Neočekivano intenzivan rast američkog PMI indeksa za sektor industrije, iznad ključne razine od 50 bodova (koja označava granicu između kontrakcije i ekspanzije), sasvim je opovrgnuo predviđanja nalitičara, no tmurna slika uvjetovana inicijativom pesimista i jučer je dominirala europskim tržištima kapitala, gurajući kontinentalne burzovne indekse silaznom putanjom. Osim već spomenutih negativnih ocjena u režiji analitičara Credit Suisse, usmjerenih ka industriji čelika, ulogu svojevrsnog katalizatora u vrlo agresivnoj korekciji metals & minerals segmenta odigrale su – američke monetarne vlasti. Točnije, stenogram sa njihovog posljednjeg sastanka u prosincu, čija je intonacija nemalo iznenadila promatrače, označivši očekivanja o skorom smanjenju ključnih kamatnih stopa isuviše preuranjenima. I dok je, prema objavljenom zapisniku, nekolicina guvernera izrazila zabrinutost u pogledu usporavanja ekonomske aktivnosti u zemlji, svi članovi Odbora za monetarnu politiku (FOMC) su se složili kako inflacijski pritisci i dalje predstavljaju najveću prijetnju koja može ugroziti stabilan makro background. To se iznimno negativno odrazilo na kretanje cijena na tržištima roba, zato što je neočekivano rigidan stav kreatora monetarne politike zapravo udario na dva fronta. Najprije onaj vezan za gospodarski rast, jer se dio analitičara pribojava kako bi odugovlačenje FED-a s primjenom ekspanzivnije monetarne politike moglo ostaviti negativne posljedice po negativnu aktivnost, što je svakako vrlo kredibilan razlog za zabrinutost spram cikličkih sektora kao što su rudarske kompanije i čeličane.

S druge pak strane, snižena očekivanja u pogledu skorog spuštanja kamatnjaka donijela su pravu ofenzivu dolara na deviznom tržištu, a tragom čvrstog (obrnuto proporcionalnog) linka s tržištima roba, rapidnu korekciju cijena metala. Dodamo li tome i činjenicu kako je, uvjetno rečeno, problematični sektor u prošloj godini iznjedrio nekolicinu istaknutih dobitnika, aktualna korekcija postaje sasvim logična. Ali vjerojatno ne i manje bolna za poklonike sektora, jer su primjerice dnevni gubici dionica Xstrate već drugi dan zaredom prešli prag od 5 posto, a najmanji gubitnik iz londonskog rudarskog kvinteta ovoga je puta bio Anglo American, i to s padom cijene dionica od čak 3 posto. Njima uz bok bili su i proizvođači čelika, od globalnog lidera, MittalArcelora (-3,2 posto), pa do njemačkog tandema ThyssenKrupp – Salzgitter, koje se našao u minusu od 3,4, odnosno, 5,2 posto. Pritisak na robe nisu izdržali niti naftaši, i to nakon što se cijena WTI sirove nafte, dnevnim padom od čak 4,5 posto, ispod ključne barijere od 60 dolara po barelu, spustila na najnižu razinu od sredine studenoga, isprovociravši rasprostranjenu likvidaciju korespondirajućih izdanja, koja je ipak zadržana u podnošljivim okvirima (između 1 posto i 2 posto). No, naftaši raspolažu s ogromnim zalihama gotovine, čime se na vrlo učinkovit način može ublažiti nezadovoljstvo dioničara izvedbom dionica. U sivilu sa Starom kontinentu istaknuo se pak Merck, našavši se u plusu od čak 4,8 posto, temeljem špekulacija o prodaji generičkog businessa, a pozitivnom su se izvedbom mogle pohvaliti i telekomunikacije.

Europska autoindustrija u crvenom

Jeftinija nafta nije donijela nikakvu prednost predstavnicima automobilske industrije, ponajprije zbog pomalo razočaravajućih rezultata prodaje na američkom tržištu, makar je tržišni udio europskih proizvođača povećan na 8,2 posto. No rast prodaje od 17 posto u slučaju BMW-a zasjenila je negativna preporuka Citigroupa, kojom su se dionice spustile za 1,5 posto, baš kao i Renault te Volkswagen. Uostalom, azijski su rivali u prosincu osvojili rekordnih 39,4 posto tržišnog udjela, što je regionalnom lideru Toyoti, uz povoljan razvoj na deviznom tržištu (rast dolara ka 120 jena), donijelo skok dionica od 1,8 posto, omogućivši u konačnici rast Nikkei 225 indeksa na najvišu razinu u posljednjih osam mjeseci. Jedina iznimka među europskim proizvođačima bio je Peugeot, u čijem je slučaju promjena na čelu kompanije izmamila još pozitivnih preporuka brokera, potaknuvši rast dionica od 1,3 posto.