno je otvoriti Crumbs, odabrati Mlinarovu lokaciju i spasiti svoj prvi paket iznenađenja.”

Crumbs aplikacija dostupna je za preuzimanje na iOS i Android uređajima, a broj partnera i lokacija na kojima se mogu spasiti paketi hrane iz dana u dan raste.

Prodaja novih putničkih automobila u Hrvatskoj od početka godine do kraja studenoga porasla je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 7,9 posto, pokazuju podaci o registracijama koje u srijedu prenosi agencija Promocija Plus.

U prvih 11 mjeseci ove godine u Hrvatskoj su prema tim podacima prodana 64.934 nova automobila, što je za 4.770 komada ili 7,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prodaja u studenom u odnosu na isti lanjski mjesec je na približno istoj razini, s 4.038 komada što je 16 komada ili 0,4 posto više.

Najprodavanija marka u prvih 11 mjeseci je Škoda s 8.797 komada i tržišnim udjelom od 13,6 posto. Volkswagen je drugi s 8.000 prodanih automobila i udjelom na tržištu od 12,3 posto, a treći je Opel s 5.811 prodanih jedinica što mu je bilo dovoljno za nešto manje od devet posto tržišta.

Prema broju prodanih automobila i udjelu na tržištu slijede Renault, Suzuki, Toyota, Dacia, Hyundai i Kia, a listu prvih deset zaključuje Audi.

Najprodavaniji model u 11 mjeseci je Škoda Octavia, a slijede Volkswagen T-Cross, Opel Corsa, Renault Clio, Opel Mokka, Suzuki Vitara, Renault Captur, Dacia Duster, Škoda Kamiq i Dacia Sandero.

Pogon na benzin ima 47,8 posto prodanih automobila u 11 ovogodišnjih mjeseci, dizelaša je 11,9 posto, hibrida 36,6 posto, s pogonom na plin 1,9 posto i električnih 1,8 posto.

Vijeće EU-a i Europski parlament postigli su dogovor o uredbi koja uvodi pravno obvezujuću, postupnu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda s potpunom zabranom od kraja 2026., odnosno jeseni 2027.

dodatna zarada

Hrvati otkrili kako zarađuju novac ‘u fušu’: Dobijem 240 eura, a nemam nikakvih troškova

Dogovor koji su suzakonodavci postigli u utorak kasno navečer za kratkoročne ugovore zaključene prije 17. lipnja 2025. predviđa zabranu uvoza ruskog ukapljenog plina od 25. travnja 2026. i od 17. lipnja 2026. za plin koji se dostavlja plinovodom. Za dugoročne ugovore o uvozu ukapljenog plina zabrana stupa na snagu 1. siječnja 2027. kako je i predviđeno u 19. paketu sankcija protiv Rusije.

Što se tiče dugoročnih ugovora za uvoz ruskog plina putem cjevovoda, zabrana stupa na snagu 30. rujna 2027. pod uvjetom da su skladišta plina napunjena u dovoljnoj mjeri, a najkasnije od 1. studenog 2027. Nakon ruske agresije na Ukrajinu, čelnici EU-a dogovorili su se na samitu u Versaillesu u ožujku 2022. o postupnom ukidanju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima što je moguće prije.

Počinje 4. prosinca

Dobra vijest za dio građana: Nema više putovanja i čekanja u redovima, stižu im mobilne ljekarne

Slijedom toga, uvoz plina i nafte iz Rusije u EU značajno se smanjio posljednjih godina. Međutim, dok je uvoz nafte pao ispod 3 posto u 2025. zahvaljujući trenutačnom režimu sankcija, ruski plin i dalje čini procijenjenih 13 posto uvoza EU-a u 2025., vrijednog preko 15 milijardi eura godišnje.
“Ovo je velika pobjeda za nas i cijelu Europu. Moramo okončati ovisnost EU-a o ruskom plinu, a trajna zabrana uvoza veliki je korak u pravom smjeru”, izjavio je danski ministar za energiju Lars Aagaard, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Politički dogovor o uredbi moraju još potvrditi obje zakonodavne institucije Vijeće EU-a i Europski parlament, što se smatra formalnošću. Europska komisija je predložila uredbu o zabrani uvoza ruskog plina umjesto sankcija, jer se uredba može donijeti kvalificiranom većinom dok je za sankcije potrebna suglasnost svih država članica. Na taj način se zaobišao mogući veto Mađarske ili Slovačke. Komisija bi u narednih nekoliko mjeseci trebala predložiti zabranu uvoza ruske nafte u Mađarsku i Slovačku do kraja 2027. godine.

Pliva za 2025. očekuje poslovne rezultate slične kao za 2024. koji su bili jako dobri, odnosno nastavak rasta posebno izvoza koji samo od proizvoda čini oko 80 posto ukupnih prihoda, kaže predsjednica uprave Plive Nikolina Dizdar Čehulić.

Napominjući da još ne može iznositi konkretne rezultate za 2025. jer godina još traje, Dizdar Čehulić je na godišnjem susretu s novinarima za Hinu rekla da je zadovoljna ovogodišnjim poslovanjem, posebno izvozom na američko tržište koje pokriva 30 posto od ukupnog izvoza.

To potvrđuju i priznanja za najvećeg izvoznika u SAD i Kanadu.

Pliva je, kaže Dizdar Čehulić, razvila generički lijek (Liraglutid) protiv pretilosti i dijabetesa, koji je prvi takav generik u svijetu.

U Plivi trenutačno radi 2700 ljudi, a ako se gleda njezin multiplikativni utjecaj, dolazi se do oko 16 tisuća ljudi izravno povezanih s njome, kaže čelna žena kompanije. Ističe da Pliva radnike još uvijek u dovoljnoj mjeri pronalazi na domaćem tržištu, nastojeći im osigurati što bolje plaće i uvjete rada.

“U 2025. smo plaće prosječno povećali za šest posto, što ne znači da nekima nisu rasle i do 25 posto. Nismo državna kompanija i ne možemo povećavati plaće preko noći za velike postotke, jer ako generirate veći trošak morate znati zašto to činite i to je važno za održivost. Zato osim plaća nastojimo zaposlenima povećati i prilike za karijerni razvoj”, kaže Dizdar Čehulić.

Ističe da je Pliva važna sastavnica i partner u matičnoj, vlasničkoj kompaniji – izraelskoj Tevi kao sudionik njezine strategije okrenute inovacijama i rastu.

U skladu s tom strategijom u 2025. su u Plivi provedene određene promjene za koje se očekuje da će podržati rast. Među ostalim, to se odnosi na okrenutost izvozu ne samo proizvoda nego i usluga, uz ostalo iz Centra dijeljenih aktivnosti koji podržava računovodstvo, ljudske potencijale, nabavu i slično te se iz Zagreba to radi za cijelu grupu.

Očekivani nastavak pozitivnih poslovnih trendova u 2026.

Za 2026. kompanija očekuje nastavak pozitivnih poslovnih trendova s daljnjim rastom izvoza, ali i nastavak raznih izazova poput rasta troškova i inflatornih pritisaka.

Čelnica Plive kaže da statistički podaci o inflaciji zapravo ne pokazuju stanje u “dnevnoj košarici”, koja pokazuje rast cijena puno veći od službenih statistika.

Za cijene Plivinih proizvoda kaže da su strogo regulirane i nema prostora za rast.

To znači, dodaje, da se ne može ići s višim cijenama, a troškovi rastu, a i u takvim uvjetima dužnost je kompaniju održati profitabilnom i održivom za budući rast, zbog čega važnim drži da prepoznavanje farmaceutske industrije kao strateške.

“Europa ide u smjeru donošenja uredbe o kritičnim lijekovima, na čemu se radi i očekuje u 2026., jer se tijekom pandemije covida shvatilo da bi bilo jako dobro imati proizvodnju lijekova u Europi bez kojih se ne smije ostati. Uredba bi donijela popis kritičnih lijekova poput antibiotika i onkoloških terapija, a Pliva sve to i još puno drugih za razne bolesti ima, za razliku od drugih u Hrvatskoj koji proizvode samo neke. Pri tome, da bismo imali održivu farmaceutsku industriju, cijena ne može biti jedini faktor, što nam je bitno kada se javljamo na natječaje u bolnicama”, poručuje Dizdar Čehulić.

Za američke carine kaže da za sada ne utječe na poslovanje Plive, jer lijekovi nisu još uvijek obuhvaćeni, ali kaže da tako ne mora i ostati s obzirom na stil američkog predsjednika.

Na koncu, iznosi da Pliva svake godine ulaže između 20 i 40 milijuna eura za redovno održavanje, a radi i na dugoročnim investicijskim planovima.

Premijer Andrej Plenković boravit će s političkom i gospodarskim izaslanstvom početkom idućeg tjedna u Parizu i Berlinu, a tom prilikom će se potpisati ugovori o nabavi 18 francuskih haubica Caesar i 44 njemačka tenka Leopard. 

U Francuskoj će se u ponedjeljak potpisati ugovor o nabavi 18 samohodnih haubica Caesar MK2, a u Njemačkoj je u srijedu na dnevnom redu potpisivanje ugovora o nabavi 44 tenkova Leopard 2A8, rekli su izvori iz vlade. Ugovore će potpisati ministar obrane Ivan Anušić s francuskim i njemačkim kolegama. Sredstva za tenkove i haubice osigurat će se putem EU financijskog instrumenta SAFE. 

U Parizu će se potpisati i Akcijski plan za strateško partnerstvo, treći u nizu nakon što su francuski predsjednik Emmanuel Macron i Plenković u Zagrebu 2021. godine potpisali Sporazum o strateškom partnerstvu kojim je Francuska dala potporu Hrvatskoj u više područja, među ostalima za ulazak u šengenski prostor i u eurozonu, što je Hrvatska ostvarila, te za članstvo Hrvatske u OECD-u što tek treba ostvariti. 

Među temama na dnevnom redu Plenkovićeve turneje po europskim prijestolnicama bit će Ukrajina i tekući mirovni pregovori o okončanju ruske invazije, a izvori iz Banskih dvora ističu da Hrvatska ima što reći na tu temu s obzirom na vlastito iskustvo iz rata. Od važnijih pitanja za Hrvatsku na sastancima u Parizu i Berlinu bit će zapadni Balkan, a pogotovo situacija u Bosni i Hercegovini. Razgovarat će se i o širim transatlantskim odnosima, Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034., sigurnosti i obrani kao i energetici. 

Posjet premijera Francuskoj počet će u ponedjeljak u Domu invalida u Parizu, gdje se nalazi i spomen-ploča hrvatskim pukovnijama u vojsci Napoleona Bonapartea. Nakon polaganja vijenca kod spomen-ploče, Plenković će održati predavanje na Francuskom institutu za međunarodne odnose (IFRI) prije nego što se uputi prema Elizejskoj palači na tête-à-tête sastanak s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Njemački kancelar Friedrich Merz primit će Plenkovića u srijedu, a premijer će dan ranije održati predavanje u zakladi Konrad Adenauer. 

