Rijetko viđena negativna serija na Zagrebačkoj burzi unatoč rekordnoj turističkoj sezoni i očekivanjima o ubrzanju rasta BDP-a. Minusom od pola posto indeks CROBEX produžio je negativnu seriju na osmi dan. Tako duga serija posljednji je puta viđena od 6. do 16. listopada 2014. godine.

Godina nije iznimka

Prema mišljenju analitičara Zagrebačke banke Luke Grgića, ako se promatra trend kretanja CROBEX-a u višegodišnjem razdoblju, uočava se korekcija indeksa u razdoblju nakon vrhunca ljetne sezone, pa ni ova godina nije iznimka unatoč činjenici da zadnjih osam dana nije bilo značajnijih negativnih vijesti osim objave Valamar Riviere o odgodi dijela planiranih investicija za 2018. godinu.

“Treba istaknuti da je dionica Valamara od objave ove vijesti izgubila osam posto na vrijednosti, a ta dionica ima najveću težinu prilikom izračunaCROBEX-a, pa ne čudi da je i indeks zadnjih dana bio pod utjecajem korekcije vrijednosti najveće turističke kompanije”, tumači Grgić. Sektorski gledajući, osim građevine koja je doživjela najveću korekciju – CROBEXkonstr je izgubio na vrijednosti oko šest posto – niti jedan drugi sektor se ne ističe značajnijom korekcijom vrijednosti, ocjenjuje Grgić.

Pogled u burzovne statistike pokazuje kako od 2008. godine indeks sedam dana zaredom tonuo tri puta – u siječnju prošle godine, zatim u u kolovozu 2011. te u studenom 2010. godine. Osmodnevna i devetodnevna serija zabilježene su po četiri puta.

Realizacija zarada

Analitičar Erste banke Davor Špoljar kaže da iako se većina domaćih dionica nalazi u negativnoj mini-seriji, najviše se na udaru nalaze dionice građevinskog sektora. “Manji minusi u dionicama turističkog sektora predstavljaju tek blagu korekciju s rekordnih razina, što sugerira da se dio investitora odlučio na realizaciju kapitalnih zarada”, smatra Špoljar. Iako domaće gospodarstvo ostvaruje solidne stope rasta, dodaje Ersteov analitičar, među investitorima je i dalje prisutna neizvjesnost oko načina na koji će biti razriješena situacija u Agrokoru te koje će posljedice biti za kompanije s domaćeg tržišta.

Luka Grgić kaže kako unatoč dobrim makroekonomskim pokazateljima u turizmu, ali i građevini te očekivanjima o ubrzanju rasta BDP-a, sami makroekonomski pokazatelji nisu dovoljni preduvjet da bi i trgovanje na burzi zadržalo pozitivni sentiment. “Ponekad je vrlo teško racionalno objasniti trenutne trendove”, zaključuje analitičar Zagrebačke banke.     

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost