Sudeći prema prošlotjednoj kupnji obveznih mirovinskih fondova, među njima ima dosta različitih gledanja na isplativost ulaganja.

Prema podacima portala Mojedionice.com, najaktivniji je bio fond PBZ/Croatia osiguranje. Taj je “mirovinac” prošlog tjedna povećao vlasništvo sa 1013 redovnih dionica Adrisa, 1700 dionica Čakovečkih mlinova, 649 dionica Končara EI te 173 dionica Zagrebačke banke. Ukupno je PBZ/CO potrošio približno šest milijuna kuna, mnogo manje od Raiffeisena koji je uložio 15 milijuna kuna. Raiffesen se odlučio na dokup 4057 dionica Atlantic grupe, 229 dionica Belišća te 47.981 dionice HT-a. AZ fond utrošio je oko tri milijuna kuna na 1828 dionica Ine, dok se Erste Plavi OMF ohrabrio dokupiti jednu dionicu Croatia osiguranja za 3700 kuna. Primjetno je da su se PBZ/CO i Raiffeisen dijelom odlučili za iste sektore, poput prehrambenog. Pri tome najviše upada u oči kupnja dionica Čakovečkih mlinova. Među deset najvećih dioničara te tvrtke, prema podacima Središnjega klirinško-depozitarnog društva (SKDD), za sada su svi “mirovinci” osim Erste Plavog. Fondovi ukupno drže 7,2 posto udjela u Mlinovima. Tržišna vrijednost tvrtke iznosi 378 milijuna kuna, a od početka godine dionica je – za razliku od 6-postotnog pada CROBEX-a – skočila za više od 37 posto. Osim toga u posljednja dva tjedna primjetna je dosta velika likvidnost te dionice.

U utorak se dionicom nije trgovalo pa i dalje vrijedi 3600 kuna. Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa, smatra da su za pojačan interes ponajviše zaslužne pretpostavke da će Čakovečki mlinovi u sljedećoj reviziji CROBEX-a ući u sastav indeksa. Pretpostavke su bile točne jer je u utorak Komisija za indeks odlučila da Čakovečki mlinovi, uz Konzum i Istraturist, od 20. rujna budu sastavni dio indeksa. “Indeksni fondovi će sada morati kupovati Čakovečke mlinove, što je i bio motiv malim ulagačima. Unatoč tome riječ je o fundamentalno dobroj dionici iz privlačnog, poljoprivrednog sektora”, dodao je Brborović. Analitičar koji je želio ostati anoniman smatra da, imajući u vidu ograničenost ponude izdavatelja na Zagrebačkoj burzi, tržište dionicu Čakovečkih mlinova percipira hrvatskim predstavnikom proizvođača hrane. “Iako je glavnina fokusa ovog poduzeća mlinarsko-pekarsko poslovanje, uz fiksiranje otkupne cijene žita i najavljena poskupljenja hrane u nas i u inozemstvu kao logična posljedica porasta cijene žita na svjetskom tržištu, otvara se prostor za znatan rast bruto marže na ovogodišnjem urodu. Proizvodnja hrane, kao defenzivan sektor, u vrijeme krize predstavlja sektor sa značajnijim fokusom ulagačke javnosti”, ocjenjuje naš izvor. Što se tiče likvidnosti, izvor dionicu Čakovečkih mlinova ne smatra dovoljno likvidnom. “Osobitost ove dionice, pa i s aspekta likvidnosti, dodatno potkrepljuje činjenica o značajnom vlasničkom udjelu mirovinskih fondova, sa svojim pretežito dugoročnim ciljevima prilikom ulaganja”, zaključio je izvor.