Uz premijera će u izaslanstvu biti ministar obrane Ivan Anušić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar gospodarstva Ante Šušnjar i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, kao i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomir Kundid. 

I u Parizu i u Berlinu održat će se gospodarski forumi, a hrvatska delegacija brojat će četrdesetak tvrtki među kojima su Končar, Đuro Đaković, DOK-ING, Infobip, HEP, Podravka. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović sudjelovat će na oba foruma.

Na Zagrebačkoj se burzi u srijedu ujutro trguje mirno, na što ukazuje skroman promet, pri čemu su Crobex indeksi blago pali, nakon višednevnog rasta.

Crobex indeks bio je oko 10:30 sati u minusu 0,06 posto, na 3.802 boda, dok je Crobex10 oslabio 0,10 posto, na 2.426 bodova.

Financijski rezultati

United Group ostvario dvije milijarde eura prihoda: Što stoji iza rasta u prvih devet mjeseci?

To je prvi pad Crobexa nakon sedam, a Crobexa10 pet dana zaredom.

Redovni promet dionicama iznosio je do 10,30 sati oko 300 tisuća eura, otprilike 120 tisuća manje nego jučer u ovo doba.

Najveći promet, više od 120 tisuća eura, ostvaren je dionicom Končara, pri čemu joj cijena stagnira na 670 eura.

S prometom od oko 88 tisuća eura slijedi povlaštena dionica Končara D&ST, koja je poskupila 1,1 posto, na 3.540 eura.

Promet veći od 10 tisuća eura ostvaren je s još tri izdanja.

I dok je cijena Ingre porasla 1,9 posto, na 2,10 eura, dok je dionica AD Plastika pojeftinila 1,9 posto, na 20,40 eura, a HT-a 0,2 posto, na 41,50 eura.

OpenAI-jev glavni izvršni direktor Sam Altman upalio je ‘crveni alarm’ u tvrtki zbog pojačane konkurencije za ChatGPT, prema navodima iz više izvora.

U internom dopisu, u koji su uvid imali The Information i The Wall Street Journal, Altman je poručio zaposlenicima da se kvaliteta ChatGPT-a mora poboljšati kako bi se održao korak s konkurentima poput Googleova Geminija.

Financijski rezultati

United Group ostvario dvije milijarde eura prihoda: Što stoji iza rasta u prvih devet mjeseci?

Google je prošlog mjeseca predstavio najnoviju verziju svojeg AI modela, pri čemu je Gemini 3 nadmašio ChatGPT u nizu referentnih testova.

Tehnološki div naveo je da je riječ o ‘novom dobu inteligencije’, nakon što je postavio rekord na Humanity’s Last Examu, testu koji su osmislili istraživači sigurnosti umjetne inteligencije kako bi prepoznali potencijalnu umjetnu superinteligenciju.

Gemini 3 dobio je i široke pohvale zbog svojeg generatora slika Nano Banana, kao i zbog dubinskih sposobnosti zaključivanja.

“Koristim ChatGPT svaki dan već tri godine. Upravo sam proveo dva sata na Geminiju 3. Ne vraćam se. Skok je nevjerojatan”, izjavio je izvršni direktor Salesforcea Marc Benioff.

Altman je javno čestitao Googleu ubrzo nakon objave modela, nazvavši ga “sjajnim modelom” u objavi na platformi X.

No u internim je porukama, prema navodima, zaposlenicima rekao da je ChatGPT zaostao za Googleom, napisavši: “Znamo da nas čeka posla, ali brzo hvatamo korak.”

OpenAI nije komentirao procurjeli dopis. The Independent je kontaktirao tvrtku radi dodatnih informacija.

Voditelj ChatGPT-a Nick Turley neizravno se osvrnuo na rastuću konkurenciju na tržištu AI chatbota u nizu objava na X-u u ponedjeljak, istaknuvši da OpenAI-jev proizvod i dalje ostaje “prvorazredni AI asistent u svijetu”.

Napisao je: “Novi se proizvodi lansiraju svaki tjedan, što je odlično. Potiče nas da se krećemo brže i stalno podižemo ljestvicu onoga što jedan AI asistent može učiniti.

“Naš je fokus sada učiniti ChatGPT još sposobnijim, nastaviti s rastom i proširiti dostupnost diljem svijeta – uz to da se korištenje čini još intuitivnijim i osobnijim.”

Prema spomenutom dopisu, OpenAI također još ne uvodi oglase u ChatGPT, iako ih trenutačno testira u beta-verzijama aplikacije.

Kada je prije četiri godine država odlučila tvrtku Brodarski institut ne poslati u stečaj ili restrukturirati, nego likvidirati, obećano je da će se djelatnost zadržati, zaposlenici, njih 13, “preseljeni” su u državnu tvrtku Hrvatska brodogradnja Jadranbrod (HBJ), a prostore za znanstvena istraživanja država je prenijela Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.

U međuvremenu, u siječnju ove godine, odlučilo ih se dalje dati na korištenje zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). No, ne ide sve po planu. Nedavno se podigla prašina zbog najave HBJ-a da gasi organizacijsku jedinicu Istraživanje i razvoj i daje otkaze zaposlenicima bivšeg Brodarskog “zbog nepostojanja uvjeta za daljnje obavljanje djelatnosti”.

FER do danas nije uselio u prostor, zgrade su nezaštićene, derutne i, po tvrdnjama upućenih, nesigurne za boravak. Ministarstvo znanosti, pak, na naše upite poručuje kako će FER useliti do kraja godine, a potom u krugu Brodarskog instituta država namjerava osnovati i – Centar naprednih tehnologija.

Priča o Brodarskom doista je kompleksna, a početak kompliciranja traje od završetka Domovinskog rata i poslova koji je taj znanstveno-istraživački centar obavljao za vojsku, te pada narudžbi velike hrvatske brodogradnje u kojima je bio angažiran. Država nakon toga nije znala što s tvrtkom, sve dok se nije svela na nekretninu, jednu od najvrjednijih u Novom Zagrebu. Iako sposobna i za strateški važna istraživanja, trunula je u zapećku državnog portfelja.

Na tržištu je životarila, nije ju se htjelo privatizirati, nije dobivala pomoć iz proračuna, a sva ministarstva kojih se njegova djelatnost ticala bježala su od tog slučaja. Na kraju, kada je na ime malog zajma jedan investitor upisao zabilježbu na svu imovinu, država je reagirala i likvidacijskim postupkom prije četiri godine zadržala u svom vlasništvu vrijedni kompleks, koji je uzgred i kulturno dobro. U međuvremenu, slično kao i zgrada Vjesnika, prostor je propadao, bio je zapušten i uglavnom izvan funkcije, bez nadzora, zbog čega su u njega provaljivali narkomani i tinejdžeri, počesto razbijajući prozore i uništavajući objekte i imovinu u njima.

Nejasni odnosi

Prije nešto više od godinu dana optimizam da će se vratiti život u prostore Brodarskog (mimo ulaska MUP-ove Civilne zaštite u zgradu koja nije vezana uz infrastrukturu za znanstvena istraživanja) dala na najava dolaska FER-ovaca. Vlada im je odobrila korištenje prostora za projekt Centra izvrsnosti za pomorsku robotiku i tehnologijama za održivu plavu ekonomiju (CoE MARBLE), financiran u okviru programa EU Obzor Europa Teaming. U veljači ove godine projekt je svečano i u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i ključnih ministara, te predstavnika EK predstavljen javnosti. No, FER još nije ušao u prostore, neslužbeno se čuje i da odnosi s Ministarstvom znanosti nisu jasno definirani. O tome kako su regulirani odnosi izbjegli su odgovoriti na naš upit i u FER-u i u Ministarstvu. Jednoglasni su tek oko tajminga – uselit će u prostore do kraja godine. Znači, u idućih par tjedana.

Za financiranje projekta MARBLE za idućih šest godina osigurano je iz europskih izvora 30 milijuna eura, a predviđeno je zapošljavanje 50-ak istraživača. Kako je na stranicama FER-a vidljivo, u tijeku su natječaji za 10-ak njih, no, ono što ostaje otvoreno je odnos s državom i dinamika realizacije projekta. FER od početka nije krio da nije zainteresiran za cjelokupan prostor, već samo upravnu zgradu, u koju bi smjestili kadrove za MARBLE, te tzv. okrugli bazen i radionički prostor. No, veći dio infrastrukture, od velikog hidrodinamičkog bazena, kavitacijskog tunela, laboratorija i druge vrijedne imovine, realiziraju li se najavljeni otkazi bivšim zaposlenicima Brodarskog, privremeno smještenih u HBJ, ostat će i potpuno izvan funkcije.

Po upozorenjima iz redova zaposlenika, objekti Brodarskog su i potencijalno opasni, tvrde da su hidranti i protupožarni sustav u lošem stanju, nema gromobrana, trafostanice su bez potrebnog održavanja i ugrožavaju sigurnost ljudi, a i opskrbu strujom Novog Zagreba koja je povezana na te trafostanice. U upravnoj zgradi u koju će useliti FER-ovci prokišnjava, što je problem koji traje još iz vremena prije likvidacije.

U Ministarstvu znanosti kažu kako su za prvu fazu i uređenje prostora za MARBLE osigurani novci i da obnova obuhvaća “kružni i mali bazen, mehaničku radionicu i tzv. ‘aneks’”, te se pripremaju i privremeni prostori za zaposlenike MARBLE-a, čije je preseljenje predviđeno do kraja godine.

Druga faza obnove, najavljuju, bit će u okviru većeg strateškog ulaganja, koje će obuhvatiti osnivanje Centra za napredne tehnologije, predviđenog Programom Vlade RH, te obnove modularne, elektroničke radionice, kavitacije, upravne zgrade i revitalizacije hidrodinamičkog i brzog bazena.

Vremenski okvir bez detalja

“Novi Centar bit će nacionalna institucija usmjerena na razvoj primijenjenih i razvojnih istraživanja u područjima pomorske robotike, plave ekonomije, digitalnih blizanaca te interneta stvari u pomorskom sektoru, obnovljivih izvora energije na moru. Uključit će i razvoj svemirskih, kvantnih i drugih naprednih tehnologija i transfera tih tehnologija u gospodarstvu, kroz podršku ‘deep-tech’ poduzećima proisteklih iz istraživanja i razvoja”, kažu u odgovoru Ministarstva znanosti. Centar bi po njihovom pojašnjenju trebao biti stručna i operativna podrška uključivanja RH u međunarodne istraživačke infrastrukture, poput Europske svemirske agencije, CERN-a i Einsteinovog teleskopa.

