Ukupna naplaćena premija društava za osiguranje u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 1,6 milijardi eura, što je 6,1 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuje mjesečno izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

U rujnu 2026. u Hrvatskoj je poslovalo 14 društava za osiguranje. Od ukupne naplaćene premije, 251,5 milijuna eura se odnosilo na premiju životnih osiguranja, što je za 3,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, te 1,4 milijarde eura na premiju neživotnih osiguranja, što je na godišnjoj razini rast za 6,6 posto.

U strukturi naplaćene premije neživotnih osiguranja najzastupljenije je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (34 posto), zatim osiguranje cestovnih vozila (20,7 posto), osiguranje od požara i elementarnih šteta (9,7 posto) te zdravstveno osiguranje (9,1 posto).

Iznos likvidiranih šteta u prvih devet mjeseci 2026. iznosio je 947,1 milijun eura, što je 7,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Od tog iznosa na životno osiguranje odnosilo se 242,2 milijuna eura ili 10,2 posto manje na godišnjoj razini, a na neživotno 704,9 milijuna eura, što je za 15 posto više u odnosu na prvih devet mjeseci 2025. godine.

U ukupnom iznosu likvidiranih šteta u neživotnom osiguranju, na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila odnosi se 39,3 posto, osiguranje cestovnih vozila 21,4 posto, zdravstveno osiguranje 11,5 posto te osiguranje od požara i elementarnih šteta 10 posto, navedeno je u Hanfinom izvješću.

Među osiguravajućim društvima najveći tržišni udio prema naplaćenoj premiji i dalje drži Croatia osiguranje, 26,7 posto, uz rast premije na godišnjoj razini za 8,1 posto, na 436,8 milijuna eura.

Drugo je Euroherc osiguranje, s tržišnim udjelom od 13 posto te rastom naplaćene premije za 7,2 posto, na 213 milijuna eura. Slijedi Adriatic osiguranje, s tržišnim udjelom od 11,9 posto te naplaćenom premijom od 194,5 milijuna eura, uz rast za 1,3 posto.

Četvrto mjesto drži Allianz Hrvatska, kojem je naplaćena premija na godišnjoj razini pala za jedan posto, na 167,5 milijuna eura, uz tržišni udio od 10,2 posto, dok je peto Wiener osiguranje, uz rast naplaćene premije na godišnjoj razini za 7,1 posto, na 134,3 milijuna eura, uz tržišni udio od 8,2 posto, pokazuju Hanfini podaci.

Razgovori, a i tekstovi koji se najčešće objavljuju o tržištu nekretnina u hrvatskom javnom prostoru nerijetko obiluju senzacionalizmom. Najčešće se radi o senzacionalističkim naslovima o “suludim cijenama” ili, s druge strane, o “slomu tržišta” koje neumitno dolazi. Na stranicama PD Vikenda ipak želimo drukčije tonove.

Da, tržište nekretnina je svakako zanimljivo iz više razloga. Možda je najvažniji u posljednje vrijeme onaj koji se odnosi na priuštivost, ali nimalo manje važni nisu ni tržište komercijalnih nekretnina (uredskih prostora, maloprodajnih prostora i logističkih centara) te hotelskih koje su neraskidivo povezane i s kvalitetom domaćeg turizma.

Krenut ćemo s onim što je od općeg značaja, a to je tržište stambenih nekretnina. Hrvatska je stranim kupcima i investitorima izuzetno zanimljiva zbog kombinacije sigurnosti, prirodnih ljepota, kvalitete života i geografske blizine velikim europskim tržištima, kaže za PD Vikend Ivan Jelaska, osnivač agencija Luva Real Estate i Luva Villas.

“Ulazak u eurozonu i Schengen dodatno je pojednostavio poslovanje i kupnju nekretnina. Međutim, mislim da je važno naglasiti da Hrvatska više nije destinacija u kojoj strani kupci očekuju pronaći jeftine nekretnine. Na pojedinim lokacijama naše su cijene već usporedive s puno razvijenijim europskim tržištima, što znači da kupci imaju i odgovarajuća očekivanja. Tu vidim i jedan od naših najvećih izazova.

Ako za nekretninu tražimo dva, tri ili pet milijuna eura, onda ona mora ponuditi standard koji odgovara toj cijeni. Ne možemo očekivati da će kupac platiti nekoliko milijuna eura samo zato što nekretnina ima pogled na more. S druge strane, Hrvatska ima ogroman potencijal, posebno u segmentu luksuznih nekretnina i kvalitetno osmišljenih investicijskih projekata. Vjerujem da ćemo u budućnosti sve više konkurirati kvalitetom proizvoda, a sve manje samom lokacijom”, kaže Jelaska.

Interes stranih kupaca za hrvatske nekretnine i dalje postoji, ali ono što se definitivno promijenilo je njihov pristup kupnji, dodaje Jelaska.

“Kupci su danas puno informiraniji, zahtjevniji i oprezniji nego prije nekoliko godina. Više nije dovoljno imati nekretninu na dobroj lokaciji, staviti visoku cijenu i očekivati da će se kupac pojaviti samo zato što se nekretnina nalazi u Hrvatskoj. Posebno je to izraženo u luksuznom segmentu, gdje kupci koji izdvajaju nekoliko milijuna eura očekuju da svaki detalj nekretnine opravdava njezinu cijenu. Od arhitekture i kvalitete gradnje do privatnosti, lokacije i sadržaja, sve se puno detaljnije analizira. Što se tiče 2027. godine, očekujem nastavak interesa, ali ne nužno i povratak onakvoj dinamici kupnje kakvu smo imali prije nekoliko godina. Smatram da će kvalitetne nekretnine na atraktivnim lokacijama i dalje pronalaziti svoje kupce, dok će vlasnici nekretnina s nerealnim očekivanjima morati biti spremniji na pregovore i prilagodbu cijena”, jasan je Jelaska.

Tri trenda

Izdvaja tri trenda koje su se dogodila u posljednjih nekoliko godina. “Prvi je svakako rast cijena, ali i sve veća razlika između traženih i realiziranih cijena. Često se u javnosti stvara dojam da se nekretnine prodaju po cijenama koje vidimo na oglasnicima, što jednostavno nije uvijek slučaj. Jedno je cijena koju vlasnik želi postići, a drugo ona koju je kupac zaista spreman platiti.

Drugi trend je sve veća važnost kvalitete nekretnine. Kupci više pozornosti posvećuju rasporedu prostorija, energetskoj učinkovitosti, kvaliteti gradnje, privatnosti i dodatnim sadržajima – posebno u luksuznom segmentu, gdje više nije dovoljno samo napisati da je nekretnina luksuzna. Taj luksuz mora biti vidljiv i opravdan. Treći trend koji bih izdvojio je sve veća važnost kvalitetne prezentacije i marketinga. Način na koji se nekretnine danas prodaju znatno se promijenio. Profesionalni video, društvene mreže i snažan digitalni marketing postali su izuzetno važni, posebno kada želimo doprijeti do međunarodnih kupaca.

Izdvojio bih i nešto o čemu se puno manje govori, a to je off-market tržište. Značajan dio zanimljivih nekretnina i transakcija odvija se izvan javnih oglasnika. Primjerice, u LUVA agenciji u posljednjih smo nekoliko mjeseci odradili najmove i prodaje nekretnina koje nikad nisu bile javno oglašene, a to posebno dolazi do izražaja u luksuznom segmentu, gdje vlasnici i kupci često preferiraju diskreciju”, kaže Jelaska.

U zaključku razgovora o stambenim nekretninama Jelaska naglašava da kontinentalna Hrvatska ima puno veći potencijal nego što se trenutačno vidi, posebno kada govorimo o investicijama u turizam, kuće za odmor i nekretnine koje nude mir, privatnost i boravak u prirodi.

“Gorski kotar, primjerice, ima odličan potencijal za kvalitetne kuće za odmor, wellness objekte i nekretnine koje nude privatnost i odmak od svakodnevice. Međutim, treba biti realan, ne možemo očekivati da će se svaka kuća s bazenom u kontinentalnoj Hrvatskoj prodavati po cijenama koje postižu nekretnine na najatraktivnijim lokacijama uz more. Svako tržište ima svoje kupce, potražnju i ekonomsku opravdanost. Vjerujem da će upravo kvalitetno osmišljeni projekti, koji koriste prednosti svoje lokacije i nude nešto drukčije, imati najveći potencijal u godinama koje dolaze”, zaključuje Jelaska.

Povoljni uvjeti financiranja

Kad govorimo o komercijalnim nekretninama, čini se da se regionalno tržište nekretnina zasad ne suočava s pritiscima kakvi su, primjerice, prisutni u Njemačkoj i Austriji. Kao ključne elemente pozitivnog raspoloženja navode se uvjeti financiranja, odnosno visina kamatnih stopa i dostupnost kredita. U usporedbi s Njemačkom i Austrijom uvjeti zaduživanja i dalje su relativno povoljni.

Na to je posebno upozorio Luka Podlogar, predsjednik Uprave NLB Skladi, koji je na nedavnoj konferenciji “Izazov promjene” u organizaciji Zagrebačke burze i UMFO-a održao je predavanje o investicijskim prilikama na tržištu nekretnina jugoistočne Europe, s naglaskom na regionalna kretanja i potencijal pojedinih tržišnih segmenata.

“Međunarodni ulagači sve više prepoznaju Sloveniju i Hrvatsku kao otporna i vjerodostojna suverena gospodarstva. Ekonomski rast u obje države odavno je već iznad prosjeka eurozone. Tome valja pridodati i vrlo povoljno zaduživanje, kao i činjenicu da su oba tržišta još uvijek nerazvijena u usporedbi sa zapadnim. U prijevodu, mnogi investitori baš u tome vide potencijal”, rekao je Podlogar.

Percepcija oba tržišta znatno se poboljšala posljednjih godina, ali i standardi koje nekretnina mora zadovoljavati, dodaje Podlogar. “Makrorizik se znatno smanjio, no prvoklasne nekretnine i dalje postižu premijsku cijenu, čime se zadržava zaštitni sloj u pogledu prihoda, kao i potencijal za daljnji rast kao posljedica nastavka procesa konvergencije. Prinosi za investitore i u segmentu poslovnih zgrada, ali i logističkih investicija bolji su nego na zapadu Europe. Razlike u prinosima na državne obveznice znatno su se smanjile, dok prvoklasne nekretnine u jugoistočnoj Europi i dalje nude premiju na prinos od 150 do 200 baznih bodova”, kaže Podlogar.

Naglašava poboljšanu profitabilnost uredskih prostora koju nudi regija u usporedbi sa zapadnim tržištima. “Jugoistočna Europa ima dovoljno prostora za profitabilnost. Viši početni prinosi održavaju pozitivnu ekonomičnost financiranja čak i uz današnje povišene troškove duga. Za razliku od Zapadne Europe na vrhuncu smanjenja prinosa, Jugoistočna Europa i dalje nudi pozitivnu maržu uz prinose na primarnom tržištu. Transakcijska aktivnost ostala je otporna tijekom ciklusa, pri čemu uredski i maloprodajni prostori privlače većinu kapitala, a međunarodni investitori ponovno su aktivniji diljem Jugoistočne Europe u prvoj polovici 2026.”, naglašava Podlogar.

Investicije u hotele

Hrvatsko tržište komercijalnih nekretnina ostalo je u fazi ekspanzije i u prvoj polovici ove godine, podržano snažnom potražnjom zakupaca i investicijskom aktivnošću. U skladu s tim, sada nudi atraktivnije prinose od slovenskog. Tako su prinosi u Hrvatskoj u kategorijama maloprodaje i uredskih prostora na razini od 7,5 posto, dok je u Sloveniji to sedam posto. U kategoriji logističkih prostora, prinosi su otprilike na istim razinama – sedam posto.

Posebna priča su investicije u hotelske nekretnine. Hrvatsko hotelijerstvo ove godine prolazi kroz jedan od najsnažnijih investicijskih ciklusa u svojoj novijoj povijesti, obilježen velikim kapitalnim projektima i jasnim zaokretom prema višoj dodanoj vrijednosti. Prema dostupnim i potvrđenim podacima, ukupna vrijednost najavljenih i aktivnih ulaganja u hotelski sektor u 2026. doseže približno 650 milijuna eura, čime se ova godina pozicionira kao jedna od ključnih za dugoročno redefiniranje hrvatske turističke ponude.

I Sanja Čižmar, direktorica tvrtke 505 savjetovanje u izjavi za PD Vikend kaže kako je volumen ulaganja u hotele u Hrvatskoj je posljednjih godina znatno viši nego prije. “To je potaknuto povoljnim tržišnim trendovima. Iako je Hrvatska posljednjih godina, računajući sve vrste smještajnih kapaciteta, usporila rast ukupnog volumena turističkih dolazaka i noćenja, iskorištenost kvalitetnih hotela na razini godine je vrlo zadovoljavajuća. Gosti prepoznaju kvalitetu, a ne očekuje se da će se taj pozitivni trend u budućnosti izmijeniti. Stoga su investicijski planovi najvećih hotelskih grupacija u Hrvatskoj, koje su ujedno i najveći investitori u hotele, intenzivirani”, kaže nam Sanja Čižmar.

U tijeku je gradnja ili dovršenje nekoliko kapitalnih rekonstrukcijskih (brownfield) i greenfield hotelskih projekata, što znači da će i do kraja ove, ali i sljedeće godine, ukupni volumen ulaganja u hotele biti visok. Tome pogoduju još uvijek povoljni uvjeti financiranja (kamatne stope još uvijek ne rastu).

“No, s druge strane, na budući investicijski ciklus negativno djeluju operativni uvjeti, to jest inflacija koja podiže troškove poslovanja, ali i sve zahtjevniji uvjeti na tržištu rada. Stoga je i najuspješnijim hotelskim kompanijama teško održati razinu profitabilnosti, što se onda odražava i na stupanj isplativosti ulaganja u hotele”, jasna je Čižmar.

Često se kaže da Hrvatskoj nedostaju veliki hotelski brendovi, no Čižmar upozorava da u tome ne treba imati (pre)visoka očekivanja. “Za očekivati je da će se broj međunarodno brendiranih hotela u Hrvatskoj povećavati, iako po relativno niskoj stopi rasta. To je stoga što najsnažniji investitori u hotelijerstvo u Hrvatskoj, u pravilu, ne sklapaju ugovore sa stranim hotelskim lancima jer imaju razvijene prodajno-marketinške sustave koji omogućuju punjenje hotela po zadovoljavajućim cijenama”, zaključuje Čižmar.

Spomenimo i to da lanjska analiza Hrvatske udruge turizma (HUT) pokazuje kako ulaganja u hrvatski hotelski sektor donose snažan gospodarski učinak, pri čemu država kroz fiskalna i parafiskalna davanja povrati vrijednost investicije u razdoblju od 12 godina, dok sama investicija kroz osam godina generira dodanu vrijednost jednaku njezinu iznosu. U usporedbi s turistički konkurentskim zemljama Mediterana, Hrvatska još uvijek zaostaje u udjelu hotelskog smještaja, iako upravo takva ulaganja pridonose održivijem i profitabilnijem razvoju turizma.

Privatno i javno zdravstvo u Hrvatskoj žive u neugodnom suživotu već desetljećima. Izraženi svjetonazorski stavovi otežavaju svaki iskorak nabolje zato što onemogućuju produktivnu raspravu. Jedni na privatni sektor gledaju s nepovjerenjem i optužuju ga za pohlepu, a drugi javni sektor smatraju neučinkovitim, korumpiranim i poslovno nesposobnim.

Treba biti iskren pa priznati da raširena sumnjičavost prema privatnom, kao i predrasude prema javnom zdravstvu donekle imaju objektivno uporište u iskustvima pacijenata. Pravila suradnje loše su postavljena ili ne postoje, a učinkovitog nadzora ni nad jednim ni nad drugim sektorom nema pa objektivno loša iskustva nisu rijetka.

Dva poučna primjera

Evo dvaju primjera kako nedostatak pravila, slab menadžment i gramzivost dovode do loše percepcije oba sustava. Početkom 90-ih roditelji su me vodili na preventivni pregled u privatnu ordinaciju kod uglednog profesora oftalmologije naše stožerne zdravstvene ustanove s obzirom na to da su liste čekanja i tada bile goleme (i nisu bile slučajne). Profesor nam je, unatoč mojim zdravim očima, pokušao prodati “naočale za igranje na računalu”. Mnogo kasnije, na magisteriju iz upravljanja zdravstvenim sustavima, shvatio sam da sam na vlastitoj koži iskusio fenomen koji se u zdravstvenoj ekonomiji zove “potražnja inducirana od pružatelja usluga”, pri kojoj liječnik, zbog zarade, potiče pacijenta na plaćanje većeg opsega usluga nego što bi bilo medicinski korisno.

Neuspješno: ni danas, 40-ak godina poslije, ne nosim naočale. Koji mjesec kasnije mojoj majci igrom slučaja zaista je zatrebao CT. Na dugo iščekivani dan pretrage, nakon nekoliko sati čekanja, medicinska sestra objavila je naručenim pacijentima da je uređaj pokvaren, da su vrlo male šanse da taj dan proradi, no da se pretraga može obaviti i nekoliko stotina metara nizbrdo u privatnoj poliklinici jednog drugog poznatog profesora.

Većina pacijenata uz negodovanje je ustala i odšetala do bankomata, a potom do profesora, dok je moja majka uspješno obavila pretragu na javnom uređaju koji se čudesno oporavio nekoliko sati kasnije. Moguće je da je bila riječ o korupciji. Mnogo kasnije, prvog dana spomenutog magisterija, gledao sam na BBC-ju kako je sličan slučaj u Londonu (s tom razlikom što se ondje uređaj doista pokvario) završio kao prva, udarna vijest u vijestima.

Bez obzira na navedeno, mjesta za suradnju privatnog i javnog zdravstva itekako ima, i to na obostranu korist i zadovoljstvo. No, kao što se naslućuje iz ova dva osobna primjera, ta suradnja zahtijeva kvalitetnu regulaciju i budnu kontrolu kako bi se osigurala pravedna pravila igre za sve, a osobito da bi se zaštitili interesi i prava bolesnika. Tri su područja u kojima smatram da privatni sektor može biti osobito koristan javnom zdravstvenom sustavu i cijelome društvu: pružanje zdravstvenih usluga za koje u javnom sektoru nedostaje kapaciteta, javno-privatna partnerstva i dopunski rad liječnika.

U većini zapadnoeuropskih zemalja ugovaranje privatnika da pružaju javno financirane usluge odavno je standardna praksa. Primjerice, više od 40 posto njemačkih bolnica koje rade za zdravstvena osiguranja privatne su profitne ustanove. U Francuskoj privatne ustanove pružaju otprilike 35 posto svih bolničkih usluga. Engleski NHS od osnutka ugovara i privatne ustanove koje danas pružaju gotovo sve usluge primarne zdravstvene zaštite.

Kod nas bi se ugovaranjem privatnika mogao brzo i učinkovito nadoknaditi barem manjak kapaciteta javnog zdravstvenog sustava koji uzrokuju duge liste čekanja za pojedine preglede, dijagnostiku ili zahvate. Ako je nesrazmjer ponude i potražnje trajan, treba razmisliti o jačanju kapaciteta javnog sustava i procijeniti je li isplativije usluge kupovati na privatnom tržištu ili proširiti javne kapacitete. No, graditi nove kapacitete koji bi većinu vremena bili prazni samo da se riješe povremena vršna opterećenja bilo bi rasipanje novca.

Da bi se ugovaranje privatnih ustanova provelo kako treba, potrebno je provesti stručnu analizu ponude i potražnje koju bi trebalo i predstaviti javnosti, organizirati javne i transparentne natječaje za potencijalne ponuditelje i korektno odrediti cijene kako privatnici ne bi ostvarivali ekstraprofite. Imamo li danas provedeno išta od toga? Znamo li kako su se rijetki sretni privatnici dokopali aktualnih ugovora s HZZO-om?

Koncept javno-privatnog partnerstva (JPP) u hrvatskom zdravstvu potpuno je zagađen zbog višedesetljetne afere povezane s pružanjem usluga PET-CT dijagnostike. U Europi je prilično raširen, no dugoročna partnerstva ne ugovaraju se izravnom pogodbom iza zatvorenih vrata, već putem javnih natječaja. Evo samo nekoliko primjera. Britanska vlada provela je u 1990-ima i 2000-ima više od 130 zdravstvenih projekata JPP-a kapitalne vrijednosti veće od 12 milijardi funti. Uglavnom se radilo o izgradnji i održavanju bolnica. Za istu svrhu, ali i pružanje nezdravstvenih usluga, JPP je korišten i u Španjolskoj, Francuskoj, Irskoj, Njemačkoj, Italiji itd.

Dopunski rad liječnika

Nadalje, predmet projekata bile su i kliničke usluge: slikovna dijagnostika, laboratorijske analize, radioterapija, dijaliza itd. Portugalski model, implementiran oko 2010., posebno je zanimljiv jer je uz izgradnju i održavanje uključivao i klinički menadžment u četiri velike bolnice.

Službena evaluacija programa zaključila je da je u razdoblju od 2011. do 2017. rezultirao uštedama većima od 460 milijuna eura te da su bolnice u okviru JPP-a pokazale bolje medicinske rezultate od javnih bolnica s kojima su uspoređivane.

Osnovna ideja vodilja JPP-ova je osigurati pružanje nemedicinskih i medicinskih usluga učinkovitije nego što su ih tradicionalno pružale javne ustanove. Ključno je da se učinkovitost definira prema traženim rezultatima bez strogog definiranja ulaznih resursa (npr. vrste i broja dijagnostičke opreme), koliko god je to moguće. To omogućuje privatnom partneru da bude inovativan i odgovori na zahtjeve što učinkovitije. Također, JPP-ovi omogućuju raspodjelu kapitalnih izdataka infrastrukturnog projekta tijekom životnog vijeka imovine, umjesto da se njihov cjelokupan iznos odmah tereti na javni proračun. Plaćanje ovisi o ispunjavanju ključnih pokazatelja uspješnosti koji se usredotočuju na dostupnost, kvalitetu i učinkovitost usluga.

Nijedna zemlja EU-a ne zabranjuje dopunski rad liječnika. Slovenija je jedina koja je to dvaput pokušala, a sudovi su oba puta srušili zabranu. U Austriji i Italiji liječnici zaposleni u javnom sustavu već desetljećima mogu privatno raditi poslijepodne u javnoj bolnici po cjeniku objavljenom na mrežnoj stranici bolnice uz podjelu prihoda. Nešto više od pola zemalja EU-a uopće ne regulira pitanje dopunskog rada, a u ostalima je za dopunski rad potrebna dozvola poslodavca koja se daje prema različitim kriterijima.

I Hrvatska se odlučila za posljednju varijantu. Rješenje za koje smo se odlučili nije najsretnije: uzima u obzir radni učinak liječnika i liste čekanja odjela na kojem je zaposlen. Prvo izravno ovisi o samom liječniku, ali itekako i o šefu odjela koji de facto određuje koliko će tko operirati, pregledavati itd. Drugo je gotovo posve izvan liječnikove kontrole i ovisi primarno o resursima i kvaliteti upravljanja na odjelu na kojem radi. Tržišne utakmice između privatnog i javnog poslodavca, smatram, nema ako prvog plaćaju pacijenti iz džepa, a drugog HZZO. Stoga nema ni sukoba interesa. Ako se posao obavlja etično, praksa je dobra i za pacijente.

Vrijeme je da u Hrvatskoj bolje iskoristimo kapacitete, znanje i sposobnosti privatnog sektora, uz kvalitetno ugovaranje i kontrolu. U redu je da privatni poduzetnik pritom zaradi dobit ako nas to ne košta više nego kada usluge pružaju javne ustanove. Naime, uloga HZZO-a u našem zdravstvu nije da osigurava financiranje javnih bolnica preplaćivanjem neučinkovitih usluga, već da pacijentima osigura što više kvalitetnih i suvremenih zdravstvenih usluga i proizvoda s najvećim mogućim pozitivnim utjecajem na njihovo zdravlje, neovisno o tome tko ih pruža.

Kakve veze imaju Istra i rezanje pršuta s Guinnessovom knjigom rekorda? Znaju u Tinjanu koji je protekloga vikenda bio svjetsko središte pršuta. Jer, upravo u tom istarskom gradiću oboren je svjetski rekord u rezanju pršuta.

Na zvuk sirene, marljivi rezači, njih čak tri stotine, istodobno su krenuli u akciju. U samo dvije minute trebalo je pokazati vještinu, preciznost i iskustvo te narezati najmanje pet feta pršuta debljine od 0,5 do 1,5 milimetara. Svaki je sudionik morao zadovoljiti stroga pravila, dok je Joanne Brent, sutkinja Guinness World Recordsa, provjeravala rezultate.

Strast i zajedništvo

Zbog Guinnessovih pravila publika nije mogla ući u šator u kojem se odvijao pokušaj postavljanja novog svjetskog rekorda, ali se sve moglo pratiti na velikom ekranu postavljenom ispred sajamskog šatora. Nakon završene provjere stigla je vijest koju su svi priželjkivali – Tinjan je uspio i srušio rekord!

Sutkinja Brent izjavila je kako je impresionirana uzbuđenošću i strašću rezača pršuta, koji su dan prije odradili i generalnu probu. To je se posebno dojmilo, svi su organizirani i disciplinirani. “Koliko god je ovo postavljanje novog svjetskog rekorda u istodobnom rezanju pršuta, toliko ima i dodatnu težinu zbog zajedništva cijele zajednice koja se okupila oko ovog projekta”, kazala je sutkinja koja deset godina radi u Guinnessu.

Zbog 18. izdanja Internacionalnog sajma pršuta (ISAP) svoje golemo zadovoljstvo nije skrivao ni načelnik Tinjana Goran Hrvatin, koji se posljednjih dana sa svojim suradnicima brižno skrbio o svakom detalju. Hrvatin je zahvalio svim sponzorima, svim pršutarima i svim ljudima koji su došli u Tinjan da bi ispisali njegovu novu povijest. Sve se to dogodilo za 18. rođendan ove važne manifestacije središnje Istre koja okuplja više od stotinu izlagača, među kojima i 35 pršutara iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Španjolske. Važan rođendan sajam je obilježio na poseban način – svi rezači koji su sudjelovali u obaranju rekorda zarezali su i počasnu prvu fetu na samom činu svečanog otvorenja.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, posebno se osvrnuo na važnost zaštite hrvatskih autohtonih proizvoda, istaknuvši kako su upravo tradicija, kvaliteta i prepoznatljivost najveće prednosti domaće poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. “Hrvatska se ponosi svojim četirima pršutima zaštićenima oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla. No, jučer smo, uz dosadašnja 52 zaštićena proizvoda, dobili još dva – čepinski kupus i banijski kestenov med. Idemo i prema zaštiti slavonske šunke”, poručio je Vlajčić.

Bel Cro Trade na vrhu

Govoreći o proizvodnji pršuta, iznio je i podatke o godišnjim količinama te državnim potporama namijenjenima certificiranim proizvodima. “U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 500 tisuća komada pršuta, od čega je oko 80 tisuća certificiranih. Za certificirane pršute osiguravamo i potporu od 70 eura po komadu”, istaknuo je ministar. Posebno je naglasio kako Hrvatska svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu treba graditi upravo na proizvodima visoke kvalitete i zaštićenog podrijetla.

“To je ono najbolje što možemo ponuditi svijetu. Možda se ne možemo nositi s velikim industrijama zemalja Mercosura, Kanade ili Indije, ali te se zemlje ne mogu nositi s našim najboljim proizvodima zaštićene kvalitete”, rekao je Vlajčić.

Za kraj, naglasio je da je za daljnji razvoj domaće proizvodnje potrebno nastaviti ulagati u otpornost poljoprivrednih gospodarstava, snažnije brendiranje proizvoda i povezivanje proizvođača. “Važno je nastaviti ulagati u otpornost gospodarstava na prirodne nepogode, brendiranje naših proizvoda i udruživanje proizvođača radi boljeg plasmana na tržištu. Mi ćemo uvijek biti tu da vas podržimo”, poručio je.

U Istri se godišnje proizvede oko 20 tisuća takozvanih običnih pršuta i oko 2000 onih zaštićenih europskom oznakom izvornosti koji se jedini službeno mogu nazivati istarskim pršutima. Zbog zaštite, pršutari ne mogu ni otkupiti bilo koje svinje, samo one točno određene pasmine, iz vlastitog legla, hranjene točno propisanom lokalno uzgojenom hranom, teške najmanje 200 kilograma – i naravno, čiji je uzgoj i preradu pratilo kontrolno tijelo. Posljednjih godina to je i najveći izazov zbog manjka kvalitetne sirovine.

Nije svaki pršut istarski. To je samo onaj koji ima utisnuti žig kao jamstvo da je proizveden po strogo definiranim pravilima i ima europsku oznaku izvornosti. Samo pršut s takvim žigom može se nazivati istarski pršut. Istarski pršut je trajni suhomesnati proizvod od svinjskog mesa bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom soli i začinima (papar, češnjak, lovor i ružmarin), sušen na zraku i bez dimljenja podvrgnut procesima sušenja i zrenja koji traju najmanje godinu dana. Odlikuje se posebnom aromom, blagim, umjereno slanim okusom, te mirisom na osušeno zrelo svinjsko meso i začinsko bilje. Područje proizvodnje “Istarskog pršuta”/”Istrskog pršuta” obuhvaća dio područja istarskog poluotoka (slovenski dio Istre i Istarsku županiju), u koji nisu uključeni otoci.

Vratimo se na tinjansku feštu. U sklopu svečanog otvaranja sajma dodijeljena su priznanja najuspješnijim pršutarima po kategorijama. Za ovogodišnji ISAP na ocjenjivanju se našlo 40-ak pršuta, među kojima je apsolutni pobjednik, odnosno šampion sajma s najviše osvojenih bodova Bel Cro Trade, koji je ujedno i šampion u kategoriji drniškog pršuta. Riječ je o proizvođaču koji njeguje tradicionalan način proizvodnje dalmatinskog pršuta, a godišnje proizvede oko 20 tisuća komada. Smještena je na području Miljevaca, u blizini Drniša, gdje posebni klimatski uvjeti, odnosno spoj kontinentalne i mediteranske klime, stvaraju povoljne uvjete za proizvodnju i dozrijevanje ove dalmatinske delicije. Drniški pršut prepoznatljiv je po izraženoj aromi i karakterističnoj dimljenoj noti. U tradicionalnoj proizvodnji meso se najprije soli morskom solju, potom dimi uz korištenje tvrdog drva s niskim udjelom smole, a proces dozrijevanja može trajati i do 18 mjeseci.

“Drniški, dalmatinski, istarski i krčki pršut imaju svoje posebnosti, ali nas povezuje ista želja da kvalitetni domaći proizvodi imaju svoje mjesto na hrvatskom i europskom tržištu. Upravo ovakvi susreti pokazuju koliko možemo dobiti kada surađujemo i kada jedni druge gledamo kao partnere, a ne kao konkurenciju”, rekao je Drago Pletikosa, vlasnik Bel Cro Tradea i predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta.

Šampionske naslove osvojili su također, u kategoriji istarskog pršuta Pisinium, u kategoriji dalmatinskog pršuta Voštane, u kategoriji drniški pršut Bel Cro Trade, u kategoriji nedimljeni pršut Pršutana Tomaso, u kategoriji dimljeni pršut Roca, u kategoriji ostali pršuti Kras GIZ Kraški pršut.

Zlatne medalje zaslužili su, u kategoriji istarskog pršuta Pršutana Dujmović, u kategoriji dalmatinskog pršuta Mesnice i klaonice Lukin, Drniška tradicija i Smjeli, u kategoriji drniškog pršuta Drniška tradicija, a u kategoriji krčkog pršuta Mesnice-Market-Prerade mesa Žužić. U kategoriji nedimljenih pršuta zlatne medalje dobili su Pršutana Jelenić, Pršutana Dujmović, OPG Pršuti Milohanić, Istra Vitis, Pršutana Selo Mekiši, OPG Franjul, Pršutana i stancija Buršić, Pršutana Daniele, OPG Erman, OPG Turčinović. U kategoriji dimljenih pršuta zlatne medalje dobili su Pršutana Delicije Aria, Pršutana Reljanović, Nira, Drniška tradicija, Pršutana Perajica, Porcus, M.T.O. Mrki te u kategoriji ostali pršuti, MIJ, Distribuciones del Jamon Cereso s.l., Mesnine Peloz, Kras i Pršutana Gospoja. Ukupno je dodijeljeno šest šampionskih medalja i 28 zlatnih. Voditelji panela su Blanka Sinčić Pulić i Ivica Kos.

Brendiranje Tinjana

Tinjan se kroz ISAP, koji svake godine posjeti više od 20 tisuća posjetitelja, pozicionirao na gastro karti kao trodnevno gourmet središte, mjesto na kojem se mogu kušati najbolji europski pršuti, prepoznatljivo i po sadržajnim popratnim programima.

Tijekom sajma održane su i prezentacije europskih pršuta i vođene degustacije, a subota je donijela i Pršutomaniju – “Pršut bez maske 2.0”, posvećenu kvaliteti i brendiranju. Punoljetnost Internacionalnog sajma pršuta još jednom potvrđuje značaj Tinjana kao općine istarskog pršuta i mjesta koje uspješno povezuje očuvanje lokalne tradicije s međunarodnom promocijom gastronomije.

Svi koji su sredinom listopada boravili u Tinjanu naučili su staru lekciju: istarski pršut nije samo lokalna delicija – on je simbol identiteta, ponosa i uspjeha koji je iz Tinjana odjeknuo svijetom.

Iako se već godinama raspravlja o ukidanju pomicanja sata, građani diljem Europe i ove će jeseni morati prilagoditi svoje satove. Zimsko računanje vremena počinje u noći sa subote na nedjelju, 25. listopada 2026., kada se kazaljke u 3 sata ujutro pomiču jedan sat unatrag, na 2 sata. To znači da ćemo spavati sat vremena dulje, ali će se mrak spuštati ranije. Ono što je ove godine drukčije jest da pomicanje sata stiže najranije u posljednjih 14 godina.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Kako piše Euronews, pomicanje sata već je dugo nepopularno među dijelom europskih građana. U javnom savjetovanju na razini Europske unije provedenom 2018. godine čak 84 posto sudionika podržalo je ukidanje sezonske promjene vremena. Godinu dana poslije i Europski parlament velikom je većinom podržao prijedlog Europske komisije o prestanku pomicanja sata dvaput godišnje.

Unatoč tome, dogovor još nije postignut, pa se postojeći sustav i dalje primjenjuje. Prijedlog je zapeo jer se države članice nisu uspjele usuglasiti oko načina provedbe, odnosno oko toga bi li trajno trebalo vrijediti ljetno ili zimsko računanje vremena. Dodatno su ga s političkog dnevnog reda potisnuli pandemija bolesti COVID-19 i ruska invazija na Ukrajinu, prenosi Večernji list.

Kada u nedjelju završi ljetno računanje vremena, većina Europe vratit će se na srednjoeuropsko vrijeme, koje se uobičajeno naziva zimskim računanjem vremena. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Portugalu satovi se također pomiču unatrag, ali je njihovo lokalno vrijeme jedan sat iza vremena u većini kontinentalne Europe. U Sjedinjenim Američkim Državama promjena će se dogoditi tjedan dana poslije, 1. studenoga.

Ipak, ne primjenjuju sve zemlje sezonsko pomicanje sata. Prema portalu Reisereporter, satovi se ne pomiču u državama poput Japana, Tajlanda, Argentine i Južnoafričke Republike, kao ni u Maroku. Uvođenje ljetnog računanja vremena u Europi bilo je povezano s nastojanjem da se bolje iskoristi dnevna svjetlost i smanji potrošnja energije.

Francuska je tu praksu ponovno uvela 1976. godine, nakon naftne krize, a Zapadna Njemačka i druge europske zemlje slijedile su taj primjer 1980. godine kako bi se uskladilo računanje vremena. Međutim, opravdanost takvog sustava danas se sve češće dovodi u pitanje.

Europski parlament je 2019. godine glasovao za ukidanje sezonske promjene vremena, s 410 glasova za i 192 protiv, a prvotno se planiralo da novi sustav stupi na snagu 2021. godine. Za konačnu odluku, međutim, potrebna je i suglasnost država članica, koje još nisu postigle dogovor.

Jedna od glavnih prepreka jest strah da bi različite odluke pojedinih zemalja mogle izazvati gospodarske i organizacijske probleme, primjerice u prometu, poslovanju i prekograničnoj suradnji. Dok se ne pronađe zajedničko rješenje, promjena sata ostat će na snazi, a njezino ukidanje u skoroj budućnosti zasad se ne čini izglednim.

Sjedinjene Države ukidaju neke od svojih carina od 50 posto na kanadske proizvode, objavila je u petak Bijela kuća dodajući da to radi zbog “očuvanja gospodarskog napretka i nacionalne sigurnosti Amerikanaca.”

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

SAD će 30. listopada ukloniti određene proizvode s popisa kanadskih proizvoda koje carini, poput šperploča, nekih proizvoda od papira, određenih strojeva i opreme za hlađenje te sanduka i kutija za pakiranje.

Umjesto njih, carine će se uvesti na druge proizvode, poput određenih tipova ventila, tepihe i proizvode izrađene od otpada.

To izuzeće moglo bi pomoći republikanskim kandidatima na međuizborima 3. studenog, jer brojni američki birači kao najvažnije probleme navode troškove života i gospodarske pritiske.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je rekao da Kanada “jako želi” trgovinski sporazum sa SAD-om. Kanadski premijer Mark Carney izjavio je u petak da je Kanada otvorena uzajamno korisnom sporazumu, no da je ako treba spremna čekati.

Nakon što su ljetos propali trgovinski pregovori, pokrenut je carinski rat koji je naštetio ljudima s obje strane granice.

Kada bi se četiri osnovna elementa – voda, vatra, zemlja i zrak – spojila u cjelinu, plod te savršene simbioze bila bi Madeira. Otok vječnog proljeća spojnica je najvećih kontrasta, kako onih prirodnih, o čemu svjedoči činjenica da se vremenske prilike mijenjaju prema zakonitostima koje pridošlici mogu biti zbunjujuće, tako i onih iskustvenih, jer svaki novi prijeđeni kilometar postaje priča i doživljaj za sebe.

Madeira je dio portugalskog arhipelaga usidren u Atlantskom oceanu, gotovo 800 kilometara jugozapadno od glavnoga grada Lisabona.

Otok drveta

Geološki pripada Africi, no kulturološki, politički i etnički čvrsto je vezana za Europu. Ovaj otok zapravo je vrh golemog podvodnog vulkana koji se uzdiže šest kilometara s oceanskog dna, a njegova surova, ali spektakularna topografija svjedoči o vatrenoj prošlosti. Zahvaljujući blagoj suptropskoj klimi, priroda ovdje nikada ne miruje, a brojne mikroklime omogućuju postojanje nevjerojatne bioraznolikosti, od bujnih obalnih područja do ogoljelih planinskih vrhunaca koji paraju oblake. Ravnica je najrjeđi krajolik, i to je oblikovalo ne samo vizure Madeire, već i otporan duh njezinih stanovnika.

Priča o modernoj Madeiri počinje u doba velikih otkrića. Iako postoje legende i stari zapisi koji sugeriraju da su otoci bili poznati i prije, službena povijest bilježi 1419. kao godinu kada su portugalski pomorci João Gonçalves Zarco i Tristão Vaz Teixeira, u službi princa Henrika Moreplovca, skrenuli s kursa tijekom oluje i otkrili otok Porto Santo. Godinu dana poslije organizirali su ekspediciju i otkrili veći, susjedni otok, potpuno prekriven gustom, neprohodnom šumom. Nazvali su ga Ilha da Madeira – Otok drveta.

Prvi doseljenici, koji su stigli oko 1425., bili su suočeni s monumentalnim zadatkom krčenja šume kako bi stvorili obradive površine. Taj je napor rezultirao jednim od najvećih inženjerskih pothvata na otoku – gradnjom “levada”, uskih kanala za navodnjavanje koji su dragocjenu kišnicu s vlažnog sjevera prenosili na sušniji i sunčaniji jug, omogućujući tako razvoj poljoprivrede. Nakon početnog uzgoja pšenice za vlastite potrebe, otok je doživio ekonomsku revoluciju donošenjem šećerne trske. Sredinom 15. stoljeća Madeira je postala jedan od vodećih svjetskih proizvođača šećera, “bijelog zlata” tog doba. Taj prosperitet, financiran genovskim kapitalom, pretvorio je Funchal, i do danas jedini grad u pravom smislu te riječi na otoku, u važnu trgovačku luku koja je privlačila trgovce iz cijele Europe. Gospodarstvo temeljeno na šećeru uvelike se oslanjalo na rad robova, isprva domorodaca s Kanarskih otoka i prognanika, a poslije i Afrikanaca.

Kada je proizvodnja šećera preseljena u Brazil, vinogradarstvo postaje nova okosnica ekonomije. U 18. stoljeću engleski trgovci preuzimaju dominaciju u trgovini vinom, a njihova prisutnost ostavila je dubok trag na otoku. Upravo su oni počeli i prve oblike turizma, privučeni ljekovitom klimom, a gosti poput Winstona Churchilla i Georgea Bernarda Shawa boravili su u slavnom hotelu Reid’s Palace. Povijest otoka obilježena je i periodima teških iskušenja, poput ekonomske krize i represivne poljoprivredne politike za vrijeme Salazarove diktature, što je potaknulo masovno iseljavanje.

Stanovnici otoka sreću su tražili diljem svijeta, a jedna od najzanimljivijih priča o njihovu utjecaju vezana je uz nastanak ukulelea. U 19. stoljeću portugalski imigranti s Madeire donijeli su na Havaje svoje tradicionalne instrumente cavaquinho i rajão iz kojih se razvio danas globalno poznati instrument. Madeira danas broji između 260 i 270 tisuća stanovnika, od kojih su većina potomci portugalskih doseljenika, posebice farmera iz regije Minho na sjeveru Portugala. To im daje snažan portugalski etnički identitet, ali s izraženom i ponosnom regionalnom posebnošću.

Ronaldo – ‘Filho da terra’

Bogatstvo koje je “atlantskom biseru” poklonio element zemlje vidljivo je već pri slijetanju, a sretnici koji su odabrali pravu stranu sjedala u avionskim kabinama svjedoče nevjerojatnoj koridi u kojoj su se na suprotnim stranama našle planine i Atlantik. Zračna luka, smještena između strmih uzvisina i oceana, poznata je kao jedna od najzahtjevnijih za slijetanje u Europi, a piloti moraju proći posebnu obuku kako bi svladali izazovan prilaz prema pisti te je periodično obnavljati. Zračna je luka jedan od brojnih spomenika “sinu zemlje” Christianu Ronaldu, čime je postala i rijedak primjer zračne luke nazvane po živućoj osobi.

Priča o jednom od najpoznatijih nogometaša svih vremena počela je u skromnoj radničkoj četvrti Santo António, visoko u brdima iznad Funchala. Kuća u kojoj je odrastao više ne postoji, ali pored tog mjesta nalazi se malo igralište Quinta do Falcão, izgrađeno na mjestu gdje je kao dječak s prijateljima naganjao loptu. Zid u njegovoj rodnoj četvrti oslikan je muralom britanskog umjetnika Richarda Wilsona. Prikazuje lik Ronalda s natpisom koji su predložili susjedi – “Filho da terra”, što u prijevodu znači “Sin zemlje”. Brončana statua uz šetnicu, muzej i hotel koji nose njegovo ime uz broj sedam koji mu je obilježio početak karijere, suvenirnice iz kojih u različitim oblicima proviruje njegovo prepoznatljivo lice… Jedna šetnja kroz Funchal dovoljna je da se osvijesti nemjerljiva zahvalnost koju stanovnici Madeire osjećaju prema svom najpoznatijem “izvoznom proizvodu”.

Glavni grad Funchal dom je gotovo polovici otočkog stanovništva i živahno je središte gdje se susreću tradicija i modernost. Smješten je u prirodnom amfiteatru na sunčanoj južnoj obali, kaskadno se spušta prema luci koja je oduvijek bila ključna točka za transatlantske brodove. Šetnja starim dijelom grada, poznatim kao Zona Velha, otkriva šarm uskih, popločanih uličica, povijesnih zgrada i tržnice Mercado dos Lavradores koja pršti bojama i mirisima voća, cvijeća i svježe ribe. Upravo je tržnica mjesto na kojemu se, unatoč jakom europskom utjecaju, osvijesti da je otok plod čiste egzotike koju duguje svom položaju.

