Lipanj je započeo s mnogo nepoznanica – neizvjesnost oko rata između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, novi šef američke centralne banke (Federalne rezerve) Kevin Warsh, IPO Muskova SpaceX te kontinuirana neizvjesnost oko umjetne inteligencije i njezine, odnosno naše budućnosti.

Globalna tržišta su vidjela veliki pomak u lipnju te je nekoliko indeksa postiglo svoju najveću vrijednost u povijesti: S&P500 je postigao razinu od 7620,9 (2. lipnja), NASDAQ je došao do 27.093,9 (2. lipnja), Dow Jones Industrial Average oborio je rekord sa razinom od 52.655,66 (25. lipnja), njemački DAX se vrti oko broja od 25.000, što je isto tako u blizini rekorda, Euro STOXX 50 je postigao svoj rekord od 6337,22 (19. lipnja) a i japanski Nikkei indeks je na rekordnoj razini od 72.831,73 (22. lipnja).

Europske banke u fokusu

U Europi najveći pomak su donijele banke sa svojom jakom i stabilnom profitabilnošću nošenom većim kamatama. Iako je Europska središnja banka spuštala kamate posljednjih mjeseci zbog dovođenja inflacije u relativno normalno područje (zadnji podataka iz svibnja 2026 je 3,2%, u lipnju 2,8%), te su kamate danas 2,25 posto. Vjerojatnost da će na idućem sastanku, koji će se održati 23. srpnja, kamate ostati iste je 93 posto. Banke koje predvode rast su Banco Santander, BBVA, UniCredit, BNP Paribas itd. Također, bitno je spomenuti UniCreditov pokušaj preuzimanja njemačkog Commerzbanka. Unicredit je trenutačno najveći dioničar Commerzbanka (drugi najveći je njemačka vlada) te pokušava preuzeti Commerzbank tako što preostalim dioničarima Commerzbanka nudi 0,485 svojih dionica za svaku Commerzbankovu. Opće je prihvaćeno da je ova ponuda preniska te je i Uprava Commerzbanka javno objavila da ponuda nije dovoljno dobra. Međutim, razlog što je pokušaj bitan je u tome što bi mogao biti prvi u nizu domina konsolidacije velikih banaka u Europi, a to se već dogodilo u Americi posljednjih desetljeća. Krajnji rok ponude je 3. srpnja te će se rezultati objaviti 8. srpnja.

Čime je potaknut optimizam? Većina je motivirana konačnim “dogovorom” između SAD-a i Irana u švicarskom gradu Luzernu, gdje su dogovorili najbitnije elemente: prestanak međusobnih napada, otvaranje Hormuškog tjesnaca, osnivanje američkog fonda za obnovu i unaprjeđenje Irana te potvrda Irana da nikada neće razvijati niti nabaviti nuklearna oružja.

Iako smo od početka rata već vidjeli bezbrojne vijesti o dogovoru ili njegovu postignuću, nažalost, ni jedno od toga nije se ostvarilo. Ovaj memorandum o razumijevanju, takozvani Islamabadski memorandum o razumijevanju, najčvršći je dogovor do sada. Kako će se to sve odigrati i hoće li Hormuški tjesnac zbilja biti otvoren, ostaje pitanje. Također je zanimljivo napomenuti da je Amerika obećala fond od 300 milijardi dolara za obnovu Irana ako se Iran bude pridržavao dogovora.

Tržište veoma ovisi o rezultatu ovih pregovora i dogovora jer oko 20 posto svjetske nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac pa kada bi se ta kritična točka u potpunosti oslobodila, vidjeli bismo daljnje olakšanje i stabilizaciju cijene nafte te, posljedično, i u cijenama svih ostalih usluga i proizvoda.

SpaceX-ov IPO jedan je od najznačajnijih događaja u posljednjih nekoliko godina. Prvo, najveći je IPO u povijesti gdje je kompanija uspjela skupiti 85,7 milijardi dolara. Razlog što je to vrlo impresivno je zbog toga što kompanija u biti ima negativan novčani tok zbog potrošnje kapitala na razvijanje i gradnju podatkovnih centara širem Amerike. Iako je ime kompanije SpaceX, 20 posto prihoda dolazi od AI usluga putem xAI (Grok), dok većina prihoda, točnije 60 posto, dolazi od internetske usluge Starlink.