Što se tiče infrastrukture za ispitivanje hidrodinamike, Ministarstvo kaže da radi na uspostavi modela kojim će buduće institucije preuzeti potpunu odgovornost za održavanje i komercijalno upravljanje specijaliziranim objektima, a paralelno se, kažu, provodi usuglašavanje režijskih, sigurnosnih i održavalačkih troškova s MUP-om i ostalim korisnicima, dok će konačan model biti definiran nakon izrade tehničkih procjena i preciznog rasporeda budućih korisnika prostora.

“Ministarstvo smatra da se svi koraci moraju provoditi pažljivo, u skladu s dugoročnim interesima RH i uz puno uvažavanje tradicije i kompetencija koje su obilježile Brodarski institut. Država je u proteklom razdoblju osigurala prijenos imovine, ulaganja kroz projekt MARBLE, stratešku podršku kroz projekt Svjetske banke DIG-IT te planira okvir za buduće financiranje kroz novi višegodišnji financijski period, čime se stvaraju jasni uvjeti za razvoj novog suvremenog inovacijskog, tehnološkog i istraživačkog centra na lokaciji nekadašnjeg Instituta”, poručuju iz Ministarstva znanosti. O vremenskim okvirima za tzv. drugu fazu obnove Brodarskog, zasad nema detalja.

Što se bivših zaposlenika tiče, njihov status ostavljaju u ingerenciji HBJ-a, s tim da napominju da računaju da će dio njih biti uključen u buduće projekte i da se “stručnost pojedinih radnika, stečena kroz dugogodišnji rad na održavanju hidrodinamičkih i tehničkih sustava smatra važnom za buduće djelovanje novih infrastrukturnih kapaciteta koji se uspostavljaju na lokaciji”. No, što se rješenja za tu skupinu od 13 istraživača tiče, kažu kako se računa na pronalaženje rješenja.

Koliko je ono realno bez upliva Ministarstva ili Vlade, sliku se može dobiti iz financijskog izvješća HBJ-a za 2024. Prihodi su s ukupno 22 zaposlena bili na razini 911 tisuća eura, od čega je najveći dio (656 tisuća), potrošen na plaće. No, saznaje se i da su prihodi djelatnosti Odjela za istraživanje (koji su na razini 229 tisuća eura) ostvarivane i kroz ugovor s BI u likvidaciji, a koji istječe sa zadnjim danom 2024. Ove godine, dakle, HBJ nema tog prihoda i potez koji povlači direktor Ruđer Friganović nije nelogičan. Bez uključivanja države, iskustvo tih stručnjaka nakon 16. studenoga odlazi na burzu rada.

U skladu sa Zakonom o MIO, mirovine u BiH za studeni 2025. godine bit će isplaćene preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH u petak, 5. prosinca 2025. godine. Najniža mirovina za studeni iznosi 599,28 KM, zajamčena 715,21 KM, dok je najviša 2996,40 KM, priopćio je Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, piše Vecernji.ba.

Zanimljivo istraživanje

Ovo je glavni razlog za promjenu posla u Americi, a nije plaća

Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, kojih je na isplati za studeni 374.570, iznosi 761,74 KM. Mirovinu za studeni primit će ukupno 464.203 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 315,6 milijuna KM.

Podsjećamo, najave federalnih vlasti govore kako bi do kraja ove godine trebale biti usvojene izmjene Zakona o MIO koje donose značajne promjene u smislu izračuna budućih mirovina, ali i rasta postojećih. Tako bi se uvela potpuno nova formula usklađivanja mirovina koja podrazumijeva kombinaciju rasta troškova života i rasta prosječne plaće, i to u omjeru koji je povoljniji za umirovljenike; 60% rasta plaće i 40% rasta potrošačkih cijena.

No, ono što je posebno važno je činjenica da novo zakonsko rješenje stvara preduvjete za dugoročno održiv sustav koji će, izravno i neizravno, biti vezan i uz najavljenu veliku reformu tržišta rada. 

Za manje od mjesec dana Hrvatska ulazi u sustav Fiskalizacije 2.0, reformu koja će promijeniti procese u gotovo svim tvrtkama u zemlji. Ulazni i izlazni dokumenti, arhive i razmjena poslovnih podataka prelaze u potpuno digitalni okvir, a u samom središtu tog sustava nalaze se informacijski posrednici. Oni će prenositi račune, poslovne podatke i često vrlo osjetljive poslovne tajne.

Zbog toga njihov odabir, kažu stručnjaci, nije samo tehničko, nego i strateško pitanje za svaku kompaniju. Na okruglom stolu koji je vodio Saša Ćeramilac, o najvećim rizicima i posljedicama govorili su vodeći stručnjaci iz područja informacijske sigurnosti, prava i procjene rizika: Neven Stanivuk, voditelj odjela informacijske sigurnosti iz tvrtke MER (moj eRačun), Alen Delić, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti (HUMS), Andrej Krvavica, generalni direktor u GrECo Hrvatska te Vlaho Hrdalo, partner i odvjetnik u odvjetničkom društvu Hrdalo & Krnic.

Oni koji čekaju zakon – već kasne

Je li zakon koji uređuje Fiskalizaciju 2.0 dovoljno jasno i strogo definirao sigurnosne zahtjeve za informacijske posrednike ili se oslanja na tržište da samo regulira kvalitetu?

Alen Delić iz Hrvatske udruge menadžera sigurnosti(HUMS) kaže da oni koji očekuju da ih zakon zaštiti zapravo već kasne.

“Oni koji čekaju zakon iz perspektive sigurnosti, ti već kasne. Zakoni nam uvijek rješavaju one dijelove gdje tržište kasni i onda država ili Europska unija nameće određena pravila.” Ističe da sigurnost u zakonu nije zanemarena, ali ni detaljno razrađena.

“U ovom zakonu sigurnost nije ignorirana, ali nije išla u specifične mehanizme zaštite kao što to rade neka druga rješenja.”

Tehničke i organizacijske izazove dodatno je približio Neven Stanivuk iz MER-a (moj e-Račun). Okvir je dobar, ali praksa će biti izazovna.

“Zakonski okvir je postavljen, dizajniran je sustav razmjene elektroničkih računa koji je odlično dizajniran — i iz perspektive sigurnosti i iz perspektive računovodstva. Međutim, kad cijela priča krene sigurno će biti izazova.”

Posebno upozorava na razinu kvalitete na tržištu posrednika: “Bit će problema i kod informacijskih posrednika; trenutno je 27 registriranih, to su firme koje su svakakve, one-man bend firme bez ijednog zaposlenika, itd. Što će se dogoditi? Ljudi će početi slati fakture, većina faktura će završiti tamo gdje treba završiti, međutim jedan dio neće, iz raznih razloga. Što to znači izdavatelju računa? To znači kao da taj račun nije ni poslao. A račun je lova.”

A kako funkcionira sigurnosni režim u MER-u? Stanivuk pojašnjava: “Elektronički računi imaju uspostavljen DLP sustav koji sprječava eksploataciju podataka. Svi naši djelatnici prolaze edukacije – od informacijske sigurnosti i GDPR-a do sprječavanja pranja novca.”

Hrdalo: „Iluzija da imamo izbor – najveći je rizik“

Najveće upozorenje uputio je odvjetnik Vlaho Hrdalo, koji otvoreno progovara o stanju na tržištu: “Osim što ima one-man bendova imate i tri-četiri firme gdje je u pozadini isti čovjek. Ima i jdoo-ova, osnovanih jučer s dva eura temeljnog kapitala. Imate Islanđana, Čeha… koji se uopće ne moraju upisati u Hrvatski sudski registar. Tri su smiješna uvjeta koja morate ispuniti da se upišete kao informacijski posrednik, zato ih se toliko namnožilo.”

Za odvjetnike, rizik je, kaže, još veći. “Ne znam kako ćemo mi izbjeći koristiti Fiskalizaciju 2.0, ali znam sigurno da moje odvjetničko društvo neće posrednicima, kako god se zvali, davati podatke o svojim strankama. Poslovna tajna je jedna stvar, a odvjetnička još malo veća od toga.”

Hrdalo otvara i pitanje motivacije najjeftinijih servisa: “Ta iluzija da imate izbora – moj najveći strah i razlog oko toga zašto su te usluge kod nekih pružatelja sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke.”

I postavlja ključno pitanje: “Ne znam zašto se nije napravilo da ti računi budu kriptirani… To što se dozvolilo da im se vidi sadržaj, to je praktički poziv na zloupotrebu podataka – a onda otvaramo pitanje o poslovnoj inteligenciji, industrijskoj špijunaži…”

Dodaje i kako mu nikako nije jasno zašto Hrvatska s tim toliko žuri. “Nije loše spomenuti, da paket europskih zakona koji se zove VIDA predviđa uvođenje e-računa 2030., a Hrvatska, u teoriji, već za mjesec dana ima e-račun u punoj primjeni. Međutim, dosta europskih država to neće uvesti i tu pada u vodu cijeli taj sistem za one koji posluju na inozemnom tržištu.”

Cyber osiguranja – praktički nepostojeća

Bi li obavezna polica profesionalne odgovornosti i cyber rizika podigla ukupnu sigurnost sustava?

Odgovor Andreja Krvavice, generalnog direktora u GrECo Hrvatska, nije ohrabrujući: “U Hrvatskoj imamo samo jednog osiguratelja koji nudi cyber osiguranje, ali ne za ovakve djelatnosti i ne za takve vrste rizika nego za puno drugačiji segment poslovanja. Premalo smo tržište i prekasno smo krenuli.”

Zaključak je jednostavan – tko želi zaštitu, mora tražiti izvan Hrvatske: “Svaki korisnik iz ove djelatnosti morat će isključivo na inozemnom tržištu potražiti pokriće. I mi dan danas za sve naše klijente tražimo pokriće na međunarodnom tržištu.”

Sigurnost postaje pitanje opstanka

Fiskalizacija 2.0 donosi veliki tehnološki iskorak, ali i razinu rizika koju hrvatsko tržište tek počinje shvaćati. Zakon je postavio okvir, ali praksa će pokazati tko je sposoban raditi po najvišim sigurnosnim standardima, a tko predstavlja realnu prijetnju poslovanju.

Kako Delić slikovito zaključuje: “Kao što kad idemo u restoran, očekujemo da postoje određene mjere da ne pojedemo nešto odvratno, tako bi trebalo biti i sa svakom digitalnom uslugom koju koristimo.” Zanimljivu raspravu o rizicima Fiskalizacije 2.0, koliko su financijski posrednici u Hrvatskoj sigurni i zreli, postoje li u zakonu neke sive zone te savjete kako se pripremiti i postoji li način da se korisnik unaprijed zaštiti od crnih scenarija, pogledajte na Poslovni.hr.