Raskošno voće kakvo viđamo i na Mediteranu, poput smokava ili mandarina, na funchalskim se štandovima “druži” s marakujom, pitajom i plodom monstere, koji okusom i teksturom spaja ananas i sljezove kolačiće. I sve je to donijela Bogom dana klima, govore nam to prodavači u Mercado dos Lavradores. A kupnja na tržnici doista je potvrda da je sve što se ondje može naći poteklo s otoka. Ono što im je priroda nesebično ponudila itekako cijene, a o tome svjedoči i kratka interakcija s prodavačem na štandu sa začinima. Čak i uz europeiziranu naviku plaćanja karticom, i dalje će radije izabrati gotovinu.

“Bi li vam smetalo da platimo u gotovini”, sramežljivo i uz dozu opreza provjeravamo kod trgovca koji je kao po nekoj uigranoj maniri automatizmom posegnuo za POS-uređajem.

Duh prirode i zemlje

“Dapače, sada ste mi uljepšali dan. Da vam budem iskren, ne podnosim ove proklete mašine. Znam da su nužnost, ali troše struju i zagađuju okoliš”, odgovara nam s oduševljenjem.

Na Madeiri su svemu što je izgubilo svoju primarnu svrhu udahnuli duh prirode i zemlje. Tako je, primjerice, ribarsko mjestašce Câmara de Lobos, udaljeno desetak kilometara od Funchala, ukrašeno – ni više ni manje – nego smećem. Stanovnici Madeire odbačenoj su ambalaži dali novi život pa su tako plastične vrećice i čaše postale meduze, školjke, ribe… Dobar primjer je i Monte Palace, jedna od najljepših botaničkih oaza na svijetu koja je izrasla iznad Funchala, na brdu Monte.

Tropski vrt prostire se na oko 70 tisuća četvornih metara i udomljuje nevjerojatnu kolekciju egzotičnih biljaka sa svih kontinenata, uz jezerca s koi šaranima i ružičastim plamencima, azijske pagode i jednu od najvažnijih zbirki keramičkih pločica u Portugalu. Prostor je najprije služio kao privatno imanje da bi krajem 19. stoljeća bio pretvoren u luksuzni Monte Palace Hotel, omiljeno odredište uglednih posjetitelja. Hotel je nakon nekog vremena zatvoren, a imanje je ostalo zapušteno sve dok ga 1987. nije kupio poduzetnik José Berardo i pretvorio ga u današnju oazu s koje puca nevjerojatan pogled na Funchal, okolicu i nepregledni Atlantik.

Život na Madeiri neodvojiv je od oceana. Jedno od neprocjenjivih iskustava susret je s morskim sisavcima u njihovu prirodnom staništu. Zbog velikih dubina u neposrednoj blizini obale u vodama oko otoka obitava više od 20 vrsta kitova i dupina. Bili smo te sreće da na izletu katamaranom naletimo na skupine dobrih te atlantskih pjegavih dupina. S obzirom na velik broj tvrtki koje organiziraju slične izlete, a s ciljem da se zaštiti mir i dobrobit životinja, svaka brodica može ih s propisane udaljenosti promatrati najviše pet minuta. Uz dupine, na ovom potezu obitavaju i kitovi piloti, a tijekom migracijskih sezona, uz malo sreće, moguće je svjedočiti i pojavi Brydeovih kitova, Fin kitova ili čak goleme ulješure, najvećeg kita zubana na svijetu.

Veza s oceanom vidljiva je na svakom koraku, od spomenutog gradića Câmara de Lobos, poznatog po šarenim brodicama i lovu na ribu sabljarku, do spektakularnih prirodnih fenomena. Na sjeverozapadnoj obali, naime, u mjestu Porto Moniz, vulkanska lava stvorila je prirodne bazene koje neprestano ispunjavaju i osvježavaju oceanski valovi, pružajući jedinstveno iskustvo kupanja između vode i vatre. Dva elementa sljubila su se u jedinstven ekosustav čije je rođenje neraskidivo vezano uz “vruću točku”, mjesto gdje je užarena magma iz Zemljine unutrašnjosti probila koru, a ista ta sila stvorila je niz formacija – od Portugala do podmorskih planina. Kroz pukotine u kori, nastale još u kredi, magma je započela seriju podmorskih erupcija koje su milijunima godina strpljivo gradile temelje Madeire.

Bliskost s morem

No, ključan trenutak nije bio vatreni izlazak na površinu, već proces suptilnog uzdizanja. Geološki zapisi pokazuju da je otok izronio prije otprilike sedam milijuna godina, a nasljeđe te vatrene prošlosti vidljivo je na svakom koraku i definira karakter otoka. Originalni vulkanski krater odavno je nestao, izbrisan snagom erozije i kasnijim erupcijama, ali su ostali monumentalni vrhovi, kao i spomenuti vulkanski bazeni u kojima uz turiste plivaju i rakovi, naoko sablasni, ali bezopasni crni puževi bez kućica i dezorijentirane sićušne ribe koje je snaga oceana odvela do novog vulkanskog doma. U neposrednoj blizini Porto Moniza je i plaža Seixal, koja je posebna po crnom vulkanskom pijesku. Dramatičan je kontrast tamnog pijeska, tirkiznog oceana i zelenih litica koje se obrušavaju u vodu.

Ta bliskost s morem duboko je utkana i u gastronomiju otoka. Crna sabljarka, riba iz dubina, specijalitet je Madeire, često poslužena s prženom bananom. Simpatični konobar iz restorana u središtu Funchala otkriva nam tajnu jedne od naoko najružnijih riba na svijetu, kako joj i sam odluči tepati.

“Znam kako izgleda, ali vjerujte mi da je to nešto najbolje što ovdje možete probati. Posebna je po tome što je to jedina riba koja ugine u moru prije nego što je ribar uspije izvući na površinu, što joj garantira svježinu i jedinstven okus”, pojašnjava nam uz sugestiju da uz već neobičnu kombinaciju s bananom dodamo i umak od marakuje.

I opet, svi elementi spojeni u jedno mantra je koja se zadržava i prilikom objedovanja i, na čuđenje svih okupljenih za stolom, savršeno funkcionira. Čaša ponche, domaćeg alkoholnog pića u kombinaciji ruma, soka od naranče, limuna i meda, nije za one sa slabom tolerancijom, ali nitko joj ne može oduzeti odriješit karakter kakav, uostalom, krasi cijelu Madeiru. Pa ipak, prednost među elementima odnosi zrak, posebice onaj na raskošnim planinarskim stazama, možda i najposebnijem dijelu ove usamljene točke u Atlantiku. Dio staza nastao je kao posljedica izgradnje kanala za navodnjavanje, a usto otok presijecaju i “verede”, drevne planinske staze, često dijelovi starih “kraljevskih puteva”, koje su služile kao jedina veza između zabačenih sela prije izgradnje modernih cesta. Danas kombinacija tih dvaju tipova staza čini okosnicu planinarske ponude.

Za ljubitelje prirode i planinarenja Madeira je istinski raj, a kruna je staza PR1 koja povezuje treći najviši vrh otoka, Pico do Arieiro na 1818 metara, s najvišim vrhom, Pico Ruivo na 1862 metra. Staza zahtijeva izlazak iz zone komfora, posebno za one koji se boje visine. Vodi uskim grebenima s kojih se pružaju vrtoglavi pogledi, prolazi kroz tunele ručno uklesane u vulkanske stijene i uključuje strme uspone i spustove, među kojima su najpoznatije takozvane “nebeske stepenice”. Hod iznad gustog pokrivača oblaka, u nadrealnom krajoliku golih, oštrih vrhova obasjanih suncem doživljaj je koji daleko nadmašuje sitniš od četiri eura, koliko u prosjeku košta ulaz na otočne staze. Zbog svoje popularnosti i ekološke osjetljivosti uveden je sustav dozvola kako bi se ograničio broj posjetitelja i sačuvala ta jedinstvena priroda.

Jednako impresivno, ali potpuno drugačije iskustvo planinarenja nude staze uz levade, koje čine ingeniozan sustav kanala za navodnjavanje dug više od dvije tisuće kilometara, koji slovi kao zeleno srce Madeire. Smještena u čarobnoj dolini Rabaçal, staza PR6 prati usku levadu kroz gustu, prastaru šumu Laurissilva, koja je zbog svoje jedinstvenosti i biološke raznolikosti pod zaštitom UNESCO-a. Ovdje vlada vječna polusjena, zrak je vlažan i miriše na zemlju, a jedini zvukovi su žubor vode u kanalu i pjev endemskih ptica. Staza je većinom ravna, ali na trenutke postaje toliko uska da zahtijeva oprez – s jedne je strane strma padina, a s druge kameni zid prekriven mahovinom s kojeg kaplje voda. Vrhunac staze sklop je stijena u koji se slijeva 25 malih slapova, stvarajući idiličnu lagunu i prizor koji opravdava ime staze. Produžili smo i kratkim odvojkom do obližnjeg slapa Risco, stotinu metara visoke vodene zavjese koja se obrušava niz liticu.

Na sjeverozapadu otoka, visoko na visoravni Paul da Serra, skriva se mjesto koje kao da ne pripada ovom svijetu – šuma Fanal. Taj drevni šumarak, također dio zaštićene Laurissilve, poznat je po svojim stoljetnim, kvrgavim stablima Ocotea foetens, čija su debla i grane izvijeni u bizarne oblike, kao da su zaleđeni u nekom drevnom plesu. Ono što Fanal čini uistinu magičnim je gusta magla koja se često spušta na visoravan, obavijajući stabla i stvarajući nadrealnu, gotovo sablasnu atmosferu. Na ovom prostoru magla diktira iskustvo i oblikuje krajolik.

Crvene i crne vulkanske litice

Neki od šumskih divova koji ondje obitavaju stariji su od 500 godina, što znači da su dočekali prve Portugalce koji su kročili na Madeiru. Dodatnu notu nadrealnosti daju krave koje slobodno pasu na zelenim proplancima među drvećem, potpuno ravnodušne prema posjetiteljima i mističnom okruženju. Može ih se vidjeti i na cestama koje sijeku visoravan u istom neopterećenom stanju, ne mareći za automobilski promet koji katkad zbog jedne uporne životinje zna stajati i po nekoliko minuta.

Raznolikost Madeire seže dalje od planinskih masiva i gustih šuma. Potpuno drukčiji svijet otkriva staza PR8 Vereda da Ponta de São Lourenço na istočnom rtu otoka, gdje vjetar nemilosrdno šiba ogoljeli poluotok, a dramatične crvene i crne vulkanske litice uranjaju u Atlantik. Neodoljiva veza elemenata utkana u srce usamljene atlantske točke stvara bezbroj varijacija na temu, a sve one odaju dojam kao da je svaki put riječ o nekom posve drugom otoku.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO), savjetodavna institucija s 329 predstavnika poslodavaca, sindikata i civilnog društva, pozvala je Europsku uniju da zaštiti i obnovi vodne resurse.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

EGSO, čija je potpredsjednica hrvatska sindikalistica Marija Hanževački, naveo je da je to nužno “zbog sve nepredvidljivije promjene hidrološkog ciklusa, uzrokovanog ubrzavanjem klimatskih promjena, neodrživim korištenjem vode i prenamjenom zemljišta”.

U mišljenju objavljenom u Bruxellesu istaknuo je da poremećaji hidrološkog ciklusa ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom i vodom, gospodarsku stabilnost i međunarodnu sigurnost, dok nestašica vode sve više potiče migracije i sukobe.

“Suše, poplave i narušeni ekosustavi ugrožavaju opskrbu hranom, pristup sigurnoj vodi za piće, radna mjesta i domove”, priopćio je EGSO. “Voda prelazi državne granice rijekama, tlom i atmosferom, što znači da nijedna zemlja ne može sama osigurati svoju vodnu budućnost”, dodao je.

Pozvao je stoga Europsku komisiju, izvršno tijelo EU-a, i države članice na prekograničnu suradnju i zajedničko upravljanje vodnim resursima.

Prema dokumentu, oko četiri milijarde ljudi svake se godine suočava s ozbiljnom nestašicom vode tijekom najmanje jednog mjeseca. Posljedice su posebno izražene u Africi, južnoj Aziji i Latinskoj Americi, gdje su dugotrajne suše i gubitak sredstava za život dodatno povećali ranjivost lokalnih zajednica.

Ugroženost “zelene vode”

EGSO upozorava i na ugroženost takozvane zelene vode, odnosno oborinske vode pohranjene u tlu koja se isparavanjem i transpiracijom biljaka vraća u atmosferu. Ona čini oko 60 posto slatke vode na kopnu, a približno 80 posto svjetskog poljoprivrednog zemljišta ovisi o njoj. Poremećaji u njezinu kruženju već pridonose smanjenju prinosa i ugrožavaju prehrambenu sigurnost.

Odbor poziva EU da na Konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama, koja će se održati od 8. do 10. prosinca u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, podrži pokretanje globalne inicijative za obnovu hidrološkog ciklusa te da vodu snažnije uključi u klimatsku, poljoprivrednu, energetsku i vanjsku politiku.

“EU mora iskoristiti svoju diplomatsku snagu”, rekla je Milena Angelova, izvjestiteljica EGSO-a za to pitanje.

Predlaže i financiranje obnove vodnih sustava iz budućeg proračuna EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Poseban naglasak stavlja na obnovu močvara, šuma i drugih ekosustava koji zadržavaju vodu, učinkovitije praćenje vodnih resursa te razvoj sustava ranog upozoravanja. EU bi pritom trebao iskoristiti digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, uzimajući u obzir i rastuće potrebe podatkovnih centara za vodom, smatra EGSO.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, uz mirovine, isplaćuje i naknadu zbog tjelesnog oštećenja. Prema važećoj osnovici, mjesečni iznosi kreću se od 43,02 do 143,39 eura. Za ostvarivanje tog prava potrebno je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto, nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, piše Lika Online.

ULAGANJA GRAĐANA

Država želi aktivirati milijarde eura štednje građana, od 2027. stiže novi model ulaganja

Kako objašnjava HZMO, tjelesno oštećenje podrazumijeva gubitak ili znatnije narušenu funkciju organa odnosno dijela tijela, zbog čega su svakodnevne aktivnosti otežane i zahtijevaju veći napor. Takvo oštećenje može postojati i kada osoba nije izgubila radnu sposobnost. Zato priznanje prava na ovu naknadu nije uvjetovano prethodnim odlaskom u invalidsku mirovinu.

Za novo ostvarivanje prava prema sadašnjim pravilima presudan je i uzrok oštećenja. Sama dijagnoza, status osobe s invaliditetom ili činjenica da netko prima mirovinu nisu dovoljni. Potrebno je utvrditi propisani postotak oštećenja te njegovu povezanost s ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.

HZMO na svojim stranicama navodi da osnovica za određivanje naknade od 1. srpnja 2026. iznosi 358,48 eura. To je obračunska vrijednost iz koje se izračunava pripadajuća naknada. Korisniku se isplaćuje određeni dio osnovice, ovisno o utvrđenom postotku tjelesnog oštećenja.

Odluku o toj osnovici Upravno vijeće HZMO-a donijelo je 26. kolovoza, a objavljena je 28. kolovoza 2026. u Narodnim novinama. Primjenjuje se od 1. srpnja 2026. Riječ je o usklađivanju postojećeg prava. Istom je odlukom propisano povećanje od 5,4 posto za naknade ostvarene od 1. siječnja 1999. do 30. lipnja 2026.

Postotak tjelesnog oštećenja i postotak osnovice koji se isplaćuje razlikuju se. Primjerice, kod oštećenja od 30 posto naknada iznosi 12 posto osnovice. Kod oštećenja od 100 posto isplaćuje se 40 posto osnovice, što daje najviših 143,39 eura mjesečno.

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnoj područnoj službi ili uredu HZMO-a prema prebivalištu odnosno boravištu podnositelja. Na stranicama Zavoda dostupan je obrazac 1.3, Zahtjev za priznanje prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja.

Porezna uprava je izvijestila je da je građanima i poduzetnicima dostupna nova verzija aplikacije mPorezna s dodatnim funkcionalnostima, pri čemu posebno ističu MIKROeRAČUN, koji omogućuje zaprimanje, fiskalizaciju te pregled i upravljanje ulaznim eRačunima izravno putem mobilnog uređaja.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Mobilna aplikacija mPorezna omogućuje jednostavan pristup elektroničkim uslugama Porezne uprave, a nova verzija aplikacije, kako ističu iz PU, dostupna je za mobilne operativne sustave Android i iOS, navode iz PU.

Nova verzija mPorezne obuhvaća niz dodatnih poboljšanja na najčešće korištenim funkcionalnosti, uključujući prijavu, pregled zahtjeva i obrazaca te uvid u podatke dostupne kroz aplikaciju. Cilj svih unapređenja je omogućiti brže, jednostavnije i ugodnije korištenje elektroničkih usluga Porezne uprave, bilo kada i bilo gdje.

Kako ističu, posebna novost je integracija funkcionalnosti MIKROeRAČUN u novu verziju te aplikacije, koja omogućuje zaprimanje, fiskalizaciju te pregled i upravljanje ulaznim eRačunima izravno putem mobilnog uređaja.

Kako bi korištenje bilo što jednostavnije, pri prvom ulasku u ovu funkcionalnost korisnicima je dostupan kratki vodič kroz osnovne mogućnosti i način rada, a vodič se može ponovno otvoriti u bilo kojem trenutku pritiskom na znak „?“ u gornjem desnom kutu mobilne aplikacije, pojašnjavaju.

Podsjetimo, PU je ranije ovoga tjedna objavila je da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Victoria’s Secret uskoro će napraviti veliki korak na hrvatskom tržištu. Popularni američki brend 6. studenoga otvara svoju prvu fizičku trgovinu u Hrvatskoj, i to u zagrebačkom Arena Centru.

ULAGANJA GRAĐANA

Država želi aktivirati milijarde eura štednje građana, od 2027. stiže novi model ulaganja

Iako je dolazak brenda najavljen još tijekom ljeta, datum otvorenja dosad nije bio poznat. Sada je potvrđeno da će ljubitelji poznatog modnog i beauty brenda već početkom studenoga moći posjetiti trgovinu uživo, piše Zagrebinfo.

Otvorenje će biti posebno zanimljivo kupcima koji su dosad proizvode Victoria’s Secreta mogli naručivati samo putem interneta. U novoj trgovini moći će razgledati ponudu i isprobati proizvode prije kupnje. Poslovnica će se nalaziti na prvom katu Arena Centra, gdje se prostor već neko vrijeme priprema za dolazak brenda.

Ponuda neće biti ograničena samo na donje rublje. Kupce očekuju grudnjaci, gaćice, pidžame, ali i brojni beauty proizvodi poput parfema i popularnih mirisnih sprejeva za tijelo. Jedna od usluga koja bi mogla privući posebnu pozornost jest individualno savjetovanje pri odabiru veličine grudnjaka, koje će biti dostupno bez prethodnog naručivanja.

Prije službenog otvorenja trgovine bit će organiziran i poseban pop-up događaj. On će se održati 24. listopada u Arena Centru, a posjetitelji će tada moći vidjeti dio ponude Victoria’s Secreta, uključujući pojedine kolekcije grudnjaka i mirisa. Bit će dostupno i besplatno savjetovanje vezano uz odabir odgovarajuće veličine.

Fizičari Ivan Jakovac i Mihael Grbić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predvodili su međunarodni tim koji je eksperimentalno potvrdio teorijska predviđanja o dvjema kvantnim fazama u magnetskom materijalu, objavio je PMF.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Physical Review Letters, a rad je objavljen na naslovnici njegova 13. izdanja i dobio je preporuku urednika.

Znanstvenici su proučavali izolatorski spoj sastavljen od lanaca vrlo malenih magneta, tzv. Haldanovi lanci, nazvani po Duncanu Haldaneu, koji ih je prvi teorijski predvidio 1983. godine.

Kada se lanac izloži snažnom magnetskom polju i vrlo niskim temperaturama, njegova se svojstva mijenjaju – nastupa tzv. kvantna kritičnost. Lanci se počinju ponašati kao jednodimenzionalni vodiči u kojima se magnetske kvazičestice gibaju bez otpora. Pri dodatnom hlađenju sustav prelazi u još neobičnije stanje – Bose-Einsteinov kondenzat, peto agregatno stanje.

„Ono što smo desetljećima imali samo kao teorijsko predviđanje sada smo uspjeli izravno eksperimentalno potvrditi. Materijal se pri promjeni temperature i magnetskog polja ponaša upravo onako kako je teorija predvidjela“, rekao je Jakovac.

Teorijska predviđanja o pojavi magnetskog Bose-Einsteinova kondenzata u ovakvim sustavima postavljena su još 1990. godine, dok su svojstva drugog važnog kvantnog stanja, poznatog kao Tomonaga-Luttingerova tekućina, predviđena početkom 2000-ih. Eksperimentalna potvrda bila je zahtjevna, a u međuvremenu je sintetizirano više od 20 sličnih materijala koji nisu imali sva svojstva potrebna za pouzdano opažanje tih stanja.

„Pomoću kvantne fizike možemo različitim izračunima predvidjeti mnoga stanja tvari, ali pravi test tih predviđanja nastupa kad variramo neki od parametara i pratimo kako taj izračun evoluira, te je li to u skladu s eksperimentom. U našem slučaju smo magnetsko polje varirali u širokom rasponu od 0 do 34 T i pokazali da se u cijelom području sustav ponaša u skladu sa zakonima kvantne fizike“, istaknuo je Grbić.

Prekretnicu je donio spoj nazvan BoNO, koji je potpuno organski i ne sadrži metale. Materijal je sintetizirala profesorica Y. Hosokoshi s Osaka Metroplitan University u Japanu.

Istraživači su koristili nuklearnu magnetsku rezonanciju kako bi proučili ponašanje materijala i odredili granice između dviju kvantnih faza. Dio mjerenja proveden je u Zagrebu, a ostali eksperimenti u istraživačkim centrima u francuskom Grenobleu i njemačkom Dresdenu.

Istraživanje pripada području jako koreliranih sustava, u kojima promjene temperature, magnetskog polja ili drugih vanjskih uvjeta mogu znatno utjecati na svojstva materijala. Prema PMF-u, organski magnetski spojevi poput BoNO-a otvaraju dodatne mogućnosti za proučavanje kvantnih stanja materije, uključujući koherentna stanja koja se istražuju i u kontekstu kvantnog računalstva.

Grupa Končar ovih je dana izvijestila o još jednom važnom međunarodnom iskoraku. Projekt Končar Nexus uspješno je prošao zahtjevan evaluacijski postupak Inovacijskog fonda Europske unije te je odabran za fazu pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Riječ je o jednom od najvažnijih europskih programa financiranja inovativnih tehnologija za dekarbonizaciju i jačanje industrijske konkurentnosti.

STEP Seal, oznaka kvalitete

Europska komisija u ovogodišnjem je pozivu odabrala 77 projekata iz 23 europske zemlje, za koje je predviđena ukupna potpora od 3,4 milijarde eura. Za provedbu projekta Končar Nexus trenutačno je predviđeno sufinanciranje u iznosu od gotovo 40 milijuna eura (39.292.253 eura), a konačna dodjela sredstava uslijedit će nakon uspješnog završetka pripreme i potpisivanja ugovora.

Posebnu težinu ovom postignuću daje činjenica da je riječ o prvoj Končarevoj prijavi na Inovacijski fond, uspješnoj već u prvom pokušaju. Na poziv je pristiglo čak 358 projektnih prijava, sa zahtjevima za financiranje koji su šest puta premašili raspoloživa sredstva. U takvoj konkurenciji uspjeh Končara potvrđuje međunarodnu prepoznatljivost domaćeg inženjerskog znanja i sposobnost razvoja visokotehnoloških rješenja koja odgovaraju na strateške potrebe europske industrije.

“Projekt Končar Nexus usmjeren je na industrijalizaciju inovativnog rješenja Končar Smart Power Interface (KSPI), modularne platforme snage 2,5 megavata koja omogućuje učinkovitu pretvorbu električne energije iz srednjenaponske mreže u istosmjernu energiju. Tehnologija je poglavito namijenjena elektrolizatorima za proizvodnju zelenog vodika, ali i drugim industrijskim primjenama koje zahtijevaju istosmjerno napajanje. Integracijom više tradicionalno odvojenih komponenti u jedinstveno kompaktno rješenje omogućit će se smanjenje energetskih gubitaka, jednostavnija instalacija te veća učinkovitost i fleksibilnost energetskih sustava”, kažu iz Končara za Poslovni dnevnik.

Važnost projekta nadilazi granice Končara i značajan je iskorak za hrvatsko gospodarstvo. Planirana uspostava nove proizvodne linije te modernizacija razvojne i ispitne infrastrukture otvorit će prostor za nova visokokvalificirana radna mjesta, jačanje domaćih dobavljačkih lanaca i razvoj proizvoda visoke dodane vrijednosti s međunarodnim tržišnim potencijalom. Time Hrvatska dobiva priliku dodatno učvrstiti svoju poziciju na europskoj karti proizvođača naprednih energetskih tehnologija te aktivno pridonositi industrijskoj i tehnološkoj neovisnosti Europske unije.

Dodatnu potvrdu izvrsnosti predstavlja STEP Seal, prestižna oznaka kvalitete koju projektu dodjeljuje Europska komisija nakon pozitivne ocjene neovisnih međunarodnih stručnjaka. Ovo se priznanje dodjeljuje projektima koji ispunjavaju visoke kriterije kvalitete i pridonose strateškim tehnološkim ciljevima Europske unije.

Osim međunarodne potvrde tehnološke izvrsnosti, STEP Seal povećava vidljivost projekta među europskim institucijama i investitorima te olakšava pristup mogućnostima dodatnog ili komplementarnog financiranja iz europskih i nacionalnih izvora.

Ljudi, tehnologije, investicije

“Uspjeh projekta rezultat je i snažne suradnje stručnjaka iz različitih društava Grupe Končar koji su tijekom pripreme prijave objedinili svoja tehnološka, razvojna, proizvodna i poslovna znanja. Takav pristup dodatno je osnažio unutarnju povezanost Grupe i pokazao vrijednost zajedničkog djelovanja u ostvarivanju ambicioznih razvojnih ciljeva.

Posebno je vrijedno istaknuti da je ovaj rezultat ostvaren samo dvije godine nakon formiranja tima posvećenog europskim projektima i mogućnostima njihova financiranja, čime je u relativno kratkom razdoblju potvrđena opravdanost sustavnog ulaganja u razvoj novih kompetencija”, dodaju iz Končara.

Končar Nexus tako je mnogo više od pojedinačnog projektnog uspjeha. Riječ je o potvrdi da hrvatska industrija raspolaže znanjem, inovacijskim potencijalom i kapacitetima za ravnopravno sudjelovanje u najzahtjevnijim europskim tehnološkim inicijativama.

“Ujedno je to važan korak u ostvarivanju strategije Ljudi, tehnologije, investicije – Končar 2030., kojom Grupa nastavlja graditi svoju poziciju predvodnika energetske tranzicije i razvoja naprednih tehnoloških rješenja. Posebno bismo željeli zahvaliti tvrtkama EY Hrvatska i Spinverse na njihovoj vrijednoj podršci i doprinosu tijekom cijelog ovog procesa”, zaključuju iz Končara.

Hrvatska se našla među bolje ocijenjenim europskim državama prema najnovijem međunarodnom istraživanju mirovinskih sustava, objavljenom u sklopu Marsh CFA Institute Global Pension Indexa za 2026. godinu.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Istraživanje je obuhvatilo 55 mirovinskih sustava koji zajedno pokrivaju približno 66 posto svjetskog stanovništva, a ocjenjivala su se tri ključna područja: primjerenost mirovinskih primanja, dugoročna održivost sustava te njegova pouzdanost i uređenost, piše IstraIN.

Najbolje ocijenjeni mirovinski sustav na svijetu ima Nizozemska, s ukupno 85,8 bodova od mogućih 100. Slijede Danska s 84,1 i Island s 84 boda.

Među europskim zemljama visoko su rangirane i Švedska, Finska, Norveška, Švicarska te Ujedinjeno Kraljevstvo.

U skupini europskih zemalja čiji su sustavi dobili ocjene B+ ili B nalaze se i Francuska, Irska, Belgija, Njemačka, Portugal te Hrvatska.

Takve ocjene upućuju na sustave s nizom kvalitetnih obilježja, ali i prostorom za poboljšanja.

Dobre ocjene ne znače nužno i visoke mirovine

Važno je naglasiti da ovo istraživanje ne uspoređuje samo iznose mirovina koje umirovljenici primaju.

U obzir se uzimaju i način financiranja sustava, njegova otpornost na demografske promjene, regulatorni okvir te mogućnost da se mirovine isplaćuju i budućim generacijama.

Zato dobra ocjena hrvatskog sustava ne znači da su hrvatske mirovine među najvišima u Europi, nego da je sustav prema primijenjenoj metodologiji relativno dobro ocijenjen u više kategorija.

Starenje stanovništva sve veći izazov

Autori istraživanja upozoravaju da mirovinski sustavi diljem svijeta dolaze pod sve veći pritisak zbog duljeg životnog vijeka i pada nataliteta.

To znači da u mnogim državama raste broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih koji svojim doprinosima financiraju mirovine.

Posebno su izraženi izazovi dugoročne održivosti u pojedinim velikim europskim gospodarstvima, uključujući Španjolsku, Italiju i Austriju.

Stručnjaci zato preporučuju jačanje dodatne mirovinske štednje, veću uključenost zaposlenih i samozaposlenih u mirovinske programe te prilagodbu sustava demografskim promjenama.

Istraživanje tako pokazuje da visina današnjih mirovina nije jedino važno pitanje. Jednako je važno koliko će mirovinski sustavi biti sposobni osiguravati primanja budućim generacijama.

U rijetkom noćnom glasanju, češka vladajuća koalicija progurala je izmjene financiranja javnih medija u prvom parlamentarnom čitanju, unatoč kritikama da bi one mogle oslabiti neovisnost javnih servisa.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Populistička vlada milijardera i premijera Andreja Babiša, koju podupire krajnje desna stranka SPD, često je kritizirala izvještavanje javnih i privatnih medija o njezinoj politici te je optuživala pojedine medije za pristranost.

Oporbene stranke usporedile su predložene promjene s reformama u Mađarskoj pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom, koji je upravljao velikim širenjem prorežimskih medija.

Vlada navodi da ukida mjesečnu pretplatu za kućanstva od 205 kruna (9 eura) kako bi smanjila troškove potrošačima. Umjesto toga, financiranje bi se osiguravalo izravno iz državnog proračuna.

Prijedlog je u petak stavljen na dnevni red izvan planiranog rasporeda rada. Predsjednik parlamenta Tomio Okamura iz SPD-a ograničio je raspravu i zakazao glasanje za subotu u 4:36 ujutro.

Vladajuća koalicija potom je izglasala slanje prijedloga zakona odborima na daljnju raspravu.

Stotine prosvjednika okupile su se ispred parlamenta, a neki su ondje ostali cijelu noć. Lokalni mediji izvijestili su da je nekoliko osoba neuspješno pokušalo ući u zgradu.

Kritičari upozoravaju da bi te promjene oslabile javnu radioteleviziju i učinile ju ranjivom na političke pritiske.

Češka televizija je najgledanija televizijska kuća u zemlji među svim glavnim dobnim skupinama, dok su javni mediji među izvorima vijesti kojima se najviše vjeruje u zemlji – prema istraživanju Reutersova instituta iz 2025. godine.

Prijedlog predviđa smanjenje financiranja Češke televizije i Češkog radija za oko 15 posto, moguće već od iduće godine, te zadržavanje nominalnog iznosa financiranja nepromijenjenim tijekom nekoliko godina.

“Nema rata za neovisne medije”, poručio je Babiš na Facebooku kasno u petak. “Nema borbe za demokraciju niti se priprema nacionalizacija medija.”

Prijedlog i njegovo hitno razmatranje izazvali su oštre kritike javne radiotelevizijske kuće, međunarodnih novinarskih udruženja te institucija koje uključuju sveučilišta i Katoličku Crkvu.

“Prijedlog zakona protivan je Europskom aktu o slobodi medija (EMFA), koji zahtijeva odgovarajuće, stabilno i predvidljivo financiranje javnih medijskih servisa”, navela je Europska federacija novinara u priopćenju.

Novinari i ostali zaposlenici javnih servisa najavili su štrajk za 3. studenoga, dok je građanska udruga pozvala na prosvjed u nedjelju.

Njemački ogranak talijanskog osiguravatelja Generalija objavio je da će do kraja 2030. godine u sklopu programa restrukturiranja ugasiti približno 800 radnih mjesta, signalizirajući paralelno ulaganja u tehnologiju i umjetnu inteligenciju.

Iz njemačkog ogranka su pojasnili da će smanjenje broja zaposlenih uglavnom provesti putem umirovljenja i prirodnog odljeva.

Kompanija sa sjedištem u Münchenu zapošljava ukupno 9.100 radnika.

Uprava je objavila i da odustaje od lokacija u Aachenu, Nürnbergu i Stuttgartu i da namjerava okupiti radnike u Kölnu, Münchenu i Karlsruheu, uz obrazloženje da u uvjetima pojačanog hibridnog rada želi smanjiti troškove održavanja poslovnog prostora.

Najavili su i uspostavu regionalnih centara u Hamburgu i Saarbrückenu.

Kompanija će ujedno, kako navode, uložiti više od 100 milijuna eura u tehnologiju i umjetnu inteligenciju kako bi automatizirao rutinske poslove i poboljšao efikasnost na dulji rok.

Zagrebački trgovački centar King Cross završio je rekonstrukciju vrijednu više od 40 milijuna eura, kojom je promijenio izgled i proširio ponudu trgovina, ugostiteljskih i zabavnih sadržaja. Novi izgled centra osmislio je njemački arhitektonski studio Chapman Taylor.

Među većim zahvatima su preuređenje i proširenje sportske trgovine Decathlona te otvaranje novog Interspara. U sklopu centra uređena je i gastro zona King’s Garden sa sedam ugostiteljskih objekata, a najavljeno je i otvaranje Burger Kinga s drive-in ponudom.

Ponudu za obitelji proširila je igraonica Twister, uz koju centar sada ima ukupno tri dječje zone za igru. U planu je i otvaranje fitness centra. Parkiralište raspolaže s 1600 mjesta, a u sklopu parkirališne zone nalazi se Eleportov hub punionica za električne automobile, za koji kompanija navodi da je najveći u Hrvatskoj.

Završetak modernizacije obilježen je događanjem za poslovne partnere i zakupce te zabavnim programom za posjetitelje. Centar će i dalje organizirati događanja tijekom godine, a od 23. do 25. listopada na rasporedu su Dani beba.

Projekt je početkom listopada osvojio priznanje BravaCasa Editors’ Choice na dodjeli nagrada BRAVACASA Design Awards 2026. Ulaganje odražava promjene u poslovanju trgovačkih centara, koji uz maloprodaju sve više razvijaju gastronomsku i zabavnu ponudu, uređuju zajedničke prostore i uvode dodatne usluge kako bi produžili boravak posjetitelja i povećali broj razloga za dolazak.

“Završetkom modernizacije stvorili smo modernu šoping destinaciju koja posjetiteljima nudi puno više od kupovine”, kaže Maja Medunović, menadžerica centra.

Potiče li hrvatski porezni sustav građane da ulažu u stanove, ostaju pri bankovnoj štednji ili se okreću tržištu kapitala? Najam ima priznate paušalne troškove, kamate na obveznice oslobođene su poreza, a kapitalni dobici u pravilu se ne oporezuju nakon dvije godine držanja financijske imovine.

ZLATO IZ LABORATORIJA

Stoljetni san alkemičara postaje stvarnost? Startup tvrdi da je živu pretvorio u stabilno zlato

No, povoljniji tretman ne jamči promjenu navika. Europska centralna banka (ECB )upozorava da olakšice mogu potaknuti preusmjeravanje štednje prema tržištu kapitala, ali istraživanja upućuju na razmjerno skroman učinak jer kućanstva ostaju snažno privržena depozitima.

Troškovi, rizici i prinosi

Prema podacima Europske komisije, porezi na prihode kućanstava od štednje, ulaganja i najma u Hrvatskoj čine 1,8 posto ukupnih poreznih prihoda, prema 2,7 posto na razini EU-a. Hrvatska je na istoj razini kao Njemačka, iznad Slovenije s 1,2 posto, ali ispod Francuske i Luksemburga s po 4,5 posto.

Udjeli pokazuju koliko se države oslanjaju na taj izvor, a ne kolike stope primjenjuju ni koje ulaganje najviše potiču. Iz Porezne uprave objašnjavaju da razlike ovise o stopama i oslobođenjima, razvijenosti tržišta kapitala, strukturi imovine i ulaganja te zastupljenosti drugih poreza. Jednaki udjeli Hrvatske i Njemačke zato ne znače jednake sustave. Manji udio može odražavati povoljniji tretman, ali i manje oporezive prihode od imovine ili veći doprinos drugih poreza.

Konkretna hrvatska pravila pokazuju da pogodnosti postoje za različite izbore. Kod najma priznaje se 30 posto paušalnih troškova pa stopa od 12 posto na preostalu osnovicu znači porez od 8,4 posto bruto najamnine. Turističko iznajmljivanje oporezuje se paušalno po krevetu. Oporezive kamate na štednju i dividende podliježu stopi od 12 posto, dok su kamate na obveznice izuzete. Kapitalni dobitak u pravilu se ne oporezuje ako se financijska imovina proda nakon dvije godine od stjecanja.

Hrvatska pritom nije iznimka. ECB navodi da Češka, Luksemburg, Slovačka i Slovenija također oslobađaju kapitalne dobitke od prodaje dugoročnije držanih dionica, uz različite rokove i uvjete. U Slovačkoj oslobođenje za određene dionice vrijedi nakon godine dana, u Luksemburgu za određene udjele nakon šest mjeseci, a u Sloveniji stopa pada na nulu nakon 15 godina. Za ulagača zato nije važna samo stopa, nego i razdoblje držanja imovine.

Porez utječe na prinos koji ostaje građaninu, ali sam ne pokazuje je li povoljnije ulagati u stan, depozit ili dionice. Oslobođenje dobitka od prodaje dionice nakon dvije godine ne znači i oslobođenje dividende, a porez na najamninu samo je dio računice ulaganja u stan. Važni su i troškovi, rizici i ostvareni prinosi. Zašto građani ipak ostaju pri depozitima? ECB u analizi raspodjele štednje kućanstava europodručja navodi da štede ponajprije iz opreza i navike, a na odluke utječu financijska pismenost, dostupnost informacija i mirovinski sustav. Viši potencijalni prinos zato nije dovoljan razlog za promjenu. Pri oblikovanju poticaja, naglašava ECB, uz visinu stopa treba razmotriti i način oporezivanja.

Prepreka može biti i ostvarivanje porezne olakšice. Neučinkoviti postupci povezani s porezom po odbitku ulagače stoje 6,62 milijarde eura godišnje, prema procjeni Europske komisije. Iznos uključuje nezatražene povrate, troškove postupaka i oportunitetne troškove čekanja. Mnoge države pri isplati dividende stranom ulagaču zadržavaju porez po stopi višoj od ugovorene pa on mora tražiti povrat razlike. Porezna pogodnost na papiru zato ne znači i jednostavno ostvarivanje prava.

Mnoge države, naime, pri isplati dividende stranom ulagaču zadržavaju porez po stopi višoj od ugovorene. Ulagač tada mora tražiti povrat razlike, što ulaganje može učiniti složenijim i skupljim. Porezna pogodnost na papiru tako ne mora značiti jednako jednostavan pristup za svakog ulagača.

Porezna stručnjakinja Marija Zuber u hrvatskim pravilima naglašava zajedničku prednost prihoda od najma i financijske imovine u odnosu na rad. “Uzrok tih razlika nisu samo porezna oslobođenja, nego razlike u poreznim stopama te činjenica da se na zarade na tržištu rada, osim poreza, plaćaju i doprinosi”, ističe. Dohodak od imovine i ulaganja oporezuje se proporcionalno, dok zarade od rada podliježu godišnjem oporezivanju prema visini dohotka.

Učinak poticaja

Razliku ilustrira zaposlenikom iz Zagreba s godišnjom bruto plaćom od 30 tisuća eura: uz osnovni osobni odbitak i bez dodatnih olakšica, ostaje mu 20.136 eura, dok poslodavčev trošak iznosi 34.950 eura. Kada bi taj iznos bio dobit društva oporezovana stopom od deset posto, nakon dodatnog poreza od 12 posto na isplatu vlasniku ostalo bi 27.680,4 eura. Primjer vrijedi za društvo s prihodima do milijun eura i uspoređuje davanja na rad i dobit, a ne isplativost pojedinih ulaganja.

Istodobno, hrvatska naplata raste. Prema podacima Porezne uprave, u 2025. od dohotka od kapitala naplaćeno je 329,5 milijuna eura, od najma i zakupa pokretnina i nekretnina 107,9 milijuna, a od turističkog paušala 55 milijuna. Ukupno je to 492,4 milijuna eura, odnosno 20,5 posto više nego godinu prije. Bez razdvajanja učinaka propisa, prihoda i naplate, rast ne pokazuje jesu li građani promijenili ulaganja, a zbroj nije automatski usporediv s europskom kategorijom.

Zuber upozorava da na razlike u standardu, prema njezinoj ocjeni, više od različitog poreznog tereta utječu siva ekonomija i skriveni prihodi. Kritična je i prema učinkovitosti hrvatske administracije. “Neke države su pravednije rasporedile porezni teret na svoje stanovništvo, u nekima je administracija učinkovitija u detektiranju, suzbijanju i sankcioniranju porezne evazije. Na žalost, Hrvatska nije među njima”, ističe. Prostor za promjene vidi u većem oporezivanju dobiti i imovine. Predlaže da se isplaćena dobit uključi u godišnji dohodak i oporezuje prema tarifi za plaće.

“Hrvatska ima neiskorišten fiskalni kapacitet u imovini”, naglašava, a porez na nekretnine uveden prošle godine ocjenjuje kao “samo sitni pomak u tom smjeru”. “Poželjno je i potrebno sniziti porezni teret na plaće”, poručuje. Prema usporedbi koju iznosi, početne stope poreza na plaće u europskim državama mogu iznositi deset do 12 posto, dok su u većini hrvatskih gradova i općina 20 posto.

Za učinak poticaja važno je i kome koriste. ECB naglašava da trebaju privlačiti nove štediše na tržište kapitala, umjesto ponajprije pogodovati postojećim ulagačima. Potrebni su jednostavni, dostupni i cjenovno prihvatljivi proizvodi. Hrvatsko pitanje zato nije samo koliko oporezovati pojedini prihod, nego i mijenjaju li pogodnosti odluke građana te olakšavaju li pristup ulaganjima.

Uoči blagdana Svih svetih, Grad Zagreb i ove godine uvodi posebnu organizaciju prometa i javnog prijevoza i to od subote, 24. listopada do ponedjeljka, 2. studenoga, a na sam blagdan, u nedjelju 1. studenoga, osigurat će besplatan prijevoz izvanrednim autobusnim linijama prema gradskim grobljima.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Posebna regulacija obuhvatit će zone groblja Mirogoj, Miroševac i Markovo polje, a Grad Zagreb i ZET preporučuju građanima da u danima pojačanih gužvi, osobito na blagdan Svih svetih, što više koriste javni prijevoz, koji će od 24. listopada do 2. studenoga prometovati uz dodatne kapacitete.

Na Mirogoju će od 24. do 30. listopada te 2. studenoga od 7 do 20 sati biti zabranjen promet Mirogojskom cestom, od Remetske do rotora, i Alejom Hermana Bollea, osim za vozila ZET-a, taksi-vozila i vozila s posebnom dozvolom. U subotu, 31. listopada, u istom vremenu zabrana na tim dionicama vrijedit će za sva motorna vozila osim vozila ZET-a.

Na blagdan Svih svetih, 1. studenoga, uvodi se potpuna zabrana prometa Mirogojskom cestom i Alejom Hermana Bollea na dionici od Rockefellerove do rotora. Na drugim dionicama u zoni groblja, uključujući Mirogojsku cestu od Rockefellerove do Remetske, Remetsku cestu i ulicu Kameniti stol, prolaz će biti dopušten vozilima ZET-a, taksi-vozilima i vozilima s dozvolom. U ulici Kaptol od 7,30 do 19 sati promet će biti zabranjen svim vozilima osim vozila ZET-a. Posebna regulacija obuhvatit će i zone Srebrnjaka i Nove Vesi.

