U prilično miroljubivom ozračju, koji je ulagačima napokon donio preko potreban predah, poštedivši burzovne indekse gubitaka, gotovo polovicu redovitog prometa ostvarenog zadnjeg dana trgovine u prošloj godini na Zagrebačkoj burzi uknjižile su – banke. Segment tržišta kapitala koji bi, prema mišljenju analitičara, u ovoj godini mogao iznjedriti istaknute dobitnike, ili barem pružiti zanimljivu borbu za tržišni udio i komadić vrlo profitabilnog kolača. Mnogima je djelovanje koncerna Agram poslužilo kao adekvatna inspiracija, jer su i Kreditna banka Zagreb (KBZ-R-A), kao najnovija, i Jadranska banka (JDBA-R-A), kao potencijalna akvizicija, visoko kotirali na tjednoj ljestvici najaktivnijih dionica, uknjiživši 2,5, odnosno, 1,7 milijuna kuna prometa, garniranih visokim rastom cijene dionica. Potonja se u velikom stilu izvukla iz višemjesečne korekcije, ostvarivši tjedni rast cijene od 6,7 posto, na 6.400 kuna, dok je nekadašnja članica Agrokora dogurala do rekordnih 240 kuna, što na tjednoj razini predstavlja rast od čak 17,5 posto i zaključuje odličnu prošlogodišnju izvedbu (skok od 135 posto). Jadranska je banka (u promatranom razdoblju) bila dvostruko manje uvjerljiva, no pravi rally u ovoj slučaju vjerojatno tek predstoji, s obzirom na činjenicu da je krajem rujna najveći dioničar (Croatia osiguranje) držao manje od 10 posto vlasničkog udjela, dok je prvih deset dioničara kontroliralo jedva nešto više od polovice temeljnog kapitala. Što se pak tiče onih najlikvidnijih, već odavno etabliranih imena, prošli tjedan nije donio nikakve značajnije promjene, što znači da se povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A) nisu uspjele izvući sa negativnog teritorija, zaključivši ne osobito uspješnu godinu obilježenu nizom neugodnih vijesti i dramatičnim oscilacijama cijene s padom od 7,3 posto (na konačnih 3.244 kune). No ako je i riječ o izdanju koje su mnogi skloni proglasiti jednim od najvećih razočaranja u 2005. godini, valja ipak imati u vidu činjenicu da je nekoć (točnije, krajem prošle godine) brojka od 3.000 kuna izgledala prilično atraktivno, posluživši na neki način kao odskočna daska za all-time-high od 5.500 kuna postavljenih početkom veljače. Doduše, onda se još uvijek naveliko špekuliralo o prodaji duhanskog businessa i kraj ugovora sa Philip Morrisom nije bio na vidiku, baš što nije bio poznat niti konkretan trošak racionalizacije poslovanja i novih investicija. Stoga se s pravom nameće pitanje je li likvidacija možda otišla predaleko, posebice nakon što se brojka od okruglih 3.000 kuna pokazala kao neprobojna razina podrške.

Uostalom, sa značajnim se gubitkom prihoda suočila i Pliva (PLVA-R-A), no u ovom slučaju to ipak nije bilo dovoljno da zadrži dionice u minusu. Štoviše, prošlogodišnjih 14 posto rasta (na 415 kuna) doima se prilično visokim rezultatom, osobito kada se uzme u obzir agonija zvana Sanctura, koja je analitičarima dugo vremena bila trn u oku. Likvidacijom proprietary portfelja i strateškim zaokretom ka proizvodnji generika Pliva je osigurala pozitivnu izvedbu, makar je budućnost još uvijek daleko od izvjesne. Inače, pozitivan trend dvaju burzovnih indeksa i 2005. bio je znatno sporiji (u odnosu na prethodnu godinu), no ostvareni rezultati i dalje zaslužuju visoku ocjenu. Naime, VIN je porastao za 42,4 posto, a CROBEX za 27,6 posto, čime se slobodno mogu mjeriti s razvijenim zemljama. Problem je tek što usporedba sa tranzicijskim zemljama ne daje ni izbliza tako dobre rezutlate.

Ericsson NT: Velik promet, mala zarada

Odgovor na dileme koje muče ulagače možda daje Ericsson Nikola Tesla (ERNT-R-A), nikako ne uspijevajući kapitalizirati povoljan news-flow (izuzev požara na Jankomiru) u posljednjih nekoliko mjeseci. Najlikvidnija dionica tjedna prikupila je 14 milijuna kuna prometa, ali je konačni rezultat bio tek skromnih 0,7 posto rasta (na 1.914 kuna). Shodno tome, možda su se domaći investitori samo umorili od uzbuđenja, odlučivši suzdržano odigrati kraj godine i uknjižiti profit prije ulasku u novu godinu.