U kasno ljeto 2005.godine pridružio sam se redakciji Poslovnog dnevnika. Dogovor s tadašnjim vlasnikom Poslovnog dnevnika Stjepanom Andrašićem bio je vrlo brz. Prethodno sam bio glavni urednik Poslovnog svijeta u Večernjem listu, te sam bio svestan da i budućnost svoje urednička karijere vidim u poslovnom novinarstvu.

Nije to bilo tako davno, ali vremena su bila bitno drugačija nago danas. Tisak je još uvijek bio znatno važniji od internetskih portala, no bilo je jasno da će budućnost na ovaj ili onaj način, nismo znali koliko brzo će to vrijeme stići, biti u znaku interneta. Nismo tada mogli znati da će nastupiti vrijeme u kojem danas živimo, ali svi oni koji su bili vlasnici ili suvlasnici medija u to vrijeme, mogli su naslutiti da će uz tisak budućnost pripasti online medijima.

Negdje u ranu jesen 2005. godine tadašnji vlasnik Poslovnog dnevnika donio je stratešku odluku o pokretanju portala poslovni.hr. Iako nisam bio u užem timu koji je radio na pripremi tog projekta, na zamolbu Stjepana Andrašića, dao sam mu svoje viđenje izgleda budućeg portala kojeg je u većem dijelu i uvažio.

Da bismo bolje razumjeli tadašnje vrijeme, moramo uzeti u obzir da tradicionalni mediji nisu imali posebne web redakcije, s iznimkom Večernjeg lista koji je s tim pionirskim poduhvatom krenuo nekoliko godina ranije.

U slučaju portala poslovni.hr, radilo se o nekoj vrsti hibridne opcije, u kojoj je glavno težište ipak bilo na prijenosu sadržaja iz tiskanog izdanja Poslovnog dnevnika. Kao važan segment budućeg portala izdvojio se Forum na kojem su registrirani korisnici mogli komentirati dio sadržaja posvećen tržištu kapitala, najviše Zagrebačkoj burzi. U to je vrijeme Zagrebačka burza upravo bila u prvoj fazi stjecanja šire popularnosti, a za to se najviše može zahvaliti uzbudljivoj priči oko preuzimanja Plive, te inicijalnoj javnoj ponudi dionica Ine. U velikom su zamahu bile i dionice građevinskih kompanija, na valu golemih ulaganja u cestovnu mrežu, ali i početnog buma stanogradnje. Moglo se naslutiti da će u idućim godinama tema burze ostati vrlo važna pa se na neki način i sadržajem portala tome željelo izaći u susret.

Spomenuti Forum bio je vrlo značajan dio portala u prvih nekoliko godina i ta se odluka pokazala vrlo bitnom. Tada je stvoren zametak zajednice koja je do danas ostala vjerna publika ovog portala. Bilo je mnogo turbulencija u idućim godinama, pogodila nas je teška financijska kriza pa i oštar pad burze, što je sve bilo vrlo izazovno za portal koji je bio u početnoj fazi razvoja. Ono što se mora priznati jest vizija tadašnjeg vlasnika koji je tvrdoglavo insistirao na razvoju portala, čak i kada mu okolnosti nisu išle na ruku.

Ne bi bilo pošteno glumiti generala poslije bitke, pa ne želim ovom prigodom pisati o svemu onome što bi iz ove perspektive valjalo učiniti drugačije. Najvažnije je da imamo dobrog povoda pisati ovu vrstu teksta, pomalo prigodničarskog karaktera, jer dva desetljeća je dovoljno dugo razdoblje da možemo govoriti o brojnim izazovima koji su stajali na putu uspjeha ove priče.

Nije bilo tako davno nesretno razdoblje kad se preispitivalo puno toga u vezi ovog projekta, no sada znamo da je i opstanak na neki način bio znak uspjeha. Ne znam kako će izgledati ovaj portal za dvadeset godina, ali sam poprilično siguran da će se upravo ova godina u nekoj dalekoj budućnosti moći nazvati prekretnicom.

20 GODINA BUSINESS KLASE

Poslovni.hr ovaj tjedan slavi 20. rođendan: Sve je počelo na 10. katu Industrogradnjina nebodera…

Zajednica koja nas sada prati velika je i važna i prema njima imamo obavezu proizvodnje još kvalitetnijeg sadržaja. Jedino to može biti jamstvo još boljeg pozicioniranja na medijskoj sceni, vodeći računa o tome da nam konkurencija nisu samo mediji već i društvene mreže. Budemo li i dalje inzistirali na kvaliteti i širini sadržaja, uspjeh ne bi smio izostati.

Središnje banke diljem svijeta kupile su u listopadu neto oko 53 tone zlata, najviše od početka godine, pokazali su podaci udruge rudarskih kompanija WGC.

U listopadu su tako središnje banke na mjesečnoj razini uvećale kupnju za 36 posto, izračunali su u WGC‑u.

U posjetu LNG terminalu (2)

‘Do 2030. imamo nešto za zakup, a od 2030. do 2036. smo rasprodani’

Tempo kupnji ipak je bio blaži nego u rujnu kada su bile nabavile 79 posto više zlata nego u prethodnom mjesecu.

Najaktivniji kupac bila je u listopadu poljska središnja banka, koja se vratila na tržište nakon petomjesečne pauze, i dodala rezervama 16 tona zlata. Time su povećali zalihe plemenitog metala na 531 tonu, odnosno 26 posto rezervi. Cilj im je povećati ga na 30 posto.

Slijedi brazilska središnja banka, koja je rezerve povećala drugi mjesec zaredom, i to za 16 tona, otprilike kao i u rujnu. Sada drže u trezorima 161 tonu zlata, čiji udio u ukupnim rezervama iznosi šest posto.

Među vodećim kupcima u listopadu WGC navodi i Uzbekistan, s kupljenih devet tona, Indoneziju, sa četiri tone, i Tursku, s tri tone.

Češka je pak u listopadu kupila dvije tone zlata, jednako kao u rujnu i kolovozu, i povećala ih je na 69 tona. Središnja banka puni rezerve već dvije i pol godine i namjerava do 2028. držati u trezorima 100 tona zlata.

Zalihe zlata u listopadu je smanjila samo ruska središnja banka, koja je prodala tri tone plemenitog metala. Ruske rezerve zlata tako su se spustile na 2.327 tona, prema izvješću WGC‑a.

OpenAI

Interni dokument otkrio: Sam Altman je upalio ‘crveni alarm’

U razdoblju od siječnja do listopada središnje banke kupile su neto 254 tone zlata, manje nego u prethodne tri godine, vjerojatno zbog viših cijena, nagađaju u WGC‑u.

Najveći je kupac i u razdoblju od siječnja do listopada bila poljska središnja banka, unatoč petomjesečnoj pauzi, s nabavljene 83 tone, dvostruko više od drugoplasirane kazahstanske središnje banke, navodi WGC.

Neto kupac zlata bila je i Srbija, s nabavljene nešto više od četiri tone, a središnja banka namjerava do 2030. gotovo udvostručiti zalihe zlata, sa sadašnje 52 tone na barem 100 tona, navodi WGC izjave predsjednika Aleksandra Vučića. Zlato je na kraju listopada činilo otprilike petinu ukupnih rezervi. 

U listopadu Narodna banka Srbije povećala je rezerve za 464,2 kilograma kupovinom 37 zlatnih poluga od tvrtke Serbia Zijin Copper, stoji na bančinoj internetskoj stranici. 

Povećanje zaliha signalizirali su i Madagaskar i Južna Koreja, navodi WGC, ali nisu precizirali vremenske rokove.

Prema anketi koju je WGC proveo ove godine, 95 posto ispitanika očekuje da će središnje banke povećavati rezerve zlata i u nadolazećoj godini.

Rimska tvrtka za javni prijevoz Atac obvezala se građanima ponuditi povrat novca za lošu uslugu, priopćio je u srijedu regulator za zaštitu tržišnog natjecanja, okončavši istragu protiv prijevoznika.

Krajem veljače talijanski regulator otvorio je istragu kako bi utvrdio je li rimsko gradsko poduzeće za javni prijevoz građanima osiguralo ugovorenu kvalitetu usluge.

BOSNA I HERCEGOVINA

Dio Hrvata već ovaj petak dobiva mirovinu, poznati su i iznosi

Istraga o „mogućim nepoštenim poslovnim praksama” pokrenuta je na temelju pritužbi da Atac navodno nije ispunio standarde kvalitete koje je ugovorio s gradom Rimom u razdoblju od 2021. do 2023., naveli su regulatori u priopćenju objavljenom 25. veljače.

Gradska tvrtka nije ispunila ciljeve pravovremenog dolaska i odlaska vozila, funkcionalnosti pokretnih stepenica i dizala i zapošljavanja zaštitara na stanicama podzemne željeznice, dodali su.

Istraga je zatvorena nakon što se Atac obvezao izdvojiti više od tri milijuna eura za povrat novca vlasnicima godišnjih karata, naveo je regulator u srijedu, koji uz tržišno natjecanje vodi računa i o pravima potrošača.

Prema talijanskom zakonu, kršenje propisa o pravima potrošača može tvrtkama donijeti novčane kazne u rasponu od 5.000 do 10 milijuna eura.

Atac će svakom vlasniku godišnje karte za 2024. isplatiti po pet eura, a isti iznos dobit će i vlasnici godišnjih karata u razdoblju od 2021. do 2023. godine.

Godišnje karte za javni prijevoz u Rimu stoje 250 eura, kada se isključe popusti.

Atac se također, sukladno zahtjevima regulatora, obvezao godišnje izdvojiti 2,6 milijuna eura za obuku radnika na stanicama metroa i za zapošljavanje novih.

Rimski javni prijevoznik uvest će i novu mobilnu aplikaciju koja će građanima nuditi djelomični povrat novca ako prijevoz na redovnim autobusnim, tramvajskim i metro linija kasni više od 15 minuta.

Javni prijevoz u Rimu na zlu je glasu zbog neučinkovitosti, a gradsko poduzeće naglasilo je u sporu s regulatorom da je poboljšalo usluge zahvaljujući sredstvima EU-a nakon COVID-a i vladinom financiranju za pripremu Svete katoličke godine 2025. koja završava 28. prosinca.

Bivša šefica za vanjsku politiku EU-a Federica Mogherini i još dvije osobe formalno su optužene za prijevaru i korupciju u nabavi, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, priopćio je u srijedu Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). 

Tri osobe pritvorene su u utorak u sklopu istrage EU-a o prijevari i sada su puštene dok je istraga u tijeku, priopćio je EPPO, dodajući da se ne smatra da postoji rizik od bijega.