Na Miroševcu će od 24. do 31. listopada te 2. studenoga od 7 do 20 sati Alejom tišine moći prometovati samo vozila ZET-a i taksi-vozila. U nedjelju, 1. studenoga, od 7 do 19 sati bit će zabranjen promet Alejom tišine, Mramornim prilazom i dijelom Oporovečke ulice, od Mramornog prilaza do Grižanske, osim za vozila ZET-a. Taksi-vozilima i vozilima s posebnom dozvolom na tim dionicama neće biti dopušten prolaz. Ograničenja će obuhvatiti i pojedine dionice okolnih ulica.

Na Markovu polju od 24. do 30. listopada te 2. studenoga od 7 do 20 sati bit će uveden jednosmjerni promet Alejom mira, od Zlatarske prema Vugrovečkoj cesti. U subotu, 31. listopada, i u nedjelju, 1. studenoga, od 6 do 19 sati bit će zabranjen promet Vugrovečkom cestom, od Varaždinske do groblja, i Alejom mira, uz iznimku za vozila ZET-a, taksi-vozila, vozila osoba s invaliditetom i vozila s posebnom dozvolom.

Na blagdan Svih svetih, 1. studenoga, od 8 do 19 sati prometovat će izvanredne autobusne linije 199 (Kaptol – Mirogoj – Krematorij), 297 (Kvaternikov trg – Srebrnjak) i 299 (Dubrava – Miroševac). Linija 298 (Dubec – Markovo Polje) prometovat će u subotu, 31. listopada, i u nedjelju, 1. studenoga, od 8 do 19 sati. Prijevoz na izvanrednim linijama bit će besplatan.

Toga dana neće prometovati redovne autobusne linije 106 (Kaptol – Mirogoj – Krematorij) i 201 (Kaptol – Kvaternikov trg), linija 105 (Kaptol – Britanski trg) vozit će izmijenjenom trasom, a linije 203 (Svetice – Vinec – Kaptol) i 226 (Kaptol – Remete – Svetice) bit će skraćene. Na području Miroševca ukidaju se redovne linije 206 (Dubrava – Miroševac) i 210 (Dubrava – Studentski grad – Novi Retkovec), a na području Markova polja linija 267 (Dubec – Markovo Polje).

Tramvajski promet 1. studenoga bit će pojačan na linijama 4, 6, 8, 11, 12, 14 i 17 s dodatnih 19 vozila, pa će u prometu biti ukupno 129 tramvaja. Ostale tramvajske linije vozit će prema nedjeljnom voznom redu.

Tijekom vikenda, 31. listopada i 1. studenoga, privremeno će se premjestiti i taksi-stajališta u zonama gradskih groblja, a izmijenit će se i lokacije pojedinih autobusnih stajališta na terminalima Dubrava i Dubec.

Detaljne informacije o prometnim ograničenjima, izmjenama linija i privremenim stajalištima dostupne su na službenim mrežnim stranicama Grada Zagreba i ZET-a.

Sveučilišta trebaju donijeti jasne smjernice za uporabu umjetne inteligencije u nastavi i na ispitima, uz naglasak na edukaciji i odgovornosti korisnika, istaknuto je na Sveučilištu u Zagrebu na skupu o odgovornoj primjeni umjetne inteligencije u visokom obrazovanju i znanosti.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Na 2. Danu digitalne transformacije, održanom pod nazivom “Odgovorna primjena umjetne inteligencije”, sudionici su upozorili na potrebu sustavnog uvođenja novih tehnologija u akademsko okruženje, zaštite institucijskih podataka i očuvanja akademskog integriteta, priopćilo je Sveučilište.

Na panel raspravi istaknuto je da sveučilišta trebaju jasno odrediti što je u nastavi i na ispitima dopušteno, što je dopušteno uz navođenje izvora, a što je zabranjeno, ali i da ne bi trebalo propisivati isključivo određene komercijalne alate. Ključnima su ocijenjeni povjerenje, kontinuirana edukacija nastavnika i odgovornost samih korisnika.

U uvodnom obraćanju prorektor Sveučilišta u Zagrebu za poslovanje, digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju Tomislav Bolanča rekao je da umjetna inteligencija već mijenja način na koji studenti uče, nastavnici poučavaju, a istraživači provode istraživanja. Istaknuo je da je zagrebačko sveučilište organiziralo skup kao dio niza aktivnosti usmjerenih na primjenu umjetne inteligencije u akademskom okruženju.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Nikola Mrvac, koji se sudionicima obratio u ime ministra, naglasio je da tehnološki napredak treba biti usmjeren na čovjeka, etički utemeljen i usmjeren na razvoj kritičkog mišljenja, samostalnosti i odgovornosti studenata.

Glavno izlaganje održao je Luciano Saso sa Sveučilišta Sapienza u Rimu, ujedno glavni tajnik mreže sveučilišta iz glavnih gradova Europe UNICA, i upozorio da umjetna inteligencija može unaprijediti učenje i rad, ali ne smije postati zamjena za ljudsko razmišljanje.

Prema njegovim riječima, stoji u priopćenju, uz osuvremenjivanje studijskih programa i novih metoda poučavanja, sveučilišta trebaju razvijati sposobnost studenata da informacije razumiju, povezuju i kritički preispituju. Posebno je istaknuo važnost usmenih ispita u provjeri stvarnog razumijevanja i sposobnosti zaključivanja.

Sudionici skupa zaključili su da odgovorna primjena umjetne inteligencije nije samo tehnološko pitanje, nego zahtijeva jasna pravila, odgovarajuću infrastrukturu, kvalitetne podatke i očuvanje znanstvene čestitosti. Naglasili su da konačna prosudba i odgovornost za odluke moraju ostati na ljudima i institucijama.

Rješenje buduće brze ceste od Dubrovnika do zračne luke u Čilipima, dugačke 33 kilometra, odnosno ukupno 48 kilometara sa spojnim cestama, s 11 tunela i 11 vijadukata, predstavljena je u petak u Dubrovniku, a vrijednost investicije u tu zahtjevnu trasu čija bi izgradnja trajala barem 10 godina procjenjuje se na oko 350 milijuna eura.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir istaknuo je na predstavljanju da je predložena trasa u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom.

“Na javnoj raspravi 2024. godine dobili smo 2.000 primjedbi, pa smo zaustavili taj proces i ponovno analizirali cijelu trasu. Nakon niza sastanaka s lokalnom samoupravom iznjedrili smo novu trasu, koja je vrlo zahtjevna. Nema slične u Hrvatskoj. Realizacija bi u najboljem slučaju trajala deset godina“, rekao je Budimir.

Naveo je da brza cesta počinje na budućem Čvoru Osojnik te se spušta do Mosta dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku. “Potom sa sjeverne strane zaobilazi brdo Srđ, gdje se planira veliki čvor koji će povezati Dubrovnik s tunelom do Orsule, a zatim se trasa nastavlja gornjim padinama iznad Župe dubrovačke, u uskom koridoru između naselja i granice s BiH. Potom u Konavlima slijedi dionica do zračne luke u Čilipima, a zahvat završava na Grudi“, istaknuo je Budimir.

Brza cesta rasteretila bi Župu dubrovačku

Dodao je da je projekt pokazao kako će se izgradnjom brze ceste broj vozila koja prolaze kroz Župu dubrovačku smanjiti s 25.000 na 6.000 vozila.

“Očekuje se da će brza cesta preuzeti tranzitni promet. No, strategija Republike Hrvatske nije da ova cesta služi tranzitnom prometu prema Grčkoj. Prema planu, na Čvoru Osojnik predviđen je spoj prema Popovom polju i povezivanje na buduću autocestu koja će kroz BiH voditi prema Crnoj Gori“, pojasnio je Budimir.

Najavio je da je sljedeći korak izrada studije utjecaja na okoliš, ali i usklađivanje planova s Hrvatskim autocestama i planovima izgradnje autoceste do Osojnika. “Projekt brze ceste podijeljen je u više faza, ali potrebna su samo jedna studija utjecaja za okoliš i jedna lokacijska dozvola. Dobro je da već imamo ugovorenu izradu svih projekata cijele dionice”, rekao je Budimir.

Kazao je da se do izgradnje brze ceste moraju osigurati bolji uvjeti na Jadranskoj magistrali. “Bilo da je riječ o deniveliranim pješačkim prijelazima ili signalizaciji, potrebno je osigurati da promet ide što bolje i da svi sudionici u prometu budu sigurni”, izjavio je Budimir.

Pezo: Rješenje u skladu sa željama građana

Dubrovačko-neretvanski župan Blaž Pezo izjavio je da je predloženo rješenje brze ceste, nakon niza sastanaka s predstavnicima lokalne samouprave, u skladu sa željama građana.

“Morali smo napokon preuzeti odgovornost i donijeti odluku. Deset godina za realizaciju je realan rok s obzirom na teren i sve zahvate. Nikakve prometnice s četiri trake ne dolaze u obzir. Ova brza cesta će rasteretiti promet Jadranskom magistralom kroz Župu dubrovačku, koja zahtjeva poboljšanja”, rekao je Pezo.

Dodao je da je ponovljen natječaj za dionicu autoceste do Dubrovnika. “Nadam se da će procjena ponuda biti brza, da nećemo dugo čekati kao prošli put i da ćemo vrlo brzo dobiti izvođača radova. Za taj projekt je novac osiguran, a autocesta će biti dovršena prije brze ceste. Strateški i planski ne želimo privlačiti tranzitni promet i podržavamo sve ostale prometne pravce prema jugu Europe”, istaknuo je Pezo.

Franković: Prometni prsten oko Srđa

Podršku predloženom rješenju prometnice dao je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

“Ovo je rješenje za koje smo se zalagali i na predstavljanju prve trase i u razgovoru sa stanovnicima Rijeke dubrovačke. Uvijek smo imali isti stav. Ova trasa Dubrovniku omogućava prometni prsten oko brda Srđ i raspodjelu prometa, a u konačnici i jednostavniji pristup gradu“, rekao je Franković.

Načelnik Župe dubrovačke Marko Miloslavić istaknuo je zadovoljstvo predloženim rješenjem, koje toj općini osigurava zaobilaznicu. “Župa dubrovačka je najopterećenija prometom, s najviše gužvi i zastoja. Upravo smo se za ovu varijantu zalagali. Ima još jako puno otvorenih pitanja, ali ti detalji će se izbrusiti. Prioritet je zaštita ljudi i prostora. Ova varijanta će donijeti puno više dobra nego što će oduzeti prostora”, poručio je Miloslavić.

Vozači motornih vozila od 1. studenoga do 31. ožujka tijekom vožnje danju moraju imati uključena dnevna ili kratka svjetla.

Iako u nedjelju, 25. listopada, počinje zimsko računanje vremena, obveza paljenja svjetala više nije vezana uz pomicanje sata. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, razdoblje u kojem svjetla moraju biti uključena danju određeno je datumima – od 1. studenoga do 31. ožujka.

POMIČEMO SAT

U nedjelju spavamo sat dulje: Kazaljke vraćamo unatrag, mijenja se i obračun struje

To znači da vozači automobila nakon ovogodišnjeg pomicanja sata imaju još tjedan dana do početka te zakonske obveze.

Za vozača motornog vozila koji u tom razdoblju tijekom dana nema uključena dnevna ili kratka svjetla propisana je novčana kazna od 30 eura.

Za motocikle pravilo vrijedi cijele godine

Drukčije pravilo vrijedi za motocikle i mopede. Njihovi vozači tijekom vožnje danju moraju imati uključena kratka svjetla tijekom cijele godine, neovisno o godišnjem dobu.

Odredbe o svjetlima tijekom dana ne treba miješati s pravilima za vožnju noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti, kada vrijede dodatne zakonske obveze.

Biciklistima i vozačima romobila kazna 60 eura

Posebna pravila vrijede za vozače bicikala i osobnih prijevoznih sredstava, među kojima su i električni romobili.

Od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u uvjetima smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno najmanje jedno bijelo svjetlo sprijeda i jedno crveno svjetlo straga. Isto pravilo o odgovarajućim svjetlima vrijedi i za osobna prijevozna sredstva.

Za vožnju bez propisanih svjetala u tim uvjetima predviđena je novčana kazna od 60 eura.

Ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava na kraju drugog tromjesečja 2026. iznosila je 141 milijardu eura, što je 14,1 milijardu eura ili 11,1 posto više u godinu dana, a 3,7 posto više no na kraju prethodnog tromjesečja, objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB).

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

S druge strane, financijske obveze kućanstava povećale su se na 33 milijarde eura, što je tri posto više u odnosu na kraj prvog tromjesečja i 3,2 milijarde eura ili 10,6 posto više u razdoblju od godine dana.

“Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 108,3 milijarde eura ili 3,9 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno za 11 milijardi eura ili 11,3 posto više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine”, istaknuto je u HNB-ovom priopćenju o statistici financijskih računa za drugo tromjesečje ove godine.

Financijska imovina hrvatskoga gospodarstva 537 milijardi eura

Iz HNB-a su izvijestili i da je na kraju drugog ovogodišnjeg kvartala financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila 537 milijardi eura, što je povećanje od 14 milijardi u tom tromjesečju i za 46,5 milijardi u razdoblju od godine dana.

Financijske obveze hrvatskoga gospodarstva, pak, iznosile su 571 milijardu eura te su se povećale za 14,5 milijardi u tromjesečju te za 45,4 milijarde u razdoblju od godinu.

U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju drugog tromjesečja 2026. iznosila je 551 posto godišnjeg BDP-a, što je povećanje od četiri postotna boda u tom tromjesečju i 5,6 postotnih bodova u odnosu na kraj drugog kvartala 2025.

Kada je riječ o financijskim obvezama hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, HNB-ova statistika je pokazala da su se povećale za 3,8 postotnih bodova u tromjesečju, a za 1,5 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana, pa su na kraju drugog tromjesečja 2026. dosegnule razinu od 586 posto godišnjeg BDP-a.

Središnja banka je priopćila i da je na kraju drugog ovogodišnjeg tromjesečja ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila 143 milijarde eura, što je 2,9 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Istovremeno, financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 252 milijarde eura, što je rast od 3,1 posto na kvartalnoj razini.

Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske neto vrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na ­”minus” 109,1 milijardu eura, što je za 3,5 milijardi eura manje nego na kraju prethodnog tromjesečja, izvijestio je HNB.

Građevinska tvrtka Ing-Grad objavila je u petak da je s Allegheny Park Residence usuglasila bitne sastojke ugovora o građenju u sklopu projekta “Allegheny Park Residence Tower 1” na lokaciji Zavrtnica u Zagrebu, procijenjene vrijednosti 50 milijuna eura bez PDV-a.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Kako se navodi u priopćenju na ZSE, zasebno je Ing-Grad kao zajmodavac, tijekom pregovora s Allegheny Financial kao zajmoprimcem, usuglasio i bitne sastojke nenamjenskog kolateraliziranog ugovora o zajmu u visini od 16 milijuna eura.

Prije sklapanja ugovora Nadzorni odbor Ing-Grada mora dati suglasnost na njihovo sklapanje, a samo stupanje ugovora na snagu podložno je ispunjenju određenih ugovorenih uvjeta, dodaje se.

“Allegheny Park Residence Tower” je projekt izgradnje četiri stambena tornja s 23 kata i ukupno 616 stanova, na lokaciji Zavrtnica, u centru Zagreba, na površini od gotovo 31 tisuću četvornih metara i to u četiri etape. Projekt uključuje podzemne garaže te rekreacijske, ugostiteljske i druge prateće sadržaje. Za prvi toranj građevinska je dozvola na snazi, a upravo se na njegovu gradnju odnosi spomenuti posao koji ugovara Ing-Grad.

Pripreme za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u zagrebačkom Resniku u punom su jeku. Nedavno je izdana lokacijska dozvola, pripremaju se natječaji vezani uz same radove, a počela su i zapošljavanja na važnim funkcijama vezanima za realizaciju projekta. Gradska tvrtka Zagrebački centar za gospodarenje otpadom d.o.o, koja će provoditi kapitalni megaprojekt, raspisala je nekoliko natječaja za zapošljavanje koji su upravo u tijeku.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Kako stoji u oglasu, traži se osoba koja će planirati i nadzirati sve što ima veze s izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, kapitalnog projekta koji je nužan preduvjet za zatvaranje odlagališta Prudinec–Jakuševec. Vodit će Odjel za provedbu projekta CGO Zagreb u svim fazama, od projektiranja i izgradnje (2026.–2029.) te koordinirati stručni tim koji će biti zaposlen naknadno, piše Večernji list.

– Nakon završetka izgradnje predviđena je mogućnost nastavka rada u operativnom upravljanju CGO Zagreb. Izabrani kandidat bit će prva osoba zaposlena u Odjelu te će sudjelovati u odabiru budućih članova svojega tima.

Uloga obuhvaća operativno vođenje provedbe projekta CGO Zagreb na strani Naručitelja, od faze projektiranja do primopredaje postrojenja. Odgovornosti obuhvaćaju osobito upravljanje radom Odjela, raspodjelu zadataka i praćenje rada zaposlenika, zastupanje naručitelja u operativnoj komunikaciji s inženjerom i izvođačem, koordinaciju operativnih zadataka Naručitelja u fazi projektiranja i izgradnje CGO Zagreb, pregled projektne dokumentacije izvođača te koordinaciju s Inženjerom (konzultantskim nadzorom) i izvođačem, kao i praćenje ključnih ugovornih rokova (milestones) prema FIDIC ugovoru – navodi se u oglasu. Predviđa se raspon plaće od 4000 do 5000 eura bruto.

Od kandidata se, među ostalim, traži završen sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja tehničkih znanosti (građevinarstvo, strojarstvo, elektrotehnika, arhitektura ili srodne inženjerske struke), razina 7 prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru / EQF-u) te najmanje sedam godina radnog iskustva na projektima izgradnje infrastrukturnih ili industrijskih objekata, od čega najmanje 3 godine na poslovima praćenja provedbe projekata.

Zapošljava se i viši stručni savjetnik za javnu nabavu, a predviđa se raspon plaće od 3.750 – 4.320 EUR bruto mjesečno.

– Društvo trenutačno provodi više od deset postupaka nabave, od čega pet otvorenih postupaka javne nabave, ukupne procijenjene vrijednosti veće od 156 milijuna eura. Tražimo osobu koja će samostalno pripremati i provoditi postupke javne nabave te pratiti izvršenje sklopljenih ugovora i okvirnih sporazuma – stoji u oglasu.

Među zadacima se navodi izrada dokumentacije o nabavi te koordinacija izrade tehničkih specifikacija i troškovnika sa stručnim službama Holdinga i voditeljima projekata.

Od kandidata se traži završeni fakultet te važeći certifikat u području javne nabave ili obveza njegova stjecanja u roku od šest mjeseci od zasnivanja radnog odnosa. Potrebno je i najmanje 3 godine radnog iskustva na poslovima javne nabave te poznavanje engleskog jezika najmanje na B2 razini.

Najnoviji, zasad privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u drugom tromjesečju ove godine broj prodanih stambenih objekata bio 33,3 posto manji nego godinu prije, dok je indeks cijena stambenih objekata bio 12,7 posto viši. U Zagrebu je isti indeks bio 15,7 posto viši nego u drugom tromjesečju prošle godine.

Važna je, međutim, ograda koju navodi Državni zavod za statistiku. Podaci o broju prodanih objekata i indeks cijena za drugo tromjesečje privremeni su zbog bitno promijenjenih okolnosti u dostavi podataka iz administrativnog izvora. Zato na temelju tih brojki još ne treba izvoditi konačan zaključak o stvarnom intenzitetu tržišne aktivnosti. Ipak, podaci otvaraju pitanje koje mi kupci često postavljaju: ako se realizira manje kupoprodaja, zašto cijene ne padaju?

Pregovori o cijeni

Nedavno sam razgovarala s vlasnikom čija je nekretnina već dulje vrijeme na tržištu. Ozbiljnih upita nema, ali cijenu ne želi mijenjati. Kaže da mu prodaja nije hitna te da bi radije pričekao kupca koji je spreman platiti traženu cijenu. Iza takve odluke često ne stoji samo činjenica da se prodavatelju ne žuri, nego i očekivanje oblikovano tijekom godina rasta cijena. Prodavatelji pritom često gledaju oglasne cijene i koriste ih kao potvrdu vlastitih očekivanja. No, oglasna cijena ne govori po kojoj je cijeni nekretnina na kraju stvarno prodana.

Ali, ne čekaju samo prodavatelji. Neki kupci također čekaju i računaju da bi slabija tržišna aktivnost s vremenom mogla donijeti veći prostor za pregovore ili korekciju cijena. Tu razliku u očekivanjima danas vrlo jasno vidim na tržištu. Ovisno o tome razgovaram li s kupcem ili prodavateljem, gotovo svatko očekuje da će se tržište pomaknuti upravo u njegovu korist. Kada do kupoprodaje ipak dođe, ta se razlika najbolje vidi u pregovorima o cijeni.

Važan element pregovora je razlika između početno tražene i konačno postignute cijene. Prema internim podacima Operete, prosječna razlika između početno tražene i konačno realizirane cijene prodanih stanova u starogradnji u Zagrebu u prvih devet mjeseci ove godine iznosila je osam posto. Taj podatak ne opisuje cijelo zagrebačko tržište, nego isključivo stanove koje je Opereta prodala. Ipak, dobro pokazuje ono što se iz oglasa ne vidi. Oglasna cijena odražava očekivanje prodavatelja, dok realizirana cijena pokazuje iznos koji su kupac i prodavatelj na kraju dogovorili.

Pregovori mogu spustiti cijenu konkretnog stana, a to još ne znači da su cijene općenito krenule prema dolje, a koliki prostor kupac ima za takve pregovore ovisi, među ostalim, i o načinu na koji financira kupnju. Oni koji kupuju na kredit imaju jasnu granicu koliko mogu platiti. Prema internim podacima Operete, u prvih devet mjeseci ove godine 58,5 posto kupnji stanova u Zagrebu, bez novogradnje, financirano je kreditom, a 41,5 posto vlastitim sredstvima. Kredit je, dakle, važan dio tržišta, ali ne određuje mogućnosti svih kupaca.

Dugoročna priča

Od 1. srpnja 2025. HNB-ova pravila određuju da omjer ukupne mjesečne otplate duga i dohotka kod stambenog kredita u pravilu ne smije prelaziti 45 posto, dok omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu u pravilu ne smije biti veći od 90 posto. Predviđene su i određene iznimke, posebno za kupce koji rješavaju vlastito stambeno pitanje. Kod kupca koji kupnju financira kreditom nije važno samo koliko je spreman platiti, nego i koliki iznos uopće može financirati.

Za to su ključni njegova kreditna sposobnost i iznos vlastitih sredstava. Ako po traženoj cijeni ne može zatvoriti svoju financijsku konstrukciju, a prodavatelj ne želi prihvatiti nižu ponudu, kupoprodaja se neće realizirati. Kod dijela kupaca koji rješavaju prvo stambeno pitanje u tu financijsku računicu danas ulaze i mjere stambene politike. Vlada je u ožujku 2025. godine donijela Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. Od njegova donošenja pokrenut je niz mjera i regulatornih promjena kojima je cilj olakšati rješavanje stambenog pitanja i povećati raspoloživu ponudu stanova.

Mladim kupcima svakako je najzanimljivija mjera povrata poreza pri kupnji ili gradnji prve stambene nekretnine. Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, do 2. listopada ove godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) zaprimila je 7925 zahtjeva, od kojih su 5122 odobrena u ukupnom iznosu većem od 38,8 milijuna eura.

Koliko je rješavanje prvog stambenog pitanja važno u strukturi potražnje vidi se i u internim podacima Operete. Među prodanim stanovima u Zagrebu u prvih devet mjeseci ove godine 29 posto kupnji bilo je povezano s prvom nekretninom ili kupnjom stana roditelja za djecu. Povrat poreza može dijelu kupaca olakšati kupnju, dok stambena politika djeluje i na povećanje raspoloživog fonda stanova za stanovanje i najam. Učinak tih mjera na tržište bit će vidljiv tek dugoročno.

Manji broj kupoprodaja ne znači automatski i niže cijene. Promjena se najprije može vidjeti kroz veći prostor za pregovore i kupoprodaje koje se ne realiziraju. Tek kada veći broj prodavatelja bude spreman prihvatiti niže cijene, takva će se promjena šire vidjeti i u realiziranim cijenama. Do tada na tržištu istodobno mogu postojati visoke tražene cijene, veći prostor za pregovor i dio nekretnina koje ne pronalaze kupca. Upravo zato važno je ne donositi konačne zaključke na temelju privremenih podataka. Dok ne dobijemo konačne i usporedive podatke, ne možemo pouzdano govoriti o stvarnom intenzitetu promjene tržišne aktivnosti.

Financijska agencija (Fina) će uspostaviti i pružati uslugu savjetovanja o dugu potrošačima koji imaju ili bi mogli imati poteškoća s ispunjavanjem financijskih obveza, a građanima će biti besplatno dostupna u bilo kojoj poslovnici, neovisno o mjestu stanovanja, od 20. studenog ove godine.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Fina je Zakonom o potrošačkim kreditima obvezana pružati usluge savjetovanja o dugu potrošačima bez naknade. Taj zakon stupa na snagu 20. studenoga 2026. godine, pa tako istog dana počinje s radom i savjetovalište.

Pritom, zakonom je propisano da vjerovnici i kreditni posrednici osiguraju dostupnost informacija o uslugama savjetovanja o dugu te da potrošače koji imaju ili bi mogli imati financijske poteškoće informiraju i upućuju na korištenje usluge savjetovanja.

Cilj je usluge, navode iz Fine, pomoći potrošačima da bolje razumiju svoje financijsko stanje, sagledaju dostupne mogućnosti te donesu informirane odluke. Osim pomoći s upravljanjem dugovima, usluga će imati i važnu preventivnu ulogu kroz jačanje financijske pismenosti građana, napominju.

Sveobuhvatna i individualizirana podrška

“Usluga je koncipirana kao sveobuhvatna i individualizirana podrška potrošačima te obuhvaća financijsku, pravnu i psihološku pomoć. Ovisno o prirodi problema i financijskoj situaciji potrošača, savjetovanje može uključivati analizu financijskog stanja, izradu plana za rješavanje dugova, pravno informiranje, pomoć u komunikaciji s vjerovnicima, pomoć u popunjavanju obrazaca za ostvarivanje besplatne pravne pomoći i drugih prava, upućivanje i suradnja s drugim pružateljima stručne pomoći te praćenje i podršku nakon provedenog savjetovanja”, ističu.

U zakonu piše i da su, u svrhu savjetovanja o dugu, Fina i neprofitne organizacije ovlaštene prikupljati podatke od potrošača i obrađivati ih, pri čemu iz Fine odgovaraju da će opseg podataka koji će se prikupljati i analizirati ovisiti o složenosti pojedinog slučaja, odnosno o vrsti financijskih poteškoća, broju vjerovnika, visini dugovanja i drugim okolnostima.

“Cilj je utvrditi glavne uzroke poteškoća i razinu zaduženosti te zajedno s potrošačem razmotriti moguće opcije. U jednostavnijim slučajevima, primjerice kada se radi o manjem dugu ili potrebi za informacijama o mogućnostima otplate, to može biti dovoljno za pružanje odgovarajućeg savjeta. U složenijim slučajevima, kada potrošač ima više dugovanja, ovrhe, blokirane račune ili dugotrajne poteškoće s podmirivanjem obveza, prikupljat će se dodatni podaci o prihodima, rashodima, imovini i financijskim obvezama”, navode iz Fine te dodaju da svrha obrade podataka nije prikupljanje podataka radi njih samih, već osiguravanje dovoljno informacija kako bi se potrošaču pružila podrška prilagođena njegovoj stvarnoj situaciji.

Projekt CroCIP

Fina je na svojoj internet stranici uspostavila centralnu info točku s edukativnim sadržajima o razumijevanju dugova i upravljanju financijama, s kontaktima i institucija kojima se građani mogu obratiti u slučaju financijskih poteškoća. Tako, za pomoć ili dodatne informacije o pravima mogu se obratiti Pravnoj klinici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tu su i adrese više udruga – Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Udruge Padobran, Unije potrošača Hrvatske te Varaždinskog potrošača.

Uspostava te “informativne točke” dio je aktivnosti u sklopu projekta “CroCIP – Centralna info točka za savjetovanje o dugu i financijsku pismenost”, koji je Fina provela uz potporu Europske unije u okviru Programa jedinstvenog tržišta.

Projekt je od rujna 2025. do listopada 2026. bio usmjeren na jačanje financijske pismenosti građana i dostupnosti pouzdanih informacija o upravljanju dugom, pri čemu je poseban naglasak bio stavljen na mlade i razvoj znanja važnih za odgovorno upravljanje osobnim financijama. Tako je u sklopu projekta diljem Hrvatske održano 25 edukacija na kojima je sudjelovalo više od 500 učenika i studenata, a provedena je i kampanja usmjerena na odgovorno upravljanje financijama.

Prelasku na zimsko računanje vremena moraju se prilagoditi i vlakovi, koji će zbog toga u noći sa subote na nedjelju stati na sat vremena.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Vlak na relaciji Ivanić-Grad – Zagreb Glavni kolodvor stajat će u kolodvoru Ivanić-Grad te polazi u 2.56 sati po novome vremenu. Onaj na relaciji Sisak Caprag – Zagreb Glavni kolodvor stajat će u kolodvoru Sisak Caprag te polazi u 2.38 sati, a vlak Krapina – Zabok pričekat će sat vremena na kolodvoru Krapina, do 2.43 sati po zimskome vremenu, priopćila je u petak HŽ Infrastruktura.

Pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag s 3 na 2 sata u noći posljednje nedjelje u mjesecu, 25. listopada, završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena.

Vraćanjem sata sunce će “ranije” izlaziti, ali i zalaziti pa će biti manje svjetla u popodnevnim satima.

Prelasci s ljetnog na zimsko računanje vremena koje u svijetu primjenjuje više od 100 zemalja, a ovise o njihovom geografskom položaju, u Europskoj uniji već su duže predmet rasprava, no odluka o jedinstvenom računanju vremena nije donesena.

U Hrvatskoj je regulacija vremena uređena vladinom uredbom, prema kojoj će zimsko računanje vremena trajati do 30. ožujka 2027. godine, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.

Više od 140 tisuća građana u posljednja je dva mjeseca posjetilo Središnji registar stanovništva (SRS) putem sustava e-Građani, gdje su provjerili svoje osobne podatke, a ta brojka raste iz tjedna u tjedan, priopćila je Porezna uprava. Na inicijativu Porezne uprave do sada je građane na provjeru podataka pozvalo ukupno 58 hrvatskih gradova i 27 državnih i javnih tijela, ustanova i organizacija, među kojima su i Vlada RH i šest hrvatskih ministarstava. Iz Porezne podsjećaju da je Središnji registar stanovništva elektronički registar Porezne uprave koji na jednom mjestu objedinjuje podatke o stanovništvu, koje različita državna tijela već vode u svojim službenim evidencijama, kao što su matične knjige, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Njegova je svrha uspostaviti jedinstven, pouzdan i ažuran registar podataka o stanovništvu i kućanstvima koji će pridonijeti pojednostavnjenju ostvarivanja prava građana, smanjenju administrativnih opterećenja, povećanju kvalitete službenih evidencija te učinkovitijem radu javnopravnih tijela. SRS ujedno zamjenjuje dosadašnji desetogodišnji popis stanovništva stalnim i ažurnim uvidom u podatke, čime Hrvatska čini značajan iskorak u digitalizaciji javne uprave.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

“Ulažemo zaista velike napore kako bismo informirali javnost i pozvali sve građane da provjere svoje podatke u Središnjem registru stanovništva. Svaki građanin korisnik sustava e-Građani dobio je u svoj korisnički pretinac osobni poziv za provjeru podataka. Provodimo veliku medijsku kampanju na društvenim mrežama, dijelimo letke, postavljamo plakate, emitiramo televizijske i radijske spotove. Povezali smo se s brojnim gradovima i općinama i drugim državnim i javnim institucijama kako bismo dijelili informacije. Zato još jednom pozivamo sve građane dođite u sustav e-Građani i provjerite svoje podatke ili dođite u bilo koju ispostavu Porezne uprave jer već od 1. siječnja iduće godine prava ostvarujete na temelju podataka iz registra”, rekao je Ivan Gudelj, pomoćnik ravnatelja Porezne uprave. 

“Porezna uprava sustavno informira građane i u širenje informacija o SRS-u uključuje druge institucije. Uz izravno informiranje putem e-građana, podršku Vlade RH i uključivanje velikog broja gradova i državnih i javnih institucija u akciju, Porezna uprava provodi i redovitu kampanju informiranja građana na društvenim mrežama, putem plakata po gradovima te TV i radio spotovima. Djelatnici u ispostavama Porezne uprave svakodnevno pomažu građanima, osobito onima starije dobi koji se ne služe računalima koji te podatke mogu provjeriti i osobno. Provjera podataka nije zakonska obveza, ali je u interesu svakog građanina. U sustavu e-Građani, u kategoriji „Aktivno građanstvo“, građani mogu provjeriti jesu li podaci preuzeti u SRS točni i ažurni. Ako automatski generirani podaci o kućanstvu ne odgovaraju stvarnom stanju na temelju kojeg ostvaruju prava, mogu predati izjavu o članovima kućanstva”, poručuju. Na kraju su poručili da će o svim aktivnostima redovito i transparentno izvještavati javnost, a sve sa ciljem da se u provjeru podataka uključi što veći broj građana i da podaci kojim raspolažu državna tijela budu točni i ažurirani.

Poslovna aktivnost u eurozoni posustala je u listopadu, uz skok troškova energije i podignute troškove zaduživanja, pokazalo je u petak preliminarno istraživanje S&P Globala.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u listopadu za 1,2 boda u odnosu na rujan, na 51,9 bodova, najnižu vrijednost od lipnja, pokazali su preliminarni izračuni S&P Globala.

Vrijednosti indeksa više od 50 bodova upućuju na rast aktivnosti, a one niže na njihov pad.

“Ključni uteg” aktivnosti bilo je pogoršanje u francuskom uslužnom sektoru, potencijalno tek dijelom zbog štrajkova i nemira, ali posustao je i ostatak eurozone, i to industrija i uslužni sektor, navodi ekonomist S&P Globala Chris Williamson.

Pojačani inflatorni pritisci bili su pak ključni za usporavanje na razini eurozone u cjelini, ponajprije zbog naglog rasta troškova energije koji poskupljuje proizvodnju, objašnjava Williamson.

Podignute kamatne stope polako pak počinju uzimaju danak, prigušujući potražnju, dodaje.

Nove narudžbe zabilježile su u listopadu najslabiji rast u četiri mjeseca, a inozemna potražnja bila je snažnija od domaće, pokazalo je istraživanje.

Troškovi poslovanja ponovo su pak porasli, drugi mjesec zaredom, uz više cijene energije, goriva i prijevoza zbog rata na Bliskom istoku.

U takvim je uvjetima optimizam poslovnih čelnika naglo splasnuo, posebno u industriji, utvrdili su u S&P Globalu, ali raspoloženje je ipak bilo pozitivno. Iznimka je bila Francuska s valom pesimizma zbog političke nestabilnosti i neizvjesnosti, utvrdili su autori istraživanja.

Upravni odbor Generalija, na današnjoj sjednici kojom je predsjedao Andrea Sironi, odobrio je evoluciju organizacijske strukture Grupe, na prijedlog glavnog izvršnog direktora Grupe, Philippea Donneta, kako bi podržao završnu fazu strateškog plana „Lifetime Partner 27: Driving Excellence” te pripremio Grupu za sljedeći strateški ciklus 2028. – 2030.

Cilj je također učiniti koordinaciju i integraciju Grupe između funkcija Središnjice i geografskih tržišta jednostavnijom i učinkovitijom, dodatno unaprijediti izvrsne poslovne rezultate te se osloniti na interne kompetencije i talente, koji predstavljaju dokazano snažne strane Generali Grupe.

Integriranija struktura kao podrška poslovanju

Nova organizacijska struktura, koja stupa na snagu 2. studenoga 2026., proširit će upravljačke odgovornosti Direttore Generale – Group Deputy CEO-a, Giulija Terzariola, preraspodjelom funkcija koje su trenutačno podređene Generalnom direktoru, poziciji koja će biti ukinuta. Nadalje, funkcije koje se dodaju odgovornostima Direttore Generale – Group Deputy CEO-a su: Global Investment Management, na čelu s Lucom Cetranom; Group Operations, na čelu s Davidom Cisom; Group Marketing & Customer, na čelu s Isabelle Conner; Group Security, na čelu s Remom Marinijem.

Nadalje, Group Chief Transformation Officer Cécile Paillard proširit će svoje odgovornosti na dva područja: Sustainability, ključni element strateškog plana, kojim upravlja Chief Sustainability Officer Lucia Silva. Od 1. siječnja 2027. Insurance M&A, kojim upravlja Riccardo Candoni. Unutar istog područja osnivaju se dvije nove jedinice: Group Insurance & Business Performance, na čelu sa Santiagom Villom, koja obuhvaća segmente Life & Health, P&C i Reinsurance Special Projects Unit, na čelu s Manliom Lostuzzijem.

Upravljanje kontrolnim funkcijama ostat će nepromijenjeno. Nadalje, funkcije Finance, kojom upravlja Cristiano Borean; People & Organization, kojom upravlja Monica Alessandra Possa; Communications & Public Affairs, kojom upravlja Simone Bemporad; te General Counsel, kojim upravlja Antonio Cangeri, nastavit će izravno izvještavati glavnog izvršnog direktora Grupe, kao i Generali Investments Holding, na čelu s Woodyjem Bradfordom.

Pojednostavljena struktura Grupe za osigurateljna tržišta

Od 1. siječnja 2027. osigurateljna geografska tržišta bit će reorganizirana u pet područja koja će izvještavati Direttore Generale – Group Deputy CEO-a, kombinirajući snažniju regionalnu koordinaciju radi boljeg iskorištavanja sinergija uz istodobno zadržavanje fleksibilnosti za lokalne prilike:

• Western Europe & Latin America, na čelu sa Jean-Laurentom Granierom: objedinit će Francusku, Španjolsku, Portugal, Švicarsku, Latinsku Ameriku i Grčku radi jačanja koordinacije, razmjene stručnosti i otvaranja novih prilika na komplementarnim tržištima.
• Italy & Global Corporate & Commercial, na čelu s Giancarlom Fancelom: približava upravljanje korporativnim poslovanjem njegovom najvećem tržištu, jača komercijalni fokus i ubrzava donošenje odluka.
• Germany, na čelu sa Stefanom Lehmannom.
• Asia Region, na čelu s Robertom Leonardijem.
• Austria & Central Eastern Europe, na čelu s Gregorom Pilgramom: jača stratešku koordinaciju među usko povezanim tržištima, uz podršku discipliniranom rastu i razmjeni najboljih praksi.

Dodatno:

• Redion Group, na čelu s Antoineom Parisijem, izravno će izvještavati Direttore Generale – Group Deputy CEO-a kao globalna platforma koja integrira Assistance i Employee Benefits, s ciljem ubrzavanja povezivanja uslužnih kapaciteta i osigurateljnog znanja kako bi klijentima pružila prepoznatljivija i relevantnija rješenja.
• Banca Generali, na čelu s Gian Mariom Mossom, i dalje će biti pod nadzorom Direttore Generale – Group Deputy CEO-a.

Vodstvo, kontinuitet i razvoj talenata

Predložena imenovanja odražavaju ostvarene rezultate, međunarodno iskustvo i razvoj internih talenata.

Od 1. siječnja 2027. Laetitia Léonard-Reuter bit će imenovana glavnom izvršnom direktoricom društva Generali France, uz odobrenje Upravnog odbora društva i nadležnih regulatornih tijela. Gregor Pilgram bit će imenovan glavnim izvršnim direktorom Generali CEE Holdinga.

Laetitia Léonard-Reuter, Gregor Pilgram i Antoine Parisi također će se pridružiti Group Management Committeeju od 1. siječnja 2027.

Na dan objave ovog priopćenja, Laetitia Léonard-Reuter posjeduje 75.876 dionica društva Assicurazioni Generali S.p.A.; Gregor Pilgram 142.587 dionica; a Antoine Parisi 73.184 dionice.

S učinkom od 31. prosinca 2026. Marco Sesana i Jaime Anchústegui napustit će Grupu.

Na dan objave ovog priopćenja Marco Sesana i Jaime Anchústegui posjeduju, redom, 340.127 i 239.604 dionice društva Assicurazioni Generali S.p.A.

Glavni izvršni direktor Generali Grupe, Philippe Donnet, izjavio je: „Nova organizacijska struktura ubrzat će transformaciju Grupe i potaknuti operativnu izvrsnost, u skladu s našim planom ‘Lifetime Partner 27: Driving Excellence’. Posebno me veseli što se oslanja na naše interne talente, među najboljima na globalnom tržištu. Razvoj budućih lidera već je dugo jedan od naših prioriteta, što nam omogućuje da odgovorimo na inovacije i promjene u područjima osiguranja i upravljanja imovinom, uz istovremeno održavanje snažnih poslovnih rezultata Grupe. Takav pristup temelj je neovisnosti i integriteta Generali Grupe, što je ključno za djelovanje u najboljem interesu svih naših dionika. Želio bih zahvaliti Marcu na ključnoj ulozi koju je tijekom svih ovih godina imao unutar Grupe, najprije kao Chief Operating Officer, zatim kao Country Manager za Italiju, a potom i kao General Manager. Dao je značajan doprinos razvoju Generali Grupe u okolnostima brojnih tržišnih izazova. U ime Upravnog odbora i cijele Grupe želim mu puno uspjeha u daljnjem profesionalnom razvoju. Također zahvaljujemo Jaimeu, koji će nastaviti pružati podršku kao predstavnik u nekoliko upravnih tijela Grupe, na njegovoj dugogodišnjoj predanosti i različitim funkcijama koje je obnašao na međunarodnoj razini i u središnjim funkcijama Grupe, uvijek s velikim uspjehom.”

Luka Ploče je prema nerevidiranom konsolidiranom financijskom izvještaju za prvih devet mjeseci ove godine, ostvarila neto dobit od 4,57 milijuna eura, što je 2,2 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Grupa Luka Ploče, koju čine Luka Ploče, Pomorski servis Luka Ploče, Luka Šped i Pločanska plovidba, ostvarila je od siječnja do rujna prihod od 21,2 milijuna eura odnosno 4,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

EBITDA marža Grupe Luka Ploče za period od prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 33,1 posto, što je blagi pad naspram godine ranije kada je iznosila 34,3 posto.

Luka Ploče d.d. ostvarila je u prvih devet mjeseci 19 milijuna eura prihoda, što je smanjenje od 3,4 posto u usporedbi s istim razdobljem protekle godine. EBITDA marža iznosi 32,7 posto, dok je lani iznosila 33,5 posto.

Promet preko luke Ploče u prvih devet mjeseci iznosio je 2,2 milijuna tona robe, odnosno pet posto manje nego godinu ranije. Promet rasutih tereta se prepolovio, čemu je najvećim dijelom pridonio pad prekrcaja ugljena za 85 posto. Na taj pad utjecali su otvaranje stečajnog postupka nad Koksarom Lukavac i obustava integralne proizvodnje čelika u tvrtki Nova željezara Zenica.

Istodobno je promet generalnih tereta porastao za 33 posto, ponajviše zbog većeg prekrcaja kontejnera, komponenti za vjetroelektrane, betonskog željeza i aluminijskih ingota.

Tekući tereti porasli su za 21 posto. Ni rasuti tereti nisu u potpunosti stagnirali, jer je zabilježen rast prekrcanog starog željeza, šećera i klinkera, kaže se u izvještaju.

“Prvih devet mjeseci obilježile su okolnosti na koje nismo mogli utjecati, ponajprije prestanak poslovanja važnih korisnika u Bosni i Hercegovini. Ipak, rast generalnih i tekućih tereta pomogao je ublažiti ukupni pad prometa luke. Naplatom velikog dijela dospjelih potraživanja zatvorili smo jedno važno otvoreno pitanje čime smo dodatno ojačali likvidnost”, izjavio je predsjednik Uprave Hrvoje Livaja.

Industrijska proizvodnja postaje sve složenija, a zahtjevi za fleksibilnošću, učinkovitošću i održivošću neprestano rastu. Zbog toga Siemens razvija nove pristupe koji bi u budućnosti mogli značajno pojednostaviti konfiguraciju i upravljanje proizvodnim sustavima.

