Zagrebačka burza (ZSE) novim cjenikom usklađenim s europskom regulativom pojeftinjuje svoje usluge za brokerske kuće, ali one smatraju kako im to neće previše pomoći u borbi za opstanak na tržištu koje – kada je riječ o prometima u trgovanju dionicama – proživljava svoje najteže trenutke u posljednjih 18 godina.

Novi cjenik ZSE-a – već drugi u posljednjih šest mjeseci – stupit će na snagu 23. siječnja.  Donosi nekoliko izmjena u odnosu na onaj iz srpnja prošle godine, od kojih valja istaknuti snižavanje cijene članstva na burzi sa 150.000 na 100.000 kuna. Sa Zagrebačke burze ističu kako su u proteklih nekoliko godina u više navrata postupno smanjivali cijenu naknade za člansko mjesto. "Vjerujemo da će dodatno sniženje doprinijeti i olakšavanju stjecanja statusa člana s udaljenim pristupom", smatraju na ZSE. 

Međutim, za poslovanje brokerskih kuća daleko je važnije snižavanje provizija na dnevni promet koje se određuju na temelju ukupnog dnevnog prometa unutar knjige ponuda, nakon sklapanja transakcije.  Za najvišu razinu prometa, iznad 20 milijuna kuna, provizija pada s postojećih 0,020 posto na 0,005 posto, odnosno provizija se snižava za 75 posto. No, s obzirom na trenutne razine prometa na Zagrebačkoj burzi, malokad će brokeri osjetiti blagodati ovog pojeftinjenja. Naime, redovni promet iznad te razine posljednji je puta na burzi zabilježen 18. prosinca kada je dosegao 32,6 milijuna kuna. Tijekom ove godine još nije prešao 10 milijuna kuna. Umjesto dosadašnjeg razreda prometa od šest do 20 milijuna kuna na što je burza obračunavala proviziju od 0,060 posto, sada se uvode dva razreda.

Prvi je za promet od šest do 12 milijuna kuna gdje će provizija iznositi 0,030 posto, a 0,020 posto za promet od 12 do 20 milijuna kuna. Za ostvareni promet između dva i šest milijuna kuna provizija pada sa 0,080 posto na 0,070 posto. Međutim, u najmanjem razredu prometa do dva milijuna kuna provizija ostaje ista – 0,090 posto. U izradi cjenika sudjelovala je brokerska zajednica kroz radnu skupinu, a u neslužbenom razgovoru brokeri ističu kako bi utjecaj novog cjenika na njihovo poslovanje "trebao biti neutralan". 

"Nitko ne zna kakav će biti promet ove godine, pa sumnjam da snižavanje provizija može donijeti bitnu promjenu u našem poslovanju", kazao nam je jedan vlasnik brokerske kuće koji je želio ostati anoniman. Niže provizije i za burzu će imati neutralan utjecaj, tvrde sa ZSE-a i dodaju da su one usklađene s aktualnim propisima europske regulative tržišta kapitala. Što se tiče pojeftinjenja članstva, brokeri tvrde kako to neće motivirati nove kuće na dolazak na burzu.  "Prije 15-ak godina članstvo je stajalo 400.000 kuna, pa to nije ovih godina motiviralo nove brokerske kuće na članstvo", kaže jedan broker.

Podsjetimo, Zagrebačka burza danas broji 15 članova, a na vrhuncu tržišta 2007. godine bilo ih je 32. No, te su godine ostvarili ukupnu dobit od 199,5 milijuna kuna dok su sada privatni brokeraji u gubitku od 900.000 kuna, kako pokazuje statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga do 30. rujna prošle godine. "S ovim prometom ne možemo biti profitabilni", naglašava naš sugovornik.  Naime, dionički promet unutar knjige ponuda prošle je godine iznosio 1,6 milijardi kuna što je 40 posto manje nego 2017. godine.

Ukupni promet od 2,85 milijardi kuna lani je bio niži za 22 posto.  No, da ne bi sve bilo idilično u novom cjeniku, tu je i nekoliko novih troškova. Kod stavke naknada za potvrde uvodi se nova potvrda o statusu člana, odnosno održavatelja tržišta koju će burza naplaćivati 150 kuna.  Novi trošak očekuje i kompanije koje odluče povući svoje dionice iz uvrštenja na domaćem tržištu kapitala. Tako će naknada za prestanak uvrštenja u višim kotacijama, Službenom i Vodećem tržištu, iznositi 35.000 kuna dok za odlazak s Redovitog tržišta treba izdvojiti 10.000 kuna. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Zagrebačka burza kontinuirano radi na mjerama koje potiču efikasnost tržišta kapitala. Povlačenje vrijednosnih papira s uređenog tržišta ne doprinosi ukupnoj transparentnosti i efikasnosti tržišta te nam je namjera demotivirati takve aktivnosti", pojašnjavaju sa Zagrebačke burze. Prošle je godine s tržišta otišlo sedam izdavatelja, dok su dva došla.