ZSE analiza

Crobex prekida niz rasta, Končar prednjači prometom

EPPO je kao drugu dvojicu osumnjičenika naveo višeg člana osoblja na College of Europe u Brugesu i višeg dužnosnika Europske komisije. Tri izvora rekla su Reutersu da je jedan od pritvorenika visoki diplomat EU-a Stefano Sannino.

Ni Mogherini ni Sannino nisu bili dostupni za komentar, ističe Reuters. 

Federica Mogherini bila je potpredsjednica EK-a i visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost od 2014. do 2019., a od 2020. je rektorica College of Europe. 

Stefano Sannino je jedan od najiskusnijih europskih diplomata. Bio je glavni tajnik Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) od 2021. do ove godine, kada je preuzeo Glavnu upravu Komisije za Bliski istok, sjevernu Afriku i Zaljev.

“Sve se osobe smatraju nevinima dok im nadležni belgijski sudovi ne dokažu krivnju”, naglasio je EPPO.

Belgijska policija pretražila je u utorak na zahtjev EPPO-a prostorije EEAS-a i College of Europe u Brugesu zbog sumnje da je ta prestižna poslijediplomska visokoškolska ustanova unaprijed dobivala informacije o natječaju za osposobljavanje diplomata.

Istraga se provodi u vezi s projektom Diplomatske akademije Europske unije – devetomjesečnim programom osposobljavanja za mlađe diplomate u državama članicama – koji je Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) dodijelila College of Europe u Brugesu, u razdoblju 2021. – 2022., nakon provedenog natječaja. 

Istragom se pokušava utvrditi je li College of Europe, elitna obrazovna ustanova u kojoj se školuju mnogi dužnosnici EU-a, bio unaprijed obaviješten o kriterijima odabira u natječajnom postupku i jesu li predstavnici Collegea imali dovoljno razloga vjerovati da će im biti dodijeljena provedba projekta, prije službene objave natječaja.

Mogherini i Sannino, oboje talijanski državljani, dobro su poznati u diplomatskim krugovima Bruxellesa, a vijest o njihovu pritvaranju izazvala je šok u zajednici EU-a.

Politico u srijedu piše kako se zbog te afere predsjednica EK-a Ursula von der Leyen suočava s najvećim izazovom za EU – istragom o prijevari u koja su upletena dva visokorangirana imena u Bruxellesu i prijeti da bi mogla prerasti u potpunu krizu.

Točno godinu dana nakon početka svojeg drugog mandata predsjednice Komisije, Ursula von der Leyen, koja se već suočava s pitanjima o predanosti transparentnosti, sada mora pronaći način da dokaže da nije upletena u skandal koji datira iz njezinih prvih godina na dužnosti, ističe Politico.

Objava Ureda europskog javnog tužitelja da su bivša šefica vanjskih poslova EU-a i visoki diplomat koji trenutno radi u Komisiji von der Leyen pritvoreni u utorak, iskoristili su njezini kritičari, s ponovljenim pozivima da se suoči s četvrtim glasanjem o nepovjerenju.

Zemlje Europske unije potrošile su 343,2 milijarde eura na obranu u 2024., pri čemu Njemačka i Francuska zajedno čine 44 posto tog iznosa.

Rashodi za obranu u EU značajno rastu kako se globalne prijetnje intenziviraju, a izdaci su se gotovo udvostručili u posljednjih pet godina.

Europska obrambena agencija (EDA) predviđa da će u 2025. dosegnuti 392 milijarde eura. U 2020. potrošnja je iznosila 198 milijardi eura, što predstavlja porast od 98% u nominalnim iznosima. Kada se prilagodi inflaciji, rast iznosi 63%, što i dalje predstavlja znatan skok između 2020. i 2025., piše Euronews.

Mnogi sigurnosni analitičari taj nagli rast izravno povezuju s ruskom invazijom na Ukrajinu, kao i sa slabljenjem američke potpore europskoj sigurnosti. S obzirom na to da je mirovni plan između Rusije i Ukrajine trenutačno u pripremi, stručnjaci strahuju da bi dogovor koji ide u korist Moskvi mogao ugroziti dugoročnu stabilnost ako izostanu ključna sigurnosna jamstva.

Njemačka predvodi obrambenu potrošnju

Prema podacima EDA-e, zemlje EU-a potrošile su 343,2 milijarde eura na obranu u 2024. godini. Njemačka je uvjerljivo na prvom mjestu s 90,6 milijardi eura, što čini 26,4% ukupne obrambene potrošnje EU-a. Slijedi Francuska s 59,6 milijardi eura, odnosno 17,4% ukupnog iznosa.

Zajedno, te dvije zemlje čine 43,8% ukupne obrambene potrošnje EU-a, što iznosi 150 milijardi eura.

Budući da su podaci Eurostata niži od EDA-inih zbog razlika u klasifikaciji, ovdje korištene brojke temelje se na podacima EDA-e, koji su ujedno i najnoviji.

Pet zemalja čini sedam od deset potrošenih eura

Italija je na trećem mjestu s 32,7 milijardi eura, a vrlo joj je blizu Poljska s 31,9 milijardi. Španjolska je peta, ali njezina obrambena potrošnja i dalje je relativno niska u usporedbi s većim europskim ekonomijama – iznosi 22,7 milijardi eura. Ranije ove godine američki predsjednik Donald Trump čak je zaprijetio izbacivanjem Španjolske iz NATO-a zbog odbijanja da poveća vojnu potrošnju na 5% BDP-a.

Četrnaest zemalja dijeli 8% ukupnog iznosa EU-a

Ukupno je 14 država članica EU-a potrošilo manje od 5 milijardi eura svaka, a njih osam potrošilo je manje od 2 milijarde. Zajedno, tih 14 zemalja potrošilo je 28,2 milijarde eura, što je samo 8,2% ukupne potrošnje EU-a. U tu skupinu spadaju Austrija (4,9 mlrd €), Mađarska (4,5 mlrd €) i Portugal (4,2 mlrd €). Malta, najmanja članica EU-a, imala je najnižu potrošnju – samo 99 milijuna eura.

Hrvatska je potrošila 1,6 mlrd €.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Turska velike su europske članice NATO-a, iako nisu dio EU-a. Prema podacima NATO-a, Ujedinjeno Kraljevstvo potrošilo je 65,8 milijardi funti (74,97 mlrd €) na obranu u 2024., dok je Turska potrošila oko 24,4 milijarde eura.

Njemački zdravstveni sustav, već opterećen brojnim izazovima, našao se na udaru organiziranog kriminala. Prema pisanju njemačkog Bilda, bande iz Moldavije sustavno varaju zdravstvena osiguranja krivotvorenim receptima, uzrokujući milijunske štete.

Vrijednosti 13 milijuna eura

Izdana građevinska dozvola za ‘novi’ hrvatski stadion: Na sat i pol od Zagreba moći će se igrati HNL i neke europske utakmice

Državno odvjetništvo u Münchenu intenzivno istražuje organizirane skupine koje su razvile sofisticiranu metodu prijevare. Njihova shema uključuje tiskanje recepata koji izgledaju varljivo stvarno, s podacima stvarnih njemačkih liječnika, ali s izmišljenim imenima pacijenata.
“Ovim su pogođena sva zakonska zdravstvena osiguranja”, potvrdila je državna odvjetnica Marie-Anne Tokaji.

Metoda je razrađena do detalja. Krivotvoreni recepti se poštom šalju u stotinama primjeraka iz Moldavije u Njemačku. Tamo ih preuzimaju pomagači koji ih zatim unovčuju u njemačkim ljekarnama.
Problem je što ljekarnici često ne primijete prijevaru. Recepti na prvi pogled izgledaju autentično, a provjera svakog detalja u svakodnevnoj gužvi gotovo je nemoguća. Prijevara se najčešće otkrije tek kada recepti stignu na naplatu zdravstvenim osiguranjima, koja moraju pokriti trošak lijeka. Do tada često prođu mjeseci, a osoblje ljekarne više se ne sjeća osobe koja je podigla lijek.

strateška suradnja

Mlinar se udružio s Crumbsom u projektu protiv bacanja hrane

“Od 2023. godine bilježimo drastičan porast prijava prijevara s lažnim receptima”, ističe tužiteljica Tokaji. Samo osiguranje Barmer-Ersatzkasse procjenjuje štetu u razdoblju od kolovoza 2024. do srpnja 2025. na 2,5 milijuna eura, nakon što su otkrili 2387 lažnih recepata.

Na meti prevaranata posebno su se našli skupi i traženi lijekovi. Najpopularniji je lijek za dijabetes Ozempic, koji se masovno koristi i kao sredstvo za mršavljenje. Slično je i s lijekovima Wegovy i Trulicity.
Motiv je ogroman profit. Dok zdravstveno osiguranje u Njemačkoj pokriva cijenu Ozempica od oko 250 eura, “na crnom tržištu postižu cijenu i do 900 eura”, navodi Tokaji.

Policija vjeruje da većina tih lijekova završava na crnom tržištu u Rusiji. Zbog sankcija uvedenih nakon invazije na Ukrajinu, pristup zapadnim lijekovima u Rusiji je otežan, što otvara prostor za ilegalnu trgovinu. Prije nešto više od godinu dana, policija je uspjela uhititi trojicu prevaranata na djelu. Analiza podataka s njihovih mobilnih telefona dovela je do novih uhićenja. Trenutačno se u istražnom zatvoru nalazi dvanaest osoba povezanih s ovom mrežom.

dodatna zarada

Hrvati otkrili kako zarađuju novac ‘u fušu’: Dobijem 240 eura, a nemam nikakvih troškova

Unatoč uspjehu policije, čini se da bande ne posustaju. Umjesto toga, prilagođavaju se i usmjeravaju na još skuplje lijekove. Ove godine već su otkriveni krivotvoreni recepti za lijek za mršavljenje Mounjaro, čija cijena iznosi 1445 eura, kao i za lijekove za liječenje raka koji koštaju i do 6000 eura po pakiranju. Veliki problem u suzbijanju ovih prijevara leži u samom sustavu. Naime, ljekarne imaju slab financijski poticaj za detaljnu provjeru recepata jer rizik u konačnici snose zdravstvena osiguranja. Sve dok se ljekarniku ne može dokazati namjerno sudjelovanje u prijevari, osiguranje je dužno nadoknaditi trošak lijeka. To ostavlja širom otvorena vrata kriminalcima da nastave iskorištavati sustav.

Zdravstveno osiguranje postalo je presudan, ako ne i najvažniji faktor koji utječe na sljedeći korak u karijeri većine ljudi. Ipak, ironično, većina onih koji imaju policu osiguranja preko svog poslodavca tvrdi kako ona ne zadovoljava njihove stvarne potrebe.