Jedan od njih je koncept autonomnog softvera koji koristi umjetnu inteligenciju za samostalnu konfiguraciju i optimizaciju industrijskih postrojenja. Za razvoj ovog koncepta zadužena je bečka istraživačka grupa Scalable & Resilient Architectures, koja djeluje unutar Siemensovog globalnog tehnološkog područja Software Systems & Processes. Fokus tima je razvoj naprednih softverskih arhitektura koje omogućuju veću autonomiju, otpornost i skalabilnost industrijskih sustava.

Kako funkcionira autonomni softver?

Umjesto ručnog podešavanja velikog broja parametara, softverski agenti analizirali bi zahtjeve korisnika te automatski prilagođavali sustav željenim ciljevima, poput povećanja produktivnosti, energetske učinkovitosti ili raspoloživosti postrojenja.

Takav pristup mogao bi značajno skratiti vrijeme implementacije proizvodnih postrojenja, smanjiti potrebu za specijaliziranim konfiguracijama te omogućiti brže prilagodbe promjenjivim tržišnim i proizvodnim zahtjevima. Dugoročno, cilj je razvoj sustava koji će se moći samostalno konfigurirati, kontinuirano optimizirati svoj rad i učinkovito reagirati na nepredviđene okolnosti.

Upravo takvi projekti dokazuju Siemensovu predanost razvoju tehnologija koje povezuju umjetnu inteligenciju, automatizaciju i softver kako bi industrija postala produktivnija, otpornija i održivija.

Prednosti autonomnog softvera

Ovaj softver riješit će dakle dva problema: s jedne strane konfiguraciju i s druge strane integraciju raznih Siemensovih, a uskoro i proizvoda drugih dobavljača. Fino podešavanje velikih proizvodnih linija s ciljem povećanja energetske učinkovitosti samo je jedan primjer, dok u druge KPI-jeve spadaju npr. maksimalna produktivnost, brzina ili vijek trajanja, ili pak njihove kombinacije.

Za industrijske tvrtke u Hrvatskoj, koje se sve češće suočavaju s nedostatkom stručnog kadra i pritiskom na povećanje produktivnosti, ovakva bi rješenja mogla predstavljati važan iskorak. U vremenu kada proizvodni sustavi postaju sve povezaniji i složeniji, sposobnost softvera da samostalno razumije zahtjeve korisnika i predlaže optimalna rješenja mogla bi postati jedna od ključnih kompetencija industrije budućnosti.

“Svaka tehnološka revolucija mijenja način rada stručnjaka, a ne samo alate koje koriste. Vjerujemo da će autonomni softver značajno smanjiti vrijeme utrošeno na rutinske i ponavljajuće zadatke te inženjerima omogućiti da se više posvete kreativnom rješavanju problema, inovacijama i razvoju novih proizvoda. Upravo u tome vidimo njegov najveći potencijal za industriju”, istaknula je Ivana Ilić, direktorica Digital Industries u Siemensu Hrvatska.

Pet vodećih hrvatskih gospodarstvenika, pet poslovnih priča i pet pogleda na budućnost domaćega gospodarstva. Tko su ljudi koji stoje iza velikih poslovnih iskoraka, kako donose ključne odluke i što pripremaju za budućnost? Odgovore ćemo potražiti u novom podcastu “Gospodarstvenik godine”, koji Večernji list pokreće u sklopu Večernjeg TV-a, nadovezujući se na tradicionalni izbor koji organiziraju Večernji list i Poslovni dnevnik. U novom formatu razgovarat ćemo s gospodarstvenicima nominiranima za ovogodišnju nagradu te otvoriti prostor za njihove priče o poslovnim rezultatima, investicijama, razvojnim planovima i izazovima s kojima se susreću vodeće domaće kompanije.

Izbor Gospodarstvenika godine pokrenut je 2016. godine, a tijekom godina izrastao je u prepoznatljiv projekt kojim se ističu poslovna izvrsnost, investicije, inovacije, izvozni uspjesi i doprinos razvoju hrvatskoga gospodarstva. Novi podcast dodatno će povezati taj tradicionalni projekt s videointervjuima koji publici približavaju ljude iza velikih poslovnih odluka, njihove strategije i pogled na budućnost domaćega gospodarstva.

Podcasti i emisije koji dopiru do nove publike

“Gospodarstvenik godine” pridružuje se nizu emisija i podcasta koje Večernji TV kontinuirano proizvodi. Trenutačno ih imamo 14: “Politički intervju tjedna”, “Bobu Bob!”, “Svijet plus”, “Sve u 16”, “Poslovni svijet”, “Barkod”, “Razgovor s Divom”, “Cronnect”, “Životne priče”, “Rezolucija Zemlja”, “Ordinacija.hr”, “Popcast”, “VL Stativa” i “Show na kvadrat”. Zajedno ostvaruju milijunske rezultate, a ukupna gledanost na digitalnim platformama doseže i nekoliko desetaka milijuna pregleda mjesečno.

Raznolikost formata omogućuje nam da različitim publikama ponudimo sadržaj prilagođen njihovim interesima. Dok se neke emisije bave politikom i aktualnim društvenim pitanjima, druge otvaraju prostor za razgovore o gospodarstvu, zdravlju, povijesti, sportu i privatnim pričama poznatih osoba. Novi podcast “Gospodarstvenik godine” dodatno će proširiti taj raspon razgovorima s ljudima čije poslovne odluke i rezultati utječu na hrvatsko gospodarstvo.

Doseg emisija ne mjeri se, međutim, samo brojem pregleda na vlastitim kanalima. Njihov sadržaj često postaje povod za nove članke na drugim portalima, ali i za objave sveučilišta, stručnih organizacija i specijaliziranih internetskih stranica. Tako su o gostovanju ličko-senjskog župana Ernesta Petryja i bivše ministrice Mirele Holy u podcastu “Bobu Bob!” te njihovim izjavama o slučaju ilegalno odloženog otpada u Gospiću pisali tportal i drugi internetski mediji, navodeći podcast Večernjeg TV-a kao izvor razgovora.

Sličan je odjek imala emisija “Show na kvadrat”, u kojoj su razgovori s poznatim osobama privukli pozornost više nacionalnih portala. Gostovanja Ive Todorić, Ane Rucner i Nikoline Pišek rezultirala su člancima na tportalu, Net.hr-u, u Slobodnoj Dalmaciji, Nacionalu, HypeTV-u i Storyju.

Odjek emisija ne zaustavlja se na drugim medijskim redakcijama. Hrvatsko katoličko sveučilište u rujnu 2026. objavilo je vijest o gostovanju profesora Hrvoja Kekeza u “Povijesnim dijalozima”, uz pregled tema razgovora o Krbavskoj bitki, Cetinskom saboru i posljedicama osmanskih osvajanja. Sveučilište Libertas ranije je objavilo vijest o gostovanju svojeg dekana Ivana Grdešića u podcastu “Bobu Bob!”, dok je Hrvatski olimpijski odbor na svojim stranicama predstavio gostovanje tadašnjeg predsjednika Zlatka Mateše.

Takve objave institucijama omogućuju da vlastitu publiku informiraju o sudjelovanju svojih predstavnika u medijima, a istodobno šire doseg emisija i povećavaju njihovu vidljivost u stručnim i profesionalnim krugovima. Za Večernji list to znači da se vrijednost videoprodukcije ne iscrpljuje u gledanosti na vlastitim platformama: izjave iz emisija postaju povod za nove članke, a poveznice na razgovore dijele drugi mediji, institucije i organizacije. Sadržaj tako nastavlja živjeti i nakon objave na matičnom kanalu.

Jedan sadržaj, više platformi

Razvoj Večernjeg TV-a pokazuje kako se tradicionalni novinski brend može razvijati u digitalnu medijsku platformu. Sadržaj se danas distribuira ne samo putem vlastitog portala, nego i preko Facebooka, YouTubea, Instagrama, TikToka i drugih kanala. Pritom jedna emisija nije nužno samo jedan proizvod, nego polazište za niz formata kojima se sadržaj prilagođava različitim publikama i načinima praćenja medija.

Svaka platforma pritom traži drukčiji pristup. Facebook je važan za praćenje aktualnih događaja, prijenose uživo i sadržaje koji potiču raspravu. YouTube pruža prostor za cjelovite emisije, podcaste i dokumentarce koji publiku mogu privlačiti i dugo nakon prvotne objave. TikTok i Instagram omogućuju širenje kraćih videa prema korisnicima koji možda ne prate redovito portal ili dulje emisije. Rubrika Večernjeg TV-a na portalu Večernjeg lista pritom povezuje videosadržaj s uredničkim kontekstom i tekstovima koji nastaju na temelju snimljenih razgovora.

Uspjeh pojedinog sadržaja ovisi o temi, trajanju, načinu obrade i trenutku objave. Političko sučeljavanje, primjerice, može imati veliku vrijednost kao cjelovit prijenos, dok je za kratki video važan izdvojen odgovor ili trenutak koji prenosi glavnu poruku i bez gledanja cijele emisije.

Zato je važno sadržaj prilagoditi svakoj platformi, umjesto da se isti video jednostavno prenosi s jednog kanala na drugi. Iz jedne emisije moguće je pripremiti cjelovitu epizodu, tematske isječke, kratke okomite videozapise, najave i objave povezane s člancima. Time se povećava broj prilika da publika otkrije emisiju, bez potrebe za organiziranjem novog snimanja za svaku pojedinu objavu.

U posljednje smo vrijeme dodatnu pozornost posvetili TikToku, gdje se posebno profilirao format “Večernjakovci otkrivaju”. U njemu novinari Večernjeg lista kratkim videokomentarima objašnjavaju aktualne teme, predstavljajući svoje znanje i iskustvo na način prilagođen publici koja informacije sve češće prati kroz kratke videozapise.

Veliki događaji kao test produkcije

Koliki interes mogu izazvati videosadržaji u razdobljima pojačane pozornosti javnosti pokazali su parlamentarni izbori u travnju 2024. Od početka neslužbene izborne kampanje videosadržaji Večernjeg lista prikupili su 4,6 milijuna pregleda, što je 120 posto više nego u usporedivom razdoblju četiri godine ranije, kada ih je bilo 2,1 milijun.

Posebno uspješan bio je izborni program na sam dan izbora. Tijekom šestosatne emisije u studiju su se izmjenjivali analitičari i političari, a program su upotpunjavala javljanja iz stranačkih stožera. Zajedno s drugim videoemisijama i prijenosima uživo, izborni je sadržaj ostvario više od milijun pregleda na digitalnim platformama.

Velik interes publike zabilježen je i tijekom američkih predsjedničkih izbora u studenome 2024. Sadržaje povezane s izborima na portalu i društvenim mrežama pratilo je više od 1,2 milijuna ljudi. Članci su ostvarili 1.811.823 pregleda, a čitalo ih je 314.819 korisnika, dok su videozapisi povezani s izborima prikupili milijun pregleda.

Takvi rezultati ne ovise samo o zanimljivosti teme. Za njihovu realizaciju potrebni su dobra koordinacija redakcije, pravodobno planiranje, povezivanje terenskog izvještavanja sa studijskim programom i prilagodba sadržaja različitim kanalima. Koliko takav zadatak može biti zahtjevan pokazalo je i praćenje izbora pape u Vatikanu, kada je Večernji list odlučio događaj pratiti i kroz videoprodukciju.

“Pošalji nekoga u Vatikan!”, rekao je glavni urednik Dražen Klarić, jasno dajući do znanja da Večernji list i ovaj put mora imati novinara na terenu tijekom izbora novog pape. Cilj nije bio samo izvijestiti o događaju, nego ga kvalitetno popratiti videom i sadržaj objaviti na više platformi.

Zadatak je povjeren mladom reporteru Dariju Topiću kojem je video prirodan dio novinarskog rada, neovisno o temi koju prati, i koji može snimiti kvalitetan stand-up, zabilježiti ključne trenutke u javljanju uživo, istodobno pripremati tekst za novine i portal te prepoznati snimke koje imaju potencijal postati viralni reelsi. Takav pristup nije iznimka, nego dio načina rada i drugih naših reportera.

Praćenje izbora pape ipak je zahtijevalo dodatnu razinu organizacije. Uz izvještavanje s terena trebalo je uspostaviti pouzdanu vezu između Rima i Zagreba te svakodnevno organizirati uključenja reportera u emisije koje su se emitirale iz našeg TV studija. Za to je bila potrebna iskusna ekipa tehničara, snimatelja i montažera, zadužena za kvalitetu zvuka, stabilnost veze i rješavanje nepredviđenih problema.

Vrhunac je bio trenutak kada je snimljen bijeli dim koji je izašao iz dimnjaka Sikstinske kapele. U večernjim satima aktivirala se cijela redakcija: organizirani su videorazgovori s unaprijed dogovorenim sugovornicima, a od snimljenog materijala pripremali su se i tekstovi za naslovnicu portala koja je zbog tog sadržaja bila drukčija od svih drugih medija. A zatim i inauguracija na koju su stigli svi državnici svijeta i video koji je obišao cijelu Hrvatsku jer smo snimili prizor koji nitko drugi od medija nije…

Parlamentarni i američki izbori te praćenje izbora pape pokazuju koliko su za uspješnu videoprodukciju važni istodobna koordinacija više ljudi, tehnička priprema i sposobnost brzog reagiranja. Kada se tome pridruže zanimljiva tema i sadržaj koji publici donosi nešto novo, doseg se ne zaustavlja na vlastitim platformama, nego se širi i putem drugih medija i institucija.

Od aktualnih događaja do dokumentarnih filmova

Uz emisije, intervjue i podcaste, Večernji list razvija i zahtjevnije audiovizualne projekte. Igrano-dokumentarni film “Kralj Tomislav” jedan je od istaknutijih primjera širenja produkcije izvan dnevnoaktualnog novinarstva. Takvi projekti traže veće produkcijske i istraživačke kapacitete, ali omogućuju stvaranje sadržaja čija vrijednost ne ovisi isključivo o trenutku objave.

Filmovi se tematski nadovezuju i na poznata Večernjakova specijalna izdanja koja periodično objavljujemo, a posvećena su različitim povijesnim temama. Produkciju filmova pokrenuo je glavni urednik Dražen Klarić, koji je najčešće i njihov redatelj. Biramo atraktivne teme koje ponekad izazivaju i podjele u javnosti, a Večernji list sve se više prepoznaje i kao medij koji proizvodi povijesne filmove. Interes za takve projekte raste iz mjeseca u mjesec.

Sve je počelo filmom “2068. Pogled u budućnost”, a uz “Kralja Tomislava”, uslijedili su “Zrinski i Frankopani”, “10 godina Hrvatske u EU”, “Ukrajina – godinu dana poslije”, “Neandertalci”, “Žumberački uskoci”, “Nepoznata Zagorka” i najnoviji film “Vjesnik – posljednje izdanje”. U tijeku su pripreme jubilarnog, 10. filma, a dokumentarni projekti ostaju jedan od smjerova daljnjeg razvoja videoprodukcije Večernjeg lista.

Razvoj različitih formata omogućuje nam da povežemo sadržaje koji odgovaraju na neposrednu potrebu publike za informacijama s projektima čija vrijednost traje dulje. Dok aktualne vijesti i prijenosi uživo privlače pozornost u kratkom razdoblju, dokumentarci, specijalizirane emisije i podcasti grade prepoznatljivost te okupljaju publiku koja se vraća novim izdanjima.

Primjer Večernjeg lista pokazuje da se videoprodukcija može razvijati kao važan dio poslovanja tradicionalnog medijskog brenda. Rezultati tijekom velikih političkih događaja, razvoj autorskih podcasta i ulaganje u dokumentarne projekte svjedoče o širini takvog pristupa. Pokretanjem podcasta “Gospodarstvenik godine” nastavljamo taj razvoj, povezujući prepoznatljiv projekt poslovnog novinarstva s formatom koji publici donosi neposrednije razgovore s ljudima koji oblikuju hrvatsko gospodarstvo.

Novi predsjednik Uprave karlovačkog Žitoproizvoda, tvrtke u sastavu Mlinotest Grupe, je Mario Kosić koji je kao prioritete poslovanja izdvojio rast prihoda i prodaje te modernizaciju proizvodnje, izvijestili su u petak iz Žitoproizvoda.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Kosić na čelo tvrtke dolazi s više od 20 godina iskustva u prodaji u prehrambenoj industriji, stečenog u kompanijama poput Vindije, Dukata i Megglea. Svoju karijeru u Žitoproizvodu započeo je početkom godine kao direktor prodaje.

S obzirom na dubinsko poznavanje kompanije kojoj je sada na čelu, kao i tima te ključnih kupaca, upravljanje preuzima bez razdoblja prilagodbe i s mandatom za ubrzanje provedbe razvojnih planova, naveli su iz tvrtke.

Prema podacima koje su iznijeli, Žitoproizvod je u posljednjih pet godina uložio više od četiri milijuna eura, među ostalim u novu liniju za svježu tjesteninu koja je četverostruko povećala proizvodni kapacitet, kao i u solarnu elektranu snage 160 kilovata.

Sljedeća faza, kažu, obuhvaća modernizaciju i automatizaciju sva tri proizvodna pogona, tjestenine, pekare i mlina, s ciljem veće učinkovitosti i fleksibilnije proizvodnje prema zahtjevima trgovačkih lanaca i potrošača.

Kosić je kazao kako vođenje Žitoproizvoda preuzima u godini 80. obljetnice tvrtke.

“Prioriteti su jasni, rast prodaje i prihoda te modernizacija i automatizacija proizvodnje”, istaknuo je.

Žitoproizvod je jedan od najdugovječnijih hrvatskih proizvođača brašna, kruha, pekarskih proizvoda i svježe tjestenine, koju plasira pod brendom Karla.

Mirovina nije jedino primanje na koje stariji građani u Hrvatskoj mogu imati pravo. Ovisno o visini prihoda, zdravstvenom stanju, imovini i mjestu prebivališta, pojedini umirovljenici mogu ostvariti dodatnu novčanu pomoć, subvencije za režije, besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje ili prava iz sustava socijalne skrbi. Dio tih prava ostvaruje se na zahtjev, zbog čega je važno provjeriti uvjete prije podnošenja dokumentacije, piše Lika Online.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Posebno treba razlikovati prava koja se mogu koristiti uz mirovinu od nacionalne naknade za starije osobe, koja je namijenjena prvenstveno građanima bez mirovinskih primanja. Iznosi i uvjeti nisu jednaki, a o pojedinim pravima odlučuju različite institucije.

Jedna od mogućnosti za građane koji nemaju mirovinu jest nacionalna naknada za starije osobe, koja od 1. siječnja 2026. iznosi 160,22 eura mjesečno. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), pravo mogu ostvariti hrvatski državljani koji su navršili 65 godina i imaju najmanje deset godina neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj neposredno prije podnošenja zahtjeva, piše Lika Online.

Propisan je i prihodovni cenzus. Prosječni mjesečni prihod ostvaren tijekom prethodne kalendarske godine po članu kućanstva ne smije prelaziti 320,44 eura. Podnositelj pritom ne smije biti korisnik mirovine, osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju ni korisnik zajamčene minimalne naknade. Postoje i dodatna ograničenja povezana sa smještajem u sustavu socijalne skrbi te ugovorima o uzdržavanju.

Proizvodnja osobnih automobila u Rusiji uvećana je u prvih devet mjeseci za preko 27 posto, rekao je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov novinarima na marginama foruma ruskih industrijskih čelnika, prema izvješću novinske agencije TASS.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

U razdoblju od siječnja do rujna u ruskim je pogonima proizvedeno gotovo 660 tisuća osobnih automobila, kazao je ministar, pozivajući se na podatke proizvođača.

Ukupno je u svim segmentima u tom razdoblju proizvedeno preko 764 tisuće vozila, za 22,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, istaknuo je Alihanov.

Ministarstvo industrije i trgovine već je objavilo da je u prvih devet mjeseci godine u Rusiji prodano gotovo 1,077 milijuna novih vozila, za 6,2 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Tržišni udio vozila proizvedenih u Rusiji dosegnuo je u prvih devet mjeseci ove godine 63,8 posto, uz isporučenih 687 tisuća vozila, za 23,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

U razdoblju od siječnja do rujna Rusija je uvezla 301 tisuću novih vozila, za 25 posto više nego lani, a najviše ih je stiglo iz Kine, objavila je početkom mjeseca analitička agencija Avtostat.

Njemački farmaceutski sektor očekuje pad proizvodnje i prodaje u ovoj godini, izdvojivši trgovinske napetosti sa SAD-om i nizak vodostaj rijeka, pokazuje prognoza Udruženja istraživačkih farmaceutskih tvrtki (VFA).

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Proizvodnja u farmaceutskom sektoru trebala bi se ove godine smanjiti za 2,2 posto, pokazuju izračuni udruge, uz napomenu da je uteg tvornicama i nizak vodostaj rijeka.

Prodaja bi se trebala smanjiti za 1,8 posto.

Sektor zapošljava gotovo 130.000 radnika, ali kompanije su stale na kočnicu i u ovoj godini broj zaposlenih trebao bi se zadržati na razini iz 2025. godine, prema očekivanjima udruženja.

U 2025. kompanije su bile ubrzale izvoz kako bi preduhitrile moguće američke carine. Isporuke su krenule ubrzanim tempom već početkom prošle godine, što je rezultiralo snažnijom proizvodnjom i prodajom.

Proizvodnja je tako lani porasla za 4,3 posto, a promet za 5,5 posto, pokazuje izvješće udruženja.

„Nakon prošlogodišnjeg rasta izvoza i obujma proizvodnje, trend se u 2026. godini preokrenuo“, priopćila je VFA.

SAD na kraju nije uveo carine od čak 100 posto na patentirane lijekova, ali je trgovinski sporazum između Bruxellesa i Washingtona odredio ‘plafon’ od 15 posto na carine za europske lijekove.

U 2027. proizvodnja u farmaceutskom sektoru trebala bi ponovo porasti, i to za 4,3 posto, a oporavak, iako nešto skromniji, udruga očekuje i u prometu, prema prognoziranoj stopi rasta od 2,3 posto.

Njemačka farmaceutska industrija približno četvrtinu izvoza usmjerava u Sjedinjene Države. Američko tržište posebno je važno njemačkim proizvođačima lijekova budući da su cijene puno više nego u Europi, primjećuje dpa.

U takvim je uvjetima nekoliko njemačkih farmaceutskih tvrtki, uključujući Merck, obećalo milijarde dolara ulaganja u Sjedinjene Države.

Terme Tuhelj u Hrvatskom zagorju otvorile su obnovljeni i prošireni Svijet sauna, u što su uložile 1,4 milijuna eura, izvijestili su iz tvrtke.

Investicijom je uređeno 1.600 četvornih metara unutarnjeg prostora, modernizirano svih deset sauna, od kojih su tri potpuno nove – solna, programska i parna – te prošireni prostori za odmor.

OTPLATA KREDITA

Zatvarate kredit prije roka? Od 20. studenoga dio troškova banka vam mora vratiti

Nova zona „4 elementa” obuhvaća sedam novih odmarališta inspiriranih zemljom, vodom, zrakom i vatrom, koja uz četiri obnovljena postojeća čine ukupno 11 prostora za opuštanje.

Uređena je i vanjska terasa površine 300 četvornih metara s podnim grijanjem, whirlpoolom i panoramskom saunom, a obnovljen je i wellness bar.

„Investicijom od približno 1,4 milijuna eura modernizirali smo cjelokupan prostor, unaprijedili svih deset sauna i posebnu pozornost posvetili onome što je danas jednako važno kao i samo saunanje – kvaliteti odmora, udobnosti i osjećaju potpune opuštenosti. Vjerujemo da smo stvorili prostor koji će dodatno učvrstiti poziciju Terma Tuhelj kao prepoznatljive wellness destinacije”, rekao je Vasja Čretnik, direktor Terma Tuhelj.

Nakon 27 milijuna eura nastavljaju ulagati

Novo ulaganje nastavlja se na najveći investicijski ciklus u povijesti Terma Tuhelj, vrijedan oko 27 milijuna eura, koji je dovršen 2025. godine.

U sklopu tog ciklusa rekonstruirani su i modernizirani bazenski sadržaji, uređeni prateći prostori te izgrađen novi dio hotela Well s 46 obiteljskih soba. Dio investicije financiran je sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Terme Tuhelj nastavile su ulagati i tijekom 2026., kada su, prema riječima uprave, u obnovu i proširenje hotelskog restorana te novi Svijet sauna uložile više od tri milijuna eura.

Čretnik je ranije ovog tjedna najavio da Terme Tuhelj ove godine očekuju prihode veće od 21 milijun eura te oko 200 tisuća noćenja.

Prihodi bi time trebali nastaviti snažno rasti. Prema podacima Fine, Terme Tuhelj su u 2025. ostvarile oko 18,1 milijun eura ukupnih prihoda.

Po broju noćenja, međutim, prošla godina već je bila iznimno snažna: ostvareno ih je nešto više od 200 tisuća, pa se ovogodišnja projekcija kreće približno na toj razini.

Na poljoprivrednim površinama u Varaždinskoj županiji počele su pripreme za istraživanja u sklopu projekta Climagrit, vrijednog više od pola milijuna eura, koji bi trebao odgovoriti na pitanje mogu li mikroorganizmi tla pomoći biljkama da lakše podnesu sušu, priopćila je u petak ta županija.

PROVJERA PODATAKA

Svatko je u pretinac dobio osobni poziv… Porezna uprava ima važnu obavijest za građane

Nositelj projekta je Institut Ruđer Bošković, glavni partner Varaždinska županija, a financiran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.

Znanstvenici Agronomskog fakulteta u Zagrebu obišli su obiteljska poljoprivredna gospodarstva i odabrali parcele na kojima će se provoditi pokusi u stvarnim proizvodnim uvjetima. Ispitivat će se mogu li biostimulansi dobiveni iz autohtonih mikroorganizama tla pomoći biljkama da očuvaju vitalnost i proizvodna svojstva u uvjetima suše.

Poseban naglasak bit će na varaždinskom zelju, ludbreškom hrenu i buči, kulturama važnima za poljoprivredu te županije.

„Povezivanjem znanstvenih istraživanja s praktičnim potrebama poljoprivrednika, projekt nastoji pridonijeti razvoju održivijih proizvodnih praksi, uz očuvanje kvalitete tla i prepoznatljivih lokalnih poljoprivrednih kultura”, istaknuo je pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Dragutin Vincek.

Rezultati bi trebali pridonijeti boljem razumijevanju odnosa tla, mikroorganizama i biljaka te razvoju učinkovitijih načina prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama.

Projekt punog naziva ‘Integracija znanosti i tradicije za otpornu i održivu proizvodnju hrane u doba klimatskih promjena’ provodi se od početka ove godine i trajat će do sredine 2029. godine. Ukupne je vrijednosti 583.752 eura.

Vrijednost građevinskih radova koje su izvela poduzeća s pet i više zaposlenih s vlastitim radnicima u 2025. godini je iznosila 6,78 milijardi eura i veća je za 10,5 posto u odnosu na 2024., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Prema vrstama građevina, 62 posto vrijednosti izvršenih radova ili 4,2 milijardi eura ostvareno je na zgradama, a 38 posto ili 2,5 milijardi eura na ostalim građevinama, kao što su prometna infrastruktura, cjevovodi, komunikacijski i električni vodovi i sl.

Prema vrstama radova, udio vrijednosti izvršenih radova na novogradnji je 58,2 posto, a na rekonstrukcijama, adaptacijama, popravcima i održavanju 41,8 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da su pravne osobe s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti u 2025. imale prosječno 8,6 posto više radnika na gradilištima i isto toliko posto više odrađenih sati rada na gradilištima nego u 2024. godini.

Tako je u 2025. na gradilištima bilo prosječno 73.265 radnika, a odrađeno je gotovo 138 milijuna radnih sati.

Promatrano po županijama, u 2025. su pravne osobe s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti najviše radova obavile u Gradu Zagrebu, u vrijednosti od 1,3 milijarde eura, Zagrebačkoj županiji, u iznosu od 692 milijuna eura te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 683 milijuna eura.

OTP banka i kompanija Visa potpisale su petogodišnji ugovor o strateškoj suradnji kojim nastavljaju razvijati partnerstvo u području kartičnog poslovanja i suvremenih platnih rješenja, priopćio je OTP u petak.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Suradnja stvara preduvjete za daljnji razvoj kartičnih proizvoda i usluga te primjenu novih tehnologija koje unaprjeđuju iskustvo plaćanja. Pritom će važnu ulogu imati pouzdanost i sigurnost platnih rješenja, kao i mogućnost prilagodbe novim navikama i očekivanjima korisnika, istaknuto je.

Jedan od važnih projekata u okviru suradnje, navodi se, je i transformacija kartičnog poslovanja koju OTP banka provodi od početka 2026. godine, pa se tako do kraja godine postupno zamjenjuje više od 500.000 postojećih platnih kartica klijenata novim Visa karticama.

U priopćenju se prenose i izjave i predsjednika Uprave OTP banke Balazsa Bekeffyja i direktorice Vise za Hrvatsku Renate Vujasinović.

“Dugoročna suradnja s Visom važan je dio naše strategije daljnjeg razvoja kartičnog poslovanja i digitalne transformacije OTP banke. Petogodišnji ugovor potvrđuje našu usmjerenost na dugoročna partnerstva te kontinuirano ulaganje u tehnologiju, inovacije i razvoj rješenja koja odgovaraju na potrebe naših klijenata. Vjerujemo da upravo povezivanjem našeg razumijevanja tržišta s tehnološkom ekspertizom naših partnera možemo dodatno ubrzati transformaciju i graditi digitalnu budućnost OTP banke, stvarajući za naše klijente još jednostavnije, sigurnije i suvremenije iskustvo“, izjavio je Bekeffy.

“Kako se načini plaćanja razvijaju, potrošači sve više očekuju iskustva koja su jednostavna, sigurna i praktična, bez obzira na to kako ili gdje odluče platiti. Kroz naše partnerstvo s OTP bankom, spajamo globalne inovacijske mogućnosti Vise i njezinu pouzdanu platnu mrežu s dubokim razumijevanjem lokalnih potreba klijenata koje OTP banka posjeduje. Zajedno doprinosimo razvoju modernih platnih rješenja koja podupiru rast digitalnog gospodarstva, istovremeno pružajući veću vrijednost, sigurnost i fleksibilnost potrošačima i poslovnim subjektima diljem Hrvatske”, izjavila je Vujasinović.

Izgleda da ništa ambiciozno u Hrvatskoj ne može proći bez polarizacije i rasprave. Tako je s robotaksijem, dakako i Matom Rimcem samim, pa tako i s projektom PantheonAI, potencijalno 50 milijardi eura vrijednim podatkovnim centrom. Ništa manji nisu bili prijepori oko tog projekta nego što su oko robotaksija, no oba imaju nešto zajedničko, a to je da idu dalje.

Podatkovni centri su u Hrvatskoj prisutni već odavno, i kao privatne i kao javne investicije, no tek je pojava umjetne inteligencije podigla ovako ogroman interes javnosti. Iako se mnogi oslanjaju na vijesti gdje u svijetu, pa i u Sjedinjenim Državama, ima zajednica koje ne prihvaćaju takve projekte, često su takva uvjerenja temeljena na nepotpunim informacijama ili saznanjima.

Osnaživanje mreže

Za nas, PantheonAI najprije je velika prilika koja može donijeti ogromne koristi. Prije svega, izražena je mogućnost za osnaživanje energetske mreže i tržišta energijom, ne samo zato što ulagač najavljuje 500 milijuna eura ulaganja u energetsku infrastrukturu. Novi dalekovodi, najavljeno je 300 do 400 kilometara, nova trafostanica ostat će u vlasništvu Republike Hrvatske. Sa snažnijom mrežom obnovljivi izvori struje dobivaju novi smisao i prestaju biti predmetom prijepora.

Zapravo, kako je ulagač prije kratkog vremena najavio, struja se neće nabavljati ni od HEP-a niti bilo kojeg drugog državnog entiteta, nego većim dijelom iz obnovljivih izvora koje bi sami izgradili te, kao i ranije spomenutu infrastrukturu, ostavili državi. Nema previše sumnje da se radi o projektu od iznimne koristi i za lokalnu zajednicu, kao i šire. Nakon dovršenja, projekt bi trebao donijeti 1500 radnih mjesta dok će već samu gradnju provoditi 3000 radnika. Kada se pokrene, centar bi trebao donijeti posredno vezanih 6000 radnih mjesta. Također, projekt donosi posao i za domaće tvrtke pa je već najavljeno kako će jedan od partnera biti naša Končar Grupa. S takvim podatkovnim centrom najednom postajemo i podatkovno križište Europe.

Kroz Hrvatsku će prolaziti četiri neovisna kanala optičkih mreža koja prolaze kroz Europsku uniju. Planiran je i spoj na GreenMed podmorski kanal digitalne povezivosti koji spaja Italiju, Hrvatsku i druge zemlje Jadranskog mora, pa onda i Tursku, čak i Jordan. PantheonAI bit će i jedan od bitnih elemenata za podatkovni suverenitet Europske unije, a dogovorena je i izražena podrška ‘hyperscalera’, tehnoloških megakompanija koje upravljaju globalnom podatkovnom infrastrukturom na kojoj počivaju oblaci, pohrana podataka, umrežavanje.

“Okupili smo transatlantsko partnerstvo kako bismo riješili jedan od najhitnijih izazova u globalnoj digitalnoj infrastrukturi: omogućili ‘hyperscalerima’ da zadovolje potražnju potaknutu umjetnom inteligencijom u velikim razmjerima”, rekao je Ryan Rich, jedan od glavnih ulagača u Pantheon AI. Čini se da je to projekt oko kojeg EU i SAD nemaju nikakvih prijepora. Taj podatkovni megacentar uklopit će se u europski plan razvoja mreže gigatvornica umjetne inteligencije kako bi se Europa na tom polju mogla nositi s Kinom, pa i samim Sjedinjenim Američkim Državama. Podatkovnih centara naprosto nema dovoljno, tako da sasvim sigurno nećemo biti jedini gdje će se takav centar graditi i jasno je da, ne izgradimo li ga mi, hoće netko drugi jer je utakmica u umjetnoj inteligenciji globalna.

Rekordna ulaganja

“Utrka za vodeću poziciju u području umjetne inteligencije je globalna i drago nam je vidjeti kako američki kapital i investicijska stručnost, poput PantheonAI-a, učvršćuju to vodstvo u savezničkim, demokratskim nacijama”, rekao je Joshua Volz, posebni izaslanik američkog Ministarstva energetike.

Uistinu, PantheonAI prije svega je energetski projekt, a ulaganja tih razmjera u elektroenergetsku mrežu nisu se dogodila u posljednjih 35 godina. Investitor najavljuje kako bi Pantheon AI zbog položaja na kojem će biti podignut omogućio povezivanje s četiri do sedam ključnih energetskih čvorišta u Hrvatskoj. No, dugoročna vrijednost za gospodarstvo daleko je veća. Domaće IT kompanije imat će infrastrukturu koju su dosad tražile negdje vani, a imati je kod kuće je i jeftinije i organizacijski daleko povoljnije.

Snaga ovakvog centra dopušta i puno ambicioznije projekte na polju umjetne inteligencije koja više nije tek budućnost već sadašnjost i u koju se ulažu ogromna sredstva iz najvažnijih svjetskih entiteta. Dobiti priliku da se uđe u taj krug jedinstven je slučaj koji se ne bi smio propustiti. PantheonAI mogao bi nas staviti na kartu svijeta na jedan sasvim novi način i ohrabriti doista velike investicije. “Pantheon AI je signal svijetu da je Hrvatska otvorena za ulaganja najviše razine”, rekao je Jako Andabak, pokretač projekta.

„Lova postoji, budžeti postoje. Korisnici definitivno imaju potrebe, imaju ideja, ali su promjene toliko brze da svi sjede na budžetima, čekaju da vide što će drugi i ništa se ne događa”, rekao je Ivan Krnić, direktor inženjeringa u CROZ-u i član Upravnog odbora Unita, na susretu CTRL+ALT+CHANGE, koji je organizirala udruga Unit Croatia. Sličnu neodlučnost primjećuje među hrvatskim i njemačkim naručiteljima. Planova ima, ali svi čekaju da vide u kojem će smjeru krenuti tržište.

nova metoda

Zagrebački KBC ostvario velik uspjeh: Jedini u široj regiji izvode ovaj zahvat

Na stanje u industriji osvrnuo se i predsjednik Unita Ivan Bešlić, koji smatra da je današnja situacija za IT industriju složenija nego tijekom pandemije. Tada je, unatoč neizvjesnosti, sektor snažno rastao, dok se danas istodobno suočava s promjenama koje donosi AI, financijskim pritiscima i geopolitičkim rizicima.

Hrvoje Josip Balen, suosnivač Algebre i predsjednik HUP ICT-a, takvo je stanje nazvao „razdobljem konfuzije”, u kojem su se našle i IT tvrtke i njihovi klijenti. Dok jedni odgađaju nove projekte, drugi pokušavaju pronaći posao i zadržati postojeće kupce. Koliko su pritom različiti rezultati domaćih tvrtki, pokazala je analiza Tajane Barančić, suvlasnice Astre poslovni inženjering i dugogodišnje analitičarke hrvatskog IT sektora.

Prema analizi Barančić, prihodi u djelatnostima računalnog programiranja i povezanim IT djelatnostima u 2025. porasli su gotovo 11 posto, izvoz osam do devet posto, a zaposlenost jedan do dva posto. Ipak, četiri od deset tvrtki zabilježile su pad prihoda, a 55 posto imalo je nižu maržu nego godinu prije.

Najviše su pogođeni izvoznici, čiji je medijalni rast prihoda iznosio samo dva posto, dok je kod tvrtki usmjerenih na domaće tržište dosegnuo devet posto. Barančić je posebno analizirala pedesetak srednjih izvoznih i produktnih IT tvrtki i polovici su u prvih osam mjeseci 2026. prihodi pali u odnosu na isto razdoblje lani. Ipak, ukupni prihodi tih tvrtki u istom su razdoblju porasli oko sedam posto.

„Polovicu neto rasta prihoda sektora nosi deset firmi”, istaknula je Barančić. Ostale tvrtke zajedno rasle su oko pet posto. Iza boljih rezultata pojedinih kompanija često stoji jedan veliki ugovor ili završetak projekta koji se dugo odgađao. Barančić je navela i primjer tvrtke kojoj jedan klijent donosi 70 posto prihoda.

Balen na opasnost od oslanjanja na jednostavnije razvojne poslove i svega nekoliko velikih klijenata upozorava već godinama. Takve tvrtke posebno teško pogađa odgađanje projekata, pa smatra da se domaća industrija mora snažnije okrenuti vlastitim proizvodima i rješenjima veće dodane vrijednosti, a pogotovo razmisliti i o konsolidaciji. Barančić je također spomenula i povezivanje manjih tvrtki kao jedan od načina jačanja njihove konkurentnosti.

Umjetna inteligencija dodatno mijenja računicu. Ako posao za koji je nekada trebao veći tim danas mogu obaviti dvije osobe, treba li ga klijent platiti manje? Ili cijenu određivati prema vrijednosti isporučenog rješenja, a ne broju utrošenih sati?

Krnić je kao ohrabrujući primjer naveo razgovor s predstavnicima jedne hrvatske banke, otvorenima za drukčije modele naplate IT usluga. „Jedna lasta ne čini proljeće”, primijetio je, ali takvi razgovori pokazuju da i naručitelji preispituju dosadašnju praksu jer vrijednost softverskog rješenja nikad nije funkcija isključivo utrošenog vremena nego i dubokog razumijevanja korisnika, tehnologije i svih prošlih iskustava.

Ulaganja u umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost, kaže Krnić, među rijetkim su područjima u kojima trenutačno postoji izraženija potražnja.

U prvih osam mjeseci ove godine troškovi AI alata, prema analizi Barančić, porasli su 6,7 puta u odnosu na 2025. Kod tvrtki koje su ih koristile u obje godine povećanje je iznosilo približno 4,5 do pet puta. „Prosječni izdatak po zaposleniku porastao je s oko četiri na 15 eura mjesečno”, istaknula je i dodala da veća produktivnost ne donosi automatski i veće prihode. Tvrtke mogu s istim brojem zaposlenih obaviti više posla, ali bez novih narudžbi nemaju kako iskoristiti dodatne kapacitete. Barančić očekuje da će tek za dvije do tri godine biti jasnije kako su se ulaganja u AI odrazila na poslovanje.

Krnić je u rastu troškova AI alata prepoznao i nove izazove. „Ja u tome čitam 6,7 puta više problema”, rekao je, misleći na kontrolu rezultata, sigurnost softvera i zaštitu podataka. Tvrtke moraju voditi računa o tome što AI stvara, kako se sustavi ponašaju i gdje se mogu pojaviti sigurnosne ranjivosti.

Sve šira primjena umjetne inteligencije mijenja i potrebe za zaposlenicima, a posebno se otvara pitanje budućnosti mladih programera. Balen smatra da developeri neće nestati s tržišta rada. AI će preuzeti dio jednostavnijih poslova i učiniti razvoj jeftinijim, čime će tehnološka rješenja postati dostupna i klijentima koji ih dosad nisu mogli priuštiti. Očekuje i da bi nakon nekog vremena prilagodbe tržište trebalo rasti, kao i zapošljavanje.

Više ga brine položaj početnika. Ako tvrtke prestanu zapošljavati juniore, tko će s vremenom postati senior? Barančić je navela da su u njezinu uzorku troškovi studentskog rada pali 22 posto, a Balen je upozorio i na demografski pad zbog kojeg će u godinama koje dolaze biti sve manje mladih na tržištu rada.

Na nove europske sigurnosne zahtjeve upozorila je Tihana Ana Reljić, odvjetnica iz odvjetničkog društva Reljić, Zelić, Židanić i Mar te članica Upravnog odbora Unita. Akt o kibernetičkoj otpornosti proizvođačima proizvoda s digitalnim elementima donosi strože obveze procjene rizika, dokumentiranja zaštitnih mjera i sigurnosnog održavanja nakon isporuke.

„Nije toliko bitno fokusirati se na propise u detalje”, rekla je Reljić, naglasivši da je važnije razvijati sigurne i otporne sustave.

Obveze prijavljivanja određenih ranjivosti i ozbiljnih sigurnosnih incidenata primjenjuju se od 11. rujna 2026., a glavne odredbe Akta počet će se primjenjivati 11. prosinca 2027. Reljić očekuje daljnji rast regulatornih zahtjeva, ali i mjere kojima Europska unija nastoji olakšati poslovanje na jedinstvenom tržištu.

Balen priliku za domaći IT vidi u specijaliziranim proizvodima, istraživanju i razvoju te sudjelovanju u velikim europskim projektima. Na tom je tragu govorio i o Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine. Hrvatska teško može konkurirati najvećim svjetskim kompanijama u razvoju golemih AI sustava, ali prostora za rast vidi u drugim dijelovima tržišta. „Pitanje je čiji je taj kolač”, zaključio je.

Startup Marathon Fusion iz San Franciska tvrdi da je ostvario stoljetni san alkemičara: pretvorio je živu u stabilno zlato, piše Euronews.

Kompanija je 21. listopada objavila da je eksperiment provela prethodnog mjeseca koristeći neutrone nastale fuzijom te da je pritom deset puta nadmašila rekord koji je 2025. objavio CERN.

OTPLATA KREDITA

Zatvarate kredit prije roka? Od 20. studenoga dio troškova banka vam mora vratiti

No tvrdnja zasad nije neovisno potvrđena. Marathon nije objavio koliko je zlata proizveo, koliko je postupak koštao niti je precizirao na koji se parametar odnosi usporedba s CERN-om.

Objavljeni spektar gama-zračenja, prema tvrdnji kompanije, pokazuje signale povezane s nastankom žive-197 i zlata-197 nakon ozračivanja, ali iz tih podataka nije moguće utvrditi tržišno relevantnu količinu zlata, njegovu čistoću ni mogućnost povećanja proizvodnje na industrijsku razinu.

Svejedno, objava je otvorila intrigantno pitanje: može li laboratorijski proizvedeno zlato jednog dana napraviti tržištu zlata ono što su laboratorijski dijamanti učinili tržištu dijamanata?

Marathon Fusion osnovali su 2023. Kyle Schiller i bivši SpaceX-ov inženjer Adam Rutkowski. Startup razvija tehnologije potrebne za buduće fuzijske sustave, a potporu je dobio i kroz programe američkog Ministarstva energetike te Breakthrough Energy Fellows.

Kako se živa pretvara u zlato?

Nije riječ o kemijskom procesu, nego o nuklearnoj transmutaciji, pri kojoj se mijenja jezgra atoma i tako jedan element pretvara u drugi.

