Brodarski sektor u petak je zabilježio ukupan promet od 4,7 milijuna kuna. Prvog radnog dana ove godine taj je promet iznosio 10,6 milijuna kuna. Ne bilježe, međutim, samo brodari pad prometa u odnosu na početak godine. Manja likvidnost pogodila je gotovo sve sektore. Prehrambeni sektor koji je inače najlikvidniji na Zagrebačkoj burzi u petak je imao manji promet od građevinskog. Građevinari su imali najveći sektorski promet na Zagrebačkoj burzi od 12,1 milijuna kuna. Do većeg povlačenja došlo je nakon što su mnogi ulagači koji su zbog straha od daljnjeg klizanja indeksa odlučili povući svoja sredstva. Budući da su fondovi uglavnom ulagali u najlikvidnije dionice, a to su zasigurno brodarski i građevinski, došlo je do njihove povećane prodaje kako bi se namirili ulagači koji su se počeli u većem broju povlačiti s tržišta.

Pad prometa na ZSE
To je dovelo do njihove manje likvidnosti što je kao posljedicu imalo pad ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi. Promet u siječnju iznosio je 2,4 milijarde kuna, dok je u ožujku bio za milijardu kuna manji. Veliki ulagači odlučili su se povući s domaćeg tržišta kapitala, što je utjecalo i na indeks CROBEX koji se nikako ne može podignuti iznad razine od 4000 bodova. CROBEX je od početka godine pao 27 posto. U ponedjeljak je, u trenutku pisanja teksta, tonuo više od 3 posto. Kako su ulagači u cijeloj regiji pokušali doći do novčanih sredstava do kojih je bilo teško doći prodajom vrijednosnih papira u zemljama regije, problem likvidnosti rješavao se na domaćem tržištu, uglavnom prodajom visokolikvidnih dionica kao što su brodarski, građevinski ili prehrambeni sektor. Analitičari Erste banke u ponedjeljak su u svojim prognozama za drugi kvartal dioničkih tržišta srednje i istočne Europe ulagačima preporučili da pričekaju s ulaskom na regionalna tržišta jer su rizici vezani za regiju velik i nose nepoznanice. A upravo su strani institucionalni investitori potrebni za što brži oporavak domaće burze. Inozemni institucionalni investitori koriste to što su pojedini sektori na burzama srednje i istočne Europe jeftiniji nego u Hrvatskoj ,pa onda radije ulazu na ta tržišta. Ipak, hrvatsko i slovensko tržište je dovoljno likvidno da može u sljedećem kvartalu dovesti do povremenog rasta prometa i cijena dionica, ali analitičari ističu da će se volatilnost nastaviti u cijeloj regiji. Iako je i ona povezana s posljedicama kraha hipotekarnog tržišta u SAD-u, ipak zemlje istočne i srednje Europe imaju mnogo veći gospodarski rast od zemalja zapadne Europe, što u konačnici može vrlo skoro vratiti ulagače na regionalna tržišta kapitala.

Analitičari bez prognoza
Domaći analitičari, međutim, ne usuđuju se davati prognoze jer je ipak velik broj nepoznanica. U početku su prognozirali rast domaćeg indeksa zbog objava financijskih izvješća kompanija. To se nije dogodilo kao ni uzlet CROBEX-a zbog pozivnice za primanje Hrvatske u NATO. Analitičari Apex kapitala, primjerice, tvrde da će trebati pričekati barem polugodišnja izvješća tvrtki kako bi utjecali na rast dionica. Domaće tržište kapitala čeka novi test, a to je istek lock-up razdoblja i slobodna mogućnost raspolaganja udjelima iz Braniteljskog fonda. To je na tržištu stvorilo dodatnu nesigurnost zbog straha da će se velik broj branitelja odlučiti na povlačenje udjela. Na koji će se način rješavati pitanje likvidnosti i strah da se odjednom ne stvori dodatni pritisak na tržište prodajom dionica Ine i HT-a nije poznato. Kada će doći do oporavka Zagrebačke burze, kao i burzi u okruženju teško je reći jer ovise o stanju na svjetskim tržištima kao i o događanjima u regiji poput rezultata parlamentarnih izbora u Srbiji.

Ulagači se povlačili i sa svjetskih burzi

Prošle je godine sa svjetskih burzi povučeno više od 63 milijarde dolara zbog kreditne krize u SAD-u. To se odrazilo i na promet, kao i na pad burzovnih indeksa. Burze na globalnoj razini također bilježe volatilnost, baš kao i Zagrebačka burza. Pesimizam podgrijavaju i spekulacije o ulasku SAD-a u recesiju. U ponedjeljak su se europske burze počele oporavljati, ali je prerano za donošenje zaključka kako je u pitanju dugoročniji trend. Činjenica je da je domaće tržište kapitala, uz lokalne faktore u susjedstvu, ipak osjetljivije na globalna kretanja nego se to prije mislilo.