Sankcije

EU dogovorila potpunu zabranu uvoza ruskog plina: ‘Ovo je velika pobjeda za nas i cijelu Europu’

Ovo su zaključci nedavnog istraživanja provedenog na uzorku od 2.000 Amerikanaca diljem zemlje, koje je istraživalo njihovo zadovoljstvo zdravstvenim osiguranjem koje im osigurava poslodavac. Studija je također analizirala ključnu ulogu koju zdravstveno osiguranje ima u životima ljudi i koliki utjecaj ima na njihove odluke o karijeri, prenosi New York Post.

Prema rezultatima, čak 53% Amerikanaca otkrilo je da je upravo dostupnost i kvaliteta zdravstvenog osiguranja glavni faktor koji će odrediti njihov idući poslovni potez.

No, dok milijuni trenutno razmatraju svoje opcije tijekom sezone otvorenih upisa, čak 60% onih koji trenutno imaju zdravstveno osiguranje preko poslodavca izjavilo je da ono ne zadovoljava njihove specifične potrebe. Ovo predstavlja značajan problem, budući da je polovica ispitanika (51%) u studiji, koju je provela agencija Talker Research za Oscar Health, navela da ima određeno zdravstveno stanje ili brigu koja zahtijeva specifičnu pokrivenost.

Stoga se postavlja logično pitanje: žele li potrošači drugačiju opciju od tradicionalnog osiguranja koje nudi poslodavac?

Odgovor je potvrdan. Studija je pokazala da velik broj ljudi (44%) želi alternativni model dostupan na individualnom tržištu, poznat kao ICHRA (Individual Coverage Health Reimbursement Arrangement). U ovom modelu poslodavci zaposlenicima osiguravaju financijske naknade s kojima oni sami biraju plan osiguranja koji im najviše odgovara.

Ova opcija pokazala se najpopularnijom među ispitanicima, čak i popularnijom od tradicionalnog modela osiguranja preko poslodavca, za koji se izjasnilo 33% ispitanika.

“Ljudi ne žele jednoličnu zdravstvenu skrb, već stvarna rješenja prilagođena njima”, izjavila je Janet Liang, predsjednica Oscar Insurance. “Individualno tržište nudi stotine izbora i mogućnosti uštede. Ljudi mogu odabrati planove za svaku zdravstvenu potrebu i životnu fazu – od beneficija za kronična stanja poput dijabetesa i astme, do posvećene podrške ženama koje prolaze kroz menopauzu.”

Kako beneficije koče profesionalni razvoj

Studija je također otkrila da tradicionalni model zdravstvenog osiguranja može kočiti ljude u preuzimanju novih životnih i poslovnih izazova te prilika.

Rezultati su pokazali da se mnogi radnici (41%) osjećaju “zaglavljeno” u svojim karijerama, često upravo zbog ograničenja vezanih uz beneficije.

Gledajući u budućnost, većina ispitanika navodi da će njihov sljedeći korak u karijeri biti motiviran praktičnim razlozima, a ne strašću ili interesom za samu ulogu. Čak 52% njih izjavilo je da će tražiti poslove koji nude najbolje zdravstvene beneficije.

Mnogi (43%) su također odgodili snove o pokretanju vlastitog posla ili samostalnom radu zbog brige oko zdravstvenog osiguranja. Ipak, više od polovice (57%) reklo je da bi se odvažilo na promjenu karijere kada bi im bilo zajamčeno zdravstveno osiguranje koje u potpunosti odgovara njihovim potrebama.

“Ljudi su spremni za promjene”, zaključila je Liang. “S modelom poput ICHRA, poslodavci mogu definirati predvidljive, neoporezive budžete bez brige o administrativnim glavoboljama i nestabilnim premijama. Zaposlenici tada biraju svoj idealan plan s pokrivenim troškovima. Na taj način poslodavci mogu privući najbolje talente, radnicima ostaje više novca, a slobodni su donositi odluke o karijeri koje zaista žele.”

Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić potvrdio je u utorak da je za rušenje izgorjelog Vjesnikova nebodera pristiglo 17 informativnih ponuda, a kod odabira izvođača odlučivat će brzina rušenja i cijena.

Glavinić je u izjavi za RTL rekao da će se sve ponude razmotriti i analizirati te će do kraja ovoga tjedna složiti tehničke specifikacije. Što se tiče kriterija, presudna će biti brzina kako bi se, rekao je, što prije promet vratio u normalu i osigurala sigurnost građana s obzirom na to da je zgrada opasna. 

Jedna od ponuda je i ona s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, a u Dnevniku HRT-a profesor s tog fakulteta Mario Dobrilović rekao je da je njihova ponuda za rušenje Vjesnikova nebodera miniranjem. Što se tiče metoda koje se spominju – miniranje ili strojno rušenje, Dobrilović je istaknuo da svaka od njih ima prednosti i nedostatke pri čemu je istaknuo da treba voditi računa o tome koliko traje pojedina metoda. 

Na fakultetu su, rekao je, radili količinske troškovnike koje su poslali potencijalnim zainteresiranim ponuđačima iz minerske struke, ali on te ponude nije vidio pa mu je o cijenama teško govoriti. Ipak, Dobrilović kaže da je mala prednost na metodi miniranja. To ovisi o nizu elemenata – vrsti objekta, okruženju, investicijskim pravilima, mobilizaciji  i upošljavanju vlastite građevinske operative.

Na pitanje postoji li mogućnost da tijekom miniranja nešto pođe po zlu ili se naprave krivi izračuni, profesor je odgovorio da je i kod metode miniranja ili strojnog rušenja znalo biti i problema, no čvrsto vjeruje da metoda koju su oni zamislili sve to može eliminirati i anulirati. Naveo je i primjer rušenja miniranjem gdje su se uklanjali samo dijelovi zgrade, pa je dio zgrade ostao neoštećen, praktički odrezan eksplozivom te se kasnije nadograđivao i koristio u novoj građevini. 

Ako se država odluči za miniranje, ono će se izvesti “rotacijski” što znači da će se objekt i urušiti i rotirati, tako da je to, ističe Dobrilović, jedan složeni dinamički proces lomljenja elemenata konstrukcije i slaganja cijelog objekta na tlo.

Pri tom je u nosivoj konstrukciji potrebno izbušiti, pojašnjava, najmanje dvije tisuće rupa u koje bi se postavilo nekoliko stotina kilograma eksploziva. Vibracije koje bi tom prilikom nastale, a s obzirom da je statika načeta, neće izazvati urušavanje nebodera, rekao je.

United Group je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario dvije milijarde eura prihoda, što je porast od tri posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zahvaljujući organskom rastu baze pretplatnika, povećanoj prodaji usluga veće vrijednosti, primjeni indeksacije te ICT projektima, izvijestila je u srijedu ta kompanija.

Zanimljivo istraživanje

Ovo je glavni razlog za promjenu posla u Americi, a nije plaća

Financijski rezultati United Groupa za prvih devet mjeseci ove godine odražavaju kombinaciju stabilnog rasta prihoda, snažnijeg rasta dobiti i daljnjeg jačanja bilance, istaknuto je u priopćenju telekomunikacijske i medijske kompanije koja posluje u osam zemalja jugoistočne Europe, pa tako i Hrvatskoj, a uključuje i telekomunikacijskog operatora Telemach, dok United Media, kao dio grupacije, upravlja televizijskim kanalima kao što su N1 i Nova TV.

Pritom, prilagođena EBITDAal porasla je za sedam posto, na približno 680 milijuna eura, nadmašivši rast prihoda zahvaljujući kontinuiranoj kontroli troškova koja je nadoknadila rast troška rada prisutan na većini tržišta. 

Kapitalna ulaganja, bez najmova, povećala su se na približno 550 milijuna eura, ponajviše zbog povećanih ulaganja u fiksne mreže, posebno u izgradnju optičke infrastrukture u Grčkoj, ulaganja u mobilnu infrastrukturu te energetske projekte.

Prihodi za posljednjih dvanaest mjeseci dosegnuli su 2,7 milijardi eura, uz rast od četiri posto u odnosu na godinu ranije. Prilagođena EBITDAal u tom razdoblju dosegnula je 909 milijuna eura, što je devet posto više na godišnjoj razini, izvijestila je kompanija.

U priopćenju između ostalog piše i da je, nakon prodaje imovine u Srbiji, United Group fokusiran na temeljne aktivnosti unutar EU-a i rast poslovanja u području telekomunikacija, medija i tehnologije. 

Portfelj je pojednostavljen, a upravljački je fokus usmjeren na ključne kompanije u Grčkoj, Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji, navodi se.

Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu organiziralo je sastanak o Južnoj interkonekciji s predstavnicima koalicijskih stranaka u Federaciji BiH na radnoj razini, objavilo je Veleposlanstvo. Sastanak je uslijedio nakon razgovora s političkim čelnicima održanog 20. studenoga.

“Sve stranke su se složile kako je hitno da izgradnja plinovoda Južna interkonekcija počne 2026. godine te da je, kako bi se to postiglo, potrebno što prije dogovoriti i zaključiti sporazum između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kako bi se omogućio uvoz američkog ukapljenog prirodnog plina u BiH”, navodi se u priopćenju.

Američki ministar unutarnjih poslova Doug Burgum, američki ministar energetike Chris Wright i američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw snažno su prošlog tjedna podržali inicijativu, naglašavajući važnost pouzdane i predvidljive opskrbe energijom za cijelu regiju.

Prema dogovorenom prijedlogu, Južna interkonekcija bila bi američka investicija s 30-godišnjom koncesijom, što bi značilo da bi BH Gas izgubio ulogu nositelja projekta. Južna interkonekcija, kao planirani plinovod koji našu zemlju povezuje s europskom plinskom mrežom preko Hrvatske, pokreće se kako bi se okončala ovisnost o ruskom Gazpromu. Hrvatska dionica, duga 74 kilometra, vrijedna 169 milijuna eura, prema riječima dužnosnika, osigurala je sve dozvole i spremna je za početak radova. Procjenjuje se da je vrijednost projekta veća od 400 milijuna eura.

Projekt osigurava diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku. Predviđeni kapacitet interkonekcije je do 1,5 milijarde metara prostornih godišnje.

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu je pred Općinskim sudom u Varaždinu podiglo optužnicu protiv Filipa Mihalića i njegovog oca Anđelka Mihalića zbog krivotvorenja covid testova vrijednih oko 450.000 tisuća eura, a protiv Filipa i zbog pranja novca, objavilo je državno odvjetništvo.

Ne navodeći imena, tužiteljstvo je objavio da je nakon provedene istrage podignuta optužnica protiv hrvatskog državljanina rođenog 1999. zbog kaznenih djela krivotvorenja lijekova ili medicinskih proizvoda i pranja novca te protiv hrvatskog državljanina (1959.) zbog kaznenog djela krivotvorenja lijekova ili medicinskih proizvoda.