Marathonov koncept koristi visokoenergetske neutrone nastale fuzijom deuterija i tricija. Neutron udara u živu-198, prirodno prisutan stabilni izotop žive, nakon čega nastaje radioaktivna živa-197.

Ona se potom radioaktivnim raspadom pretvara u zlato-197, jedini stabilni izotop zlata.

Sama ideja nuklearne transmutacije nije nova. Novo bi, ako se Marathonovi rezultati potvrde, bilo povećavanje brzine procesa i mogućnost njegova povezivanja s budućim fuzijskim postrojenjima.

Kompanija je još 2025. u znanstvenom radu predstavila računalne simulacije prema kojima bi se živa mogla koristiti u posebnom sloju oko fuzijske plazme, a neutroni nastali pri proizvodnji energije istodobno bi služili i za proizvodnju zlata.

CERN je već stvarao zlato – ali u gotovo nezamislivo malim količinama

Pretvaranje drugog elementa u zlato već je izvedeno.

CERN je 2025. objavio rezultate eksperimenta ALICE na Velikom hadronskom sudarivaču, gdje su snažna elektromagnetska polja pri bliskim susretima jezgri olova povremeno iz njih izbacivala protone i tako stvarala jezgre zlata.

Tijekom rada LHC-a od 2015. do 2018. nastalo je oko 86 milijardi jezgri zlata.

To zvuči impresivno, ali ukupna masa iznosila je samo 29 pikograma, odnosno 0,000000000029 grama.

CERN navodi da je maksimalna brzina stvaranja zlata u tim uvjetima bila oko 89.000 jezgri u sekundi. Nastale jezgre pritom su postojale tek djelić sekunde prije nego što su velikom energijom udarile u dijelove akceleratora i raspale se.

Zbog toga Marathonova tvrdnja da je CERN-ov rekord nadmašio deset puta zvuči dramatičnije nego što sama po sebi znači.

Kompanija nije objavila ukupnu količinu dobivenog zlata, a čak bi i desetostruko povećanje CERN-ove proizvodnje još uvijek predstavljalo količinu bez ikakva tržišnog značenja.

Može li se ponoviti priča s laboratorijskim dijamantima?

Upravo je usporedba s dijamantima jedan od najzanimljivijih ekonomskih aspekata cijele priče.

Laboratorijski proizvedeni dijamanti posljednjih su godina snažno promijenili tržište. Prema podacima koje navodi i Međunarodni monetarni fond, njihove su veleprodajne cijene od 2019. pale oko 90 posto.

De Beers, najveće ime svjetske industrije dijamanata, 2018. je pokrenuo vlastiti brend laboratorijskih dijamanata Lightbox, ali je 2025. objavio njegovo gašenje i ponovno usmjeravanje poslovanja s nakitom na prirodne dijamante.

No zlato je drukčije tržište.

Svijet godišnje iskopa više od 3.600 tona zlata

Prema podacima World Gold Councila, globalni rudnici proizveli su tijekom 2025. oko 3.672 tone zlata, najviše otkako se vodi njihov niz podataka.

Procjenjuje se da je kroz ljudsku povijest iskopano oko 222.600 tona zlata, a gotovo sva ta količina i danas postoji u nekom obliku.

Oko 39.000 tona drže središnje banke, dok se velik dio ostatka nalazi u nakitu, polugama, kovanicama, burzovnim fondovima i drugim oblicima ulaganja.

Zbog toga bi za ozbiljniji utjecaj na globalnu ponudu trebalo proizvoditi zlato u tonama, a ne pikogramima ili mikrogramima.

Fuzijska elektrana mogla bi proizvoditi dvije tone godišnje – barem u simulaciji

Tu Marathonova ideja postaje ekonomski znatno zanimljivija.

U radu objavljenom 2025. istraživači kompanije računalnim su simulacijama procijenili da bi buduće fuzijsko postrojenje moglo proizvoditi oko dvije tone zlata godišnje po gigavatu toplinske snage.

Prema njihovoj računici, dovoljan broj velikih fuzijskih elektrana teoretski bi mogao dodati stotine tona zlata godišnjoj svjetskoj ponudi.

No zasad je riječ samo o modelu.

Komercijalne fuzijske elektrane koje isporučuju struju u mrežu još ne postoje, a niz ključnih tehnoloških i ekonomskih problema tek treba riješiti.

Dodatna prepreka je radioaktivnost drugih izotopa koji mogu nastati tijekom procesa.

Marathon u svom radu procjenjuje da bi, ovisno o sastavu materijala i traženoj razini sigurnosti, proizvedenom zlatu moglo trebati približno sedam do 17 godina hlađenja prije nego što bi doseglo vrlo niske razine radioaktivnosti. Taj bi se rok mogao skratiti dodatnim pročišćavanjem početnog materijala.

Može li zato jednog dana pasti cijena zlata?

U doglednoj budućnosti nema razloga očekivati da će laboratorijsko zlato ugroziti rudnike ili srušiti cijenu plemenitog metala.

Marathon nije dokazao proizvodnju u komercijalno relevantnoj količini, rezultat još nije neovisno potvrđen, a sama tehnologija na koju se oslanja pretpostavlja razvoj fuzijske industrije koja tek nastaje.

Ipak, dugoročno postoji zanimljiva razlika između zlata i laboratorijskih dijamanata.

Laboratorijski i prirodni dijamanti mogu se razlikovati prema načinu nastanka i određenim karakteristikama koje laboratoriji mogu utvrditi. Stabilno zlato-197 nastalo transmutacijom bilo bi isti kemijski element i isti stabilni izotop kao prirodno zlato.

Ako bi se jednog dana moglo proizvoditi dovoljno čisto, sigurno i jeftino, njegova vrijednost ne bi proizlazila iz toga je li iskopano iz zemlje ili proizvedeno u postrojenju, nego prvenstveno iz ukupne ponude i potražnje.

Zato Marathonov eksperiment zasad nije prijetnja tržištu zlata. Ali otvara pitanje koje je donedavno pripadalo znanstvenoj fantastici: što bi se dogodilo s jednim od najstarijih simbola oskudice i vrijednosti kada bi ga čovječanstvo moglo početi proizvoditi industrijski?

Na Zagrebačkoj se burzi u petak očekuje oprezno trgovanje dok ulagači čekaju nova poslovna izvješća kompanija, pa bi Crobex indeksi, koji su na putu dobitaka četvrti tjedan zaredom, mogli stagnirati.

Crobex indeks pao je jučer za 0,47 posto, na 4.562 boda, dok je Crobex10 oslabio 0,6 posto, na 3.000 bodova.

pad tržišta

Nafta blizu 114 dolara i na najvišoj razini u pet mjeseci, azijske burze tonu nakon rasprodaje tehnologije

Time je prekinut njihov petodnevni niz rasta, tijekom kojeg su dosegnuli nove rekordne razine.

Unatoč jučerašnjem padu, indeksi su i dalje na putu dobitaka četvrti tjedan zaredom. U odnosu na početak tjedna Crobex je u plusu oko 0,4 posto, a Crobex10 oko 0,6 posto.

Redovni promet dionicama iznosio je jučer 2,5 milijuna eura, oko 900 tisuća eura manje nego prethodnog trgovinskog dana.

Uz to, ostvaren je blok-promet dionicama Končara u iznosu od oko 6,3 milijuna eura, po cijeni od 1.200 eura po dionici.

Najveći redovni promet, veći od milijun eura, također je ostvaren dionicom Končara, uz pad cijene od 1,64 posto, na 1.196 eura.

Tako je kroz redovno i blok-trgovanje Končarom ukupno ostvareno više od 7,3 milijuna eura prometa.

Po likvidnosti je slijedila povlaštena dionica Adris grupe, s prometom od gotovo 414 tisuća eura. Cijena joj je pala 2,5 posto, na 117 eura, pa je bila najveća gubitnica među likvidnijim dionicama.

Znatniji promet imala je i dionica Žita, 238 tisuća eura, uz nepromijenjenu cijenu od 18,30 eura.

U fokusu ulagača bila je i redovna dionica Končara D&ST, kojom je protrgovano za gotovo 183 tisuće eura, a cijena joj je pala 0,88 posto, na 4.530 eura.

Najveća dobitnica među likvidnijim izdanjima bila je dionica HPB-a, čija je cijena porasla 2,94 posto, na 350 eura.

Na Zagrebačkoj burzi jučer se trgovalo s ukupno 33 dionice. Cijena njih 12 porasla je, 13 je pala, a osam ih je stagniralo.

U fokusu ulagača ovih su dana poslovni rezultati kompanija, s obzirom na to da je počela sezona objave financijskih izvješća za prvih devet mjeseci ove godine.

Volvo Cars danas objavio je da je u trećem tromjesečju 2026. zabilježio operativni gubitak od 3,7 milijardi švedskih kruna (oko 336 milijuna eura), isključujući zajednička ulaganja, pridružena društva i stavke koje utječu na usporedivost rezultata. Odgovarajuća operativna marža (EBIT) iznosila je -5,6 posto.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Rezultat odražava dodatno pogoršanje vanjskih tržišnih uvjeta, ponajprije u Kini i SAD-u. Volvo Cars i dalje zauzima vodeću poziciju u premium segmentu električnih automobila (BEV), zahvaljujući stabilnim rezultatima u Europi, gdje su električni automobili u trećem tromjesečju činili 45 posto njegove prodaje.

Međutim, situacija u Kini i SAD-u bila je znatno teža, što se negativno odrazilo i na slobodni novčani tok kompanije, piše Revija HAK.

U Kini su se Volvo Cars i drugi tradicionalni premium proizvođači suočili s iznimno snažnom konkurencijom novih kineskih marki, kao i velikim pritiskom na cijene. Zbog toga su prihodi Volvo Carsa u Kini pali za gotovo 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U SAD-u je kompanija nastavila osjećati negativne posljedice carina i ukidanja državnih poticaja za kupnju elektrificiranih automobila, što je dodatno opteretilo profitne marže.

Na rezultate trećeg tromjesečja utjecali su i drugi vanjski čimbenici. Promjene američkog zakonodavstva dovele su do negativne revalorizacije CAFE kredita u iznosu od 100 milijuna eura, dok su nepovoljna kretanja cijena sirovina dodatno pogoršala poslovanje. Osim toga, kompanija je evidentirala oko 82 milijuna eura gubitaka Polestara iz drugog tromjesečja 2026. godine.

Kao odgovor na loše poslovne rezultate, Volvo Cars namjerava ostvariti dodatne uštede od približno 455 milijuna eura smanjenjem neizravnih i varijabilnih troškova, povrh ranije uspješno provedenih programa štednje. Te će mjere dovesti do strukturnog smanjenja broja zaposlenih za približno 2500 na globalnoj razini, od čega se 2000 radnih mjesta nalazi u Švedskoj.

Smanjenje broja zaposlenih provest će se raskidanjem ugovora s vanjskim konzultantima, prirodnim odljevom zaposlenika i ciljanim programima dobrovoljnog odlaska uz otpremnine. Puni financijski učinci ovih mjera bit će ostvareni do kraja 2027. godine, kada bi ukupni neizravni troškovi kompanije trebali biti gotovo 25 posto niži nego u 2024. godini.

Istodobno Volvo Cars ubrzano radi na nedavno najavljenoj, najvećoj proizvodnoj ofenzivi u svojoj povijesti. Ona obuhvaća predstavljanje 13 novih automobila do kraja 2030. godine, uz ponudu modela prilagođenih europskom, američkom i kineskom tržištu te veći stupanj lokalizacije proizvodnje. Već 2027. Volvo Cars predstavit će tri nova automobila: jedan namijenjen Europi i dva posebno razvijena za kinesko tržište.

– Nastavljamo poslovati u vrlo zahtjevnom okruženju, obilježenom snažnim vanjskim izazovima: deglobalizacijom, iznimno oštrom konkurencijom i klimatskim promjenama. Uvjereni smo da imamo ispravnu dugoročnu strategiju za suočavanje s tim izazovima – izjavio je Håkan Samuelsson, predsjednik i glavni izvršni direktor Volvo Carsa.

– Međutim, kratkoročno, zbog izrazito nepovoljnih prodajnih količina, moramo ojačati plan oporavka dodatnim odlučnim mjerama, sniziti prag rentabilnosti i poboljšati novčane tokove kako bismo postali otporniji.

Snažnu poziciju Volva na europskom tržištu električnih automobila potvrđuje model EX60, za koji je zaprimljeno više od 50.000 narudžbi u Europi. Očekuje se da će EX60 postati jedan od najprofitabilnijih modela kompanije. Zbog primjene novih proizvodnih tehnologija, poput integracije baterijskih ćelija u strukturu karoserije (cell-to-body), povećanje proizvodnje traje dulje od planiranog.

Ipak, Volvo Cars postupno povećava broj proizvedenih vozila. Tijekom 2027. godine kompanija će predstaviti svoj sljedeći globalni električni model, namijenjen velikom i cjenovno pristupačnijem tržišnom segmentu u Europi. Prve isporuke kupcima očekuju se nakon ljeta.

Volvo Cars davat će prednost očuvanju likvidnosti i poboljšanju novčanih tokova. Kompanija ističe da je prošla razdoblje najvećih kapitalnih ulaganja te da se sada vratila na uobičajene i financijski održive razine investiranja. U usporedbi s 2024. godinom, ulaganja su smanjena za približno 30 posto, čime Volvo Cars nastoji ojačati svoju financijsku stabilnost u razdoblju snažnih tržišnih pritisaka i intenzivne transformacije automobilske industrije.

Nomad Foods, u čijem je sastavu i hrvatski Ledo, odlučio je zatvoriti tvornicu Irida u Daruvaru. Prema sadašnjem planu, proizvodnja bi trebala završiti do kraja ove godine, a zatvaranje će obuhvatiti 150 zaposlenika.

istraživanje marsha

Hrvatska ispod prosjeka po primjerenosti mirovinskih primanja

Irida ima specijaliziranu ulogu u završnoj obradi i pakiranju pojedinih smrznutih proizvoda od ribe i plodova mora za brendove Nomad Foodsa, pri čemu taj pogon obrađuje manje od pet posto ukupne proizvodnje ribljih proizvoda kompanije, piše Večernji list.

Ti će proizvodi i dalje biti dostupni potrošačima u Hrvatskoj i regiji, a opskrba će se osiguravati kroz postojeći lanac opskrbe i operativnu mrežu Nomad Foodsa u Europi, navode iz kompanije.

„Uložili smo značajan trud kako bismo pronašli održivo dugoročno rješenje za Iridu, no nismo uspjeli. Svjesni smo da je ovo teška vijest. Naš je prioritet tijekom sljedećih tjedana voditi otvoren i konstruktivan dijalog sa zaposlenicima i njihovim predstavnicima te istodobno osigurati kontinuitet opskrbe za naše kupce i potrošače. Današnja objava ne mijenja dugoročnu predanost kompanije Nomad Foods hrvatskom tržištu i široj Adriatic regiji”, rekao je Eduardo Bachiega, glavni direktor lanca opskrbe Nomad Foodsa.

Odluka je uslijedila nakon dubinske analize poslovanja Iride i dio je dugoročnog programa povećanja produktivnosti koji je Nomad Foods objavio 2025. godine.

Program je usmjeren na optimizaciju poslovanja kroz bolje iskorištavanje lanca opskrbe Nomad Foodsa, povećanje operativne učinkovitosti i jačanje dugoročne konkurentnosti kompanije.

Nomad Foods je 2021. preuzeo Fortenovinu grupu zamrznute hrane, koja je uključivala Ledo plus u Hrvatskoj, Frikom u Srbiji, Ledo Čitluk u Bosni i Hercegovini te povezana društva. Vrijednost transakcije iznosila je oko 615 milijuna eura.

Detalji o programu zbrinjavanja zaposlenika Iride, mogućim otpremninama ili eventualnom premještaju dijela radnika zasad nisu objavljeni.

Hrvatske autoceste (HAC) raspisale su natječaj za opremanje dionice autoceste A7 od Selca do Novog Vinodolskog, od rasvjete i ventilacije tunela Zagori do zaštite od buke i bure, a posao je procijenjen na 13 milijuna eura bez PDV-a.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Natječaj je objavljen u petak u Elektroničkom oglasniku javne nabave, a ponude se primaju do 24. studenoga.

Prema natječajnoj dokumentaciji, nabavom su obuhvaćeni rasvjeta, ventilacija, vatrodojava i ozvučenje tunela Zagori, oprema za prijenos radijskog signala u tunelu, rezervno napajanje te sustav daljinskog upravljanja i nadzora. Za nadzor i upravljanje tunelom predviđen je privremeni centar smješten u kontejnerskom modulu.

Uz cestu bi se postavili stupovi visoki deset metara s energetski učinkovitim LED svjetiljkama, a natječajem su obuhvaćene i nosive konstrukcije za zaštitu od buke i bure, telekomunikacijska kanalizacija sa svjetlovodnim kabelom te kabelski vod od 20 kilovolta s dvije trafostanice uz tunel Zagori za napajanje novih potrošača na autocesti.

Ugovor s izvođačem trajat će četiri mjeseca od uvođenja u posao, a najpovoljnija ponuda birat će se prema cijeni i kvaliteti.

Na dionici od Selca do Novog Vinodolskog gradi se obilaznica Novog Vinodolskog, prva faza izgradnje preostalog dijela autoceste A7 od Križišća do Žute Lokve. Prema podacima Hrvatskih autocesta, obilaznica je duga 9,8 kilometara, od čega je 6,5 kilometara na trasi buduće autoceste, a najzahtjevniji su objekti tunel Zagori dug 834 metra i vijadukt Ričina dug nešto više od kilometra. Obilaznica bi trebala biti završena u proljeće iduće godine.

Raspoloženje potrošača u eurozoni potonulo je u listopadu na najnižu razinu u pet mjeseci, pokazalo je istraživanje Europske komisije, uz prosvjede građana u nizu zemalja protiv visokih troškova života i loše obrazovne i zdravstvene infrastrukture.

općina nedelišće

Umirovljenicima stižu božićnice, prijaviti se moraju i oni koji su ih već dobivali: Evo tko ima pravo

Indeks koji mjeri očekivanja potrošača u eurozoni pao je u listopadu za 1,1 bod u odnosu na rujan, na minus 17,9 bodova, pokazalo je mjesečno izvješće Europske komisije (EK).

Pogoršanje pokazuje i indeks na razini cijele Unije, prema padu vrijednosti za 1,2 boda, na minus 17,3 boda.

U listopadu se tako indeks ponovno udaljio od dugoročnog prosjeka Unije, navodi Komisija u izvješću.

Građane brinu visoki troškovi života i inflacija koja im nagriza kupovnu moć.

U rujnu potrošačke cijene u eurozoni porasle su za čak 3,8 posto, najsnažnije u tri godine, uz zamjetno poskupljenje energije i svježe hrane, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

Poskupljenja, stambena kriza i dotrajala obrazovna i zdravstvena infrastruktura izveli su građane na ulice u Francuskoj, Belgiji, Austriji, Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu.

EK je provela anketu o raspoloženju potrošača od 1. do 21. listopada u 26 članica Europske unije, uz izuzetak Estonije, obuhvativši 99,8 posto ukupne konačne potrošnje u Uniji i u eurozoni.

Cjelovito izvješće o očekivanjima u gospodarstvu Europske unije i eurozone u travnju Komisija će objaviti krajem mjeseca.

Na Wall Streetu su u četvrtak oštro pale cijene dionica tehnoloških kompanija jer su poslovna izvješća nekoliko njih ponovno izazvala strahovanja od posljedica utrke u potrošnji na razvoj umjetne inteligencije.

IT INDUSTRIJA

Hrvatski IT raste, ali mnoge tvrtke gube prihode: Je li vrijeme za konsolidaciju?

Dow Jones indeks ojačao je 0,02 posto, na 52.867 bodova, no S&P 500 pao je 1,21 posto, na 7.663 boda, a Nasdaq 2,60 posto, na 26.008 bodova.

Najveći dnevni pad Nasdaqa od početka lipnja posljedica je snažnog pritiska na tehnološki sektor jer se ulagači ponovno pitaju koliko će se od golemih ulaganja u razvoj umjetne inteligencije na kraju isplatiti.

Unatoč boljim kvartalnim rezultatima od očekivanja, cijena dionice Meta Platformsa potonula je sedam posto. Kompanija je povećala planirana ulaganja u umjetnu inteligenciju i najavila novu klasu dionica bez prava glasa, koja bi joj trebala pomoći u financiranju skupog razvoja AI-ja.

Meta je u trećem tromjesečju zabilježila i prvi negativni slobodni novčani tok u više od desetljeća, što je dodatno pojačalo zabrinutost ulagača zbog troškova razvoja umjetne inteligencije.

Cijena dionice Tesle pala je, pak, 3,1 posto, iako je proizvođač električnih automobila neočekivano ostvario pozitivan slobodni novčani tok te smanjio plan kapitalnih ulaganja za ovu godinu.

Pod najvećim pritiskom ponovno su bile dionice proizvođača čipova. PHLX indeks tog sektora potonuo je 6,7 posto, što je njegov najveći dnevni pad od 23. lipnja.

Indeks proizvođača čipova sada je više od 26 posto ispod rekordne razine dosegnute u lipnju, premda je od početka godine i dalje u plusu više od 50 posto.

„Ovo je dobar dan za Wall Street. Jedini sektor koji je oštro pao bio je tehnološki, koji je slovio za zlatnu žilu tržišta sve negdje do lipnja. Ulagači počinju shvaćati da postoje neke rupe u AI priči. A to je imalo veliki utjecaj na S&P 500 i Nasdaq jer ti indeksi uvelike ovise o tehnološkom sektoru”, objašnjava Paul Nolte, strateg u tvrtki Murphy & Sylvest.

Sezona objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje u punom je zamahu. Dosad je rezultate objavilo 111 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, a 83 posto njih nadmašilo je očekivanja analitičara, pokazuju podaci LSEG-a.

Na europskim su burzama cijene dionica također pale. Londonski FTSE oslabio je 0,26 posto, na 10.725 bodova, frankfurtski DAX skliznuo je 1,07 posto, na 25.371 bod, a pariški CAC 1,39 posto, na 7.811 bodova.

Hrvatska zauzima 36. mjesto među 55 analiziranih mirovinskih sustava prema primjerenosti mirovinskih primanja, iako je prema integritetu sustava, koji obuhvaća regulaciju, upravljanje, zaštitu članova i komunikaciju, na 12. mjestu.

Pokazuje to Marsh CFA Institute Global Pension Index 2026, koji hrvatskom mirovinskom sustavu ukupno dodjeljuje 66,1 bod, ocjenu B i 27. mjesto na svjetskoj ljestvici.

IT INDUSTRIJA

Hrvatski IT raste, ali mnoge tvrtke gube prihode: Je li vrijeme za konsolidaciju?

Najveća razlika u hrvatskim rezultatima vidljiva je upravo između integriteta sustava i primjerenosti mirovina. Za integritet je Hrvatska ostvarila 84,2 boda i najvišu ocjenu A, dok je u kategoriji primjerenosti mirovinskih primanja dobila 61,6 bodova i ocjenu C+.

Rezultat za dugoročnu održivost iznosi 58,3 boda, uz ocjenu C i 21. mjesto među obuhvaćenim sustavima.

Hrvatski rezultat za primjerenost mirovinskih primanja niži je od prosjeka svih 55 sustava, koji iznosi približno 66,5 bodova. Istodobno, prosječna ocjena integriteta iznosi oko 77,2 boda, gotovo sedam bodova manje od hrvatskog rezultata.

Istraživanje tako pokazuje da dobro uređena pravila, upravljanje i zaštita članova ne moraju nužno značiti jednako snažne rezultate u drugim dijelovima mirovinskog sustava.

Hrvatska ove godine ima manje bodova

U odnosu na 2025. godinu ukupna ocjena Hrvatske smanjena je sa 68,7 na 66,1 bod, a pokazatelj primjerenosti sa 66,8 na 61,6 bodova.

Izvještaj navodi da je smanjenje ukupnog rezultata prvenstveno povezano s nižim OECD-ovim modeliranim neto stopama zamjene pri umirovljenju.

Riječ je o modeliranim pokazateljima koji uspoređuju očekivane mirovinske prihode s ranijim primanjima, pa promjena tog pokazatelja ne znači da su se stvarno isplaćene mirovine u Hrvatskoj smanjile.

Na vrhu ovogodišnjeg indeksa nalazi se Nizozemska s 85,8 bodova, ispred Danske s 84,1 i Islanda s 84 boda. Najvišu ocjenu A, uz te tri zemlje, ostvarili su još Singapur, Izrael i Australija.

Ukupno istraživanje obuhvaća 55 mirovinskih sustava u kojima živi približno 66 posto svjetskog stanovništva.

U ukupnom poretku iza Hrvatske nalaze se i neke razvijenije europske zemlje, među kojima su Španjolska sa 63,3 boda, Italija s 57,4 i Austrija s 56,9 bodova.

Istraživanje tako pokazuje da gospodarski snažnije zemlje ne ostvaruju nužno i bolje ukupne rezultate jer indeks, uz primjerenost mirovinskih primanja, ocjenjuje i dugoročnu održivost te integritet sustava.

Starenje stanovništva mijenja mirovinske sustave

Posebna tema ovogodišnjeg izdanja utjecaj je starenja stanovništva na mirovinske sustave.

Dulji životni vijek produljuje razdoblje u kojem je potrebno osigurati prihode nakon prestanka rada, dok niže stope nataliteta mijenjaju odnos broja radno aktivnih i umirovljenika.

Prema podacima korištenima u izvještaju, u 43 od 55 analiziranih sustava stopa fertiliteta niža je od razine potrebne za jednostavnu obnovu stanovništva.

Iz perspektive Marsha, rezultati su važni i za poslodavce. Financijska sigurnost u starijoj dobi ne počinje odlaskom u mirovinu, nego se gradi tijekom cijelog radnog vijeka.

Poslodavci tome mogu pridonijeti ponudom dobrovoljne mirovinske štednje, financijskom edukacijom i jasnom komunikacijom o dostupnim pogodnostima za zaposlenike. Uz zdravstveno i životno osiguranje, takav pristup može biti dio cjelovitije podrške dobrobiti zaposlenika.

„Kad govorimo o mirovinama, najčešće se pitamo koliko ćemo jednog dana primati. No jednako je važno pitanje što možemo učiniti već danas da bismo u starosti živjeli sigurnije. Dok smo zaposleni, mirovina nam se često čini dalekom, ali upravo tada imamo najviše prostora za planiranje. I tu poslodavci mogu napraviti stvarnu razliku. Nije dovoljno samo ponuditi dodatnu mirovinsku štednju ili neku drugu pogodnost, važno je ljudima približiti što im ona konkretno donosi. Jer briga o zaposlenicima ne bi trebala završavati na njihovoj današnjoj plaći, nego uključivati i njihovu buduću financijsku sigurnost”, ističe Jasminka Horvat Martinović, predsjednica Uprave Marsh Hrvatska.

Izvještaj ujedno pokazuje da se i najbolje ocijenjeni mirovinski sustavi moraju prilagođavati.

Među općim smjerovima koje autori izdvajaju nalaze se šira uključenost zaposlenih i samozaposlenih u mirovinsku štednju, poticanje dodatne privatne štednje, zaštita najugroženijih starijih osoba te mogućnosti duljeg i fleksibilnijeg ostanka u svijetu rada.

Riječ je o općim preporukama koje proizlaze iz globalnog istraživanja, a ne o posebnim preporukama za Hrvatsku.

O istraživanju

Marsh CFA Institute Global Pension Index 2026. je 18. izdanje međunarodnog istraživanja mirovinskih sustava i prvo izdanje pod imenom Marsh nakon ranijih izdanja povezanih s brendom Mercer.

Istraživanje Marsh objavljuje u suradnji s CFA Instituteom i Monash Centre for Financial Studies.

Sustavi se ocjenjuju prema više od 50 pokazatelja iz triju područja: primjerenosti mirovinskih primanja, koja čini 40 posto ukupne ocjene, održivosti s udjelom od 35 posto te integritetu s 25 posto.

O Marshu

Marsh je globalna kompanija koja klijentima u 130 zemalja pruža stručnu podršku u područjima rizika i osiguranja, ljudi i ulaganja te poslovnog savjetovanja.

Svaka generacija donosi promjene na tržištu rada. Međutim, čini mi se da nijedna nije toliko promijenila očekivanja poslodavaca kao generacije koje danas ulaze u poslovni svijet.

Mladi stručnjaci ne traže samo dobru plaću ili stabilan posao, oni traže smisao, priliku za učenje, fleksibilnost, povjerenje i sposobnost da ostave trag.

Odgovornost tvrtki

Često čujemo kako je to veliki izazov za tvrtke. Vjerujem da je to zapravo sjajna prilika. Jer, ako želimo izgraditi organizacije koje će biti uspješne za deset ili 20 godina, već sada moramo razmišljati o tome kako razvijati buduće lidere. Moje iskustvo je da se vođe ne stvaraju kada dobiju menadžersku poziciju. Oblikuju se mnogo ranije – kroz kulturu tvrtke, kroz ljude koji im daju samopouzdanje i prilike da preuzmu odgovornost čak i kada još nemaju sve odgovore.

Kada sam ja započeo svoju karijeru vodstvo se često povezivalo s iskustvom, autoritetom i hijerarhijom. Danas je situacija drukčija. Poslovni svijet se mijenja takvom brzinom da godine iskustva više nisu jedini pokazatelj spremnosti za odgovornost. Ono što čini razliku je znatiželja, sposobnost učenja, spremnost na promjenu i želja za razvojem drugih. U dinamičnoj industriji u kojoj radim, svakodnevno vidimo koliko se brzo pojavljuju nove tehnologije, mijenjaju očekivanja korisnika i nastaju novi poslovni modeli. U takvom okruženju lider ne može znati sve. Ali, mora znati kako okupiti tim, kako slušati različita mišljenja i kako donijeti odluku čak i kada nema sve informacije.

Zato vjerujem da tvrtke danas imaju drukčiju odgovornost nego prije. Nije dovoljno zaposliti talentirane ljude. Potrebno je stvoriti okruženje u kojem će oni htjeti ostati, rasti i jednog dana preuzeti upravljanje timovima. To podrazumijeva puno više od organiziranja treninga ili edukacija. Budući lideri razvijaju se kroz svakodnevni rad, kroz mentorstvo, otvorenu komunikaciju i priliku sudjelovanja u važnim projektima. Najviše naučite kada vam se da odgovornost i kada znate da netko vjeruje u vas.

Upravo zato vjerujem da je povjerenje jedna od najvažnijih investicija koje lider može napraviti. Mladi ljudi danas žele povratne informacije, ali žele i da se čuju njihova mišljenja. Očekuju da budu dio procesa donošenja odluka, a ne samo izvršitelji zadataka. U prošlosti su ideje tekle od vrha prema dnu organizacije. Danas najbolje ideje često dolaze od ljudi koji su najbliži korisnicima, novim tehnologijama ili promjenama na tržištu. To također zahtijeva promjenu u načinu vođenja.

Lider više nije osoba koja ima sve odgovore. Njegova je uloga postavljati prava pitanja, uklanjati prepreke i stvarati uvjete u kojima će drugi ostvariti svoj potencijal. Jednako važna promjena odnosi se na način na koji gledamo na pogreške. Ako želimo inovirati, moramo prihvatiti da se nijedna inovacija ne događa bez pokušavanja, eksperimentiranja i povremenog neuspjeha. Organizacije koje kažnjavaju svaku pogrešku teško mogu očekivati ​​kreativnost od svojih timova. Suprotno tome, tvrtke koje uče iz pogrešaka stvaraju kulturu u kojoj ljudi imaju hrabrosti predložiti nova rješenja.

To, naravno, ne znači odustajanje od odgovornosti. Naprotiv. Odgovornost i sloboda moraju ići zajedno. Ljudi postižu najbolje rezultate kada imaju jasne ciljeve, ali i dovoljno prostora da pronađu način da ih ostvare. Vjerujem da će takve tvrtke biti najprivlačnije novim generacijama zaposlenika.

U tvrtki u kojoj radim posljednjih godina sve više pozornosti posvećujemo razvoju ljudi, ne samo kroz stručna znanja, već i kroz razvoj liderskih kompetencija. Iskustvo nam pokazuje da najbolji rezultati dolaze kada zaposlenici imaju priliku učiti jedni od drugih, surađivati ​​u timovima i osjetiti da njihov doprinos ima stvarnu poslovnu vrijednost. Takvo okruženje stvara samopouzdanje, a iz samopouzdanja razvija odgovornost – ključnu osobinu svakog vođe.

Mislim da će budući lideri biti drukčiji od onih na koje smo navikli. Manje će se baviti kontrolom, a više povjerenjem. Manje će pričati, a više slušati. Umjesto da budu središte svih odluka, postojat će ljudi koji okupljaju različite talente i potiču druge da daju sve od sebe.

Dugoročna održivost

Konačno, svaka tvrtka može kupiti novu tehnologiju, poboljšati procese ili promijeniti svoju organizacijsku strukturu. Ono što ne može kupiti su ljudi koji žele ostati, razvijati se i jednog dana postati vođe. Zato vjerujem da je najveća odgovornost svakog vođe ostaviti iza sebe nove lidere. To nije samo pitanje individualnog uspjeha, to je pitanje dugoročne održivosti bilo koje organizacije.

Budućnost poslovanja neće graditi generacije koje dolaze, mi je gradimo danas – načinom na koji s njima surađujemo, koliko ih slušamo i koliko smo spremni dati im priliku da preuzmu odgovornost. Upravo iz tih prilika izlaze vođe koje će sutra voditi tvrtke kroz promjene koje danas ne možemo ni predvidjeti.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) i savjetnička kuća Spring+shift ustanovili su u zajedničkom istraživanju kako je održivo financiranje poznato većini poduzeća, ali još nije zaživjelo u poslovnoj praksi, priopćio je HGK u petak.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Od 151 sudionika istraživanja, gotovo 90 posto barem djelomično poznaje pojam i svrhu održivog financiranja, ali neki oblik takvog financiranja dosad je koristilo samo njih 20 posto. Istodobno, potrebe za ulaganjima u zelenu tranziciju konkretne su i neposredne, ističe HGK.

Među poduzećima koja su već u procesu tranzicije ili planiraju ulaganja s društvenim učinkom, samo 20 posto smatra da raspolaže odgovarajućim i dostatnim financijskim sredstvima. Oko 40 posto navodi da takvih sredstava nema, dok jednako toliko nije sigurno raspolaže li dostatnim sredstvima. Približno polovica sudionika koji su procjenjivali svoje buduće potrebe, očekuje da će im u sljedećih pet godina trebati do pet milijuna eura za ulaganja.

Rezultati istraživanja pokazuju da interes poduzeća nije ograničen na financiranje već prepoznatih “zelenih” projekata. Tranzicijsko financiranje, namijenjeno promjenama poslovanja i prelasku na održivije tehnologije i procese zanima gotovo 60 posto sudionika, dok društveno ili impact financiranje usmjereno na pozitivne učinke na ljude i zajednicu, zanima njih 40 posto.

Najveći interes za održivim kreditima

Kada je riječ o konkretnim instrumentima, najveći interes vlada za održive kredite te projektno financiranje. Slijedi leasing okolišno prihvatljivih vozila i opreme, a poduzeća pritom preferiraju dugoročnije izvore kapitala -financiranje na rok duži od tri godine želi gotovo 60 posto ispitanika.

Kompleksne administrativne zahtjeve kao prepreku navodi gotovo polovica ispitanika, a nedostatak dostupnih informacija više od trećine. Poduzeća stoga ističu potrebu za jednostavnijim i bržim postupcima, jasnim uvjetima prijave i financijskim poticajima. Rezultati tako ukazuju na potrebu za povezivanjem financijskih instrumenata s konkretnim investicijskim potrebama poduzeća, uz razumljive kriterije, transparentne uvjete i podršku u pripremi projekata.

“Preko 60 posto ispitanika, hrvatskih poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju, nije koristilo nijedan oblik ovakvog financiranja. Jednak udio njih ukazuje na važnost jednostavnijih i jasnijih procesa, informacija i instrumenata koji bi im olakšali pokretanje ulaganja. S obzirom na sve to, vidljiva je potreba da se stvore uvjeti u kojima će projekti lakše dolaziti do financiranja i u kojima će se privatni kapital učinkovitije usmjeravati prema tranziciji gospodarstva”, naglasila je izvršna partnerica u savjetničkoj kući Spring+shift te jedna od autorica istraživanja Gorana Pavičić Nišević,.

Viša stručna savjetnica u Sektoru za energetiku i održivi razvoj HGK Ana Marinović ističe kako poduzeća prepoznaju potrebu za ulaganjima, ali se istodobno suočavaju s preprekama poput složenih administrativnih postupaka i nedostatka informacija o dostupnim instrumentima.

“To su povratne informacije koje dobivamo i na našoj ESG akademiji i kroz koju povezujemo potrebe gospodarstva s mogućnostima financijskog sektora. Poduzećima trebaju jasne i praktične informacije o tome kako pripremiti projekte i doći do potrebnih sredstava. Cilj nam je da održivo financiranje postane konkretniji i dostupniji alat za ulaganja u konkurentnije i otpornije poslovanje hrvatskog gospodarstva”, istaknula je Marinović.

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, dok su zbog krize na Bliskom istoku cijene nafte dosegnule najviše razine u pet mjeseci.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7 sati u minusu 0,3 posto i na putu je gubitaka četvrti tjedan zaredom, i to za 2,7 posto.

ULAGAČI ZABERINUTI

Wall Street kažnjava skupu AI utrku: Meta pala 7 posto, čipovi 6,7 posto

Jutros su cijene dionica u Australiji, Indiji, Japanu, Šangaju i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,2 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle 0,6 posto.

Pod najvećim su pritiskom dionice tehnoloških kompanija, kao i jučer na Wall Streetu, kada je S&P 500 indeks pao 1,2, a Nasdaq 2,6 posto.

Najveći dnevni pad Nasdaqa od lipnja posljedica je pritiska na tehnološki sektor jer se ulagači ponovno pitaju koliko će se od golemih ulaganja u razvoj umjetne inteligencije na kraju isplatiti.

Unatoč boljim kvartalnim poslovnim rezultatima od očekivanja, cijena dionice Meta Platformsa potonula je jučer sedam posto nakon što su povećana ulaganja u umjetnu inteligenciju, novi planovi financiranja i negativan slobodni novčani tok ponovno potaknuli zabrinutost oko troškova AI utrke.

Cijena dionice Tesle pala je, pak, više od tri posto unatoč solidnim poslovnim rezultatima.

Pod najvećim su pritiskom ponovno bile dionice proizvođača čipova. PHLX indeks tog sektora potonuo je 6,7 posto, što je njegov najveći dnevni pad od lipnja.

Taj je sektor posljednjih godina predvodio rast na tržištu, no posljednjih je mjeseci pod pritiskom zbog zabrinutosti oko troškova financiranja AI infrastrukture i pitanja koliko će se golema ulaganja u konačnici isplatiti.

„Ovo je bio dobar dan za Wall Street. Jedini sektor koji je oštro pao bio je tehnološki, koji je slovio za zlatnu žilu tržišta sve negdje do lipnja. Ulagači počinju shvaćati da postoje neke rupe u AI priči. A to je imalo veliki utjecaj na S&P 500 i Nasdaq jer ti indeksi uvelike ovise o tehnološkom sektoru”, objašnjava Paul Nolte, strateg u tvrtki Murphy & Sylvest.

Nafta na najvišim razinama u pet mjeseci

Cijene nafte porasle su drugi dan zaredom, na najviše razine u pet mjeseci, jer se kriza na Bliskom istoku ne smiruje.

Na londonskom je tržištu cijena Brent barela jutros ojačala 0,49 posto, na 113,70 dolara, odnosno oko 101,4 eura, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,66 posto, na 100,15 dolara, odnosno oko 89,3 eura.

Rast cijena potiču strahovi od poremećaja u opskrbi nakon novih napada Hutija u Saudijskoj Arabiji i mogućeg daljnjeg širenja sukoba.

Dolar blago ojačao

Na valutnim je tržištima vrijednost američke valute prema košarici valuta blago porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 101,67 bodova, dok je jučer u isto vrijeme iznosio 101,57 bodova.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo je sa 157,70 na 156,95 jena.

Američka je valuta ojačala prema euru pa je euro skliznuo na 1,1210 dolara, dok je jučer u isto vrijeme iznosio 1,1245 dolara.

Pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag, s 3 na 2 sata u noći na nedjelju, 25. listopada, završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena, izvijestio je Državni zavod za mjeriteljstvo.

U noći u kojoj vraćamo kazaljke moći ćemo tako spavati jedan sat dulje.

OTPLATA KREDITA

Zatvarate kredit prije roka? Od 20. studenoga dio troškova banka vam mora vratiti

Promjena vremena donosi i drukčiji raspored tarifa električne energije za korisnike dvotarifnog obračuna. Tijekom zimskog računanja vremena viša tarifa primjenjuje se od 7 do 21 sat, a niža od 21 do 7 sati.

Vraćanjem sata sunce će ranije izlaziti, ali i ranije zalaziti pa će u poslijepodnevnim satima biti manje dnevnog svjetla.

Svjetla obvezna od 1. studenoga

Promjena na zimsko računanje vremena nekada je bila povezana i s početkom obveznog korištenja dnevnih ili kratkih svjetala na vozilima.

Prema važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, ta je obveza sada datumski određena: na motornim vozilima tijekom vožnje danju dnevna ili kratka svjetla moraju biti uključena od 1. studenoga do 31. ožujka.

Za motocikle i mopede kratka svjetla obvezna su tijekom cijele godine.

Zašto još uvijek pomičemo sat?

Europska unija već godinama raspravlja o ukidanju sezonskog pomicanja sata, a prvotni plan bio je da ta praksa završi još 2021. godine.

Europska komisija je 2018. provela javno savjetovanje na koje je stiglo 4,6 milijuna odgovora, najviše u povijesti njezinih javnih konzultacija do tada. Čak 84 posto sudionika izjasnilo se za ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje.

Komisija je nakon toga predložila ukidanje sezonskih promjena vremena, a Europski parlament u ožujku 2019. podržao je prijedlog s 410 glasova za, 192 protiv i 51 suzdržanim.

Prema tadašnjem planu, zemlje koje žele zadržati ljetno računanje vremena trebale su posljednji put pomaknuti sat u ožujku 2021., a one koje žele trajno standardno, odnosno zimsko vrijeme, u listopadu iste godine.

No prijedlog nikada nije dovršen.

Za njegovo usvajanje potreban je dogovor Europskog parlamenta i Vijeća EU, a države članice u Vijeću do danas nisu usuglasile zajedničko stajalište.

Jedan od problema jest što odluke pojedinih država ne mogu biti potpuno nepovezane. Različit izbor trajnog vremena među susjednim zemljama mogao bi stvoriti dodatne vremenske razlike i probleme za promet, trgovinu i funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta.

Tema se ponovno otvorila

Rasprava ipak nije potpuno zamrla.

Tijekom 2025. godine u Vijeću EU ponovno se razgovaralo o tom pitanju, a poljsko predsjedništvo predložilo je i mogućnost dvogodišnjeg zajedničkog probnog razdoblja trajnog ljetnog računanja vremena u EU.

Države članice zatražile su dodatne analize prije donošenja odluke.

Europska komisija zato je u veljači 2026. pokrenula novu studiju koja treba procijeniti posljedice mogućeg zajedničkog ukidanja sezonskog pomicanja sata. Studija bi trebala biti dovršena do kraja 2026. godine i poslužiti kao podloga za nastavak političkih razgovora.

Dok se ne postigne dogovor, postojeća pravila ostaju na snazi: sve države članice EU prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku, a na standardno vrijeme posljednje nedjelje u listopadu.

Prema službenom europskom rasporedu, nakon ovogodišnjeg povratka na standardno vrijeme sljedeće ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 28. ožujka 2027., kada ćemo kazaljke ponovno pomaknuti jedan sat unaprijed.

Koliko gospodarstvo košta pomicanje sata?

Jedan od argumenata za ukidanje pomicanja sata jesu mogući troškovi za gospodarstvo, no dosadašnja istraživanja ne daju pouzdanu jedinstvenu procjenu koliko Europa zbog toga gubi svake godine.

Analiza Europskog parlamenta pokazala je da ljetno računanje vremena donosi tek marginalne uštede energije, dok su rezultati istraživanja o širim gospodarskim učincima neujednačeni.

