EN DE

Oprez nadjačava jeftine domaće dionice

Autor: Tomislav Pili
21. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Nesigurnost sa svjetskih tržišta utjecala je na domaće investitore u tolikoj mjeri da se ne koriste mogućnošću kupnje jeftinih dionica

Prvi dio siječnja na Zagrebačkoj burzi obilježen je relativno niskim dnevnim prometom vrijednosnicama. Naime, u prvih 11 trgovinskih dana ove godine na Burzi je ostvaren ukupan promet od 524 milijuna kuna, uz dnevni prosjek od 47,6 milijuna kuna. Ako se takav dnevni prosjek održi do kraja mjeseca, ukupan promet prijeći će jedva milijardu kuna, pravi “sitniš” u odnosu na siječanj lani kada je ostvaren promet od 5,8 milijardi kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Niski prosjek
Relativno niski dnevni prometi na domaćem tržištu kapitala koji rijetko prelaze 50 milijuna kuna – samo je prvoga radnog dana 2009. ostvaren promet od 145 milijuna kuna – indiciraju slabu zainteresiranost ulagača za trgovanjem. Takva nezainteresiranost dodatno dobiva na težini ako se zna da su mnoge dionice izgubile više od 50 posto svoje vrijednosti u odnosu na njihovu cijenu prije 6 mjeseci ili godinu dana prije tako da se danas mogu kupiti po gotovo “diskontnim” cijenama. Međutim, povoljna cijena vrijednosnica ipak nije dovoljno jak motiv ulagačima za kupnju. Može li se takva situacija svaliti na otežane uvjete na globalnom tržištu kapitala i opreznost ulagača poučenih još vrlo svježom financijskom krizom? Poznavatelji tržišta kapitala smatraju da može. Tako glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum smatra da je opreznost ulagača svakako uvjetovana globalnom krizom. “U posljednjih nekoliko mjeseci veliki ulagači u inozemstvu postali su vrlo oprezni, pa su tu matricu slijedili i manji ulagači. S druge pak strane s domaćeg tržišta kapitala povukli su se strani ulagači zbog ‘krpanja’ nelikvidnosti na svojim, europskim tržištima. Ipak, iako je stabilnost hrvatskoga financijskog sustava po mom mišljenju vrlo dobra, glavne uzroke opreznosti ulagača vidim u slaboj globalnoj likvidnosti, ali i nesigurnosti ulagača u prevladavanost globalne financijske krize”, rekao je Kardum. S Kardumom se slaže i Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Kapitala. Kako je u razgovoru za Poslovni dnevnik izjavio Filippi, “likvidnost cijeloga globalnog financijskog sustava znatno je niža nego prošlih godina, a nije se još vratila ni stabilnost sustava. Ulagači nisu sigurni ni kada će se stabilnost vratiti, pa su vrlo oprezni u trgovanju”, zaključio je. Ako se pažljivije promotre siječanjski trgovinski podaci unazad 10 godina, može se vidjeti kako je trgovinsko raspoloženje na Zagrebačkoj burzi na razini iz 2003. i 2004. godine.

Prvi dio siječnja na Zagrebačkoj burzi obilježen je relativno niskim dnevnim prometom vrijednosnicama. Naime, u prvih 11 trgovinskih dana ove godine na Burzi je ostvaren ukupan promet od 524 milijuna kuna, uz dnevni prosjek od 47,6 milijuna kuna. Ako se takav dnevni prosjek održi do kraja mjeseca, ukupan promet prijeći će jedva milijardu kuna, pravi “sitniš” u odnosu na siječanj lani kada je ostvaren promet od 5,8 milijardi kuna.

Niski prosjek
Relativno niski dnevni prometi na domaćem tržištu kapitala koji rijetko prelaze 50 milijuna kuna – samo je prvoga radnog dana 2009. ostvaren promet od 145 milijuna kuna – indiciraju slabu zainteresiranost ulagača za trgovanjem. Takva nezainteresiranost dodatno dobiva na težini ako se zna da su mnoge dionice izgubile više od 50 posto svoje vrijednosti u odnosu na njihovu cijenu prije 6 mjeseci ili godinu dana prije tako da se danas mogu kupiti po gotovo “diskontnim” cijenama. Međutim, povoljna cijena vrijednosnica ipak nije dovoljno jak motiv ulagačima za kupnju. Može li se takva situacija svaliti na otežane uvjete na globalnom tržištu kapitala i opreznost ulagača poučenih još vrlo svježom financijskom krizom? Poznavatelji tržišta kapitala smatraju da može. Tako glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum smatra da je opreznost ulagača svakako uvjetovana globalnom krizom. “U posljednjih nekoliko mjeseci veliki ulagači u inozemstvu postali su vrlo oprezni, pa su tu matricu slijedili i manji ulagači. S druge pak strane s domaćeg tržišta kapitala povukli su se strani ulagači zbog ‘krpanja’ nelikvidnosti na svojim, europskim tržištima. Ipak, iako je stabilnost hrvatskoga financijskog sustava po mom mišljenju vrlo dobra, glavne uzroke opreznosti ulagača vidim u slaboj globalnoj likvidnosti, ali i nesigurnosti ulagača u prevladavanost globalne financijske krize”, rekao je Kardum. S Kardumom se slaže i Vjeran Filippi, predsjednik Uprave Adriatica Kapitala. Kako je u razgovoru za Poslovni dnevnik izjavio Filippi, “likvidnost cijeloga globalnog financijskog sustava znatno je niža nego prošlih godina, a nije se još vratila ni stabilnost sustava. Ulagači nisu sigurni ni kada će se stabilnost vratiti, pa su vrlo oprezni u trgovanju”, zaključio je. Ako se pažljivije promotre siječanjski trgovinski podaci unazad 10 godina, može se vidjeti kako je trgovinsko raspoloženje na Zagrebačkoj burzi na razini iz 2003. i 2004. godine.

Zlatno vrijeme
Tih su godina ostvarivani dnevni prosjeci od pedesetak milijuna kuna, a ukupni prometi iznosili su malo više od jedne milijarde kuna. Ako se tim iznosima pribroje i ukupni prometi na tadašnjoj Varaždinskoj burzi, ukupan promet na hrvatskom tržištu kapitala dostizao je iznose od 1,1 milijarde kuna. “Zlatno vrijeme” Zagrebačke burze ipak je bilo od 2006. do 2008. godine kada se dnevno u siječnju trgovalo u iznosima između 163,4 i 267,9 milijuna kuna, a ukupan promet u siječnju u tom je razdoblju iznosio prosječno 4,2 mlrd. kuna.

Autor: Tomislav Pili
21. siječanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Više “zlatnog vremena”, nastupa “ledeno doba”. Ulaganje u “čarape”!

Ovdje upišite svoj komentar…

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close