U ovome trenutku jedino svemirsko istraživanje i Starlink donose pozitivan novčani tok, ali ekspanzija umjetne inteligencije i podatkovnih centara troši više nego što ta dva dijela kompanije mogu zaraditi. Ta činjenica, u kombinaciji s veoma ambicioznim planom proširenja, od kojih je jedan projekt lansiranje oko milijun satelita u nisku orbitu koji bi služili kao svemirski podatkovni centri, dovodi do pitanja ne samo izvedivost, već i cijenu dionice.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Iako je prvih nekoliko dana bilo veoma eksplozivno za dionicu, cijena se spustila značajno i koliko-toliko stabilizirala. Također, za razliku od većine IPO-ova, SpaceX nema klasičan lockdown period od 180 dana gdje insajderi ne mogu prodavati svoje dionice, već ima periode u dijelovima gdje postupno više i više insajdera može prodavati svoje dionice. Muskov udio od oko 40 posto zatvoren je za prodaju do lipnja 2027.

AI i grafičke kartice

Po pitanju umjetne inteligencije i tehnoloških dionica trebalo bi pisati zaseban članak zbog količine informacija koje se nalaze. Međutim, sve je očitije da je tržište u Americi veoma koncentrirano na tehnološke, odnosno kompanije fokusirane na umjetnu inteligenciju i njihove dionice. Dovoljno govori činjenica da je u 2015. top 10 dionica u S&P 500 činilo samo 17 posto ukupne kapitalizacije tržišta. Danas je taj broj oko 40 posto. Iako je američko tržište koncentriranije nego prije, ono je i dalje među najopsežnijim tržištima u svijetu.

Priča o umjetnoj inteligenciji, isto tako, postaje zanimljivija budući da do sada sve što smo vidjeli je korištenje grafičkih kartica za uporabu i treniranje raznih modela umjetne inteligencije. Problem s grafičkom karticom je što nije specijalizirana za nijednu vrstu modela te troši puno energije da obavi tu radnju. U posljednje vrijeme došlo je do razvoja nečeg što se zove application-specific integrated circuits (ASICs). Njih možete smatrati kao vrlo specijaliziranim alatom ovisno o vrsti modela koje koristite. Svi hyperscaleri imaju svoju vrstu ASICs-a – Google, Amazon, Microsoft i Meta.

Zbog toga što su specijalizirani, ne treba im toliko energije da obave zadatak pa su ekonomija umjetne inteligencije i njezini troškovi znatno manji, oko 30 do 40 posto.

Važno je naglasiti i da je došlo do porasta open source modela umjetne inteligencije gdje razne kompanije nude svoje modele koji se onda mogu prilagoditi ovisno o potrebi krajnjih korisnika. Ta je činjenica bitna zato što open source modeli koštaju značajno manje, a nude sličnu preciznost kao i najrazvikaniji modeli poput Claude i ChatGPT. U nekim usporedbama, za sličnu preciznost, open source model može biti i do 20 puta jeftiniji po tokenu.

Valja spomenuti i novog predsjednika američke centralne banke, Kevina Warsha koji je radio na Wall Streetu te bio savjetnik Georgeu Bushu od 2002. godine. Također je najmlađi izabrani guverner Feda. U prošlosti je bio kategoriziran kao “jastreb” te je zagovarao više kamate. Kada ga je Trump odabrao, tržište je očekivalo da će ga slušati i spustiti kamate. Međutim, to se nije dogodilo, štoviše, ispada da je Warsh i spreman protiviti se Trumpu signaliziranjem da je spreman i podići kamate ako ekonomski podaci to nalažu. Tržište trenutačno predviđa 31 posto šanse da će Fed podići kamate na idućem sastanku 29. srpnja. Prije izbora Warsha taj postotak je bio svega 6,4 posto.

Sve u svemu, lipanj je bio veoma kaotičan i intenzivan mjesec, što je odlika i cijele godine.