Novija istraživanja ipak pokazuju da sama promjena vremena može kratkoročno utjecati na radnu sposobnost. Studija objavljena 2024., koja je analizirala aktivnost više od 170.000 korisnika GitHuba, utvrdila je pad produktivnosti neposredno nakon proljetnog pomicanja sata, pri čemu su poremećaji u jutarnjim satima bili vidljivi i do dva tjedna nakon promjene.

Istraživanje provedeno na talijanskim podacima o ozljedama na radu pokazalo je da se u prva tri dana nakon proljetnog pomicanja sata broj ozljeda povećavao za oko dva posto. Zanimljivo, nakon jesenskog vraćanja sata broj ozljeda kratkotrajno se smanjivao za više od deset posto. Autori su ipak zaključili da su ukupni novčani učinci tih promjena relativno mali.

Troškovi se mogu pojaviti i kroz prilagodbu prometnih rasporeda, informatičkih sustava i prekograničnog poslovanja. Europska komisija zato upozorava da bi eventualno ukidanje pomicanja sata moralo biti koordinirano među članicama kako različita trajna vremena ne bi stvorila nove probleme za promet, trgovinu i jedinstveno tržište.

Upravo zato Komisija od početka 2026. provodi novu analizu koja obuhvaća gospodarske, društvene i okolišne posljedice, uključujući učinke na unutarnje tržište, energetiku, promet i javno zdravlje. Rezultati bi trebali dati novu podlogu za odluku o tome hoće li Europska unija napokon odustati od pomicanja sata dvaput godišnje.

Zaklada “Hrvatska za djecu” provodi aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvalitete života djece u Hrvatskoj, kako bi se promicala njihova dobrobit i osnažile obitelji koje se suočavaju s različitim socijalnim, zdravstvenim, odgojnim i obrazovnim izazovima.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Kroz zajednička nastojanja s Vladom Republike Hrvatske, usmjeravati resurse tamo gdje su najpotrebniji, osiguravajući djeci bolje prilike za razvoj i napredak, piše portal Podravski.hr.

Jedna od novčanih potpora koju ova Zaklada dodjeljuje je i novčana potpora za nabavku raznih potrepština (odjeće, obuće, higijenskih, prehrambenih i drugih potrepština nužnih za rast i razvoj djece, uključivo i nerođenu djecu nakon 28. tjedna trudnoće majke).

Naime, ova novčana potpora dodjeljuje se za dijete u obitelji koja živi u iznimno teškim materijalnim uvjetima, a za koje je potrebno nabaviti odjeću, obuću, higijenske, prehrambene ili druge potrepštine kako bi se zadovoljile njegove osnovne svakodnevne potrebe vezane za uredan rast i razvoj.

Pravo na ovu potporu ostvaruje se na temelju relevantne dokumentacije kojom se dokazuju činjenice na koje se poziva fizička osoba, odnosno obitelj, u zahtjevu za dodjelu potpore. Ova potpora primjenjiva je i na nerođenu djecu nakon 28. tjedna trudnoće majke.

Za potrebe dodjele ove potpore, obitelji moraju nesporno dokazati da žive u iznimno teškim materijalnim uvjetima, zbog čega im se, zbog prevelikih i prerazličitih ukupnih potreba djeteta ili djece u obitelji, teško odrediti za neku od ostalih potpora Zaklade.

Ova potpora može se dodijeliti obiteljima koje žive u iznimno teškim materijalnim uvjetima i to isključivo za kupnju, uvjetno rečeno, svakodnevne odjeće i obuće, osnovnih higijenskih potrepština, hrane i dodataka prehrani te drugih nužnih potrepština za uredan rast i razvoj djeteta/djece.

U slučaju kada se zahtjev za dodjelu potpore odnosi na luksuzne komade odjeće i obuće, dakle skupocjene marke odjeće i obuće, odnosno na luksuzne higijenske potrepštine (parfemi, šminka i slično) i slično, takav zahtjev će biti odbijen.

Potpora se dodjeljuje u iznosu od 270 eura po djetetu koja predstavlja godišnji iznos za takvu vrstu potpore. Najviši pojedinačni iznos novčane potpore za tekuće životne potrebe djece može se dodijeliti u iznosu do 2.000 eura.

Uvjeti za dodjelu potpore:

– jedan od roditelja iz obitelji ili dijete iz te obitelji je hrvatski državljanin

– jedan od roditelja iz obitelji ili dijete iz te obitelji ima prebivalište u Republici Hrvatskoj

– prosječni mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva, ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini te u posljednja tri (dokaziva) mjeseca u tekućoj kalendarskoj godini do podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore, ne prelazi iznos od 309,01 eura

– kućanstvo korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu definiranu posebnim propisom kojim se definiraju pitanja socijalne skrbi.

Iznos od 309,01 eura predstavlja 70 posto proračunske osnovice propisane Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za tekuću godinu. Iznimno, u slučaju posebno teških životnih okolnosti, pravo na dodjelu novčane potpore mogu ostvariti podnositelji zahtjeva koji nisu korisnici zajamčene minimalne naknade definirane posebnim propisom kojim se definiraju pitanja socijalne skrbi.

Potrebna dokazna dokumentacija:

U svrhu ostvarivanja prava na potporu te dokazivanja ispunjenja iznad navedenih uvjeta za dodjelu potpore, potrebno je Zakladi dostaviti dokumente u nastavku.

– valjano ispunjen i potpisan zahtjev za dodjelu potpore
– dokaz IBAN-a (preslika kartice tekućeg/žiro računa /ugovor o otvaranju računa, potvrda o otvorenom (zaštićenom) IBAN računu-od banke/fine) – mora biti vidljivo ime i prezime korisnika tekućeg računa i IBAN
– preslika osobne iskaznice (obje strane) za jednog od roditelja iz obitelji
– preslika rodnog lista ili osobne iskaznice (obje strane) ili elektronički zapis iz matice rođenih iz sustava e-Građani za svu djecu u obitelji (maloljetnu i punoljetnu)
– preslika potvrde nadležne Porezne uprave o visini dohotka i primitaka za prethodnu kalendarsku godinu i za posljednja moguća 3 mjeseca u tekućoj kalendarskoj godini za sve članove zajedničkog kućanstva starije od 15 godina
– vlastoručno potpisana Izjava o sastavu zajedničkog kućanstva
– rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu kućanstvu, koje donosi centar za socijalnu skrb
– odgovarajuća dokumentacija kojom se dokazuju činjenice navedene u ovom zahtjevu za dodjelu potpore (npr. trudnička knjižica ako je podnositelj zahtjeva trudnica, druga relevantna dokumentacija za dokazivanje iznimno teških materijalnih uvjeta)
– dokaz o postojanju posebno teških životnih okolnosti (isključivo ako podnositelj zahtjeva nije korisnik zajamčene minimalne naknade).
Neke od dokumenata (npr. rodni list) moguće je pribaviti putem sustava e-Građani, kojemu možete pristupiti ovdje.

Podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore:

Zahtjev za dodjelu potpore moguće je podnijeti na više načina.

– elektroničkom poštom, slanjem cjelokupne dokumentacije na e-adresu potpore.fo@zhzd.hr
– online aplikacijom kojoj možete pristupiti ovdje.

Od 20. studenoga 2026. novi Zakon o potrošačkim kreditima dodatno će precizirati i proširiti prava korisnika koji kredit žele otplatiti prije ugovorenog roka. Ukupni troškovi potrošačkog kredita morat će se razmjerno smanjiti, dok će naknade koje banka ili drugi vjerovnik smije naplatiti ostati strogo ograničene.

stambene potpore

Daju do 200 eura mjesečno za najamninu, priznaju se i raniji troškovi: Prijave do 31. listopada, sredstva su ograničena

Pravo na prijevremenu otplatu nije novo jer ga potrošači imaju i prema postojećim propisima. Ključna promjena kod novih potrošačkih kredita odnosi se na način izračuna smanjenja troškova, odnosno na širi krug troškova koji se moraju uzeti u obzir.

Kod prijevremene otplate smanjenje se neće odnositi samo na kamate i troškove povezane s trajanjem ugovora.

Vjerovnik će morati uzeti u obzir i troškove koji ne ovise o trajanju ugovora, uključujući troškove naplaćene pri odobravanju kredita, te ukupne troškove razmjerno smanjiti prema vremenu koje je preostalo do ugovorenog dospijeća.

To znači da korisnik koji kredit zatvori prije roka neće morati snositi puni trošak kredita kao da ga je koristio do kraja ugovorenog razdoblja.

Kolika naknada i pod kojim uvjetima

Naknada za prijevremenu otplatu potrošačkog kredita moguća je samo ako se kredit prijevremeno otplaćuje u razdoblju u kojem se primjenjuje fiksna kamatna stopa.

Naknada mora biti pravedna, objektivno opravdana i povezana s mogućim troškovima koje vjerovnik ima zbog ranije otplate.

Najviša naknada smije iznositi jedan posto prijevremeno otplaćenog iznosa ako je do ugovorenog dospijeća ostalo više od godinu dana. Ako je preostalo manje od godinu dana, najviša naknada iznosi 0,5 posto.

Naknada se ipak neće moći naplatiti kod svake prijevremene uplate.

Banka ili drugi vjerovnik smije je naplatiti samo ako iznos prijevremene otplate premaši 10.000 eura unutar 12 mjeseci.

Čak i tada naknada se ne obračunava na cijeli prijevremeno otplaćeni iznos, nego samo na dio iznad 10.000 eura.

Primjerice, ako potrošač unutar 12 mjeseci prijevremeno otplati 15.000 eura, eventualna naknada može se obračunati samo na 5.000 eura, uz ispunjenje ostalih zakonskih uvjeta.

Visina naknade dodatno je ograničena iznosom kamata koje bi korisnik platio da je kredit nastavio otplaćivati prema ugovorenom rasporedu. Naknada ne smije biti viša od kamata za razdoblje između prijevremene otplate i ugovorenog dospijeća.

Naknada se ne smije naplatiti ni ako se otplata obavlja na temelju ugovora o osiguranju koji jamči otplatu kredita, ako je riječ o dopuštenom prekoračenju ili ako se kredit otplaćuje u razdoblju u kojem se ne primjenjuje fiksna kamatna stopa.

Stambeni krediti i dalje bez naknade

Kod stambenih potrošačkih kredita zadržava se pravilo prema kojem korisnik kredit može prijevremeno otplatiti, djelomično ili u cijelosti, bez plaćanja naknade vjerovniku.

To pravo postoji i prema sadašnjim propisima, pa nije riječ o novoj pogodnosti koja se prvi put uvodi u studenome 2026.

Kod prijevremene otplate stambenog kredita korisnik ima pravo na smanjenje ukupnih troškova za kamate i druge troškove koji se odnose na preostalo trajanje ugovora.

Izlaz nakon povećanja promjenjive kamate

Novi zakon donosi i zaštitu korisnicima novih potrošačkih kredita s promjenjivom kamatnom stopom.

Ako se kamatna stopa poveća, potrošač će u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o povećanju moći prijevremeno otplatiti kredit bez naknade za prijevremenu otplatu i bez naknade štete vjerovniku.

Promjenjiva kamatna stopa u pravilu se sastoji od ugovorene referentne vrijednosti i fiksnog dijela odnosno marže vjerovnika.

Na koje se kredite nova pravila odnose

Za postojeće korisnike važna je prijelazna odredba novog zakona.

Na ugovore o kreditu sklopljene prije 20. studenoga 2026. u pravilu se neće primjenjivati nova pravila, nego propisi koji su vrijedili u trenutku njihova sklapanja.

To ne znači da korisnici postojećih kredita nemaju pravo na prijevremenu otplatu. To pravo već postoji, ali će ga ostvarivati prema pravilima koja vrijede za njihov ugovor.

Nova pravila o razmjernom smanjenju šireg kruga troškova i naknadama za prijevremenu otplatu primjenjivat će se na nove ugovore sklopljene nakon stupanja zakona na snagu.

Najvažnija promjena za nove potrošačke kredite tako će biti širi obračun smanjenja troškova, koji uključuje i razmjerni dio određenih troškova naplaćenih unaprijed. Istodobno, naknade za prijevremenu otplatu ostaju moguće samo u jasno propisanim i ograničenim slučajevima.

Hrvatska nautička industrija u pet je godina povećala izvoz za 70,8 posto, na više od milijardu eura, no za nastavak rasta Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) traži koordiniraniju razvojnu politiku i osnivanje Nacionalnog vijeća za nautiku.

Prema analizi HUP-a, poduzetnici u nautičkom lancu ostvarili su prošle godine 2,8 milijardi eura poslovnih prihoda i više od milijardu eura prihoda od izvoza. U odnosu na prethodnu godinu, prihodi su porasli 9,4 posto, a izvoz 14,8 posto.

Osnivanje vijeća

“Za daljnji rast hrvatske nautike potrebni su sigurniji uvjeti ulaganja, brže procedure i dostupnost kvalificiranih radnika. Plava knjiga pokazuje da je prihod po zaposlenom u sektoru od 2021. do 2025. porastao za 43 posto, sa 108,5 tisuća na 155,1 tisuću eura, što potvrđuje potencijal za stvaranje veće dodane vrijednosti.

Zato HUP predlaže osnivanje Nacionalnog vijeća za nautiku koje bi povezalo gospodarstvo i nadležne institucije u provedbi konkretnih razvojnih mjera. Želimo da se u Hrvatskoj više projektira, proizvodi i servisira te da veći dio stvorene vrijednosti ostaje u domaćem gospodarstvu, uz očuvanje mora i obale”, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Prema Plavoj knjizi HUP-a, charter-sektor sve teže ostvaruje profit te je u 2025. zabilježio neto gubitak od 34,7 milijuna eura. Kao odgovor na sve veći pritisak na profitabilnost, HUP zagovara zaokret prema kvalitetnijoj ponudi, većem udjelu najma plovila s posadom te transparentnijoj kategorizaciji plovila i usluga. Među ključnim preduvjetima za konkurentnost ističu se i dostupniji, cjenovno pristupačniji vezovi. Uspjeh chartera trebalo bi pratiti kroz prihod i profitabilnost po plovilu, ostvarenu cijenu najma i broj tjedana popunjenosti, smatraju u Udruzi.

HUP ističe kako specijalizirana brodogradnja, inženjering i remont mogu osigurati posao tijekom cijele godine te povećati angažman domaćih dobavljača. Višemjesečni boravak plovila i posada tijekom remonta stvara potražnju za smještajem, opskrbom i prijevozom izvan ljetne sezone. Za takvu ponudu potrebni su servisni kapaciteti, dostupne industrijske lokacije i stručni kadar, uz povezivanje brodogradilišta, marina i poduzeća u destinaciji.

Razvoj industrije

HUP predlaže razvoj specijaliziranih regionalnih centara za “refit” i servis jahti od 40 do 100 i više metara, uz korištenje potencijala postojećih brodograđevnih zona.

“Hrvatska je prepoznatljiva nautička destinacija, a tu prednost trebamo iskoristiti za razvoj vlastite nautičke industrije i stvaranje veće dodane vrijednosti. Uz vezove, charter i noćenja, uspjeh nautike trebamo mjeriti proizvodnjom plovila i opreme, remontima i ‘refitima’, inovacijama, izvozom te kvalitetnim radnim mjestima. Imamo znanje, poduzetnike i tržište za razvoj i testiranje vlastitih proizvoda konkurentnih na međunarodnoj razini”, rekao je Luciano Beg, predsjednik HUP-Udruge nautičkog sektor

Zbog tehničkih problema ukidaju se do 5. siječnja 2027. sva putovanja trajekta Dalmacija na međunarodnim linijama Split–Ancona, Split–Bari i Dubrovnik–Bari, potvrdili su iz Uprave Jadrolinije.

Iz Jadrolinije se ispričavaju putnicima zbog nastalih neugodnosti, a svi putnici s kupljenim kartama bit će obeštećeni u skladu s europskim pravilima o pravima putnika u pomorskom prijevozu.

Nomad Foods

Vlasnik Leda zatvara daruvarsku tvornicu, neizvjesna sudbina 150 zaposlenika

Razdoblje boravka broda Dalmacija u brodogradilištu dodatno je produljeno jer je odlučeno da se tijekom popravka provede i ranije planirana tehnička prilagodba motora za korištenje alternativnog goriva, HVO biodizela.

Budući da je motor već rastavljen zbog popravka, odlučeno je istodobno provesti nadogradnju koja je prvotno bila predviđena za neko od sljedećih remontnih razdoblja.

Iako prilagodba zahtijeva dodatno vrijeme zbog nabave specifičnih dijelova, iz Jadrolinije ističu da je riječ o tehnički i financijski opravdanoj odluci kojom se postojeće razdoblje popravka koristi i za modernizaciju pogona.

Manje emisije i troškovi

Nadogradnja bi trebala omogućiti ekološki prihvatljiviji rad motora, znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova te smanjenje operativnih troškova, uključujući troškove povezane sa sustavom EU ETS.

Istodobno bi se trebali izbjeći dodatni troškovi budućih remontnih radova jer motor neće biti potrebno ponovno rastavljati radi iste prilagodbe, priopćila je Uprava Jadrolinije.

Dalmacija je najveći trajekt u floti Jadrolinije i u 2026. bila je predviđena za održavanje triju međunarodnih trajektnih linija prema Italiji – Split–Ancona, Split–Bari i Dubrovnik–Bari.

Jadrolinija prema Italiji održava i sezonsku brzobrodsku liniju Zadar–Ancona katamaranom Jelena.

Od uključivanja u flotu 2024. Dalmacija je povećala kapacitete Jadrolinije na međunarodnim trajektnim linijama za prijevoz putnika i vozila.

Nastavak prometovanja Dalmacije na međunarodnim linijama planiran je nakon završetka potrebnih radova.

Mladi u Hrvatskoj aktivno upravljaju vlastitim financijama i brzo prihvaćaju nove digitalne alate, ali postoji prostor za jačanje financijskog planiranja i sigurnosnih navika. Pokazalo je to novo istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) o digitalnim financijama i kibernetičkoj sigurnosti mladih.

Čak 87 posto ispitanika štedi, 44 posto navodi da su samostalno ulagali, a 64 posto koristilo je neki alat umjetne inteligencije u kontekstu financija. S druge strane, 76 posto barem ponekad koristi istu ili sličnu lozinku za više različitih online servisa.

Većina štedi

Istraživanje pokazuje da mladi imaju relativno visoko povjerenje u vlastito upravljanje novcem. Naime, 37 posto ispitanika svoje znanje o financijama procjenjuje dobrim ili izvrsnim, dok 50 posto smatra da dobro ili izvrsno upravlja svojim financijama. Istodobno, 45 posto sustavno prati svoje mjesečne troškove, dok ih 42 posto prati povremeno, bez sustavne metode.

Pozitivne rezultate pokazuje i odnos prema štednji. Gotovo devet od deset ispitanika odvaja dio svojih prihoda ili džeparca, no među onima koji štede samo 35 posto ima konkretno definiran cilj i iznos koji želi prikupiti, dok pola ima tek opću ideju za što štedi. Premale prihode kao prepreku financijskom planiranju navodi 44 posto mladih.

“Rezultati pokazuju da mladi nisu pasivni kada je riječ o vlastitim financijama. Većina ih štedi, dio već ulaže, a digitalni financijski alati postali su sastavni dio njihove svakodnevice. Istodobno vidimo da dostupnost tehnologije i informacija ne znači automatski i promišljenije ili sigurnije financijsko ponašanje.

Financijska pismenost zato danas ne podrazumijeva samo razumijevanje novca, nego i sposobnost provjere informacija, procjene rizika i zaštite osobnih i financijskih podataka. Cilj nam je mladima pomoći da dobre financijske odluke postanu navika što ranije u životu,” izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Društvene mreže postale su važan dio financijskog informiranja mladih – 62 posto ispitanika prati financijske sadržaje na društvenim mrežama, a među njima je gotovo polovica barem jednom donijela financijsku odluku potaknutu takvim sadržajem.

Unatoč tome, prema finfluencerima prevladava oprez – 57 posto ispitanika izražava neki oblik skepticizma. Digitalne financije istodobno su postale dio svakodnevice. Mobilno bankarstvo najintenzivnije je korištena digitalna financijska usluga: 72 posto koristi ga svakodnevno ili nekoliko puta tjedno.

Brzina prihvaćanja AI-ja

Istraživanje pokazuje i niz sigurnosnih navika koje ostavljaju prostor za napredak: 76 posto barem ponekad koristi istu ili sličnu lozinku za više servisa, 67 posto koristi nezaštićeni javni Wi-Fi, 63 posto barem ponekad aplikacijama odobrava pristup lokaciji ili kontaktima i kada to nije nužno, a 46 posto barem ponekad preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina.

U slučaju problema većina ipak zna kako reagirati. Ako bi primijetili nepoznatu transakciju ili posumnjali da im je netko pristupio računu, 70 posto ispitanika blokiralo bi karticu ili račun, dok svaki deseti priznaje da ne zna što bi trebao učiniti. Posebno se ističe brzina prihvaćanja umjetne inteligencije – 64 posto mladih već je koristilo AI u kontekstu financija. Istodobno, samo 14 posto smatra da su njihovi podaci sigurni kada ih unose u AI alat, što pokazuje izražen raskorak između korištenja novih tehnologija i povjerenja u njihovu sigurnost.

Grad Gospić otvorio je javni poziv za sufinanciranje najamnine mladim osobama i obiteljima, za što je osigurano ukupno 15.000 eura. Obitelji s djecom mogu dobiti 200 eura mjesečno, a samci i mlade obitelji bez djece 150 eura. Posebno je zanimljivo što se potpora može ostvariti i za troškove najma od 1. siječnja 2026., pa ukupna pomoć za obitelj s djecom može dosegnuti 2.400 eura ako ispunjava uvjete za svih 12 mjeseci.

MLADI I NOVAC

Čak 87% mladih štedi, a 44% ulaže: Kriptovalute su im prvi izbor, ali podcjenjuju digitalne rizike

Za samce i mlade obitelji bez djece mogući godišnji iznos iznosi do 1.800 eura. No pravo na puni iznos nije automatsko, nego ovisi o razdoblju najma i ispunjavanju propisanih uvjeta.

Tko može dobiti potporu?

Prema javnom pozivu Grada Gospića, prijaviti se mogu hrvatski državljani koji najmanje šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva imaju prebivalište na području Gospića i ondje žive u unajmljenoj nekretnini.

Za samce vrijedi dobna granica od 18 do 30 godina, dok podnositelj zahtjeva iz mlade obitelji ne smije biti stariji od 45 godina. Pravo na potporu mogu ostvariti i jednoroditeljske obitelji te samohrani roditelji.

Jedan od osnovnih uvjeta jest zaposlenje na određeno ili neodređeno vrijeme, koje se mora zadržati tijekom korištenja potpore. Kod bračnih i izvanbračnih parova uvjet zaposlenja odnosi se na oba partnera.

Postoje i ograničenja vezana uz primanja. Neto plaća samca ili samohranog roditelja ne smije prelaziti prosječnu neto plaću u Hrvatskoj, dok ukupna primanja bračnih ili izvanbračnih partnera ne smiju biti veća od dvije prosječne neto plaće.

Prijavitelji također ne smiju imati u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili drugu nekretninu, koristiti istovjetnu potporu iz drugih javnih izvora niti imati dugovanja prema gradskom proračunu.

Najam mora biti prijavljen Poreznoj upravi

Potpora se odnosi na najamninu ugovorenu s fizičkom osobom, uz uvjet da je ugovor ovjeren kod nadležnog tijela i prijavljen Poreznoj upravi.

Najmodavac i najmoprimac ne smiju biti srodnici po krvi u ravnoj liniji. Potpora ne obuhvaća troškove garaže, interneta, telefona, poreza i druge izdatke koji nisu povezani s prihvatljivom najamninom.

Priznaju se troškovi najma za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2026., pri čemu se ugovor o najmu mora odnositi na razdoblje propisano javnim pozivom.

Prijave do 31. listopada, prednost imaju potpuni zahtjevi

Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, uz preslike osobnih iskaznica, dokaz o zaposlenju iz evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, potvrde o primanjima, ugovor o najmu s dokazom o prijavi Poreznoj upravi te odgovarajuće izjave ovjerene kod javnog bilježnika.

Potrebna dokumentacija i obrasci za prijavu objavljeni su na službenoj stranici Grada Gospića.

Prijave se podnose osobno u pisarnici Grada Gospića, Budačka 55, od 8 do 14 sati, ili preporučenom poštom, najkasnije do 31. listopada 2026. godine.

Za provedbu programa osigurano je 15.000 eura, a zahtjevi će se obrađivati prema redoslijedu zaprimanja potpune dokumentacije. Potpore će se dodjeljivati do iskorištenja raspoloživih sredstava, zbog čega Grad poziva zainteresirane da zahtjeve podnesu pravodobno.

Europska komisija pokrenula je u srijedu istragu protiv Booking.coma, najveće svjetske internetske platforme za rezervaciju smještaja, o tome krši li Akt o digitalnim uslugama i radi li dovoljno na suzbijanju rizika od lažnih oglasa i prijevara.

“Europljani bi trebali moći rezervirati godišnji odmor bez straha od prijevare. Aktom o digitalnim uslugama utvrđuju se jasne odgovornosti platformi za uklanjanje tih rizika i moramo osigurati da vodeća platforma za rezervacije u Europi ozbiljno shvati te odgovornosti”, izjavila je izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen, prenosi Hina.

“Booking ne čini dovoljno kako bi spriječio internetske prijevare i obmane, stoga je Komisija pokrenula istragu u skladu s Aktom o digitalnim uslugama (DSA)”, izjavio je glasnogovornik Komisije Thomas Regnier.

Komisija navodi da se 66 posto internetskih rezervacija hotela ostvaruje putem Bookinga, a da istodobno ta platforma bilježi porast broja prijevara od 500 posto u razdoblju od 2022. do 2024. godine, pri čemu je ukupni iznos štete od prijevara samo u 2024. godini dosegnuo 4,2 milijarde eura. Istraga će se usredotočiti na tri područja.

Prvo, vezano uz lažne oglase, događa se da putnici rezerviraju nepostojeće smještajne objekte. “Rezervirate hotel, dođete na navedenu adresu, a hotela tamo nema”, rekao je Regnier. Drugo područje je phishing, internetska krađa identiteta, pri čemu se napadači lažno predstavljaju kao pouzdane organizacije (poput banaka, pošte ili državnih tijela) kako bi prijevarom naveli žrtvu da otkrije osjetljive podatke poput lozinki, PIN-ova ili brojeva kreditnih kartica.

“Zabrinuti smo jer Booking ne pruža dostatnu zaštitu podataka, uključujući imena, telefonske brojeve i adrese e-pošte, kako poslovnih tako i privatnih korisnika”, kaže Regnier. Treći element istrage odnosi se na transparentnost oglašavanja. 

Općina Nedelišće pozvala je umirovljenike i ostale građane koji ispunjavaju uvjete da podnesu zahtjeve za ovogodišnju božićnicu. Prijava je obvezna i za one koji su već primili božićnicu ili uskrsnicu, no za njih je postupak jednostavniji jer ne moraju ponovno dostavljati popratnu dokumentaciju.

istraživanje marsha

Hrvatska ispod prosjeka po primjerenosti mirovinskih primanja

Prema službenoj objavi Općine Nedelišće, pravo na božićnicu mogu ostvariti umirovljenici, korisnici nacionalne naknade za starije osobe te korisnici naknade za roditelja njegovatelja. Obuhvaćene su i osobe starije od 65 godina koje nemaju mirovinu, nacionalnu naknadu za starije osobe ni druga primanja.

Uvjet je prebivalište na području općine, a božićnica se može ostvariti samo po jednoj osnovi. Za umirovljenike nije propisana posebna dobna granica.

Tko mora dostaviti dokumentaciju?

Građani koji su ranije već ostvarili pravo na božićnicu ili uskrsnicu trebaju ispuniti samo obrazac A, namijenjen postojećim korisnicima. Dodatnu dokumentaciju ne moraju ponovno priložiti.

Oni koji prvi put podnose zahtjev ispunjavaju obrazac B i prilažu dokumente kojima dokazuju prebivalište, status i druge podatke potrebne za ostvarivanje prava.

Za umirovljenike je predviđen dokaz o mirovini za rujan ili listopad 2026., a za korisnike naknade za roditelja njegovatelja odgovarajuće rješenje ili potvrda. Osobe starije od 65 godina bez mirovinskih primanja trebaju dostaviti i potvrdu HZMO-a da ne primaju mirovinu.

Među traženim podacima je i IBAN računa na koji će se božićnica isplatiti.

Oba obrasca dostupna su uz službenu objavu Općine Nedelišće.

Prijave se zaprimaju do 4. prosinca

Ispunjene obrasce građani mogu predati osobno ili poslati poštom na adresu Općina Nedelišće, Maršala Tita 1, 40305 Nedelišće. Prijava je moguća i elektroničkom poštom na adresu nedelisce@nedelisce.hr.

Rok za podnošenje zahtjeva je 4. prosinca 2026. godine.

Općina je potvrdila nastavak isplate božićnica, ali u objavi od 22. listopada nije navela njihov ovogodišnji iznos ni datum početka isplate.

Zainteresirani građani stoga trebaju pravodobno predati zahtjev, neovisno o tome jesu li ovu vrstu pomoći već primali prethodnih godina.

Neto imovina obveznih mirovinskih fondova (OMF) krajem rujna iznosila je 29 milijardi eura, što je 157,5 milijuna eura ili 0,5 posto manje nego mjesec prije, pokazuju podaci Hanfe. Istodobno su sva tri Mirexa, pokazatelja prosječne vrijednosti obračunske jedinice fondova iste kategorije, zabilježila negativne mjesečne prinose.

Mirex kategorije A u rujnu je pao 1,3 posto, kategorije B 0,8 posto, a kategorije C 0,72 posto. Na godišnjoj razini slika je znatno povoljnija: prinos Mirexa A iznosio je 15,23 posto, B osam posto, a C 0,32 posto. Od početka rada obveznih mirovinskih fondova anualizirani prinosi dosegnuli su 8,96 posto za kategoriju A, 5,64 posto za B i 3,04 posto za C.

U obveznim fondovima za mirovinu je krajem rujna štedjelo 2,43 milijuna članova, odnosno 5883 radnika više nego mjesec prije. Najveći dio, 72,98 posto, bio je u kategoriji B, dok je kategorija A obuhvaćala 24,10 posto članova, a kategorija C 2,92 posto. Od 8444 nova člana u rujnu, njih 93 posto rasporedio je Regos automatizmom.

Članstvo je zbog odlaska u mirovinu ili smrti prestalo za 2561 osiguranika. U rujnu je u obvezne fondove uplaćeno 164,8 milijuna eura doprinosa, dok su isplate po zatvaranju osobnih računa iznosile 52,4 milijuna eura. Ulaganja u obveznice dosegnula su 16 milijardi eura, odnosno 55,06 posto imovine fondova.

Dionice su činile 26,1 posto portfelja, odnosno 7,6 milijardi eura, pri čemu se 14,77 posto imovine odnosilo na domaće, a 11,37 posto na strane dionice. U investicijskim fondovima bilo je 3,5 milijardi eura, a novac i depoziti činili su 4,1 posto imovine, odnosno 1,2 milijarde eura.

Na izbornoj sjednici Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore (HGK) za novog predsjednika izabran je Aljoša Pleić (Acciona Energija Global Croatia), dok su za potpredsjednike izabrani Denis Čamber (Končar – Obnovljivi izvori) i Laurent Sessa (Elektrana Grubišno Polje).

Novoizabrani predsjednik Aljoša Pleić najavio je da će ključni prioriteti Udruženja biti unaprjeđenje regulatornog okvira, razvoj tržišta obnovljivih izvora energije, poticanje tehnologija budućnosti te jačanje dijaloga među dionicima energetskog sektora.

Lazo na čelu Grupacije za geotermale u HGK

Ana Lazo, direktorica razvoja geotermalnih projekata u tvrtki ENNA Geo, izabrana je za predsjednicu novoosnovane Grupacije za geotermalnu energiju Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Aktivnosti Grupacije bit će usmjerene na stvaranje uvjeta za snažnije korištenje geotermalne energije u Hrvatskoj. Na izbornoj sjednici Udruženja obnovljivih izvora energije HGK predstavljen je i Plan rada za razdoblje od 2026. do 2030. godine, s posebnim naglaskom na uklanjanje prepreka razvoju geotermalnih projekata.

Maksić u Brown-Formanu

Zoran Maksić pridružio se Brown-Formanu kao viši voditelj razvoja poslovanja – partnerska tržišta srednje i istočne Europe, sa sjedištem u Pragu. U svojoj novoj ulozi bit će odgovoran za razvoj poslovanja na 14 tržišta: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Cipru, Grčkoj, Mađarskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji, Sloveniji i Ukrajini.

Nakon pet godina provedenih u Solflareu, jednoj od vodećih kompanija unutar Solana ekosustava, suosnivač i co-CEO Filip Dragoslavić odlučio je napustiti tvrtku i posvetiti se novom poduzetničkom projektu. Njegov suosnivač Vidor Gencel nastavlja voditi tvrtku kao jedini CEO s postojećim leadership timom, a Dragoslavić ostaje dioničar u tvrtki.

Dragoslavić je s Gencelom izgradio Solflare od malog tima do tvrtke s više od 150 zaposlenih u Hrvatskoj i Srbiji. Solflare je danas jedan od vodećih walleta na Solani i platforma za upravljanje digitalnom imovinom s više od četiri milijuna aktivnih korisnika diljem svijeta.

Rebrović u Upravi Monri Paymentsa

Vlada je donijela zaključak kojim se predlaže Skupštini Zračne luke Zadar imenovanje Josipa Klišmanića za člana Uprave – direktora toga društva, do imenovanja člana Uprave – direktora društva putem javnog natječaja, na razdoblje od najdulje šest mjeseci. Josip Klišmanić je za direktora Zračne luke Zadar imenovan u listopadu 2017. godine, dok mu je upravo ovih dana istekao drugi mandat. Dobio ga je u lipnju 2022. godine.

Ivan Rebrović novi je član Uprave Monri Paymentsa, vodećeg pružatelja rješenja za plaćanje u jugoistočnoj Europi, čiji sustavi obrađuju četvrtinu svih kartičnih transakcija u Hrvatskoj. Zadužen je za upravljanje i poslovni razvoj inovativnih platnih rješenja na prodajnim mjestima kao i online plaćanja.

Rebrović će se usmjeriti na daljnji razvoj i unaprjeđenje fizičkih i online rješenja za plaćanje u Hrvatskoj i regiji. To uključuje SinglePOS uređaj, koji na jednom terminalu prihvaća kartice svih vodećih kartičnih shema i banaka, i to za jednokratna plaćanja i plaćanja na rate te Monri Online Payments, za brzo i sigurno online plaćanje debitnim i kreditnim karticama te digitalnim novčanicima. Naglasak će staviti na veću personalizaciju pri kupnji, kao i na potpunu sinergiju omnichannel rješenja te što jednostavnije upravljanje procesom plaćanja, bilo da je riječ o velikim ili malim trgovcima

Startupovi koji razvijaju umjetnu inteligenciju u prvoj polovini 2026. prikupili su 407 milijardi dolara u 3500 transakcija, premašivši već u šest mjeseci ukupnih 264,1 milijardu dolara iz cijele prošle godine.

No, rekordni priljev novca ne znači da je financiranje podjednako dostupno cijelom sektoru. Kapital se sve snažnije koncentrira u malom broju najvećih kompanija, koje se sada natječu za iste ulagače i pripremaju za izlazak na burzu.

Velike infrastrukturne obveze

Prema PitchBookovu izvješću za drugo tromjesečje, AI startupovi od travnja do lipnja prikupili su 144,4 milijarde dolara, drugi najveći tromjesečni iznos u promatranom razdoblju. Istodobno je broj transakcija pao 21,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Horizontalne platforme, koje razvijaju tehnologiju široke primjene, u prvom su polugodištu privukle 70,8 posto ukupno uloženog kapitala, iako su činile samo 9,9 posto transakcija. Među najvećim ulaganjima ističe se Anthropicova runda financiranja od 65 milijardi dolara, objavljena 28. svibnja.

Ojačalo je i financiranje autonomnih strojeva, koje je već u prvom polugodištu više nego dvostruko premašilo iznos iz cijele 2025., zahvaljujući među ostalim Andurilovoj rundi od pet milijardi i Prometheusovoj od 12 milijardi dolara. Valuacije kompanija u fazi rasta financiranih rizičnim kapitalom porasle su 204 posto na godišnjoj razini. Sve veći iznosi ulaganja i rast valuacija zaoštravaju natjecanje najvećih AI kompanija za kapital.

OpenAI nastoji ubrzati novu rundu financiranja i osigurati ulaganja prije očekivanog izlaska konkurentskog Anthropica na burzu sredinom studenoga, izvijestio je Reuters pozivajući se na osobe upoznate s pregovorima. Kompanija želi prikupiti oko 30 milijardi dolara, čime bi njezina procijenjena vrijednost premašila 1,4 bilijuna dolara. O sudjelovanju pregovaraju SoftBank, MGX iz Abu Dhabija i drugi postojeći ulagači.

OpenAI nastoji preduhitriti Anthropic jer se dva vodeća razvijatelja AI modela obraćaju sve sličnijem krugu ulagača. OpenAI je prošlog tjedna održavao sastanke s investicijskim i državnim fondovima, dok je Anthropic organizirao vlastiti dan za ulagače. Neki investitori OpenAI-jev potez vide kao pokušaj da unaprijed osigura sredstva koja bi inače mogla završiti u Anthropicovu IPO-u.

OpenAI kapital treba i za financiranje velikih infrastrukturnih obveza te jačanje bilance ako pogoršanje tržišnih uvjeta dodatno odgodi njegov izlazak na burzu, planiran za 2027. Kompanija je u ožujku, nakon rekordne runde financiranja od 122 milijarde dolara, vrednovana na 852 milijarde dolara.

OpenAI nastoji privući ulagače ističući da mu se rast prihoda ubrzao nakon predstavljanja novih modela. Prema Reutersovu izvoru, kompanija navodi da je dosegnula godišnju razinu prihoda od 50 milijardi dolara te očekuje 70 milijardi do kraja godine. Anthropicova godišnja razina prihoda do srpnja je dosegnula približno 65 milijardi dolara. Riječ je o preračunavanju aktualnog tempa ostvarivanja prihoda na godišnju razinu, a ne o već ostvarenim cjelogodišnjim prihodima.

Anthropic je ulagačima objavio da su mu prihodi u trećem tromjesečju porasli na 16,8 milijardi dolara, s 11,6 milijardi u prethodnom. Ipak, usporavanje mjesečnog rasta potaknulo je preispitivanje valuacije kompanije. Dio postojećih i potencijalnih ulagača zagovara vrijednost pri izlasku na burzu bližu 1,5 bilijuna dolara, umjesto željena dva bilijuna.

Usporedbe dodatno otežavaju razlike u iskazivanju prihoda. OpenAI ih evidentira na neto osnovi, nakon odbijanja udjela koji pripada partnerima. OpenAI je optužio Anthropic da napuhuje prihode uključivanjem pune vrijednosti ugovora prodanih preko vanjskih pružatelja usluga računalstva u oblaku. Anthropic tvrdi da primjenjuje ustaljene računovodstvene prakse.

Koncentracija je vidljiva i kod izlazaka iz ulaganja, čija je vrijednost prema PitchBooku u prvom polugodištu dosegnula 391,1 milijardu dolara, najviše u deset godina i više nego dvostruko u odnosu na cijelu 2025. Glavni pokretač bilo je SpaceX-ovo preuzimanje xAI-ja u veljači, kojim je Muskova AI kompanija vrednovana na 250 milijardi dolara. Ta jedna transakcija čini približno 64 posto ukupne vrijednosti izlazaka.

Pali zbog zabrinutosti

Preuzimanjem su povezani SpaceX-ovo raketno i satelitsko poslovanje te tvorac chatbota Grok, uz ambicije širenja u podatkovne centre. SpaceX je u toj transakciji vrednovan na bilijun dolara, a za ulagače u xAI predviđena je zamjena njihovih dionica za dionice SpaceX-a.

Najnoviji rezultati pokazuju i rast poslovanja nakon povezivanja. SpaceX je, prema Bloombergu, u trećem tromjesečju ostvario 4,4 milijarde dolara neto dobiti te premašio očekivanja prihoda i dobiti, uz snažan rast poslovanja s umjetnom inteligencijom i satelitskim internetom. Dionice su nakon objave porasle do 4,7 posto.

Unatoč rastu poslovanja vodećih kompanija, uvjeti financiranja postaju zahtjevniji. Rast prinosa na obveznice i oscilacije tehnoloških dionica potiču pomnije preispitivanje troškova AI infrastrukture. U središtu pozornosti je CoreWeave, čije su dionice i dužnički vrijednosni papiri prošlog tjedna pali zbog zabrinutosti oko gotovo 50 milijardi dolara zaduženja za brzo širenje. Nekoliko kompanija odgodilo je ili povuklo planirane izlaske na burzu. Ulagači tako uz rast prihoda sve pomnije procjenjuju dug i troškove infrastrukture potrebne za daljnje širenje.

Tvrtka Hidroelektrane na donjoj Savi (HESS) dodala je solarnoj elektrani izgrađenoj 2023. godine dvije nove ukupnog kapaciteta 9,34 megavata. Službeno su predstavljene ovih dana, izvještava STA.

Prema riječima direktora Boštjana Pišoteka, u Brežicama je niknuo najveći kompleks solarnih elektrana u Sloveniji, kojim tvrtka nastavlja svoju strategiju povećanja zelene električne energije.

Zahtjevan projekt

Obje nove solarne elektrane, koje su koštale nešto više od četiri milijuna eura, prostiru se na ukupnoj površini od 9,4 hektara uz rijeku Savu. Nalaze se na područjima odlagališta sedimenta uz protočni rezervoar Hidroelektrane (HE) Brežice, što znači da nije bilo potrebe za zadiranjem u poljoprivredno zemljište tijekom njihove izgradnje. Elektrane će godišnje proizvoditi 10.515 megavatsati električne energije, a sve tri elektrane zajedno će godišnje proizvoditi 17.355 megavatsati električne energije.

Prema Pišotekovim riječima, jedna od dvije nove solarne elektrane spojena je na prijenosnu mrežu i, kao peti generator hidroelektrane Brežice, koristi svoju protočnu akumulaciju kao prirodni spremnik. Druga elektrana izravno je spojena na distribucijsku mrežu Elektre Celje i električnom energijom izravno opskrbljuje kućanstva i mrežu.

“Ovo je zahtjevan projekt, koji vodi interni HESS tim uz značajan doprinos vanjskih suradnika, posebno u prostornom smještaju. Izmjena općinskog detaljnog prostornog plana trajala je manje od dvije godine, a građevinska dozvola izdana je za manje od šest mjeseci, što smo mogli samo poželjeti kod tako velikih projekata. Sama izgradnja trajala je 14 mjeseci”, rekao je.

Prema Pišotekovim riječima, HESS planira nove projekte u budućnosti. Nove mogućnosti za izgradnju solarnih elektrana ponudit će degradirana područja i obale protočnog rezervoara HE Mokrice, kada se izgradi. Do 2030. godine HESS također planira uspostaviti veće baterijske skladišne ​​kapacitete, kako u HE Brežice, tako i u solarnim elektranama, rekao je.

Prema riječima direktora tvrtke Gen energija, Andreja Vizjaka, dvije nove solarne elektrane dodatni su izvor električne energije u Gen grupi, što je korak naprijed prema samodostatnosti Slovenije u električnoj energiji. “Trenutačno trošimo više električne energije nego što je proizvodimo pa smo sretni sa svakim dodatnim megavatom”, rekao je.

Najavio je i trend dopune elektrana baterijskim skladištima. Već ove godine, istaknuo je, počet će projekt ugradnje većeg baterijskog skladišnog kapaciteta spojenog na prijenosnu mrežu unutar Termoelektrane Brestanica.

Prezentaciji je prisustvovala i ministrica zaštite okoliša i prostornog uređenja Polona Rifelj. Ocijenila je da prijelaz na obnovljive izvore energije zahtijeva konkretne projekte i promišljene odluke te da ne bismo trebali gledati samo koliko ćemo energije proizvoditi, već i kako se novi projekti postavljaju u prostor i kakve utjecaje imaju na okoliš i ljude.

Rast kapaciteta

“U području prostora i okoliša često se sukobljavaju različiti interesi, stoga je vrlo važno da razvoj energetskog sektora planiramo odgovorno i dugoročno, a pritom uzimajući u obzir i lokalni okoliš”, rekla je.

