Svega nekoliko dana trebalo je investitorima na svjetskim tržištima kapitala da iz svojevrsne ekstaze prijeđu u pravu agoniju, povlačeći za sobom i većinu burzovnih indeksa koja se nije uspjela održati na pozitivnom teritoriju, uzmičući pred drastičnom promjenom raspoloženja ulagača. Makar niti početak tjedna nije bio osobito blistav, a u prvom redu ga je obilježila nešto izraženija averzija investitora spram rizika (osobito na tržištima u razvoju), isprovocirana najprije neredima u Mađarskoj, a zatim i vojnim pučem na Tajlandu, stvari su sredinom tjedna, barem iz perspektive optimista, ipak došle na svoje mjesto. Jer cijena sirove nafte za kratko se spustila i ispod ključne psihološke razine od 60 dolara, testirajući strpljenje zemalja članica OPEC-a, nakon čega je očekivana suzdržanost američkih monetarnih vlasti dodatno učvrstila optimizam među ulagačima, koji su polako počeli zaboravljati strah od inflacije i negativne implikacije restriktivne monetarne politike FED-a. No sve je to promijenila jedna jedina brojka. Riječ je o indikatoru ekonomske aktivnosti podružnice FED-a u Philadephiji, koji se, po prvi puta u posljednje tri godine, spustio na negativan teritorij (a brojka od -0,4 bila je daleko ispod očekivanih 14), pokrenuvši pravu lavinu pesimizma koje nisu bile pošteđene dionice i obveznice (stope prinosa na američke državne obveznice pale su na najnižu razinu u posljednjih šest mjeseci), ali niti američki dolar, koji je naprasno prešao u defenzivu, otvarajući praktički euru putu ka granici od 1,30 dolara. Svakako najdrastičniji primjer zaokreta u razmišljanjima ulagača odnosi se na kretanje terminskih ugovora na kamatne stope, a koji su neposredno prije prošlotjednog sastanka FED-a ostavljali malu mogućnost još jednog povećanja kamatnjaka do kraja godine. No dva dana kasnije, spomenuti derivati daju vjerojatnost od 12 posto scenariju prema kojem bi FED do kraja godine, zabrinut zbog značajnog usporavanja gospodarskoga rasta, do kraja godine mogao – smanjiti kamatne stope. Što je automatski u drugi plan gurnulo brojna izdanja koja su ranije, najčešće spominjana u kontekstu potencijalnih akvizicija, plijenila veliku pozornost investitora.
Kao što je primjerice Serono, koji će za sasvim pristojnu premiju (dogovorenu s većinskim vlasnicima, obitelji Bertarelli) i ukupno 16,6 milijardi franaka, završiti u rukama Mercka, što mu je donijelo status jednog od najvećih europskih dobitnika, s rastom cijene dionica od čak 22 posto. Njemački je kupac uspio kapitalizirati pozitivne recenzije analitičara, ubilježivši rast dionica od 1,4 posto, a u međuvremenu je još jedan obiteljski business otišao na bubanj. Riječ je o farmaceutskom odjelu njemačke tvrtke Altana, koji je obitelj Klatten prepustila Nycomedu (u vlasništvu konzorcija private-equity tvrtki) za 4,5 milijardi eura, osiguravši na tjednoj razini minoran, ali ipak pozitivan pomak dionica. Kao moguće mete preuzimanja spominjali su se još i Ciba (+0,8 posto) i Zurich Financial Services (+3,4 posto), te Continental (+4,15 posto), makar je u slučaj potonjega bitnu ulogu odigrala i snažna korekcija cijena kaučuka (potaknuta pučem u Tajlandu), kojom je profitirao i najveći kontinentalni rival Michelin (+3,8 posto). S druge pak strane, MAN (-1,3 posto) je najavio poboljšanu ponudu kojom bi Scania (+5,2 posto), odnosno, najveći dioničari, Volkswagen (+1,2 posto) i Investor (+2 posto), pristali na preuzimanje. Prodaja preostalog paketa (8 posto) dionica u vlasništvu države spustila je KPN u minus od 1,2 posto, dok su špekulacije o novim akvizicijama rezultirale i negativnom izvedbom BT Groupa (-1,8 posto), tek donekle kvareći blistavu izvedbu sektora telekomunikacija.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu