Za zaradu na burzi prvo moraš naučiti gubiti, a prije svake investicijske odluke u vrijednosne papire trebaš temeljito razmisliti. Poruka je to burzovnih znalaca Slovencima nakon turbulentnog zbivanja prošloga tjedna na Ljubljanskoj burzi (LJSE). U samo dva dana s burze je nestalo 1,1 milijarda eura imovine, a pala je vrijednost čak 90 posto svih njenih dionica. Burzovni je indeks padao sedam dana zaredom, a od vrhunca koji je dosegnuo u kolovozu prošle godine vrijednost mu je pala za 40 posto. Prema podacima LJSE za 13 izdavača vrijednosnica najveći pad vrijednosti svojih dionica ove godine bilježi slovenska naftna kompanija Petrol čija je dionica izgubila 49,61 posto vrijednosti, a slijede Telekom Slovenije (45,51) i Aerodrom Ljubljana (40,5). Cijene su se smirile, a nakon povratka optimizma vikenda je iskorišten za analize.

Slom svakih pet godina
Burzom je skoro zavladala panika, mišljenja je burzovni analitičar Boštjan Nardin iz Certiusa i dodaje da su neki prodavali iz razočarenja i odluke da će s trgovanjem vrijednosnicama prestati dok su drugi to radili jer su dionice kupili jeftinije od trenutačne vrijednosti i željeli izvući dobit. Što se tijekom burnih travanjskih dana na Ljubljanskoj burzi doista događalo, kakva je pozadina tih kretanja i njihovih posljedica stručnjaci još analiziraju, ali malim ulagačima jasno govore da kod trgovine vrijednosnicama treba biti svjestan da se tu radi o dugoročnim ulaganjima. Predsjednik Uprave NLB Skladi Robert Kleindienst ulagače “smiruje” tvrdnjom da se slom burze prosječno pojavi svakih pet godina pa ga dugoročni ulagači ni ne mogu izbjeći. Neki su skloni vjerovanju da je slovenski burzovni balon povezan sa špekulacijama ali analitičar Dela je uvjeren da u pozadini treba pogledati sustavna događanja i njegov početak potražiti u vremenu kada je Sloveniji na putu u EU pošlo za rukom ispuniti sve uvjete za preuzimanje eura. Liberalno-demokratska vlada Antona Ropa još je 2003. shvatila da je u doba niskih kamatnih stopa na svjetskom tržištu domaći gospodarski rast vrlo jednostavno potaknuti povećanjem javnih investicija. S obzirom na to da je vlada desnog centra Janeza Janše oduševljeno nastavila s otvorenom keynesijanskom politikom do punog su izražaja došla ubrzanja izazvana cestogradnjom.

Preuzeti svoju tvrtku
Prvi signale otrježnjenja počela je prije godinu dana slati domaća inflacija, a početak međunarodne financijske krize ograničio je pristup kreditima i već počeo vršiti pritisak na burzovni balon. Jeftini se krediti u Sloveniju nisu slijevali samo za cestogradnju i stanogradnju, u koju je uglavnom investirao privatni sektor, nego su ih ulagači koristili i za burzovne potrebe. Posuđenim su novcem skupine menadžera financirale preuzimanje “svojih” poduzeća, a kredite su mnogi ulagači koristili za kupnju svih vrsta dionica što je utjecalo na rast njihove vrijednosti. Dodatni su poticaji došli s očekivanjima da će vlada javnom ponudom, ili na neki drugi način, nakon mariborske banke NKBM privatizirati Telekom Slovenije, Zavarovalnicu Triglav pa i još poneku tvrtku. Delov analitičar upozorava da je priljev novca na domaću burzu, a preko uzajamnih fondova i na rastuća balkanska i azijska tržišta, odlučujuće pridonijeo tomu što je vrijednost dionica tijekom 12 mjeseci, od sredine 2006. do sredine 2007. godine, praktično udvostručen. U toj su igri u velikoj mjeri sudjelovali i mali ulagači koji su u moguće rizike najčešće bili nedovoljno upućeni. Na to ih nisu upozoravale ni banke koje su im spremno davale i gotovinske kredite ako za njih jamče nekretninama, a nisu ih upozoravali ni upravitelji investicijskih fondova. Podaci Banke Slovenije govore da je lani znatno porastao udio novih kredita kućanstvima koji su osigurani vrijednosnim papirima. Tako je u trećem kvartalu prošle godine vrijednosnim papirima osigurano 12,8 posto svih novih kredita kućanstvima čija je ukupna vrijednost bila 113 milijuna eura. Za njihovu su namjenu odgovorni isključivo njihovi korisnici i nitko u Sloveniji za loše osobne investicijske odluke ne optužuje državu, odnosno ustanove poput regulatora ili burze.

Radi dionica zadužio se stotine tisuća eura

Nakon izbijanja međunarodne financijske krize sve je postalo drukčije. Slobodnog je novca manje, banke komintente zainteresirane za kredite strožije procjenjuju i detaljnije prate kako posuđeni novac vraćaju. Na tragu tih događanja poslovni je dnevnik Finance napravio analizu koja je pokazala da su nedavne padove burzovnih tečajeva u najvećoj mjeri osjetili korisnici lombardnih kredita. Neki među njima, posebice fizičke osobe, morali su se “spašavti” i hipotekama. Direktor jedne od slovenskih banaka povjerio je listu da su ovih dana doista imali slučaj dogovora s korisnikom lombardnog kredita da mu banka odobri novi kredit koji će biti osiguran hipotekom na nekrteninu i tim nam je kreditom isplatio lombardni kredit. Finance tvrde da i druge slovenske banke na takav način “zatvaraju” lombardne kredite fizičkih osoba. Bankari tvrde da se još ne zna što će se s burzovnim tečajevima ubuduće događati pa, posebice, fizičke osobe nagovaraju na dizanje hipotekarnih kredita za isplatu lombardnih kredita. Njihov sugovornik tvrdi da su se fizičke osobe preko lombardnih kredita u pravilu zaduživale za više od deset tisuća eura, a nisu rijetki ni takvi koji su dizali kredite za više stotina tisuća eura.