U Sloveniji je 2025. godine bilo u pogonu gotovo 70 tisuća solarnih elektrana s ukupnim instaliranim kapacitetom od 1650 megavata. Njihov kapacitet, kako navodi ELES, povećao se za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosio 1422 megavata.

Iako je broj novih solarnih elektrana naglo skočio između 2021. i 2024. godine, prošle godine zabilježen je umjeren rast i kapaciteta i broja instalacija solarnih panela. Između 2021. i 2025. godine instalirani kapacitet svih solarnih elektrana povećao se za više od 1000 megavata, s 470 megavatau 2021. na 1650 megavatau 2025. godini. Najveći rast zabilježen je 2022. godine, kada se kapacitet povećao za više od 400 megavatau jednoj godini.

Air Serbia će u nadolazećoj ljetnoj sezoni uvesti šest novih linija, među kojima je i let prema njezinu najnovijem odredištu na dugim relacijama – Miamiju.

Izvršni direktor kompanije, Jiri Marek, ovih je dana objavio da će Air Serbia krajem ožujka uvesti liniju za Erevan, od travnja za Helsinki, od svibnja dva leta tjedno za Miami, krajem svibnja za Cluj u Rumunjskoj, a u lipnju za Kišinjev u Moldaviji i Menorcu u Španjolskoj.

Time će zrakoplovni prijevoznik letjeti na ukupno devet odredišta u Španjolskoj i tri u Sjedinjenim Američkim Državama, dok će na moldavsko tržište ući prvi put.

Miami odavno cilj

Air Serbia razmatra uvođenje izravnih letova između Beograda i Miamija još od 2023. godine.

Potražnja za ovom linijom mogla bi dolaziti iz više izvora, uključujući brojnu dijasporu s prostora bivše Jugoslavije koja živi na Floridi i u širem području jugoistoka SAD-a. Položaj Miamija kao važnog čvorišta prema Latinskoj Americi i Karibima također otvara mogućnosti za tranzitni promet, osobito zahvaljujući postojećem “interline” sporazumu s kompanijom American Airlines, koja iz svog čvorišta u Miamiju održava razgranatu mrežu letova. Osim toga, Miami je jedna od vodećih svjetskih luka za krstarenja, što stvara potencijalnu potražnju putnika iz jugoistočne Europe koji putuju na krstarenja Karibima.

Air Serbia je 1. lipnja 2019. uvela letove između Beograda i Helsinkija, čime je ušla na finsko tržište. Linija je isprva prometovala tri puta tjedno zrakoplovima tipa Airbus A319, a bila je namijenjena kako izravnom prometu između dviju destinacija, tako i putnicima u tranzitu koji putuju između Finske i jugoistočne Europe preko Beograda. Ipak, letovi su obustavljeni u ožujku 2020. zbog izbijanja pandemije koronavirusa te od tada nisu ponovno uspostavljeni.

Srpski zrakoplovni prijevoznik prvi je put najavio planove za uvođenje izravnih letova između Beograda i Kišinjeva u veljači 2020. godine, predvidjevši četiri leta tjedno prema glavnom gradu Moldavije u sklopu šireg širenja mreže planiranog za to ljeto. Međutim, pokretanje linije otkazano je zbog izbijanja pandemije koronavirusa i posljedičnih ograničenja u međunarodnim putovanjima.

Iako se ta linija kasnije pojavljivala u planovima letenja, do njezine uspostave nikada nije došlo. Srpski zračni prijevoznik već je ranije potvrdio uvođenje letova za Erevan. Pritom će se suočiti s izravnom konkurencijom tvrtke FlyOne Armenia, koja ovog prosinca planira uspostaviti liniju između dvaju glavnih gradova.

Tri glavna grada na Kavkazu

FlyOne je nedavno proširio svoj početni red letenja, produživši ga sa zimske sezone i na iduće ljeto. Air Serbia će tako povezivati tri glavna grada na Kavkazu, pri čemu će se Erevan pridružiti Tbilisiju i Bakuu.

Menorca će postati deveto odredište Air Srbije u Španjolskoj. Španjolsko tržište ove je godine jedno od najuspješnijih za tu zrakoplovnu kompaniju. Ovaj drugi po veličini španjolski Balearski otok pridružit će se Madridu, Barceloni, Valenciji, Malagi, Palmi de Mallorci, Alicanteu, Sevilli i Tenerifima. S druge strane, Cluj postaje drugo odredište Air Srbije u Rumunjskoj, uz Bukurešt.

Američki proizvođač električnih vozila Tesla izvijestio je da mu je prihod stagnirao u trećem tromjesečju, uz neznatno slabiju prodaju i naznake okretanja baterijskim sustavima za pohranu električne energije.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

U razdoblju od srpnja do rujna Teslin ukupni prihod iznosio je 28,05 milijardi dolara, otprilike kao i u istom razdoblju 2025. godine.

U poslovanju s automobilima bio je manji za tri posto nego lani, kliznuvši na 20,56 milijardi dolara.

Neto dobit gotovo je pak prepolovljena, na 787 milijuna dolara.

Kapitalna ulaganja bila su otprilike dvostruko veća nego lani, poskočivši na 4,7 milijardi dolara.

Tesla je kupcima u ljetnim mjesecima isporučila 486.532 vozila, za dva posto manje nego prije godinu dana.

Proizveli su pak 464.391 vozilo, pa su joj se zalihe smanjile drugo tromjesečje zaredom.

Na automobilskom tržištu kompanija se suočava sa sve žešćom konkurencijom, pa pokušava potaknuti potražnju povoljnijim izvedbama modela 3 i Y. Na matičnom američkom tržištu rezultate im je opteretilo prošlogodišnje ukidanje poreznih olakšica.

Važan oslonac poslovanja postali su baterijski sustavi za pohranu električne energije, uz snažnu potražnju među operatorima elektroenergetskih mreža i podatkovnim centrima.

Prihod je pak u tom dijelu poslovanja bio manji za 16 posto nego u trećem prošlogodišnjem tromjesečju, dijelom zbog izmjene tarifa, napominje uprava, i iznosio je 2,9 milijardi dolara.

Ulagači pak čekaju konkretnije dokaze da će velika ulaganja u autonomnu vožnju i robotiku donijeti komercijalne rezultate. Kompanija je u Austinu prije otprilike mjesec dana povećala flotu robotaksija s manje od 40 na više od 300 vozila, a planira proširiti uslugu i na Dallas.

Pozornost tržišta privukla je i mogućnost spajanja Tesle sa SpaceX-om. Elon Musk rekao je u utorak da su obje kompanije osnovale posebne odbore koji će razmotriti mogući dogovor.

Tesla je s tržišnom kapitalizacijom od približno 1,4 bilijuna dolara i dalje uvjerljivo najvrjedniji proizvođač automobila na svijetu. Visoku vrijednost podupiru očekivanja da bi autonomna vožnja, robotaksiji, baterijski sustavi i humanoidni roboti dugoročno mogli biti profitabilniji od same prodaje automobila, napominje Reuters.

Španjolska fregata Cristóbal Colón s borbenim sustavom AEGIS za protuzračnu obranu predstavljena je u četvrtak u splitskoj vojnoj luci Lori, a tvrtka koja ju je izgradila, španjolska Navantia, Hrvatskoj je ponudila dvije višenamjenske korvete za potrebe Hrvatske ratne mornarice.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Impresivna fregata koja nosi ime Kristofora Kolumba duga je 146,7 metara, ima istisninu od 6391 tone i oko 200 članova posade, prema podacima španjolske ratne mornarice. Njezina je glavna zadaća protuzračna obrana, ali može sudjelovati i u drugim pomorskim operacijama.

„Na brodu imamo jedan od najboljih sustava protuzračne obrane na svijetu, borbeni sustav AEGIS”, rekao je zapovjednik fregate Gabriel Pita de Veiga. Objasnio je da njezin radar SPY omogućuje otkrivanje i praćenje prijetnji i djelovanje protiv njih. Isti sustav se koristi i na američkim razaračima.

Fregata je ranije sudjelovala u više NATO-ovih pomorskih operacija, a u listopadu se ponovno uključila u Stalnu pomorsku skupinu NATO-a 2 (SNMG-2), koja djeluje na Sredozemlju i u istočnom Atlantiku.

Španjolske korvete

Hrvatska planira nabavu dvije višenamjenske korvete za potrebe Hrvatske ratne mornarice (HRM), što predstavlja najskuplji projekt modernizacije u povijesti njezine flote.

Ministarstvo obrane (MORH) provodi evaluaciju ponuda iz nekoliko država, a Španjolska je među istaknutijim ponuditeljima.

Predstavnik španjolskog brodograditelja Navantije Afonso Valea González rekao je da su korvete koju nude Hrvatskoj temeljene na provjerenom dizajnu plovila koje je tvrtka isporučila Saudijskoj Arabiji.

„Riječ je o višenamjenskoj korveti koja ima sposobnosti protuzračne, protupodmorničke i protupovršinske borbe. Temelji se na provjerenom dizajnu, što omogućuje uštedu troškova”, rekao je González.

Ponuda se odnosi na dvije korvete duge 103 metra. Navantia je Saudijskoj Arabiji već isporučila pet takvih plovila, a radi na drugoj seriji od još tri korvete.

„Zahtjev za informacijama primili smo prije najmanje godinu i pol dana. Odgovorili smo na njega i čekamo konačnu odluku, koja ovisi o političkom procesu”, rekao je González, dodajući da cijenu ponude ne može otkriti.

U usporedivom programu za Saudijsku Arabiju plovila su isporučivana 37 mjeseci nakon početka gradnje, a preostale jedinice u razmacima od četiri mjeseca, naveo je.

Istaknuo je da je Navantia spremna uključiti hrvatske tvrtke u projekt kroz projektiranje, gradnju i održavanje plovila te prijenos znanja i tehnologije. Tvrtka je potpisala memorandume o razumijevanju s hrvatskim tvrtkama AITAC i Iskra Brodogradilište radi razmatranja mogućnosti suradnje na programu korveta.

„Potpuno smo otvoreni i fleksibilni jer imamo iskustva u prijenosu tehnologije”, rekao je González.

Dodao je da španjolska ratna mornarica podupire program i spremna je osigurati obuku posade tijekom izgradnje plovila.

Daytona, kompanija koju su osnovali hrvatski poduzetnici, dosegnula je valuaciju od milijardu dolara i pridružila se elitnom klubu jednoroga.

Ovaj hrvatski startup koji su osnovali veterani domaće IT industrije – Ivan Burazin, Vedran Jukić i Goran Draganić, prikupio je 60 milijuna dolara u investicijskoj rundi serije B i time postao treći hrvatski jednorog, nakon Infobipa i Rimaca.

Veći broj zaposlenih

“Upravo smo prikupili 60 milijuna dolara u investicijskoj rundi serije B, uz valuaciju od milijardu dolara, kako bismo Daytonu razvili u Agent Cloud. Investicijsku rundu predvodio je FirstMark Capital, a svi ključni postojeći investitori i poslovni anđeli dodatno su povećali svoja ulaganja.

Posebno nas veseli što su nam se pridružili i osnivači nekih od kompanija koje obilježavaju generacije, među kojima su Patrick Collison (Stripe), Tobi Lütke (Shopify), Aravind Srinivas (Perplexity), Brendan Foody (Mercor), Olivier Pomel (Datadog), Adam D’Angelo (Quora) i Eric Yuan (Zoom). Naš tim trenutačno broji 35 ljudi, no to će se uskoro promijeniti. Zapošljavamo na svim područjima i voljeli bismo da nam se pridružite”, napisao je u povodu ove vijesti na društvenoj mreži X Ivan Burazin, suosnivač i glavni izvršni direktor tvrtke Daytona.

Daytona razvija infrastrukturu koja AI agentima omogućuje sigurno i brzo izvršavanje zadataka u vlastitim, izoliranim računalnim okruženjima. Umjesto da se bavi isključivo alatima za programere, tvrtka je krajem 2024. i početkom 2025. preusmjerila poslovanje na infrastrukturu prilagođenu autonomnim AI sustavima, kojima su za pisanje i pokretanje koda, analizu podataka i druge složene zadatke potrebni računalni resursi, memorija i sigurno okruženje za izvršavanje naredbi. Takva infrastruktura omogućuje agentima da rade brže, paralelno izvršavaju više zadataka i skaliraju se prema potrebi.

Daytonina infrastruktura već se koristi u različitim segmentima AI industrije. Na svojim stranicama navode da su među njihovim korisnicima kompanije poput Mete i Coherea, koje razvijaju AI modele, ali i tvrtke poput Writera, Postmana, Claya i n8n-a, koje razvijaju alate i proizvode temeljene na umjetnoj inteligenciji. Koliki su infrastrukturni zahtjevi takvih sustava, pokazuje primjer Writera, koji je, prema podacima Daytone, nakon prelaska na njezinu platformu u jednom mjesecu pokrenuo 300 tisuća izoliranih računalnih okruženja.

Daytona uslugu naplaćuje prema tome koliko računalne snage korisnici troše, umjesto da svima naplaćuje fiksnu mjesečnu pretplatu. Primjerice, korištenje procesorske snage stoji oko pet centi po satu, a memorija i prostor za pohranu dodatno se naplaćuju ovisno o potrošnji. Za zahtjevnije zadatke korisnici mogu unajmiti i specijalizirane čipove za obradu podataka, čija se cijena kreće od manje od jednog do nekoliko dolara po satu.

Prema podacima koje je objavila kompanija, Daytonin prihod od siječnja do rujna 2026. porastao je približno 25 puta. Istodobno, prosječni mjesečni neto pokazatelj zadržavanja prihoda od postojećih korisnika (NRR) iznosio je oko 135 posto. Kompanija navodi i da korisnici koji su s njom poslovali prije šest mjeseci danas u ukupnom iznosu troše gotovo tri puta više. NRR mjeri promjenu prihoda od postojeće baze korisnika, uključujući učinke povećanja ili smanjenja potrošnje te odlaska korisnika. Pokazatelj od 135 posto stoga upućuje na snažno širenje potrošnje postojeće baze, no valja napomenuti kako to nije isto što i stopa rasta ukupnih prihoda.

Temelj ekonomije AI-ja

Na stranici kompanije u vijesti o novom uspjehu istaknuta je i izjava Matta Turcka, partnera u investicijskoj tvrtki FirstMark koji je rekao: “Vjerujemo da je sljedeći veliki pomak u infrastrukturi prijelaz s cloud rješenja osmišljenih za ljude na ona izvorno prilagođena AI agentima. Daytonin iskorak sastoji se u tome što je koncept ‘računala za svakog agenta’ učinila praktično izvedivim: uz trenutačno pokretanje, trajno očuvanje stanja i alate potrebne agentima za pisanje koda, rad s Gitom i sigurno izvršavanje zadataka u velikom opsegu. To je jedan od temeljnih gradivnih elemenata ekonomije temeljene na AI agentima.”

Daytona ima sjedište u San Franciscu, dok dio tima radi iz Splita i Zagreba. Prema podacima iz veljače ove godine, Daytona je imala oko 20 zaposlenih, od kojih je većina radila u uredima u Splitu i Zagrebu. S dosad prikupljenih oko 91 milijun dolara, kompanija je postala još jedan primjer tehnološkog poduzeća povezanog s Hrvatskom koje je privuklo velik međunarodni kapital. Što takvi uspjesi znače za hrvatsko gospodarstvo, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.

“Prije svega, moram reći da mi je jako drago da se takve kompanije inkubiraju u Hrvatskoj. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja istočne Europe čije je gospodarstvo u stanju inkubirati jednoroge. To ne vidimo ni, primjerice, u Rumunjskoj, a ni u Srbiji. Hrvatska očito ima jedan ekonomski segment, odnosno sektor, prije svega u novim tehnologijama, koji je vrlo uspješan i konkurentan na međunarodnom tržištu. To je jedan vrijedan fenomen”, izjavio je Novotny.

Novotny vjeruje kako su domaćoj startup sceni i stvaranju jednoroga pridonijela tri faktora. U prvome redu, ekonomist vjeruje kako je ključno hrvatsko visoko obrazovanje koje stvara dobru podlogu za razvoj kadrova koji se zapošljavaju u tom sektoru. Uz to, Novotny je istaknuo činjenicu da su hrvatska ekonomija i ekonomski akteri skloni prihvaćanju novih tehnologija. Prema mišljenju ekonomista, neusporedivo se brže šire nove tehnologije u našoj zemlji nego u susjednoj BiH i Srbiji.

“S jedne strane, tu je obrazovanje, s druge, spremnost naših ljudi da prihvate nove tehnologije koje su sada dostupne. Treći bitan faktor je otvorenost hrvatske ekonomije prema ne samo novim tehnologijama nego i općenito novim trendovima”, izjavio je Novotny.

Izrada Plana održive urbane mobilnosti Grada Zagreba, strateškog dokumenta kojim će se definirati dugoročni ciljevi razvoja gradskog prometnog sustava i mjere za njihovo ostvarivanje, službeno je počela, a završetak je predviđen krajem 2027., priopćeno je u četvrtak iz Grada.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Planom se nastoji unaprijediti svakodnevno kretanje građana, povećati sigurnost svih sudionika u prometu te smanjiti prometna zagušenja, buku i onečišćenje, ističe Grad. Konkretan rezultat bit će dokument s petogodišnjim akcijskim planom koji će za odabrane mjere definirati nositelje provedbe, rokove, procijenjene troškove i moguće izvore financiranja.

Na početnom sastanku predstavljeni su pristup izradi Plana, planirane aktivnosti, vremenski raspored i zaduženja projektnog tima. Izrada će trajati 14 mjeseci, a završetak projekta predviđen je u prosincu 2027.

Za izradu je ugovorena zajednica ponuditelja Ernst & Young Savjetovanje i Sveučilište u Zagrebu – Fakultet prometnih znanosti, uz sudjelovanje organizacije civilnog društva ODRAZ i arhitektonsko-urbanističke tvrtke Interdis. Vrijednost ugovora iznosi 288.000 eura bez PDV-a.

Pročelnik gradskog ureda za promet Andro Pavuna kaže da Plan održive urbane mobilnosti, poznat pod međunarodnom kraticom SUMP polazi od potreba ljudi i njihovih svakodnevnih putovanja.

Njime se, kaže razmatra kako građanima omogućiti jednostavniji i sigurniji dolazak na posao, u školu, do zdravstvenih ustanova i drugih usluga te kako različite načine prijevoza povezati u učinkovitiju cjelinu.

Plan će zato obuhvatiti pješačenje, biciklistički promet, javni prijevoz, korištenje automobila, parkiranje te teretni promet i dostavu. Pritom će se prometno planiranje povezati s prostornim razvojem i zaštitom okoliša, kako bi se ulaganja i odluke o prometu sagledavali kroz njihov zajednički učinak na život u gradu.

U Gradu kažu da takav pristup omogućuje da se uspješnost prometnog sustava procjenjuje i prema tome koliko su građanima dostupna odredišta i usluge, koliko je kretanje sigurno te koliko različitih mogućnosti putovanja imaju na raspolaganju.

Cilj Plana je uspostaviti strateški okvir za razvoj kvalitetnijeg, učinkovitijeg i bolje povezanog prometnog sustava, s naglaskom na unaprjeđenje javnog prijevoza, povećanje sigurnosti pješaka, biciklista i ostalih sudionika u prometu te učinkovitije korištenje postojeće prometne infrastrukture i površina.

Posebna pozornost posvetit će se potrebama djece, starijih osoba, osoba s invaliditetom i drugih građana koji se pri kretanju suočavaju s preprekama, ističu u Gradu.

Pavuna poručuje kako će sudjelovanje građana biti dio izrade Plana. U proces će se uključivati i prijevoznici, nadležna javna tijela, predstavnici gospodarstva, udruge i drugi dionici čiji su rad i iskustvo važni za funkcioniranje prometa.

Više od 140 tisuća građana u posljednja je dva mjeseca posjetilo Središnji registar stanovništva (SRS) putem sustava e-Građani te su provjerili svoje osobne podatke, izvijestili su iz Porezne uprave (PU) u četvrtak te pozvali sve da provjere svoje podatke jer se od iduće godine ostvaruju prava na temelju podataka iz tog registra.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Riječ je o elektroničkom registru Porezne uprave koji na jednom mjestu objedinjuje podatke o stanovništvu, koje različita državna tijela već vode u svojim službenim evidencijama, kao što su matične knjige, Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Taj ažuran registar podataka o stanovništvu i kućanstvima trebao bi pridonijeti pojednostavnjenju ostvarivanja prava građana, smanjenju administrativnih opterećenja, povećanju kvalitete službenih evidencija te učinkovitijem radu javnopravnih tijela, navode iz PU, dodajući i da taj registar zamjenjuje dosadašnji desetogodišnji popis stanovništva.

Na inicijativu PU, do sada je građane na provjeru podataka pozvalo ukupno 58 hrvatskih gradova i 27 državnih i javnih tijela, ustanova i organizacija, među kojima su i Vlada RH i šest hrvatskih ministarstava.

“Ulažemo zaista velike napore kako bismo informirali javnost i pozvali sve građane da provjere svoje podatke u Središnjem registru stanovništva. Svaki građanin korisnik sustava e-Građani dobio je u svoj korisnički pretinac osobni poziv za provjeru podataka”, rekao je Ivan Gudelj, pomoćnik ravnatelja Porezne uprave, koji je ponovno pozvao sve građane da uđu u sustav e-Građani i provjere svoje podatke ili da dođu u bilo koju ispostavu Porezne uprave, jer već od 1. siječnja 2027. ostvaruju prava na temelju podataka iz registra.

Provjera podataka nije zakonska obveza, ali je u interesu svakog građanina, napominju iz PU te dodaju da u sustavu e-Građani, u kategoriji „Aktivno građanstvo“, građani mogu provjeriti jesu li podaci preuzeti u registar točni i ažurni. Ako automatski generirani podaci o kućanstvu ne odgovaraju stvarnom stanju na temelju kojeg ostvaruju prava, mogu predati izjavu o članovima kućanstva.

Saudijska Arabija i državna naftna kompanija Saudi Aramco namjeravaju povećati strateške zalihe nafte i traže partnere u inozemstvu, rekao je izvršni direktor Amin Nasser za televiziju Al Arabiya Business u četvrtak, prema Reutersovom izvješću, istaknuvši ponovo i da razmatraju alternativne rute za izvoz.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Aramco priželjkuje partnerstvo kako bi se povećali kapaciteti strateških naftnih zaliha u pripremi za potencijalni oporavak u svjetskoj potražnji nakon okončanja rata u Iranu, kazao je Nasser.

Saudijski naftni div trenutačno ima spremišta nafte u Južnoj Koreji, Japanu, Nizozemskoj i u egipatskoj luci Sidi Kerir i s partnerima radi na proširenju skladišnih kapaciteta, osobito u Aziji.

Uz proširenje zaliha, Aramco također nastoji povećati kapacitete naftovoda Istok‑zapad, sa sedam milijuna barela dnevno na 10 milijuna barela dnevno, kazao je direktor, dodavši da je inženjerski rad na projektima započeo još u prvim danima američko‑iranskog rata.

Kompanija proučava i moguće zamjenske izvozne rute, rekao je Nasser, ne navodeći pojedinosti.

Prije rata saudijska nafta putovala je do stranih kupaca iz Perzijskog zaljeva, preko Hormuškog tjesnaca, te Crvenim morem kroz tjesnac Bab al-Mandab. Alternativni je pravac kroz Crveno more terminal na egipatskoj obali Ain Sukhna, početna točka naftovoda Sumed koji završava u egipatskoj luci Sidi Kerir na Mediteranu.

Prema procjenama svjetska opskrba naftom od početka krize umanjena je za tri milijarde barela, a svjetske zalihe već su bile ispod petogodišnjeg prosjeka, napominje Reuters.

Utjecaj tog smanjenja ublažilo je otpuštanje barela iz strateških zaliha, smanjeni kineski uvoz morem u pojedinim razdobljima aktualne krize i isporuke naftovodom Istok‑zapad, rekao je Nasser.

Kina je u lipnju smanjila uvoz nafte tankerima s uobičajenih 11 milijuna barela dnevno na otprilike pet do šest milijuna barela dnevno.

Normalizacija isporuka nakon okončanja rata u Iranu potaknut će rast potražnje za oko tri milijuna barela dnevno, procijenio je Nasser, dodavši da će od toga dva milijuna barela biti potrebna za pokrivanje rasta potrošnje, dok će milijun barela dnevno popunjavati skladišta iscrpljena tijekom krize.

U rujnu saudijska proizvodnja oporavila se na oko osam milijuna barela dnevno, rekao je Nasser prije tjedan dana za Reuters. U većem dijelu prvih šest mjeseci rata u Iranu Saudijska Arabija dnevno je proizvodila manje od sedam milijuna barela nafte, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Prije američko‑izraelskog napada na Iran bili su proizvodili 10 milijuna barela dnevno.

Europska komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) dogovorili su u četvrtak intenzivniju suradnju u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Europskoj uniji, dok tisuće osiromašenih prosvjednika izlaze na ulice Pariza, Madrida, Atene, Bruxellesa i drugih gradova.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

EGSO, savjetodavna institucija u kojoj sjede predstavnici poslodavaca, sindikata i civilnog društva, održala je u Bruxellesu konferenciju “Iskorjenjivanje siromaštva 2050.” tijekom koje je s Europskom komisijom, izvršnim tijelom EU-a, potpisala memorandum o suradnji.

Sporazumom se uspostavlja okvir za snažniji politički dijalog, razmjenu stručnih znanja i uključivanje poslodavaca, radnika i organizacija civilnog društva u oblikovanje i provedbu europskih politika usmjerenih na smanjenje siromaštva.

Prema dogovorenom okviru, povjerenik Europske komisije nadležan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti bit će jednom godišnje pozivan na plenarnu raspravu EGSO-a o tim pitanjima, a s predsjednikom Odbora redovito će razmjenjivati mišljenja o prioritetima, izazovima i napretku.

Siromašno je 90 milijuna od 450 milijuna stanovnika Europske unije, podatak je EGSO-a.

Europska komisija je u svibnju usvojila “Europsku strategiju za borbu protiv siromaštva”, kojom EU uspostavlja zajednički okvir za sprječavanje i smanjenje siromaštva, s dugoročnim ciljem njegova iskorjenjivanja do 2050. godine.

“Borba protiv siromaštva mora biti zajednički vlada i cijelog društva. Zato Strategija utvrđuje načine na koje možemo surađivati na svim razinama”, rekla je u četvrtak Roxana Mînzatu, potpredsjednica Europske komisije zadužena za socijalna prava.

EGSO će svojim mišljenjima, analizama i konzultacijama pridonositi provedbi te strategije. Posebna pozornost bit će posvećena utjecaju politika na kućanstva s nižim prihodima te uključivanju iskustava ljudi koji žive u siromaštvu u rasprave i preporuke.

“Borba protiv siromaštva nije pitanje troškova života ili broja beskućnika”, rekao je predsjednik EGSO-a Seamus Boland, potpisnik memoranduma.

“Riječ je i o održivosti stanovanja te dostupnosti odgovarajućih i cjenovno pristupačnih usluga”, dodao je.

Željeznici, kao najslabijoj prometnoj karici Hrvatske, Vlada će ove i iduće godine usmjeriti nešto više od milijardu eura. Na jučerašnjoj sjednici usvojila je akcijske planove za realizaciju dvaju dugoročnih nacionalnih planova – onog za razvoj željezničke infrastrukture te plana za upravljanje i razvoj usluga.

Oba dokumenta obuhvaćaju razdoblje do 2030. godine, do kada se predviđa ukupan investicijski ciklus od oko 6 milijardi eura.

Jačanje teretnog prometa

Od iznosa osiguranog za ovu i iduću godinu, veći dio od oko 603 milijuna eura odlazi izravno u građevinsku obnovu i izgradnju infrastrukture. Preostalih oko 407 milijuna eura namijenjeno je modernizaciji usluga, unaprjeđenju upravljanja te nabavi novih vlakova. Prema riječima ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića, sredstva za realizaciju ovih projekata predviđena su unutar državnog proračuna i iz europskih fondova, dok će jedan dio osigurati i same državne tvrtke.

U sklopu plana za razvoj infrastrukture, financijski najkrupniji dio čini njezina obnova i modernizacija za koju je predviđeno 505 milijuna eura, podjednako raspodijeljenih na 2026. i 2027. Postavljeni prioriteti prate već godinama dobro znana “uska grla” na hrvatskim prugama. Uz završetak ključnih koridora i Nizinske pruge, jedan od projekata je i željezničko povezivanje središta Zagreba sa Zračnom lukom Franjo Tuđman. Novac se tako usmjerava na nastavak radova prema Mađarskoj na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica, kao i na intenziviranje radova na dionici Dugo Selo-Novska, za koju je nedavno zaključen povijesni ugovor s indijskim Afconsom.

Unutar ovog financijskog dijela plana nalaze se i projekti otvaranja pomorskih luka prema Europi. Cilj je osigurati njihove jače pozicije u teretnom prometu i dati vjetar u leđa novouređenim kontejnerskim terminalima. U tom će se kontekstu financirati i tehničko-sigurnosna nadogradnja graničnih kolodvora prema standardima Schengena, čime će se ubrzati protok međunarodnog prometa.

U drugom paketu mjera, namijenjenom upravljanju infrastrukturom i razvoju usluga, značajan financijski dio od predviđenih 407 milijuna eura usmjerava se na izmjene višegodišnjeg ugovora o javnim uslugama (tzv. PSO ugovor) koji država ima s HŽ Putničkim prijevozom. Za to će se u ove dvije godine osigurati ukupno 330 milijuna eura, a ključna je novost uvođenje obvezne razvojne komponente. Time država više neće samo pokrivati operativne troškove i minuse poslovanja, već će zakonski omogućiti kontinuirana ulaganja u modernizaciju i nabavu novog voznog parka.

Drugi važan dio odnosi se na pomlađivanje voznog parka, čiji su vlakovi danas u prosjeku stariji od četiri desetljeća. Kroz ovu aktivnost poduprijet će se nabava novih vlakova za prijevoznike s važećim PSO ugovorom. Za to je u tekućoj godini zacrtan utrošak od 9 milijuna eura, dok se osjetno veći iznos od preko 53 milijuna eura predviđa za iduću godinu.

Već do kraja ove godine u planu je dovršetak financiranja informatičkih noviteta koji bi na tračnice trebali privući veći broj putnika. Riječ je o opsežnom projektu digitalizacije koji putnicima donosi stabilan WiFi i pristup internetu tijekom cijele vožnje, dok će ugradnja GPS sustava u vlakove omogućiti njihovo praćenje uživo.

Velika novost čija realizacija završava u zadnjem tromjesečju ove godine jesu i samoposlužni automati za karte dostupni 24 sata dnevno, namijenjeni za domaći i međunarodni promet. Za cjelokupnu modernizaciju informatičkog i prodajnog sustava u ovoj je godini osigurano 6 milijuna eura, a budući da je rok za završetak projekta kraj godine, u proračunu za iduću godinu za tu stavku više nema predviđenih sredstava.

Komercijalno atraktivno

Oživljavanju željezničkog sustava trebala bi pomoći i mjera koja predviđa uvođenje potpora male vrijednosti u teretnom prometu. Država time planira sufinancirati prijevoz tereta izazovnim pravcem Ličke pruge prema Splitu i Dalmaciji, kako bi tu rutu učinila komercijalno atraktivnijom za prijevoznike.

Istodobno, uvođenjem subvencija za tzv. kombinirani prijevoz (poput prebacivanja kamionskih prikolica na vlakove), teretni se promet izravno uklapa u europsku politiku “ozelenjavanja” transporta robe kroz Hrvatsku. Za provođenje ovih poticajnih mjera u ovoj je godini predviđeno izdvojiti 1,5 milijuna eura, dok će za iduću godinu taj iznos narasti na više od 4 milijuna eura.

Potrebna je suradnja s drugim zemljama kako bi se u svijetu osiguralo sigurno korištenje umjetne inteligencije, upozoreno je u četvrtak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

“Umjetna inteligencija ne poznaje granice. Stoga je važno djelovati na međunarodnoj razini”, poručio je povjerenik Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj Jozef Sikela, dodajući da je potrebno “stvarati zaštitne mehanizme za upravljanje umjetnom inteligencijom na svjetskoj razini”.

Nedavni incidenti s umjetnom inteligencijom pokazuju da su potrebni zaštitni mehanizmi, rekao je Sikela na raspravi naslovljenoj “Jačanje globalnog upravljanja umjetnom inteligencijom”.

“Umjetna inteligencija pruža velike mogućnosti za sve nas, ali ne budemo li se znali nositi s rizicima, nećemo moći iskoristi sav njezin potencijal. Zbog toga moramo raditi s drugim zemljama kako bilateralno tako i multilateralno te osigurati sigurnost korištenja umjetne inteligencije”, kazao je.

Potrebno je poticati inovacije, ali i raditi na antropocentričnoj umjetnoj inteligenciji koja će biti korištena za javno dobro, rekao je.

‘Musk se neće sam regulirati’

Bugarska zastupnica Eva Maydell koja je govorila u ime kluba zastupnika Europske pučke stranke je kazala da bi voljela vidjeti Europu koja će moći predvoditi razgovor o regulaciji tehnologije na globalnoj razini.

No, rekla je da Europa treba imati i moć provoditi ta pravila za što je potreban “kapital i jedinstveno tržište bez beskonačnih barijera”.

Pozvala je predsjednika Europskog vijeća Antonija Costu da uspostavi trajni dijalog između europskih čelnika i tehnološke zajednice koji će se sastajati svakih šest mjeseci “kako bi ih informirali stručnjaci, s konkretnim obećanjima i odgovornošću da ih ispune”.

Maltežanin Alex Agius Saliba je u ime socijaldemokrata upozorio da se ne smije dozvoliti tvrtkama koje razvijaju umjetnu inteligenciju da se same reguliraju.

“Ja ne vjerujem da će se Elon Musk ili Mark Zuckerberg ispravno sami regulirati. Moramo osigurati da ako dovode svoju tehnologiju na europsko tržište da poštuju europska pravila”, poručio je Agius Saliba.

Bartulica: Europa treba promijeniti smjer

S druge strane, Virginie Joron, francuska zastupnica iz kluba Patrioti za Europu, istaknula je da Europa danas kaska za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.

“Mi stvaramo norme, a oni razvijaju umjetnu inteligenciju. Moramo biti svjesni da zaostajemo za drugima u pitanju umjetne inteligencije”, rekla je Joron.

Europa mora izaći iz “dogmatskih pozicija” ako želi uspjeti u tom području, poručila je.

Hrvatski zastupnik Stephen Nikola Bartulica iz redova Europskih konzervativaca i reformista pak je upozorio da je Europa stvorila kulturu koja “izbjegava rizik i ne nagrađuje inovacije”.

Zbog toga mnogi talentirani profesionalci odlaze u SAD, dodao je Bartulica.

“Dok je Elon Musk izumio leteći automobil, mi razmišljamo o novim propisima i regulativama. Europa treba konačno promijeniti smjer i nagrađivati one najbolje. Zadržavati talente i omogućiti da razvijamo vlastite kompanije koje će voditi ovaj svijet”, poručio je.

Deficit i dug, dva glavna pokazatelja stanja javnih financija država članica Europske unije, u prvoj polovici ove godine – ne baš neočekivano – pokazuju pogoršanje. Javni dug sredinom godine dosegnuo je 82,9 posto BDP-a u EU, odnosno 88,8 posto u eurozoni, dok je sredinom 2025. omjer duga i BDP-a bio na 81,4 posto (EU27) odnosno 87,3 posto (eurozona).

I razina deficita je porasla; u cijeloj Uniji manjak se nakon 3,1 posto u prvom kvartalu u drugome produbio na 3,5 posto (u prvom polugodištu lani bio je 2,9%), a u eurozoni s 3,2 na 3,3 posto (u prva dva lanjska kvartala iznosio je 2,8%).

U trend rasta deficita i duga uklapa se i Hrvatska, iako je ona u skupini zemalja koje su razinom duga u okvirima kriterija iz Maastrichta (sredinom godine iznosio je 56,2% BDP-a), a unatoč nešto većoj razini deficita u prva dva kvartala (3,4 i 4 posto) računa se da će se deficit na razini cijele godine zadržati na tri posto BDP-a.

U fokusu Francuska

U svakom slučaju, za EU su u pogledu javnih financija danas daleko veći problem neke od najvećih ekonomija, među kojima je trenutačno u prvom planu Francuska s dugom na razini 119 posto BDP-a i deficitom većim od pet posto. Među financijskim analitičarima tako se već postavljaju i pitanja bi li ona mogla postati sljedeća velika točka nestabilnosti u europodručju.

Kad je riječ o Hrvatskoj, u srijedu je objavljeno listopadsko izvješće o deficitu i dugu opće države. Riječ je o drugom od dva izvješća koja Državni zavod za statistiku podnosi svake godine u okviru fiskalnog nadzora Europske komisije. Prema najnovijim podacima, lani je u apsolutnim iznosima ostvaren nešto veći deficit u odnosu na travanjsko izvješće (2,83 prema 2,79 milijardi), ali mjereno udjelom u BDP-u razina manjka nije se promijenila – iznosio je tri posto.

Istodobno je revidiran i nominalni BDP, koji je “po novom” za 2025. iznosio nešto više od 94 milijarde eura, dok je prije revizije službena brojka bila nešto manja od 93 milijarde.

Tako je i razina konsolidiranog duga, koji na kraju prošle godine iznosio 52,37 milijardi eura, u odnosu na BDP nešto niža nego u prethodnom izvješću. Donedavno je udjel bio 56,3 posto, a nova službena brojka je 55,7 posto BDP-a. Iako je tijekom 2025. dug u apsolutnim iznosima povećan za nešto više od tri milijarde, iskazan kao udjel u BDP-u smanjen je za 0,8 postotnih bodova (prema revidiranim podacima u 2024. je bio na 56,5 posto), a približno takvu dinamiku silazne putanje pokazivalo je i travanjsko izvješće.

Rastu i prihodi i rashodi

U pogledu deficita zamjetan je trend osjetnog povećanja i prihoda i rashoda države, s tim da rashodi države rastu po većoj stopi, ističu u Državnom zavodu za statistiku. Tomu je, kažu, u najvećoj mjeri pridonijelo povećanje bruto investicija u fiksni kapital, naknada zaposlenima, socijalnih naknada u novcu sa socijalnim transferima u naturi i međufazne potrošnje. Učinak tih povećanja na strani rashoda donekle je ublažio rast poreznih prihoda, socijalnih doprinosa i primljenih kapitalnih transfera.

Porezi na proizvodnju i uvoz lani su premašili 17,8 milijardi eura, što je 8,1 posto više nego godinu prije, dok se od tekućih poreza na dohodak i bogatstvo slilo gotovo 7,3 milijarde ili 7,8 posto više nego 2024., dok su neto socijalni doprinosi porasli za više od 15 posto, na 11,35 milijardi.

Istodobno, za bruto investicije u fiksni kapital na razini opće države prošle je godine, prema novim podacima izdvojeno 5,66 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura više nego prethodne godine, a u odnosu na npr. 2022. više nego dvostruko. Za plaćanje kamata po dugu, pak, lani je otišlo 1,3 milijarde, što u odnosu na godinu prije predstavlja smanjenje za 30-ak milijuna.

Njemačka je od početka godine instalirala gotovo pola milijuna novih baterijskih sustava za pohranu energije, gotovo udvostručivši njihov kapacitet, na 8,2 gigavatsata, izvijestila je udruga za solarnu energiju BSW-Solar.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Do 12. listopada evidentirano je oko 493.000 novih sustava, izračunali su u BSW-Solaru, a nakon što se obrade sve prijave brojka bi mogla porasti na 534 tisuće, napominju.

Kapacitet od 8,2 gigavatsata približno odgovara količini energije koju grad veličine Münchena potroši u nešto manje od pola dana.

U cijeloj 2026. godini instalirani novi kapaciteti za pohranu energije trebali bi premašiti deset gigavatsati, procjenjuju u BSW-Solaru.

Val novih kapaciteta udruga dovodi u vezu ponajprije s velikim baterijskim sustavima. Broj novih instalacija snage veće od jednog megavata porastao je sa 63 na 220, a njihov ukupni kapacitet povećan je s 900 tisuća megavatsati na 3,8 gigavatsati. Time su nadmašili kućne baterijske sustave s novim instaliranim kapacitetom od 3,2 gigavatsata.

Baterijski sustavi za pohranu energije igraju važnu ulogu u energetskoj tranziciji jer sudjeluju u ublažavanju oscilacija u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.

“Baterijski sustavi postaju motor rasta i učinkovitije provedbe energetske tranzicije”, rekao je direktor BSW-Solara Carsten Körnig, istaknuvši da bi njihova primjena mogla donijeti uštede od više milijardi eura.

Do 2030. Njemačka bi godišnje trebala instalirati četiri do pet puta veće nove kapacitete od očekivanih deset gigavatsati u u ovoj godini, procjenjuju u BSW-Solaru.

Vlasti bi trebale izmijeniti propise kako bi se olakšalo korištenje baterijskih sustava u kombinaciji sa solarnim i vjetroelektranama, kao i njihovo postavljanje kod krajnjih potrošača električne energije, poručuju.

Mladi i umirovljenici podržavaju olakšavanje izbora vezanog uz cijene, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva nakon sastanka s udrugama mladih i umirovljenika, vezanim uz pravilnike o isticanju bazne cijene proizvoda i objavi cjenika.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivan Rakocija na sastanku je predstavio nacrt Pravilnika o isticanju bazne cijene i nacrt Pravilnika o načinu objave cjenika.

“Umirovljenici i mladi istaknuli su da itekako prate cijene i da na temelju informacija donose odluke o kupnji”, rekao je.

Luka Antončić iz Savjeta mladih je rekao kako dostupne i usporedive informacije o cijenama posebno znače mladima koji studiraju, počinju raditi ili se osamostaljuju.

Iz Matice umirovljenika Hrvatske su istaknuli kako dosadašnje iskustvo potvrđuje da umirovljenici pozorno prate cijene i koriste dostupne pogodnosti.

Iz Ministarstva su naveli kako je do 21. listopada kroz javno savjetovanje zaprimljeno oko 400 komentara na prijedloga nacrta pravilnika.

Javno savjetovanje otvoreno je do 13. studenoga.

Norveški mirovinski fond izvijestio je u četvrtak da je treće tromjesečje zaključio s gubitkom od 278 milijardi norveških kruna (29,71 milijardu dolara), uz negativan rezultat ulaganja u obveznice.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Prinos je u razdoblju od srpnja do rujna iznosio minus 0,5 posto, pokazuje izvješće.

U prvoj polovini godine bio je pozitivan i iznosio je 9,4 posto, zahvaljujući prije svega rastu vrijednosti dionica tehnoloških kompanija.

„Prinos fonda bio je (u trećem tromjesečju – op. ur.) gotovo neutralan, s blagim negativnim predznakom, budući da je rast kamatnih stopa doveo do slabijih rezultata naših ulaganja u instrumente s fiksnim prihodom”, izjavio je zamjenik izvršnog direktora Trond Grande.

Obveznički portfelj bilježio je negativan prinos, od 3,5 posto, pokazuju rezultati.

U dioničkom portfelju fond je zabilježio pozitivan prinos, od skromnih 0,5 posto, a blizu je i portfelj neizlistanih nekretnina s prinosom od 0,4 posto.

Prinosi na ulaganja u dionice bili su blizu nule, ali uz velike razlike među sektorima, napominje Grande. Najviše su porasli kod energetskih kompanija, dok su sektori osjetljivi na kamatne stope, poput komunalnih usluga i nekretnina, bilježili pad, navodi dužnosnik norveškog fonda.

Dobar rezultat bilježila su pak ulaganja u infrastrukturu za obnovljive izvore energije, prema prinosu od 7,5 posto, pokazuje izvješće.

Dionice su na kraju rujna činile nešto manje od tri četvrtine imovine, odnosno 72,1 posto, a obveznice 25,8 posto. Udio neizlistanih nekretnina iznosio je 1,5 posto, a neizlistane infrastrukture za obnovljive izvore energije 0,5 posto.

Vrijednost fonda iznosila je krajem rujna 22,014 bilijuna kruna i bila je za 670 milijardi manja nego prije tri mjeseca.

Norveški državni fond, najveći te vrste u svijetu, upravlja imovinom u vrijednosti 2,3 bilijuna dolara, podsjeća Reuters.

