Globalna financijska tržišta u utorak su nastavila tonuti u minus usporedo sa širenjem sukoba na Bliskom istoku koji produbljuje strah scenariju mogućeg dugotrajnog energetskog šoka i povratka inflacijskih pritisaka. Investitori su naglo prešli u režim smanjenja rizika, a rasprodaja je zahvatila dionice, obveznice uz primjetne oscilacije i na tradicionalno sigurnim utočištima, piše Financial Times.

Paneuropski indeks Stoxx Europe 600 pao je gotovo tri posto, uz snažan pritisak na bankarski, osiguravateljski i komunalni sektor. Njemački DAX i talijanski FTSE MIB predvodili su gubitke, dok su i terminski ugovori na američke indekse signalizirali pad Wall Streeta. Analitičari situaciju opisuju kao “panične prodaje” i prijelaz iz očekivanja kratkog sukoba u scenarij dugotrajnog rata.

Središnje banke na oprezu

U središtu neizvjesnosti su, očekivano, energenti. Cijena nafte Brent nakratko je skočila i do devet posto, probivši razinu od 85 dolara po barelu, najviše od ljeta prošle godine. Europski referentni plin TTF premašio je 60 eura po megavatsatu, a cijene su se u samo nekoliko dana gotovo udvostručile. Razlog je poremećaj opskrbe iz Perzijskog zaljeva, uključujući obustavu proizvodnje u Kataru nakon napada na energetsku infrastrukturu. Katar proizvodi petinu svjetskog LNG-a, što ponovno otvara utrku Europe i Azije za ograničene količine ukapljenog plina.

Rast cijena energenata odmah se prelio na tržišta obveznica. Prinos na dvogodišnju njemačku obveznicu porastao je na 2,17 posto, dok je britanski dvogodišnji gilt skočio na 3,81 posto. Tržišta sada procjenjuju oko 30 posto vjerojatnosti da bi Europska središnja banka do kraja godine mogla čak i podići kamatne stope, dok su prije eskalacije očekivanja bila usmjerena prema dodatnim rezovima. Sličan zaokret vidljiv je i kod Bank of England, gdje su izgledi za skorije sniženje kamata naglo splasnuli.

Inflacija nije poražena

Poruka tržišta je jasna: inflacija nije poražena. Novi skok cijena nafte i plina mogao bi dodatno zakomplicirati ionako osjetljiv proces monetarnog popuštanja. U eurozoni je inflacija u veljači iznosila 1,9 posto, tek nešto ispod ciljanih 2 posto, no volatilnost energenata ponovno otvara pitanje trajnosti dezinflacijskog trenda.

U takvom okruženju ni obrambeni sektor nije ostao imun. Dionice europskih proizvođača naoružanja, uključujući francuski Thales, također su pale unatoč solidnim poslovnim rezultatima. Investitori trenutačno kažnjavaju rizik bez obzira na sektor.

Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex u rano poslijepodne bilježio je pad vrijednosti od 2,5 posto, na 3785 bodova. Uz Čateks, slične minuse u rasponu od šest do sedam posto, ostvarile su dionice široke lepeze – od Ingre, Đure Đakovića, Končara do Slatinske banke… Dionice u plusu imale su skomnije dobitke, predvodi Helios Faros s oko četiri posto, slijede Auto Hrvatska, Luka Rijeka, Viktor Lenac s manje od jedan posto rasta cijene.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku