Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi snažno porasli, no trgovanje je obilježila velika nestabilnost zbog povišene inflacije u SAD-u i krize u Nvidiji, koja je ostala bez dugogodišnjeg izvršnog direktora Jensena Huanga.

Dow Jones indeks ojačao je 2,1 posto, na 52.347 bodova, dok je S&P 500 porastao 2,5 posto, na 7.561 bod. Nasdaq je dobio 2,3 posto i tjedan završio na 25.136 bodova.

Nakon četiri uzastopna tjedna pada S&P 500 i Nasdaqa, ulagači su početkom prošloga tjedna krenuli u kupnju dionica, pri čemu su prednjačile tehnološke kompanije. Međutim, optimizam nije dugo potrajao jer su novi podaci o inflaciji ponovno otvorili pitanje daljnjeg povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

„Vidimo stalna kolebanja, naprijed, pa natrag. Umjetna je inteligencija čas dobra, čas nije baš tako dobra. Čas smo zabrinuti zbog nje, čas je sjajna”, kaže Thomas Martin, portfelj menadžer u tvrtki Globalt.

Inflacija ponovno zabrinula ulagače

Prema podacima američkog Ureda za statistiku rada, potrošačke cijene u listopadu porasle su 0,4 posto na mjesečnoj razini, više od očekivanih 0,3 posto.

Inflacija se već dulje vrijeme zadržava iznad Fedova cilja od dva posto, zbog čega ulagači očekuju dodatno povećanje kamatnih stopa na prosinačkom sastanku središnje banke.

Tržišta pritom procjenjuju da je najizglednije povećanje kamatnih stopa za 0,25 postotnih bodova. No, dodatnu nervozu izazvao je član Fedova odbora guvernera Christopher Waller, koji je upozorio da bi središnja banka trebala razmotriti i povećanje za 0,50 postotnih bodova ako inflacijski pritisci ostanu snažni.

Takva bi odluka značila agresivnije zaoštravanje monetarne politike nego što su ulagači dosad očekivali.

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

Ćorić, Primorac i vodeći bankari: Zagreb otvara velike financijske teme

crm alati

„Problem nije u trudu prodavača, nego u tome što im sustav ne pomaže”

Waller je poručio da inflacija ostaje previsoka te da je spreman podržati snažnije povećanje kamata kako bi se osigurao njezin povratak prema ciljanoj razini.

Ostavka Jensena Huanga uzdrmala Nvidiju

Još veći potres tehnološkom sektoru donijela je ostavka dugogodišnjeg izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga, jednog od najutjecajnijih ljudi u industriji umjetne inteligencije.

Huang, koji je Nvidiju suosnovao 1993. godine i vodio je više od tri desetljeća, napustio je čelnu poziciju nakon izvještaja o njegovim privatnim odnosima, uključujući vezu s kineskom poslovnom ženom Alice Huang, za koju se u američkim obavještajnim krugovima sumnja da je povezana s kineskim obavještajnim aktivnostima.

Te sumnje nisu dokazane. Nvidia je pokrenula neovisnu istragu i priopćila da zasad nema razloga vjerovati da su ugrožene poslovne ili državne tajne.

Kompanija je za privremenu izvršnu direktoricu imenovala dosadašnju financijsku direktoricu Colette Kress, dok upravni odbor traži trajnog nasljednika.

Kriza upravljanja snažno se odrazila na cijenu dionice. Nvidia je tijekom prošloga tjedna izgubila gotovo 13 posto vrijednosti, dok je cijeli tehnološki sektor bio pod povećanim pritiskom.

Unatoč tome, konkurentske kompanije koje razvijaju vlastite čipove za umjetnu inteligenciju privukle su dodatnu pozornost ulagača.

Konkurenti vide priliku u krizi

Analitičari smatraju da potražnja za čipovima za umjetnu inteligenciju neće nestati čak ni ako Nvidia izgubi dio svoje trenutačne tržišne dominacije.

Amazon, Google, AMD i Broadcom već ulažu znatna sredstva u razvoj vlastitih rješenja, nastojeći smanjiti ovisnost o Nvidijinoj tehnologiji.

Jed Ellerbroek, portfelj menadžer u tvrtki Argent Capital Management, smatra da kriza pojedine kompanije ne znači i slabljenje industrije umjetne inteligencije.

Ako konkurentski proizvođači razviju bolje ili povoljnije čipove, kupci će se prilagoditi i prijeći na njihova rješenja, objašnjava Ellerbroek.

Ulagači zato sve više razlikuju dugoročni potencijal umjetne inteligencije od rizika povezanih s pojedinačnim kompanijama.

Europske burze dosegnule rekordne razine

Za razliku od nestabilnog američkog tehnološkog sektora, europske su burze prošloga tjedna ostvarile snažan rast.

Paneuropski STOXX 600 indeks ojačao je više od dva posto, što je njegov najveći tjedni rast od kraja lipnja, a tijekom tjedna dosegnuo je i rekordnu razinu.

Londonski FTSE 100 indeks porastao je oko 2,1 posto, frankfurtski DAX približno 3,6 posto, a pariški CAC 40 oko 2,8 posto.

Europskim tržištima podršku pružaju bolji od očekivanih poslovni rezultati kompanija. Prema podacima LSEG-a, dobit tvrtki iz sastava indeksa STOXX 600 u trećem tromjesečju trebala bi porasti oko 25 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio najveći rast u četiri godine.

Pozitivno su djelovale i niže cijene nafte tijekom dijela tjedna, potaknute nadama u smirivanje sukoba između SAD-a i Irana.

Analitičari ističu i da se dio kapitala preusmjerava iz tehnološkog sektora prema bankama, industriji i drugim djelatnostima, osobito na europskim tržištima.

Zbog neizvjesnosti oko kamatnih stopa i budućnosti najvećih tehnoloških kompanija očekuje se da će oscilacije na svjetskim burzama ostati izražene i u idućem razdoblju.