Popusti

HŽ ima važnu vijest za korisnike: Svi koji idu na ovu destinaciju, imaju popust 50 posto

Filip Mihalić u medijima je od ranije, zbog ovog slučaja, poznat i kao Korona Kid, a otac mu je bio saborski zastupnik HDZ-a. 

Optužnicom se Filipu i Anđelku Mihaliću stavlja na teret da su od 26. kolovoza 2022. do 25. svibnja 2023. u tvornici u Istanbulu organizirali proizvodnju neoriginalnih testova koji oponašaju sastav, izgled i pakiranje originalnih testova za detekciju uzročnika bolesti covid-19 od proizvođača iz Kine, ovlaštenog za stavljanje u promet na području EU, a sve zbog stjecanja protupravne imovinske koristi.

Ističe se da su proizveli 1.326,000 komada neoriginalnih testova koje su putem svoje tvrtke, lažno ih prikazujući kao originalne, uvezli u Hrvatsku i prodali društvima i ustanovama na području Hrvatske, Grčke, Rumunjske, Austrije, Španjolske i Njemačke, ostvarivši time protupravnu imovinsku korist od preko 445.000 eura.

Filipa Mihalića također terete da je od 10. siječnja 2023. pa do 3. studenoga 2023. u Varaždinu, u cilju prikrivanja porijekla protupravno stečenog novca koje je njegova tvrtka ostvarila prodajom neoriginalnih antigenskih testova, preko 445.000 eura isplatio sebi kao osnivaču na ime ostvarene dobiti, a potom ga predao u banku radi oročenja.

U optužnici je predloženo da se od okrivljenog 26-godišnjaka oduzme protupravna imovinska korist ostvarena kaznenim djelom pranja novca od 445.000 eura, objavilo je državno odvjetništvo.

Nagrada za najbolji turistički aranžman godine za festivalski program “Gates of Agartha at Cave Romane 2025” na nedavno održanim Danima hrvatskog turizma otišla je u ruke agenciji Beat Travel koja u zimsku sezonu 2025./2026. ulazi u velikom stilu – predstavljanjem premijernog izdanja Ski Beat Festivala, i to u austrijskom skijalištu Nassfeld od 4. do 7. prosinca. Razgovor s direktorom Filipom Vukelićem, uoči tog jedinstvenog glazbeno-sportskog događaja koji spaja skijanje, planinsku avanturu i elektroničku glazbu, započeli smo s nagradom dodijeljenom na Danima hrvatskog turizma…

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Nagrada nam je posebna jer dolazi u našoj prvoj godini poslovanja, za naš prvi paket-aranžman. To nam daje potvrdu da smo od samog početka krenuli u dobrom smjeru. Nagrada je potvrda da ‘destinacija + produkcija + emocija’ mogu biti turistički magnet. To nam daje motivaciju da i dalje gradimo projekte koji Hrvatsku stavljaju na mapu svjetskih glazbenih destinacija.

Gates of Agartha spojio je svjetski koncept, povijesnu lokaciju i snažan PR efekt. Što je najzahtjevnije u realizaciji tako velikog događanja?

Najzahtjevnije je bilo spojiti tri potpuno različita svijeta – top glazbene izvođače, povijesnu lokaciju i sigurnu produkciju na razini. Cave Romane izgledaju brutalno na fotografiji, ali tehnički to je kamenolom, a ne koncertna dvorana. To znači da svaki kabl i reflektor, svaki metar pozornice moraš graditi od nule, i pritom paziti da ne diraš ni jedan dio lokacije koji je zaštićen. Druga stvar je logistika. Dovesti goste i headlinere iz cijelog svijeta, uskladiti transfere, backstage, smještaj i cijeli flow publike tijekom nekoliko dana – to se mora raditi na milimetar. Kad ti u jednom danu dođe nekoliko tisuća ljudi, nemaš pravo na pogrešku. Ali kad staneš ispred punog kamenoloma, glazba krene i osjetiš energiju i sinergiju publike, lokacije i DJ-a, znaš da je vrijedilo svakog stresa

Kako biste opisali DNK Beat Travela?

Beat Travel je nastao iz suradnje dvaju hrvatskih glazbenih brendova – BSH Eventsa i Lollipopa. Godinama smo radili evente diljem Hrvatske i primijetili da gosti žele više od ulaznice i lineupa. Osim vrhunske glazbe i produkcije, žele putovanje, smještaj, nova poznanstva – cijeli paket. Zato je osnivanje turističke agencije bio logičan korak. DNK Beat Travela je u našem sloganu – Travel in a beat. Mi putovanje radimo kao dobar party: lokacija mora biti posebna, energija mora biti dobra, smještaj mora biti party-friendly, a naši gosti daju najvažniji element – atmosferu.

Jedinstvena platforma

m-student Zagrebačke banke – jedinstveno digitalno rješenje za plaćanje u zagrebačkim menzama s raznim pogodnostima za studente  

Kako su se nakon tog projekta promijenile percepcije partnera, klijenata i destinacija prema Beat Travelu?

Partneri su nas počeli gledati kao ozbiljnog organizatora koji može izvesti kompleksan projekt na svjetskoj razini, a ne samo kao tim koji radi evente. Drago nam je da su naš potencijal prepoznale lokalne turističke zajednice i hotelijeri, a posebno Turistička zajednica i Općina Medulin – bez njihove podrške festival Gates of Agartha ne bi bio moguć.

Prvi Ski Beat Festival mnoge je iznenadio kao novi koncept. Kako je uopće nastala ideja da Beat Travel, BSH i Lollipop krenu zajedno u projekt snježnog glazbenog festivala?

Ideja je nastala sasvim jednostavno – volimo skijanje i volimo party. Sami svake godine idemo na skijanje i obilazili smo ski openinge u regiji, ali nijedan nije imao lineup, produkciju i energiju kakvu tražimo. U jednom trenutku smo rekli: ako ne postoji ski opening na koji bismo sami otišli – napravit ćemo ga sami.

Zašto ste odabrali baš ovu destinaciju i termin?

Nassfeld nismo odabrali slučajno. Trebala nam je destinacija koja može podnijeti ozbiljan event: dobra infrastruktura, puno kilometara staza, apres-ski potencijal i smještajni kapaciteti za veći broj gostiju. Uz to, vrlo brzo smo dobili otvorena vrata od lokalnih partnera – hotelijera, Ski Resorta i turističke zajednice. Ako destinacija ne stoji iza projekta, ne možeš raditi kvalitetno ni dugoročno. Skijaši nakon ljeta razmišljaju gdje će na snijeg, svi čekaju otvorenje skijališta, mi smo odlučili biti prvi na stazi.

Kako će Ski Beat Festival izgledati u praksi – što posjetitelji mogu očekivati u smislu programa, stageova, popratnih sadržaja?

Pripremili smo dvije lokacije. Dnevni party je na vrhu skijališta, u Kofel Almu – pravi high-altitude vibe: snijeg, sunce i DJ setovi. Navečer selimo u Falkensteiner Carinziu, gdje je glavni program do 2 sata ujutro. Bit će i after party na za sad još uvijek tajnoj lokaciji. Na svim lokacijama imamo dva stagea – BSH i Lollipop – svaki sa svojim stilom i energijom. Ne miješamo programe, gosti sami biraju ritam u kojem prolaze kroz vikend.

Koliko je izazovno organizirati festival u zimskom, planinskom okruženju u odnosu na klasične ljetne ili urbane projekte?

Većina naših evenata je vrlo zahtjevna za organizaciju jer radimo na nekonvencionalnim lokacijama – kamenolomi, tvrđave, industrijski prostori. Navikli smo da infrastrukturu gradimo od nule, zato nam planina nije bila šok. U suštini, jedina razlika u odnosu na ljetne ili urbane projekte je temperatura i naša odjeća i obuća.

Je li cilj Ski Beata postati nova regionalna tradicija – nešto poput “zimskog Tisna” ili “winter editiona” postojećih brendova?

Ski Beat je već stvorio svoj identitet, planina, glazbeni program i tempo koji ljudi očekuju od nas. Cilj nije kopirati druge već samo nastaviti BSH i Lollipop atmosferu u jednom novom okruženju. Već smo započeli pripreme za Ski Beat Festival 2026.

ponude

Za rušenje Vjesnika pristiglo 17 ponuda: Kod odabira izvođača odlučivat će brzina i cijena

Beat Travel, BSH i Lollipop imaju različite identitete, ali dijele publiku koja voli kvalitetnu produkciju i iskustvo. Kako funkcionira ta suradnja iznutra?

BSH i Lollipop imaju različite identitete i publiku. Beat Travel je tu da ih poveže kroz destinaciju, logistiku i format događanja. Iza svega stoje tim i povjerenje. Imamo ljude od 26 do 46 godina, i to je prednost, ne problem. Jedni razumiju novu generaciju i njezin tempo, drugi imaju iskustvo, širinu i smirenost kad treba donositi odluke. To je razlog zašto projekti rastu – ne zato što smo isti, nego zato što se nadopunjujemo.

Privlači li Ski Beat više domaću publiku, ili očekujete i snažan odaziv stranaca?

Krenuli smo s domaćom publikom, to nam je baza. Ali kako se projekt približava, sve je više upita od Slovenaca i Austrijanaca. Ta tržišta brzo reagiraju kad vide dobar format. Ali, ipak želimo da to bude hrvatski ski opening. Da prvo potaknemo naše ljude da odu na snijeg radi eventa, a onda da se stranci priključe jer vide da se nešto posebno događa.

Koliko su danas mladi spremni investirati u ovakva specifična, boutique iskustva?

Mladi danas ne gledaju samo cijenu, nego odnos vrijednosti i iskustva. Zato smo kreirali tri cjenovna nivoa i organizirali autobusni prijevoz kako bi svatko mogao pronaći opciju koja mu odgovara. Zanimljivo je da je prvi rasprodan najskuplji smještaj. To jasno pokazuje da publika nije problematična po pitanju cijene – ako vjeruju da će dobiti kvalitetu. Uvijek se trudimo da svatko može pronaći svoj paket i priuštiti si putovanje i zabavu.

Mobilne brodske ljekarne, koje je Zadarska županija nabavila prije dva i pol mjeseca, od 4. prosinca počet će redovito pružati ljekarničke usluge stanovnicima na zadarskim otocima, priopćeno je u utorak iz Županije.

dodatna zarada

Hrvati otkrili kako zarađuju novac ‘u fušu’: Dobijem 240 eura, a nemam nikakvih troškova

Brodske ljekarne opskrbljivat će stanovnike otoka na tjednoj osnovi prema unaprijed dogovorenom rasporedu, uza sve potrebne standarde zdravstvene zaštite i sigurnosti.

Omogućit će stanovnicima otoka preuzimanje propisanih lijekova, savjetovanje s ljekarnicima, nabavu osnovnih medicinskih sredstava kako na recept, tako i onih bez recepta, čime se značajno poboljšava kvaliteta zdravstvene skrbi u otočnim sredinama.

