Pozitivan efekt povratka dionica Agrokorvih kompanija gotovo se u potpunosti "ispuhao", ako je suditi po dioničkim prometima na Zagrebačkoj burzi.

Trgovanje burzovnim perjanicama posrnulog koncerna nastavljeno je 3. studenog nakon šestomjesečne obustave temeljem rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Povratak tih osam dionica donio je pravu eksploziju likvidnosti, naravno u okvirima domaćeg tržišta kapitala. Već prvi dan trgovanja donio je 16,7 milijuna kuna, 162 posto viši promet nego dan ranije, a vrhunac je dosegnut 8. studenog s protrgovanih 26,6 milijuna kuna.

Predvodnik likvidnosti bila je dionica Leda gdje su, prema podacima portala Moje dionice, pokretači trgovanja bili mirovinski fondovi i investitori skriveni iza skrbničkih računa. Već nakon 3. studenog obvezni mirovinski fond PBZ/CO kategorije B – dotadašnji 6. dioničar sa 7776 dionica – ispao iz popisa prvih 10 dioničara. AZ mirovinski fond kategorije B udjel je s 38.682 dionice u vrijeme obustave srezao do 9. studenog na 32.404 dionice.

No, posljednjih dana dionički promet na burzi evidentno kopni. U ponedjeljak je pao ispod 10 milijuna kuna, a jučer je iznosio tek 6,5 milijuna kuna. Davor Špoljar, analitičar tržišta kapitala Erste banke ističe kako povišena likvidnost nakon dugotrajne suspenzije trgovanja nije iznenađenje te su prvi dani iskorišteni za realizaciju ranije donesenih odluka.

"Međutim, neizvjesnost oko plana restrukturiranja i tretmana manjinskih dioničara uzrokuje opreznost kod većih investitora, pogotovo onih s duljim vremenskim horizontom", naglašava Špoljar. Financijski krugovi u neslužbenom razgovoru ističu kako je pad prometa bio očekivan. "Posljedice Agrokora osjećat se još neko vrijeme", kazao je jedan financijaš. No, na burzu u 2018. gleda optimistično "jer nije logično da imamo gospodarski rast, a tržište stagnira".