Cijene goriva i maziva na benzinskim postajama u Europskoj uniji u rujnu su porasle za 31,4 posto na godišnjoj razini, osjetno ubrzavši u odnosu na kolovoz, pokazali su izračuni europskog statističkog ureda, dok su u Hrvatskoj uvećane za 27,2 posto.

U kolovozu je gorivo u Europskoj uniji na godišnjoj razini poskupjelo za 23,8 posto, a u srpnju za 16,9 posto, izračunali su statističari.

Na benzinskim postajama eurozone cijene su poskočile za 31,9 posto u rujnu u odnosu na isti lanjski mjesec. U kolovozu su porasle za 24,5 posto, a u srpnju za 17,4 posto.

Godišnji rast cijena u rujnu je ubrzao u odnosu na srpanjski i kolovoški u svim članicama Unije osim Malte, pokazuju Eurostatove tablice.

Čak tri članice EU‑a u rujnu su bilježile rast cijena goriva viši od 40 posto. Najsnažnije su porasle cijene na benzinskim postajama u Bugarskoj, za 42,2 posto u odnosu na lanjski rujan. Slijede Estonija i Litva, uz poskupljenje od 40,6, odnosno 40,2 posto.

U dvanaest zemalja EU‑a gorivo je u rujnu poskupjelo za preko 30 posto na godišnjoj razini, napominje Eurostat, i to u rasponu od 37,5 posto u Češkoj do 30,3 posto u Irskoj.

Na hrvatskim benzinskim postajama cijene su u rujnu uvećane za 27,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U kolovozu je gorivo u Hrvatskoj poskupjelo za 22,7 posto, a u srpnju za 10,5 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.

Najbliže Hrvatskoj u rujnu je bila Nizozemska, uz poskupljenje od 27,3 posto.

Daleko najniži rast cijena zabilježen je u rujnu u Mađarskoj, od 6,9 posto. Slijede dvoznamenkaste Irska i Švedska, uz rast od 17,7, odnosno 19,9 posto.

Hrvatska u skupini s najslabijim mjesečnim poskupljenjem dizela

Na mjesečnoj razini cijene goriva i maziva u rujnu su uvećane za 6,2 posto na razini cijele Unije, a u eurozoni za 6,0 posto, izračunali su statističari.

U kolovozu su cijene na oba područja porasle za 5,1 posto.

Kad je pak riječ o dizelu i benzinu, goriva su u rujnu pokazala suprotne trendove na razini Unije. Dok je poskupljenje dizela u rujnu blago posustalo u odnosu na kolovoz, cijene benzina su ubrzale.

Prema podacima Eurostata, dizel je u rujnu na mjesečnoj razini u Uniji poskupio za 5,9 posto, nakon 8,3‑postotnog skoka u kolovozu. Cijene benzina su pak na početku jeseni uvećane za 6,7 posto, dvostruko snažnije nego mjesec ranije, kad su uvećane za 3,3 posto.

Cijene dizela uvećane su u rujnu u svim članicama Unije osim Malte, pokazuju podaci Eurostata.

U odnosu na kolovoz dizel je u rujnu najsnažnije poskupio u Švedskoj, za 12,8 posto. Slijede Latvija i Poljska, s rastom cijena goriva za 10,3, odnosno 9,7 posto.

Najslabije su cijene dizela porasle u Španjolskoj, za 2,4 posto.

Slijedi Hrvatska, uz rujansko poskupljenje od 2,5 posto na mjesečnoj razini, dok je još u kolovozu rast cijena benzina na mjesečnoj razini u Hrvatskoj iznosio čak 10,7 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Blizu Hrvatske našla se i Rumunjska, prema mjesečnom rastu cijena dizela za 3,0 posto.

I kad je riječ o benzinu poskupljenje u rujnu nije bilježila samo Malta, pokazuju tablice Eurostata.

Najsnažnije je benzin na mjesečnoj razini poskupio u Švedskoj, za 13,8 posto. Slijede Poljska i Estonija, uz rast cijena od 9,7, odnosno 9,5 posto.

U Hrvatskoj je benzin u rujnu poskupio za 5,0 posto na mjesečnoj razini, nešto slabije nego u kolovozu, kad su mu cijene uvećane za 5,3 posto na mjesečnoj razini.

Uz bok Hrvatskoj u rujnu je bila Nizozemska, prema rastu cijena benzina za 4,9 posto.

Najslabije poskupljenje dizela bilježio je na početku jeseni Cipar, uz rast cijena za 3,8 posto. Slijede Rumunjska i Slovenija, uz poskupljenje za 4,2, odnosno 4,6 posto, objavio je Eurostat.

Zbog klasifikacije djelatnosti čarter je u pojedinim programima financiranja zakinut za pristup potporama namijenjenima turizmu, upozoreno je na sjednici Grupacije čarter djelatnosti Hrvatske gospodarske komore, održanoj u sklopu desetog izdanja Dana hrvatske nautike na Biograd Boat Showu.

stiže poskupljenje

Šef Ryanaira najavio snažno poskupljenje: „Mogli bismo vidjeti najveći rast cijena letova dosad“

Čarter djelatnost u propisima se prepoznaje kao pružanje usluge smještaja na plovilu, dok je prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti obuhvaćena i kategorijom iznajmljivanja i davanja u zakup plovnih prijevoznih sredstava.

Potpredsjednica HGK Andreja Vukojević istaknula je da čarter industrija zbog takve klasifikacije ne bi smjela biti zakinuta za pristup turističkim potporama i financijskim instrumentima.

„Zalažemo se da se specifičnosti čarter djelatnosti uzmu u obzir pri oblikovanju kriterija za turističke potpore i financijske instrumente, kako klasifikacija djelatnosti ne bi predstavljala prepreku pristupu dostupnim programima. U suradnji s nadležnim institucijama posebno zagovaramo dostupnije financiranje obrtnih sredstava tijekom zimskog razdoblja, kada čarter tvrtke imaju troškove poslovanja, a ostvaruju znatno manje prihode”, poručila je Vukojević.

Na sjednici je Paško Klisović ponovno izabran za predsjednika Grupacije čarter djelatnosti HGK.

Klisović je rekao da se čarter sektor i ove godine suočava s rastom troškova poslovanja, ponajprije godišnjih vezova i održavanja plovila.

Upozorio je i na izostanak značajnijih programa potpore te dugogodišnji problem NKD klasifikacije čarter djelatnosti u kategoriji iznajmljivanja i davanja u zakup plovila.

Dulje koncesije marinama otvaraju prostor za ulaganja

Na sjednici je otvoreno i pitanje trajanja koncesija za marine. Predstavnici sektora upozorili su da približavanje kraja koncesijskog razdoblja može usporiti ulaganja jer bez dugoročnije pravne sigurnosti marine teško mogu planirati velike projekte modernizacije.

Kao pozitivan primjer istaknuto je nedavno produljenje koncesija ACI marinama do 2058. godine.

ACI je nakon odluke Vlade najavio novi investicijski ciklus, a ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković prilikom donošenja odluka naveo je da kompanija planira oko 140 milijuna eura novih ulaganja u sustav marina.

Ravnateljica Uprave pomorstva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Nina Perko ocijenila je da je produljenje koncesija ACI-ju važan korak prema dugoročnoj stabilnosti i razvoju hrvatske nautike.

„U sljedećem razdoblju naglasak će biti na provedbi planiranih aktivnosti i ulaganja, modernizaciji infrastrukture te podizanju standarda usluge. Cilj je osigurati održiv razvoj marina i dodatno učvrstiti poziciju Hrvatske kao konkurentne i prepoznatljive nautičke destinacije na Mediteranu”, rekla je Perko.

Predstavnici marina upozorili su i na problem napuštenih i dotrajalih plovila koja zauzimaju vezove, stvaraju dodatne troškove te mogu predstavljati sigurnosni i okolišni rizik, dok je njihovo uklanjanje često administrativno i pravno složeno.

Predsjednica Grupacije marina HGK i Udruženja nautičkog turizma HGK Renata Marević također smatra da je produljenje koncesija ACI-ju važan korak za nautički turizam.

„Očekujemo da će se nastaviti i rješavanje zahtjeva ostalih luka nautičkog turizma, čime će se otvoriti prostor za nova ulaganja, modernizaciju infrastrukture i podizanje kvalitete usluga. Pravna sigurnost i dugoročna perspektiva ulaganja ključni su za jačanje konkurentnosti i održivi razvoj hrvatske nautike”, zaključila je Marević.

Hrvatska je gotovo šest godina nakon isteka razdoblja na koje su se odnosile prve Arhitektonske politike dobila nacrt novog dokumenta.

Arhitektonske politike određuju smjernice za oblikovanje i očuvanje prostora: kako planirati kvartove i naselja, kakve škole, bolnice, trgove i druge javne prostore graditi, kako zaštititi krajolik i vrijednu arhitekturu, kada raspisivati arhitektonske natječaje i kako građane uključiti u donošenje odluka koje mijenjaju prostor u kojem žive.

Nacrt dokumenta Arhitektonske politike RH – Kvalitetan prostor za sve bio je na javnom savjetovanju od 9. rujna do 10. listopada. Ministarstvo sada obrađuje pristigle primjedbe, nakon čega će dokument biti upućen Vladi.

Pametni gradovi

Novi Zakon o prostornom uređenju definira Arhitektonske politike kao dio opće politike Republike Hrvatske kojim se usmjeravaju razvoj, oblikovanje i upravljanje prostorom. Do donošenja novog dokumenta Hrvatska se i dalje oslanja na ApolitikA, dokument koji je Vlada donijela 2012. godine za razdoblje od 2013. do 2020. godine. Sabor je 2023. propisao da se prethodne Arhitektonske politike primjenjuju do donošenja novih. Probijen je i rok koji je tada određen Vladi.

Novi nacrt postavlja pet ciljeva. Prvi, učinkovitije upravljanje prostorom, podrazumijeva bolju koordinaciju države, gradova, općina i struke, kvalitetnije prostorne planove, učinkovitiji nadzor nad njihovom provedbom i veću upotrebu podataka. Drugi cilj, kvalitetan prostor za život svih građana, proširuje fokus s pojedinačnih zgrada na kvartove, ulice, parkove, javne sadržaje i pristupačnost prostora.

Treći se odnosi na kulturu oblikovanja prostora, obrazovanje, podizanje svijesti o vrijednosti prostora i veće uključivanje javnosti. Četvrti je usmjeren na jačanje znanja i odgovornosti javne uprave, projektanata i gospodarskih subjekata, uključujući javnu nabavu i arhitektonsko-urbanističke natječaje. Peti se odnosi na održivost i otpornost prostora, s naglaskom na prilagodbu klimatskim promjenama, zelenu i plavu infrastrukturu, rješenja temeljena na prirodi, upravljanje vodom i koncept “gradova spužvi”.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić pri predstavljanju dokumenta posebno je naglasio važnost digitalizacije. “Kako bismo mogli realizirati arhitektonske politike, uspostavili smo horizontalne mjere kroz potpunu digitalnu transformaciju sustava prostornog uređenja i gradnje te primjenu znanstvenih dostignuća i inovacija u postupku planiranja i projektiranja”, rekao je. Ministarstvo provedbu tih mjera povezuje s Informacijskim sustavom prostornoga uređenja.

Digitalizacija se, međutim, ne svodi samo na elektroničke prostorne planove. U programu rada Zavoda za prostorni razvoj već su navedeni LiDAR, snimanje mikrolokacija dronovima, satelitske snimke, tematske karte i novi skupovi prostornih podataka. Ministarstvo za listopad najavljuje i rasprave o umjetnoj inteligenciji, pametnim gradovima i digitalnim blizancima – računalnim modelima gradova koji omogućuju praćenje promjena i provjeru različitih razvojnih scenarija.

Dobar dio onoga što se sada ponovno stavlja na stol bio je zapisan prije 14 godina. Prva ApolitikA u deset je područja predviđala pedesetak aktivnosti: kvalitetnije prostorno planiranje, arhitektonske natječaje, bolju javnu nabavu, veće sudjelovanje građana, zaštitu arhitektonske baštine i krajolika, suzbijanje bespravne gradnje te mjere u području stanovanja, obrazovanja i odnosa arhitekture i turizma.

Hrvatska komora arhitekata i Udruženje hrvatskih arhitekata 2018. godine, pet godina nakon početka provedbe, izradili su analizu dotadašnjih rezultata. Zaključili su da ciljevi nisu ostvareni i da je od pedesetak predviđenih aktivnosti provedeno tek dvadesetak. Među slabostima su izdvojili nedovoljno uključivanje javnosti, izostanak odgovarajućeg sustava zaštite vrijedne arhitekture 20. i 21. stoljeća te sustav javne nabave u kojem kvaliteta projektiranja nije imala važnost predviđenu Arhitektonskim politikama.

Ministarstvo je 2020. objavilo i vlastito završno izvješće o provedbi. Dokument je trebao poslužiti kao podloga za izradu nove generacije Arhitektonskih politika. U njemu je istaknut i jedan od ključnih problema u provedbi: velik dio posla ovisio je o angažmanu pojedinaca i podršci institucija u kojima su radili.

Novi dokument zato ponovno otvara nekoliko starih tema. Arhitektonsko-urbanistički natječaji trebali bi postati temeljni alat za projektiranje javnih zgrada i prostora, preobrazbu urbanih područja te zahvate na osjetljivim lokacijama i u kulturno-povijesnim cjelinama. Ponovno se uređuje javna nabava projektantskih usluga, a sudjelovanje građana ostaje među važnim ciljevima.

Najveći pomak vidi se u području prilagodbe klimatskim promjenama. U dokumentu se snažno naglašavaju zelena i plava infrastruktura, rješenja temeljena na prirodi i “gradovi spužve”. Ne govori se samo o parkovima i sadnji stabala, nego o povezanoj mreži zelenih i vodenih površina, tla i vegetacije te upravljanju oborinskim vodama i uređenju javnih otvorenih prostora, što bi trebalo pridonijeti smanjenju pregrijavanja gradova i rizika od poplava.

Zelena i plava infrastruktura

Upravo je taj dio otvorio i jednu od konkretnijih primjedbi struke. Udruženje krajobraznih arhitekata Hrvatske upozorilo je da dokument snažno govori o krajobrazu, zelenoj i plavoj infrastrukturi i projektima krajobraza, ali krajobrazne arhitekte gotovo ne navodi kao struku koja bi taj posao trebala raditi. Traže da zelena i plava infrastruktura u prostornim planovima dobiju isti položaj kao prometna, energetska i vodna infrastruktura te da se osnuje zasebna radna skupina za krajobraz, klimatsku otpornost i zelenu infrastrukturu.

Nacrt je detaljniji i u dijelu koji se odnosi na provedbu. Predviđene su kratkoročne i srednjoročne aktivnosti, njihovi nositelji te tematske radne skupine za prostorno planiranje, stanovanje, obrazovanje, digitalizaciju i kulturnu baštinu. Posebno mjesto imaju javna ulaganja: škole, vrtići, zdravstvene ustanove, javne zgrade, trgovi i drugi projekti financirani javnim novcem. Dokument predviđa da se pri takvim zahvatima kvaliteta ne procjenjuje samo na temelju početne cijene, nego da se uzimaju u obzir funkcionalnost, trajnost, troškovi održavanja i odnos građevine prema prostoru.

Upravo su javne zgrade i prostori jedan od najvidljivijih dijelova novih Arhitektonskih politika: država od vlastitih projekata traži kvalitetu koja se ne mjeri samo troškovima izgradnje, nego i trajnošću, funkcionalnošću te utjecajem na prostor u kojem se nalaze.

Trend rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti trebao bi se nastaviti, navodi se u Strategiji poslovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) do 2030. godine. Istodobno, starenje stanovništva i smanjivanje radno sposobne populacije znače da bi glavni problem hrvatskog tržišta rada u idućim godinama mogao postati nedostatak radnika.

svjetska tržišta

Nafta opet iznad 100 dolara, Azija u minusu

HZZ-ove projekcije polaze od pretpostavke stabilnog rasta BDP-a od 2,5 posto godišnje. Broj zaposlenih trebao bi porasti s oko 1,73 milijuna u 2025. na 1,84 milijuna u 2030., odnosno za gotovo 110.000.

Broj nezaposlenih trebao bi nastaviti padati, s oko 80.000 u 2025. na manje od 60.000 do 2030. godine.

HZZ pritom procjenjuje da nezaposlenost zbog prirodnog kretanja ljudi između poslova teško može pasti znatno ispod oko 50.000 osoba.

Broj korisnika novčane naknade trebao bi ostati relativno stabilan, između 20.000 i 26.000, ali bi njihov udio među nezaposlenima mogao rasti. Zavod očekuje manje mladih i dugotrajno nezaposlenih, a više iskusnijih radnika koji će u evidenciju nezaposlenih ulaziti samo privremeno između dva radna odnosa.

Problem više nije nezaposlenost nego nedostatak ljudi

HZZ zaključuje da domaće tržište rada ulazi u fazu zasićenja te da će, zbog demografskih trendova i sve manje ponude domaće radne snage, daljnji rast zaposlenosti sve više ovisiti o migracijama i povećanju produktivnosti.

Posljednjih godina snažno raste potreba za stranom radnom snagom, posebno u graditeljstvu, turizmu, prometu, industriji i različitim uslužnim djelatnostima.

„Zbog demografskih promjena, starenja stanovništva i nedostatka domaće radne snage, strani radnici postaju važan čimbenik održavanja gospodarske aktivnosti i popunjavanja potreba poslodavaca”, navodi HZZ.

Istodobno ističe potrebu snažnije aktivacije domaće radne snage, uključujući neaktivne osobe, starije radnike, mlade i povratnike, kao i veća ulaganja u razvoj vještina.

„Problem tržišta rada više nije nezaposlenost, nego nedostatak ljudi, vještina i produktivnosti”, jedan je od ključnih zaključaka Strategije.

Do 2035. moguć jaz od 327.000 radnika

Na dugoročne posljedice demografskih promjena upozoravaju i međunarodne analize.

Svjetska banka procjenjuje da bi se, bez promjene politika, ponuda radne snage u Hrvatskoj do 2035. mogla smanjiti za oko 291.000 ljudi, dok bi gospodarska aktivnost istodobno mogla povećati potražnju za oko 36.000 radnika.

Razlika između ponude i potražnje tako bi mogla dosegnuti oko 327.000 radnika.

Svjetska banka zato procjenjuje da će Hrvatska u idućem desetljeću trebati više od 300.000 dodatnih radnika kako bi odgovorila na potrebe tržišta rada.

OECD također upozorava na snažan demografski pritisak. Broj stanovnika Hrvatske smanjio se za oko osam posto u desetljeću do 2024., a radno sposobna populacija između 2025. i 2060. mogla bi pasti za oko četvrtinu, s približno 2,4 na 1,8 milijuna ljudi.

Takva kretanja povećavaju potrebu za duljim ostankom na tržištu rada, većom zaposlenošću skupina koje danas rade manje od prosjeka te kvalitetnijom integracijom stranih radnika.

Sve važniji rad umirovljenika

Jedan od potencijalnih izvora dodatne radne snage su starije osobe.

Mirovinska reforma iz 2025. znatno je proširila mogućnosti rada nakon umirovljenja. Umirovljenici mogu, među ostalim, raditi puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine ili pola radnog vremena uz punu mirovinu.

HZZ navodi da je prema podacima Eurostata za 2023. nakon početka primanja starosne mirovine nastavilo raditi oko pet posto hrvatskih umirovljenika, dok je prosjek EU-a bio oko 13 posto.

Zavod zato očekuje povećavanje broja radno aktivnih umirovljenika te najavljuje snažnije uključivanje u njihovu reintegraciju, razvoj vještina i povezivanje s poslodavcima.

AI mijenja tržište, ali ne znači da će nestati 86 posto poslova

Nove tehnologije, automatizacija i umjetna inteligencija drugi su veliki izvor promjena.

Prema istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma, 86 posto anketiranih poslodavaca očekuje da će AI i tehnologije obrade informacija do 2030. bitno transformirati njihovo poslovanje.

To, međutim, ne znači da će 86 posto radnih mjesta nestati ili biti zamijenjeno tehnologijom.

WEF procjenjuje da bi AI i obrada podataka globalno mogli istodobno stvoriti oko 11 milijuna i istisnuti oko devet milijuna radnih mjesta, dok bi robotika i autonomni sustavi mogli imati neto negativan učinak od oko pet milijuna radnih mjesta.

Za Hrvatsku to znači još veću potrebu za digitalnim vještinama, prekvalifikacijama i cjeloživotnim učenjem.

Radnika nema, ali vještine se i dalje ne poklapaju

Unatoč niskoj općoj nezaposlenosti, HZZ upozorava da i dalje postoji izražena neusklađenost između vještina koje radnici imaju i onih koje poslodavci traže.

Nedostatak kvalificirane radne snage posebno se osjeća u turizmu i ugostiteljstvu, građevini, zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi, dok dio nezaposlenih teško nalazi posao zbog nedovoljnih ili zastarjelih kvalifikacija.

Zato HZZ očekuje da će se njegova uloga postupno mijenjati: umjesto institucije prvenstveno usmjerene na nezaposlene, trebao bi postati servis cijelog tržišta rada koji se više bavi razvojem karijera, vještina, aktivacijom raspoložive radne snage i povezivanjem zaposlenih i poslodavaca.

Nadzorni odbor turističke kompanije Helios Faros iz Starog Grada na Hvaru donio je odluku o ponovnom imenovanju Marija Jurića za jedinog člana Uprave društva. Novi mandat trajat će od 1. siječnja do 31. prosinca 2027. godine, a Jurić će i dalje samostalno zastupati kompaniju.

stiže poskupljenje

Šef Ryanaira najavio snažno poskupljenje: „Mogli bismo vidjeti najveći rast cijena letova dosad“

Na istoj sjednici, održanoj 20. listopada, za predsjednicu Nadzornog odbora izabrana je Silvija Ravlić Varga, dosadašnja članica tog tijela.

Jurić je jedini član Uprave Helios Farosa od studenoga 2024. godine, a mandat mu je prethodno produljen i za 2026. godinu.

Helios Faros turistička je kompanija koja posluje u Starom Gradu na Hvaru, a njezin portfelj uključuje hotelske i turističke objekte kojima upravlja Valamar.

Odluke o imenovanjima društvo je objavilo putem Zagrebačke burze, a obavijest je dostavljena i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Cijene plina u Europi snažno su porasle i dosegnule najvišu razinu od kraja 2022. godine, a sezona grijanja tek je počela.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

Od početka rata na Bliskom istoku cijena plina na europskom tržištu gotovo se utrostručila, što je ponovno otvorilo pitanje energetske sigurnosti i troškova grijanja.

Ipak, Hrvatska je prema procjenama stručnjaka u nešto povoljnijoj situaciji jer ima dovoljno zaliha, a računi za plin kućanstvima zasad ne bi trebali rasti, javlja RTL Danas.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da Europska unija u novu zimu ulazi s premalim zalihama plina. Istaknula je da je rat na Bliskom istoku dodatno povećao troškove uvoza energenata, bez povećanja količina dostupne energije.

“Od početka rata na Bliskom istoku troškovi uvoza fosilnih goriva porasli su za 106 milijardi eura, a da pritom nismo dobili ni najmanju dodatnu količinu energije. Cijene plina od kraja veljače porasle su oko 140 posto, a cijene dizela su se udvostručile. To je stvarnost s kojom se danas suočavamo”, rekla je von der Leyen.

Kao jednu od mogućih mjera zaštite predložila je razmatranje zajedničkih europskih rezervi plina, po uzoru na postojeće zalihe nafte. Međutim, stvaranje takvih rezervi u trenutku visokih tržišnih cijena bilo bi skupo.

Prije početka rata na Bliskom istoku plin se na europskoj burzi prodavao za oko 30 eura po megavatsatu, dok se njegova cijena sada približila 90 eura.

Hrvatska ima dovoljno plina za sezonu grijanja

Unatoč snažnom rastu cijena na europskom tržištu, stručnjaci ne očekuju probleme s opskrbom plinom u Hrvatskoj. Skladište plina Okoli napunjeno je više od 85 posto kapaciteta, LNG terminal na Krku spreman je za sezonu grijanja, a povećava se i domaća proizvodnja.

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, smatra da je situacija ove godine povoljnija nego ranije upravo zbog većih kapaciteta za prihvat ukapljenog prirodnog plina i dobro popunjenog skladišta.

“Ove godine situacija je daleko bolja jer imamo veće kapacitete na LNG terminalu, skladište je puno preko 85 posto, što znači da zaista imamo dovoljne količine”, rekao je Pudić.

Veći problem od same dostupnosti plina mogla bi biti njegova cijena. Energetski stručnjak Ivica Jakić upozorava da na tržište utječu brojni čimbenici, među kojima su pravci opskrbe, troškovi prijevoza i osiguranja te konkurencija među državama za dostupne količine energenata.

“Pitanje je odakle dovesti plin, tko će ga upotrijebiti, hoće li prolaziti Hormuškim tjesnacem, hoće li ići na druge lokalitete, tko ima prioritet u opskrbi, Kina, Indija, Daleki istok ili Europa. Tko će platiti osiguranje brodova i tankera, sve je to sada povezano, tako da je cijena jednostavno eksplodirala”, rekao je Jakić.

Unatoč tome, ne očekuje najcrnji scenarij za predstojeću zimu.

“Plina će biti, samo je pitanje tko će ga moći platiti i koja će biti cijena. Nisam toliko pesimističan da će biti crna zima”, poručio je.

Ni domaći plin ne mora biti jeftiniji

Činjenica da Hrvatska dio plina proizvodi sama ne znači nužno da će taj energent biti jeftiniji od uvoznog. Ako se cijena domaćeg plina veže uz kretanja na europskoj burzi TTF, na konačan iznos više utječe stanje na tržištu nego zemlja iz koje plin dolazi.

“Ako se on veže uz cijene na TTF-u, onda je svejedno je li to naš plin ili je plin došao iz Amerike ili Alžira. Ako TTF određuje cijenu, to su pitanja koja se otvaraju i za Europsku uniju”, objasnio je Jakić.

Upravo zato rast europskih cijena predstavlja rizik i za zemlje koje imaju vlastitu proizvodnju. Dostupnost energenta i njegova cijena dva su odvojena pitanja, a na troškove utječu tržišni uvjeti i način formiranja cijena.

Računi za plin kućanstvima zasad ostaju isti

Za hrvatska kućanstva trenutačno je najvažnije to što se rast cijena na europskim burzama zasad ne bi trebao preliti na njihove račune. Državne subvencije vrijede do 31. ožujka iduće godine, a do tada bi cijena plina za kućanstva trebala ostati na sadašnjoj razini.

Jeronim Tomas, direktor Gradske plinare Zagreb – Opskrba, poručio je da će kućanstva ove zime za jednaku potrošnju plaćati isti iznos kao i prošle godine.

“Dobra vijest za naše kupce je da cijena plina ove zime ostaje ista kao i prošle godine. To znači da će kućanstvo koje je prošle zime za određenu potrošnju plaćalo 80 eura, za jednaku potrošnju i ove zime plaćati isti iznos”, rekao je Tomas.

Ipak, nakon isteka subvencija postoji mogućnost poskupljenja. Prema Tomasovoj procjeni, ako Vlada ne produlji postojeće mjere, cijena plina za kućanstva mogla bi porasti oko deset posto, pod uvjetom da ostali elementi cijene ostanu nepromijenjeni.

U tom bi slučaju račun koji sada iznosi 80 eura porastao na približno 88 eura. Hoće li subvencije biti produljene i nakon 31. ožujka, zasad nije poznato.

Prodaja novih automobila u Europskoj uniji ubrzala je u rujnu, oslonjena na snažnu potražnju za električnim modelima na baterije, pokazali su u četvrtak podaci Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA).

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

U rujnu je u Europskoj uniji registrirana ukupno 971 tisuća novih automobila, za 9,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izvijestila je ACEA.

U kolovozu prodaja je bila porasla za 4,5 posto.

U razdoblju od siječnja do rujna registrirano je ukupno 8,52 milijuna novih automobila, što je 5,7 posto više nego u istom razdoblju lani.

Među četiri najveća europska tržišta, najveći rast prodaje u rujnu zabilježila je Francuska, od 11,6 posto. Slijede Španjolska i Italija s 10,2 odnosno 9,8 posto više registracija nego lani.

I najveće europsko tržište, ono Njemačke, bilo je nadomak dvoznamenkastoj stopi rasta, uz povećanje prodaje za devet posto.

Elektrificirani modeli

Hibridni električni automobili bili i u rujnu najpopularniji među kupcima u EU, s ukupno 331 tisućom novih registracija u rujnu, za 7,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. U prvih devet mjeseci činili su 36,3 posto tržišta EU-a.

Najsnažnije je pak porasla prodaja baterijskih električnih automobila, za 72,9 posto, uz 290 tisuća novih registracija. U razdoblju od siječnja do kraja rujna njihov tržišni udio dosegnuo je 22,7 posto, u usporedbi sa 16,1 posto u istom razdoblju prošle godine.

Osjetno je porasla i prodaja plug-in hibrida, za 11,7 posto, na 102 tisuće vozila. U prvih devet mjeseci njihov je tržišni udio iznosio 10,1 posto, prema devet posto godinu ranije.

Nasuprot tome, prodaja novih benzinaca pala je u rujnu pala za 23,4 posto, na oko 169 tisuća vozila. Oštro je smanjena i prodaja dizelaša, za 29,6 posto, uz približno 51 tisuću novih registracija.

U prvih devet mjeseci broj registriranih novih benzinaca smanjen je za 19,1 posto, a dizelaša za 19,5 posto. Zajednički tržišni udio tih dviju kategorija pao je na 28,2 posto, s 36,9 posto u istom razdoblju lani.

Među proizvođačima rastom su prednjačili kineski Leapmotor i Chery koji su u rujnu prodali više nego trostruko više vozila nego lani. U grupi je i kineski BYD koji je prodao dvostruko više vozila nego u rujnu prošle godine.

Poskočila je i prodaja američkog Tesle, za 78,6 posto, pokazali su podaci ACEA-e.

Obilne kiše koje su u srijedu, 21. listopada, pogodile Split, Solin, Kaštela i okolno područje konačno su prekinule dugotrajno sušno razdoblje. Na pojedinim meteorološkim postajama izmjereno je više od 100 litara kiše po četvornom metru, a nakon dugo vremena vodostaji dalmatinskih rijeka počeli su naglo rasti. Posebno se to odnosi na Jadro i Žrnovnicu, čiji su vodostaji tijekom nevremena brzo porasli.

Novčana potpora

Država daje inkluzivni dodatak, a moguća je i pomoć roditelju od 441,44 eura

No uz toliko željenu kišu mogao bi stići i jedan dobro poznati problem. Nakon prvog velikog porasta vodostaja poslije dugotrajne suše postoji velika mogućnost zamućenja krških izvorišta, uključujući Jadro, s kojeg se pitkom vodom opskrbljuje velik dio splitskog područja, piše Dalmacija danas.

Zašto se voda iz Jadra muti nakon obilnih kiša?

Na krškom području obilne oborine vrlo brzo prodiru u podzemlje, a povećani protok vode može pokrenuti sitne čestice sedimenta koje su se tijekom sušnog razdoblja zadržavale u podzemnim kanalima i pukotinama. Zbog toga se voda na izvorima poput Jadra može zamutiti već nakon snažnijih oborina, osobito kada kiša uslijedi nakon dugog sušnog razdoblja.

Takve pojave splitskom području nisu nepoznanica. Vodovod i kanalizacija Split proteklih je godina u više navrata objavljivao obavijesti o povećanoj mutnoći vode nakon obilnijih kiša. U pojedinim slučajevima preporučivalo se preventivno prokuhavanje vode za osjetljive skupine stanovništva, uključujući malu djecu, starije osobe i kronične bolesnike.

Stoga ne bi bilo iznenađenje da i nakon aktualnog nevremena uslijedi nova obavijest VIK-a o povećanoj mutnoći vode. Ipak, važno je naglasiti da mogućnost zamućenja izvorišta ne znači automatski i da je voda iz slavina zdravstveno neispravna. To ovisi o rezultatima analiza, stanju u vodospremama i vodoopskrbnoj mreži. Eventualne preporuke o prokuhavanju treba pratiti putem službenih obavijesti nadležnih službi.

Pročistač vrijedan 41 milijun eura sve je bliže završetku!

Dok bi aktualne kiše mogle ponovno podsjetiti građane na dugogodišnji problem zamućenja vode, iz Solina je prije samo nekoliko dana stigla ohrabrujuća vijest.

Naime, 13. listopada objavljeno je da radovi na izgradnji pročistača pitke vode Jadro na Majdanu napreduju prema planu, a u tom trenutku bilo je završeno 51 posto građevinskih radova. Riječ je o investiciji vrijednoj približno 41 milijun eura, koja bi trebala trajno riješiti problem zamućenja pitke vode za oko 250.000 stanovnika Splita, Solina i okolice.

Tijekom obilaska gradilišta splitski gradonačelnik Tomislav Šuta, solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević i direktor Vodovoda i kanalizacije Split Ivica Perić potvrdili su da se završetak vanjske konstrukcije i krova planira do kraja 2026. godine. Nakon toga slijedi ugradnja tehnološke opreme, dok je početak probnog rada predviđen za ljeto 2027. godine.

Nova tehnologija trebala bi ukloniti problem mutnoće vode

Posebnost budućeg pročistača jest primjena suvremene tehnologije membranske ultrafiltracije, kojom se iz vode fizički uklanjaju sitne čestice odgovorne za zamućenje. Uređaj će imati kapacitet od čak 2.000 litara vode u sekundi, a cilj je osigurati pouzdanu opskrbu bistrom pitkom vodom čak i tijekom razdoblja intenzivnih oborina.

Iz VIK-a ističu kako bi novi sustav trebao riješiti problem koji desetljećima prati splitsku vodoopskrbu. Nakon puštanja postrojenja u rad slijedit će i razdoblje provjere njegova funkcioniranja, pa će potpuni učinci ovisiti o uspješnom završetku izgradnje i probnog rada.

Ako sve bude teklo prema planu, građani koji se opskrbljuju vodom iz Jadra već bi od sljedećeg ljeta mogli biti pošteđeni poznatih problema sa zamućenjem vode nakon obilnijih kiša.

Do tada će, barem još neko vrijeme, svaka veća kiša na splitskom području uz dobrodošao oporavak rijeka donositi i pitanje koje građani već dobro poznaju: hoće li voda iz slavina ponovno postati mutna?

Austrian Airlines sljedeće godine ukida letove između Beča i Zagreba, čime nakon više od četiri desetljeća prestaje prometovati na toj liniji, a posljednji let najavljen je za 10. siječnja 2027.

Austrian Airlines planira obustaviti dugogodišnju liniju između austrijske i hrvatske prijestolnice, a letove neće obnoviti ni tijekom ljetne sezone 2027. godine. Potvrdili su to iz zrakoplovne kompanije za portal EX-YU Aviation News.

“Možemo potvrditi da naši letovi između Beča i Zagreba, nažalost, neće biti nastavljeni tijekom ljetnog razdoblja”, izjavila je Andrea Hansal, glasnogovornica Austrian Airlinesa.

presuda

MORH izgubio spor oko vojnog nebodera: Moraju platiti oko 600 tisuća eura

Odlaskom s ove linije kompanija će završiti više od 40 godina dugu prisutnost u Zagrebu. Letove prema hrvatskoj prijestolnici uvela je sredinom 1980-ih, a prometovanje je prekidala tijekom rata i pandemije bolesti COVID-19.

Smanjili broj letova između hrvatske i austrijske prijestolnice

Austrian Airlines posljednjih je godina postupno smanjivao broj letova između Beča i Zagreba. Dok je ranije održavao do 12 letova tjedno, tijekom ljetne sezone 2026. prometovao je jednom dnevno. To je predstavljalo smanjenje broja letova za 37,5 posto i raspoloživog kapaciteta sjedala za 27 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Smanjivanje broja letova tijekom zime započelo je krajem 2024. godine, kada je kompanija smanjila učestalost polazaka i uvela manje turbopropelerske zrakoplove. Istodobno je Croatia Airlines, također članica udruženja Star Alliance, proširila svoju ponudu na liniji između Zagreba i Beča te tijekom ljeta 2026. udvostručila broj tjednih letova na deset.

Croatia Airlines zadržava dva leta dnevno za Beč

Croatia Airlines nastavit će letjeti između Zagreba i Beča i tijekom nadolazeće zimske sezone, koja počinje ove nedjelje, zadržavajući dva leta dnevno, kao i prethodne zime.

NOVA PRAVILA NAJMA

Oko 15.000 iznajmljivača dobiva još četiri godine, nova pravila za online najam stižu 2027.

Austrian Airlines će, s druge strane, do ukidanja linije u siječnju nastaviti održavati svakodnevne letove. Na mnogim od njih koristit će se zrakoplovi Air Dolomiti, partnerske kompanije čiji se zrakoplovi unajmljuju s posadom.

Ova promjena dolazi u trenutku kada Zračna luka Franjo Tuđman nastoji privući nove prijevoznike i proširiti mrežu odredišta. Zračna luka trenutačno sudjeluje na konferenciji Routes World u Frankfurtu, a predstavljaju je predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Huseyin Bahadır Bedir te voditelj razvoja linija Yavuz Aytis.

Najnovije prestižno priznanje ADAC Superplatz dodijeljeno je Aminess Style Camping Atea Resortu na otoku Krku, u sklopu jubilarnog 20. Kongresa hrvatskog kampinga, čime se pridružio camping resortima Maravea i Sirena u Novigradu te Avaloni na otoku Pagu, koji već nose ovu oznaku.

Najnovija priznanja dolaze u trenutku kada hrvatski kamping dodatno jača svoju međunarodnu poziciju. Hrvatska se sve snažnije profilira kao jedna od najkvalitetnijih europskih kamping destinacija, a Aminess svojim investicijama, inovacijama i visokim standardima upravljanja potvrđuje svoju poziciju među vodećim hrvatskim kompanijama u segmentu premium kampinga.

„Četiri kampa s oznakom ADAC Superplatz potvrda su kvalitete Aminessove kamping ponude i njegove pozicije u samom vrhu hrvatskog kampinga, ali i poticaj za daljnja ulaganja u njegov razvoj. Posebno smo ponosni na Atea Camping Resort, u čiji smo razvoj prošle godine uložili 32 milijuna eura. Ovakva priznanja pokazuju da ulaganja, znanje i predanost zaposlenika donose konkretne rezultate. Naša je ambicija aktivno podizati europske standarde kampinga, razvijajući proizvode koji kvalitetom, sadržajima i iskustvom gostiju konkuriraju najboljima u Europi. Hrvatski kamping u samom je europskom vrhu, a Aminess želi aktivno doprinositi njegovu daljnjem razvoju i jačanju konkurentnosti“, izjavio je Mladen Knežević, predsjednik Uprave Aminessa.

Preuređenje Aminess Atea Resorta, vrijedno 32 milijuna eura, dovršeno je 2025. godine, čime je kamp transformiran u premium resort s pet zvjezdica. Preuređenjem je obuhvaćeno podizanje kvalitete smještaja, uređenje parcela i modernih smještajnih jedinica, razvoj dodatnih sadržaja za goste te uvođenje suvremenih digitalnih rješenja. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prirodnog okruženja i povećanje udjela zelenih površina, uz smanjenje smještajnih kapaciteta kako bi se gostima osigurali veća privatnost, komfor i kvalitetnije iskustvo odmora. Upravo je postizanje najviših standarda kvalitete, uključujući kriterije za ADAC Superplatz, bilo jedan od ključnih ciljeva ove investicije.

ADAC Superplatz jedno je od najuglednijih priznanja u europskoj kamping industriji, a dodjeljuje ga njemački autoklub ADAC na temelju strogih kriterija kvalitete. Priznanje je stoga važan pokazatelj izvrsnosti, ali i dodatna potvrda konkurentnosti hrvatskih kampova na zahtjevnom europskom tržištu.

Putnike u Europi sljedeće bi godine mogao dočekati novi snažan rast cijena zrakoplovnih karata, piše Euronews. Izvršni direktor Ryanaira Michael O’Leary procjenjuje da bi cijene letova u 2027. mogle porasti između 10 i 20 posto, ponajprije zbog skupljeg goriva, većih poreznih opterećenja i manjeg broja dostupnih sjedala.

odlazak

Zagreb ostaje bez dugogodišnje zračne linije: Poznata aviokompanija povlači se nakon više od 40 godina

„Sljedeće godine vidjet ćete rast cijena zrakoplovnih karata u Europi, mislim za 10, 15, možda i 20 posto“, rekao je O’Leary u Bruxellesu.

Dodao je da bi Europa u sljedećih 12 mjeseci mogla vidjeti jedan od najvećih skokova cijena zrakoplovnih karata dosad, posebno ako cijene kerozina ostanu na sadašnjim razinama.

Zaštita od visokih cijena goriva istječe

Velik dio europskih aviokompanija tijekom 2026. bio je zaštićen od naglog rasta cijena goriva zahvaljujući takozvanom hedgingu, odnosno unaprijed ugovorenim cijenama.

Ryanair je, prema O’Learyju, ove godine velik dio goriva osigurao po cijeni od oko 67 dolara po barelu.

No ta se zaštita u 2027. znatno smanjuje.

„Sljedeće godine bit ćemo 85 posto nezaštićeni, a većina drugih europskih aviokompanija nalazi se u sličnoj situaciji“, rekao je O’Leary.

Prema njegovoj procjeni, Ryanairov trošak goriva mogao bi se sljedeće godine gotovo udvostručiti u odnosu na cijene koje je kompanija uspjela unaprijed zaključati za 2026.

Kerozin gotovo 128 posto skuplji nego prije godinu dana

Pritisak je već vidljiv na tržištu goriva.

Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa IATA-e koje prenosi Euronews, prosječna cijena avionskog goriva u Europi i zemljama ZND-a u tjednu zaključenom 16. listopada iznosila je 207,61 dolar po barelu.

To je gotovo 128 posto više nego godinu ranije.

Cijene nafte i naftnih derivata snažno su porasle nakon izbijanja rata s Iranom i poremećaja plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Brent se u srijedu trgovao oko 109,86 dolara po barelu, blizu najviših razina u posljednjih pet mjeseci.

O’Leary je početkom listopada procijenio da Europi tijekom zime i ljeta 2027. ne prijeti nestašica avionskog goriva, ali je tada također upozorio da bi visoke cijene mogle potrajati još 12 do 18 mjeseci.

Manje sjedala, veći pritisak na cijene

Skuplje gorivo nije jedini razlog zbog kojeg O’Leary očekuje rast cijena.

Prema njegovoj procjeni, europsko tržište u 2027. imat će i manje raspoloživih sjedala zbog stečajeva, preuzimanja i smanjivanja kapaciteta pojedinih aviokompanija.

Kada ponuda sjedala pada, a potražnja ostaje snažna, aviokompanije imaju veći prostor za podizanje cijena.

Ryanair je već najavio ozbiljno rezanje kapaciteta u Belgiji.

Kompanija uklanja 20 linija i oko 1,1 milijun sjedala iz belgijskog zimskog reda letenja te šest zrakoplova premješta na jeftinija europska tržišta.

Ryanair za rezove krivi poreze

Povod O’Learyjevu dolasku u Bruxelles bila je odluka Belgije da od siječnja 2027. poveća porez na zračni promet s dva na sedam eura po putniku.

Ryanair tvrdi da takva povećanja troškova smanjuju konkurentnost pojedinih tržišta i potiču kompanije da zrakoplove premještaju u države s nižim davanjima.

O’Leary je pritom kritizirao i širu europsku politiku poreza i naknada povezanih sa zaštitom okoliša, tvrdeći da ona dodatno povećava troškove europskih prijevoznika.

Ryanair ipak navodi da neće uvoditi posebne dodatke za gorivo, pa bi eventualni veći troškovi bili ugrađeni izravno u cijene karata.

Hoće li baš svi letovi poskupjeti 20 posto?

Ne nužno.

O’Learyjeva procjena odnosi se na opći trend europskih cijena, a ne na svaku kartu, liniju ili aviokompaniju pojedinačno.

Konačna cijena svakog leta i dalje će ovisiti o potražnji, konkurenciji, sezoni, cijeni goriva, porezima i količini dostupnih kapaciteta.

Ipak, kombinacija znatno skupljeg kerozina, slabije zaštite od cijena goriva i smanjenja kapaciteta znači da je pritisak prema višim cijenama u 2027. znatno veći nego ove godine.

Ako se O’Learyjeva procjena ostvari, putnici bi tako nakon nekoliko godina snažne potražnje za putovanjima mogli ući u razdoblje u kojem će jeftine avionske karte biti osjetno teže pronaći.