Nizu burzovno listanih kompanija koje su najavile, a dio već i održao glavne skupštine, prošli se tjedan pridružila i Podravka. Prema skupštinskom prijedlogu, od 194 milijuna kuna lanjske neto dobiti društva dioničarima će ove godine “vratiti” oko 63 milijuna ili devet kuna po dionici.

Koprivnička kompanija jedna je od onih koje ni u 2020. nisu imale “dividendni post”, a treću godinu zaredom dividendni prinos drži se na 1,5 posto.

Mnogim investitorima sklonima tzv. value dionicama, a takvima se smatra većina domaćih blue chipova, politike dividende i dividendni prinosi važna su varijabla. U tom smislu neki su sektori pod i dalje jakim pečatom pandemije Covid-19.

To ponajprije vrijedi za turizam kao sektor s najjačim utjecajem epidemioloških ograničenja na poslovanje, dok je npr. u slučaju financijskog sektora još na snazi veto na isplate dobiti. Ipak, dosadašnje najave (ne)isplata dividendi kompanija na Zagrebačkoj burzi pokazuju da je, uz iznimku turizma, većina hrvatskih blue chipova predložila isplatu dividende u 2021.

A isplata dividende u određenoj mjeri odražava i povjerenje u generiranje budućih novčanih tokova, kao i optimizam kompanija glede rješavanja Covid-19 krize, reći će burzovni analitičari.

“Većina hrvatskih blue chipova su stabilne kompanije s vrlo visokim cash pozicijama te niskom razinom zaduženosti. Osam od deset kompanija sastavnica Crobex10 indeksa ima neto omjer duga i EBITDA-e manji od 2,5x”, ističe Dino Dürrigl, analitičar u InterCapitalu.

Uz to, dodaje, riječ je uglavnom o zrelim kompanijama koje nemaju potrebu za velikim reinvestiranjem, a to otvara prostora za isplatu dividendi. Zbog toga u InterCapitalu naglašavaju kako to sugerira i kapacitet za isplate većih dividendi u narednim godinama ukoliko neće biti značajnijih akvizicija na tržištu.

Koprivničkoj kompaniji treću godinu zaredom dividendni prinos drži se na 1,5 posto

U prilog tome govore i snažne novčane pozicije burzovnih perjanica. Primjerice, u slučaju HT-a radi se o oko tri milijarde kuna, kod Adris grupe više od dvije i pol, u Atlantic grupi približno pola milijarde, u Ericsson Nikoli Tesli oko 330 milijuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dividendni prinosi burzovno najrelevantnijih domaćih dionica danas su, pak, nešto niži nego na nekim tržištima regije s kojima se obično uspoređujemo. Pritom se pogled uglavnom upire na susjednu Sloveniju. Naš sugovornik s tim u vezi podsjeća kako se to dijelom treba pripisati i drugačijoj sektorskoj, ali i vlasničkoj strukturi.

“Usporedbe radi, u 2020. je slovenski SBITOP indeks ostvario dividendni prinos od 4,1 posto, dok je Crobex10 ostvario 1,4 posto”, kaže. Sektorski se to može objasniti značajnim ponderom turizma u našem indeksu. A zamjetno je i da je kod slovenskih blue chipova veća vlasnička prisutnost države, što pogotovo u razdobljima većih proračunskih deficita može imati određenog utjecaja i na preferencije u pogledu isplata dividendi.

Kako bilo, s makroekonomskom stabilizacijom oba indeksa trebala bi ostvariti veće dividendne prinose u nadolazećim godinama, smatraju InterCapitalovi analitičari. No, iako su na razini Crobexa dividendni prinosi i otprije u prosjeku nešto niži, kod nekih hrvatskih kompanija oni su za investitore i sad itekako zanimljivi.

Već poslovično to je slučaj kod Ericsson Nikole Tesle čijih 82 kune dividende ove godine implicira gotovo 5-postotni dividendni prinos.

Približno toliki je nakon lanjskog dividendnog timeouta ove godine dioničarima namijenila i AutoHrvatska dividendom od 820 kuna, dok će najvećim prinosom (6,9 posto) slijedom 1400 kuna isplate po dionici uskoro biti “počašćeni” vlasnici Medike.

Malo protuprijedloga

Više od četiri posto dividendnog prinosa ove su godine dioničarima osigurale i dividende AD Plastika i HT-a. No, dividende nisu i jedini način na koji se dioničarima “vraća” novac, a HT je među onima koji to čine i kroz otkup vlastitih dionica (uz poništavanje u drugom koraku).

Slično vrijedi i za Adris grupu koja je prošle godine odlučila “preskočiti” isplatu dividende, ali je u najavi ovogodišnje skupštine najavila isplatu dividende od 12,5 kuna po dionici, odnosno ukupno više od 200 milijuna kuna.

U odnosu na raspodjele dobiti koje su za skupštine predlagale same kompanije, protuprijedloga iz redova dioničara dosad nije bilo mnogo; u svakom slučaju takve inicijative ove su godine npr. u Sloveniji ipak bile češće. Kod nas je takva nedavno stigla Končar Elektroindustriji, i to iz redova mirovinaca koji su umjesto neisplate predložili isplatu 5,80 kuna po dionici iz otprije zadržane dobiti.

U protuprijedlogu se pozivaju na “izuzetno visok iznos sredstava na poziciji novca u banci i blagajni, ukupno 286,5 milijuna kuna”, kao i na činjenicu da su “ukupne dugoročne obveze društva skrajem ožujka iznosile nula kuna, a kratkoročne 36 milijuna”.

Bitni parametri

Ostaje primijetiti da su iz Končara u petak napokon potvrdili da su dostavili (uvjetovanu) ponudu za sudjelovanje u dokapitalizaciji Dalekovoda. Je li ta operacija bila presudna i za prijedlog da se na skupštini početkom lipnja izglasa neisplata dividende, u zoni je nagađanja.

U svakom slučaju, financijski značajniji investicijski i akvizicijski planovi općenito su jedan od bitnih parametara pri određivanjima politike dividendi, a to je dio priče i o optimiziranju strukture kapitala. Priču o dividendnim prinosima može se promatrati i sa sektorskog aspekta.

Tako je, primjerice, u prehrambernom sektoru Atlantic grupa ove godine napravila novi iskorak u pogledu dividendnih prinosa. Nakon lanjskih 25 kuna po dionici i pada dividendnog prinosa s 2,1 na 1,6 posto, ove godine dioničarima je namijenila 40 kuna po dionici što implicira osjetno većih 2,6 posto dividendnog prinosa.

Istodobno, Kraš je, primjerice, za ovogodišnju skupštinu (potkraj lipnja) predložio zadržavanje 14,4 milijuna kuna dobiti, a dividenda je izostala i prošle godine.

Osim što je dobit kompanije u protekle dvije godine pala, burzovni igrači primijetit će da i Mesna industrija Braća Pivac kao većinski dioničar, ali i Kappa Star kao svojedobni izazivač prilikom preuzimanja, i dalje lagano podebljavaju svoje pozicije (Pivci su trenutačno na 54,24%, a Kappa Star na 30,89%).

Poput Kraša, pak, zadržavanje lanjske dobiti najavili su i iz Uprave Čakovečkih mlinova. Na njegove rezultate, doduše, znatno veći utjecaj ima retail nego sama prehrambena proizvodnja (od oko 12 milijuna kuna EBITDA-e desetak milijuna dolazi od retaila).

Kako bilo, prehrambene kompanije investitorski su zanimljive, o čemu govori i dvoznamenkast rast STOXX Europe 600 Food & Beverage indeksa u prvih pet mjeseci ove godine. I hrvatskim kompanijama iz tog sektora cijene bilježe rast.

Stoga će neki burzovni igrači reći kako otpornost u krizi domaćih prehrambenih kompanija i rast dionica samo potvrđuju atraktivnost tog “defanzivnog i dosadnog sektora, čak i u današnjem crypto svijetu”.