Crni ponedjeljak, raspad Kine, najveći pad vrijednosti od 2007.; tako svjetski mediji opisuju stanje koje je prvi radni dan u tjednu vladalo na svim tržištima u svijetu.

Kina koja je najveći kupac materijala, energije i hrane u svijetu te bitan uvoznik proizvoda iz Europe i SAD-a, povukla je ručnu kočnicu: srušila je vrijednost svoje valute da bi njezini proizvodi postali još jeftiniji, a gospodarstvo koje je godinama raslo po dvoznamenkastim stopama usporilo je.

Virtualna kriza
Svi burzovni indeksi pali su po stopama većim od tri posto, europske burze imale su i veći pad, a u prijevodu na jezik eura to znači da je najvećih 300 tvrtki u Europi izgubilo tržišnu vrijednost u iznosu većem od 250 mlrd. eura. Na prvi pogled to podsjeća na krizu iz 1990. kada su azijske zemlje imale sličan modus operandi koji je uključivao spuštanje vrijednosti valute, manji rast i jeftiniju robu pa je to povuklo i ostatak svijeta u minuse.

No, nema uporišta govoriti o novoj svjetskoj krizi jer se ona zadržava u virtualnom svijetu burzovnih grafova. Za ilustraciju, nafta se u ponedjeljak prodavala po povijesno niskoj cijeni koja se spustila ispod 43,5 dolara po barelu, ali je na benzinskim crpkama u Hrvatskoj litra benzina Eurosuper 95 oko 9,6 kn i zabilježila je tek neznatan pad. Realna ekonomija još ne osjeća ni dobre ni loše posljedice kineskog poteza, ali ako bi se ulagači na tržištu dionica, novca i roba i dalje povlačili, moglo bi doći do prelijevanja u stvarni život, no ponajprije kroz cijenu duga za države, tvrtke i građane što se tek u drugom krugu odražava i na cijenu proizvoda i primanja. Tresla se brda rodio se miš – tako bi se mogao opisati stav većine domaćih ekonomskih analitičara koje smo upitali treba li se Hrvatska bojati nove krize.
 

"Usporavanje kineskog gospodarstva potpuno je kontrolirano i u svakom trenutku Kina svoju ekonomiju može ubrzati",  komentar je glavnog ekonomista Hypo banke Hrvoja Stojića koji pojašnjava da se Kina konačno pridružila Kyoto protokolu i gasi velike zagađivače zraka čime smanjuje razinu proizvodnje. Glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić pak drži da će se ulagači vrlo brzo vratiti na azijska tržišta što bi značilo da je riječ o kratkotrajnom poremećaju.

"Kriza dok traje stvara pritisak na pad vrijednosti imovine i valuta brzorastućih zemalja koje ovise o izvozu i prodaji naftnih derivata poput Turske i Brazila", istaknuo je Šantić. Ni u Erste banci se ne brinu za izravan utjecaj burzi na realni sektor, ali napominju da raste zabrinutost europskih izvoznika. "Izvoznice poput Njemačke strahuju da bi usporavanje globalne ekonomije moglo štetiti vanjskoj trgovini. U tom pogledu Hrvatska pripada zemljama koje su manje ranjive na usporavanje izvoza u Kinu", kaže Davor Špoljar, analitičar tržišta kapitala u Erste banci.

Valutni ratovi
I dok su u drugim bankama prilično uvjereni da je azijska kriza kratkog vijeka u PBZ-u su oprezni pa su tako očekujući slabije zarade u Kini početkom godine donijeli odluku o zatvaranju investicijskog fonda koji je radio na tim tržištima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Treba imati u vidu da se ni značajnije usporavanje Kine ne bi baš tako snažno moglo odraziti na gospodarstvo Europe, kako se čini prema reakciji dioničkih tržišta. Također, utjecaj Kine na hrvatsko gospodarstvo vrlo je mali, jer mi prije svega ovisimo o gospodarskim trendovima u Europi, mišljenje je Silvane Milić iz PBZ Investa. I zaista negativni utjecaji iz Kine u Hrvatsku mogu doći samo preko Njemačke i Italije s kojima imamo značajne trgovinske odnose, jer u Kinu Hrvatska ne izvozi gotovo ništa- točnije tek 0,6 posto ukupnog izvoza plasira se u tu zemlju.

Regija nešto više posluje s Kinom, ali i zemlje poput Mađarske i Češke nisu značajno izložene Kini. Pad burzi i histerija ulagača u pozadini ima i takozvane valutne ratove. Dolar je pao u odnosu na većinu valuta, a poznato je da Kinezi drže većinu američkog duga i sada taj dug pokušavaju iskoristiti za svoje ciljeve. Jedna od pozitivnih posljedica tog rata za RH, osim jeftinijeg dolara, leži i u činjenici da bi se do prosinca mogla odgoditi odluka o povećanju kamata u SAD-u što će omogućiti još nekoliko mjeseci jeftinog zaduživanja za RH.