POSLOVNI SVIJET S ILIJOM JANDRIĆEM

Marko Rakar večeras u 20 sati otkriva kako se uspio lažnim identitetom registrirati u novi sustav fiskalizacije 2.0

Dostupnost lijekova i ljekarničkih usluga dobit će stanovnici Rivnja, Sestrunja, Ošljaka, Ista, Molata, Silbe, Oliba, Premude, Zverinca, Iža, Rave i Vrgade. Mobilna ljekarna dio je Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a ukupna vrijednost projekta iznosi tri milijuna eura. U ožujku ove godine potpisan je Sporazum o ustupanju brodica na korištenje Ljekarnama Zadar.

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Brodice ljekarne, koje su sagrađene u Brodogradnji Pičuljan na otoku Rabu, opremljene su medicinskom i uredskom opremom te ljekarničkim informacijskim sustavom vrijednim 1,875.000 eura.

Kiša koja je danima zalijevala riječku regiju nije posustala ni prije nekoliko dana kada smo dogovorili obilazak broda LNG Croatia, ploveće jedinice za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (FSRU), odnosno plovećeg terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju na otoku Krku. Iako je vremenska prognoza za taj dan najavljivala predah od oborina, to se nije dogodilo. Mještani toga kraja, a i posada ovog čak 280 metara dugog broda na to su se naviknuli pa više i ne obraćaju pozornost; ionako imaju zaštitnu kacigu na glavi kada nisu u zatvorenom.

Brod LNG Croatia i cijeli terminal posljednjih su mjeseci u fokusu javnosti jer je, nakon što im je udvostručen kapacitet, Hrvatska time dobila daleko veću energetsku sigurnost, ali i postala veliki igrač u opskrbi plina cijele Europe. Postali smo rješenje u slučaju da se potpuno zatvori “pipa” iz koje ruski plin dolazi do potrošača diljem Europe.

Posada iz Hrvatske

Brod se 20. listopada vratio u Omišalj, nakon što su se u Turskoj, u brodogradilištu Kuzey star u predgrađu Istanbula, tijekom 55 dana na njega ugrađivao i implementirao novi modul za uplinjavanje kako bi se povećao kapacitet terminala; sada je nominalni kapacitet hrvatskog LNG terminala udvostručen na 6,1 milijardu prostornih metara prirodnog plina godišnje. Nakon povratka broda LNG Croatia u Omišalj, trajala je i testna faza rada u kojoj su izvršene provjere i testiranja svih sustava. I ta je faza ovih dana završila i terminal je u komercijalnom radu.

Traje normalan radni dan na brodu čija posada broji od 30 do 35 članova, ovisno o obimu posla. No, nikada ih nema manje od 30. Na kopnenom dijelu terminala ima još 12 djelatnika. Svi su odreda iz Hrvatske. Kako nam priča Ivan Fugaš, direktor LNG-ja Hrvatska, s kojim smo obišli brod i razgovarali o važnosti proširenja kapaciteta terminala, zapošljavanje hrvatskih radnika bio je uvjet kada se kretalo s projektom LNG terminala.

“Kada smo kupovali brod, zahtjev je bio da posada koja će njime upravljati bude iz Hrvatske. Danas su pravila malo drukčija, mogli bismo uvjetovati da su s govornog područja EU-a. Naši su članovi posade iz Rijeke i Splita, a kapetan je, primjerice, iz okolice Zadra. Rade u smjenama; prije proširenja kapaciteta mijenjali su se svakih 30 dana, a sada svakih šest tjedana. Zapravo, pravilo je da se mijenjaju svaka tri mjeseca, no sami se dogovaraju kada im točno odgovara jer najbolje znaju kako im je bolje odraditi posao. Rad u smjenama znači rad od 7 do 19 sati i za radnike na kopnu. Radni dan i tempo rada malo su se promijenili sada otkako smo povećali kapacitet. Naime, prije nam je brod za ukrcaj dolazio svakih 12 do 14 dana, a sada nam dolazi svakih 10 do 12 dana”, govori Fugaš.

“Dolazak brodova ne određujemo mi, nego korisnici terminala na osnovi termina za uplinjavanje – kada se spremnici prazne, tada se izračunava kada može doći novi brod, a to bude svakih 10 do 12 dana. Dan ili dva prije dolaska broda posada mora ponovno proći sva testiranja i uvjeriti se da je naš brod spreman prihvatiti drugi brod. Isto tako, kada brod dođe, obavlja se samo pretovar – to traje izmeđutri ili četiri dana, a za to vrijeme na terminalu nema nikakvih drugih radova koji mogu uzrokovati bilo kakve probleme i ugroziti pretovar, odnosno prekrcaj.

Posada je tada na to koncentrirana jer, kada je brod tu, radno vrijeme je od 0 do 24 sata, svi su stalno na brodu, spremni za sve. Kada broda za prekrcaj nema, tada posada ima radno vrijeme isto kao i bilo tko drugi u nekom pogonu. Izvan radnog vremena postoje dežurstva na brodu i ti ljudi sve kontroliraju”, objašnjava direktor LNG-ja Hrvatska s kojim smo obišli impresivan brod dug 280 metara, širok 43 metra i visok 50-ak metara. Iako je stalno usidren, kaže nam da na brodu LNG Croatia vrijede “brodska pravila”.

Visoki sigurnosni standardi

Ne izlazi se s njega dok ne dođe vrijeme za rotaciju, tako da posada živi na brodu. Imaju impresivnu kuhinju gdje se od svježe dopremljenih lokalnih namirnica priprema hrana, pa mogu i birati menije. Svatko ima svoju kabinu sa sanitarnim čvorom, a tu je i lift koji je nedavno preuređen i moderniziran pa njime mogu skratiti put koji stepenicama vodi do najviše palube na brodu. Tamo svoj “ured” s pogledom na cijeli brod, terminal i zaljev ima i kapetan Josip Šatalić, koji se prisjeća kako je brod dovezao u Omišalj u rujnu 2020., u jeku pandemije koronavirusa, nakon što je u Kini provedena njegova konverzija. Brod je, naime, prenamijenjen budući da je napravljen u Južnoj Koreji i plovio je kao transportni brod za plin. Postrojenje koje je danas u njemu ugrađeno je 2020. u Kini. Prije nego što je postao kapetan broda, Šatalić je bio i prvi časnik na brodu, tako da ga jako dobro poznaje.

“Brod je te 2020. trebao biti u Kini do studenoga, no krenuli smo ranije kako bismo izbjegli totalni lockdown i njihove pripreme za zimu jer smo u Hrvatskoj početkom 2021. morali početi s komercijalnim radom. Trudili smo se završiti cijelu konverziju, mijenjali smo i kompletan sustav upravljanja automatizacije, što je bilo izazovno jer nam tehničari u jednom trenu nisu mogli doći u Kinu zbog pandemije. No, sve je odrađeno, a put od Kine do Omišlja trajao je 20-ak dana”, prisjeća se kapetan Josip Šatalić početka rada terminala. Od tada do danas, kažu nam direktor Ivan Fugaš i kapetan Josip Šatalić, puno se toga promijenilo, no visoki sigurnosni standardi i briga za okoliš uvijek su na visokom nivou.

“Brod je, zapravo, kao postrojenje u nekoj rafineriji; sve je organizirano na isti način, procesi i radnje su isti, no ovdje su puno stroža sigurnosna pravila jer riječ je o LNG-ju. Za gradnju terminala dobili smo rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš, kojim su propisane sve mjere koje godišnje provodimo kako bismo osigurali zaštitu okoliša, što i dokazujemo svake godine. Prvih smo godinu dana rada imali niz inspekcija i bezbroj puta smo dokazali da smo potpuno sigurni, da ničim ne zagađujemo okoliš. Dapače, mjerenja su pokazala da su, otkako smo ovdje, zrak i more čišći, a ribe ima više nego ikad. Sve su to dokazi da terminal ne zagađuje okoliš. I u razvojnim projektima u idućih tri do četiri godine planiramo napraviti dodatne mjere da smanjimo utjecaj na okoliš”, kaže direktor Fugaš.

Nakon ugradnje novog modula na brod LNG Croatia u Turskoj, hrvatski terminal za ukapljeni prirodni plin, odnosno LNG Terminal, povećao je kapacitet na tri razine. Najvažnija je maksimalna razina, odnosno količina prirodnog plina koju terminal može otpremiti u transportni sustav godišnje. Nakon povećanja, taj kapacitet sada iznosi nešto više od 6,1 milijardu prostornih metara, dok je prije bio 3,9 milijardi prostornih metara prirodnog plina.

“Tehnički kapacitet LNG Terminala definira koliko se maksimalno prirodnog plina može otpremiti u transportni sustav u godinu dana uvažavajući tehničke karakteristike transportnog sustava te uzimajući u obzir dane održavanja LNG Terminala kao i transportnog sustava. Taj tehnički kapacitet mijenja se kako se nadograđuje transportni sustav i trenutno je na vrijednosti od 3,43 milijarde prostornih metara prirodnog plina dok je prije povećanja kapaciteta bio 2,9. Još imamo i komercijalni kapacitet, odnosno kapacitet koji se nudi starim i novim korisnicima LNG Terminala u zakup i on u pravilu odgovara tehničkom kapacitetu.

Važno je znati da je Republika Hrvatska gradnjom LNG Terminala maksimalno povećala sigurnost opskrbe prirodnim plinom s obzirom na to da smo prije nego što je terminal sagrađen ovisili o uvozu prirodnog plina i domaćoj proizvodnji prirodnog plina koja je sada na oko 20 posto potreba, a s vremenom mora lagano padati. Gradnjom LNG Terminala osigurali smo da prirodni plin možemo dobiti iz svih kuteva našeg planeta, što ujedno znači da smo u puno boljoj pregovaračkoj situaciji pri nabavi prirodnog plina iz bilo kojeg smjera”, objašnjava Fugaš.

Kako gledati na snagu

“Povećanjem kapaciteta samo smo učvrstili tu točku u kojoj trenutačno jesmo, a možemo i daleko više pomoći i susjednim zemljama u povećanju sigurnosti opskrbe. Dakle, to što godišnje možemo pustiti 6,1 milijardu prostornog metra prirodnog plina velika je stvar, no ono što je još važnije i kako treba gledati na snagu koju sada imamo na terminalu je koliko plina možemo isporučiti u jednome danu i u jednome satu jer bit će situacija u kojima će nekome hitno trebati plin.

Sada u jednome danu možemo dati 700 tisuća prostornih metara plina, a prije smo bili na 450 tisuća kubika. Dakle, kada god nekome nešto zatreba, možemo odmah uskočiti i to je najbitnije u ovom terminalu danass”, zaključuje kaže direktor LNG Hrvatske.