Intenzivno prebacivanje kapitala u dionice, kao logična posljedica zamjetno smanjene averzije investitora spram rizika, koje je krajem protekloga tjedna poprimilo doista dramatične razmjere, omogućivši brojnim predstavnicima posve zanemarenih segmenata tržišta kapitala (poput hi-tech sektora) doista blistavu izvedbu, na europskim je tržištima kapitala naprasno prekinuto već na samom početku ovoga tjedna. Uloge su vrlo brzo zamijenjene, a dionice koje su prošloga tjedna uživale nepodijeljene simpatije kupaca, obilato koristeći podršku potonjih koja je u nekim slučajevima pretočena i u dvocifrene stope rasta (na tjednoj razini), vrlo su brzo postale žrtvom uobičajene akumulacije profita, prometnuvši se u istaknute gubitnike. Istodobno, u prvi su plan uskočile dionice čija izvedba u velikoj mjeri ovisi o raspoloženju investitora na tržištima roba, spriječivši tako značajniju eroziju vrijednosti kontinentalnih burzovnih indeksa, koji su dobar dio jučerašnje trgovine proveli u neutralnoj zoni, vrludajući između pozitivnog i negativnog teritorija. Identičan odnos snaga obilježio je i zbivanja na azijskim burzama, no s nešto izraženijim gubicima najvažnijih burzovnih indeksa, čime je prekinuta serija od pet dana uzastopnog rasta. Pritom svakako valja naglasiti kako su azijski ulagači tek jučer imali prilike povući defenzivne poteze, nakon neočekivanog (i nimalo ugodnog) povećanja kamatnih stopa kineske središnje banke, ukalkuliravši usput u cijelu priču i pesimistično intonirane vijesti iz SAD (svakako najvažnije destinacije za regionalne izvoznike), ali i najnoviji razvoj događaja na geopolitičkoj sceni.

U tom kontekstu svakako valja spomenuti i deadline koji je Vijeće sigurnosti dalo iranskim vlastima, zahtijevajući hitnu obustavu nuklearnog programa i procesa obogaćivanja urana, a kako se bliži kraj mjeseca, investitori su sve nervozniji. Potvrđuje to i oporavak cijene WTI sirove nafte, koja je još krajem protekloga tjedna koketirala s ključnom psihološkom razinom od 70 dolara, da bi već jučer preskočila granicu od 72 dolara po barelu, evidentno reflektirajući rast već dobro poznate «sigurnosne premije» kojom trgovci pokušavaju ukalkulirati geopolitičke rizike u aktualne cijene nafte. Čime se zapravo mjeri vjerojatnost prekida stabilne opskrbe naftom na globalnoj razini, provocirajući veći interes ulagača za korespondirajuće dionice. Među istaknutim gubitnicima su se našla ranije spomenuta izdanja hi-tech sektora, kao i Syngenta, našavši se u minusu od 2,3% zahvaljujući analitičarima Goldman Sachsa, koji drže da je rastom dionica od 35% u proteklih 12 mjeseci u potpunosti ispunjen potencijal za rast. Newcastle United je pak ostvario skok cijene dionica od 5% nakon što je Belgravia Group potvrdila sve glasnija nagađanja o mogućem podnošenju ponuda za preuzimanje engleskog prvoligaša.

Mali naftaši nadoknadili minus
Ubrzano nadoknađujući prošlotjedni minus, među naftašima su zasjali oni najmanji, kao što su Neste Oil (+3,4%) i Norsk Hydro (+2,7%), dok su mainstream izdanja, predvođena British Petroleumom, uglavnom bilježila rast cijene dionica od oko 1%. No još atraktivnijima su postali rudari, i to nakon što je u britanskom Observeru osvanuo tekst kojim se Anglo American, druga po veličini svjetska rudarska kompanija (prema kriteriju ostvarenih prihoda), trpa u kontekst potencijalne mete za preuzimanje. Kao mogući kupci spominju se Rio Tinto (+0,8%), Xstrata (+0,7%) i brazilski CVRD, najveći svjetski dobavljač željezne rudače, koji je nedavnom ponudom za kanadski Inco jasno dao do znanja kako je diverzifikacija željeni smjer tržišne ekspanzije. S najnovijim rastom od 2,9%, tržišna kapitalizacija potencijalne akvizicije premašila je 37 milijardi funti, a nakon skoka od 20% u odnosu na početak godine, analitičari procjenjuju da bi eventualne ponude mogle donijeti otprilike jednaku premiju.