Za Ivana Ergovića i njegovu Nexe grupu još se ne nazire kraj velike neizvjesnosti. Na prošlotjednom ročištu u postupku predstečajne nagodbe vjerovnici su odbili i posljednju verziju plana restrukturiranja koju su uputili iz Nexea.

Novi 'dan D' slijedi za samo dva tjedna, na ročištu zakazanom za 10. srpnja. Do isteka krajnjeg roka za dovršetak postupka, a to je 120 dana od njegova otvaranja (5. travnja), moguć je eventualno još jedan, završni prijedlog Ergovića.  Skupina najvećih vjerovnika – u prvom redu banaka kreditora i fondova koji su ulagali u obveznice našičke grupe – do idućeg će ročišta podastrijeti svoj prijedlog restrukturiranja kompanije i tražbina. One su utvrđene na ukupno 2,9 milijardi kuna, u čemu su 1,3 milijarde potraživanja Našicecementa kao povezanog društva za koje se također vodi postupak nagodbe. 

Za Nexe spremno 150 mil. kn
Zasad je neizvjesno hoće li se već 10. srpnja otvoriti put planu ozdravljenja kroz predstečajnu nagodbu koji uključuje i ulaganje od 150 milijuna kuna – 50 u povećanje temeljnog kapitala i 100 milijuna tzv. kroz tzv. subordinirani kredit. Konzorcij ulagatelja na čelu s Quaestus FGS-om u vezi s tim već je objavio pismo namjere. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, dogovor s vjerovnicima trenutno visi ponajprije zbog dijela Nexeova plana koji se odnosi na otpis 30 posto duga. Kreditori su dosad pokazivali spremnost samo na reprogram uz trogodišnji poček, ali ne i na otpis glavnice. A to u Nexeu očito ne smatraju realnim.    U Upravi Nexe grupe ipak vjeruju u dogovor. Alternativa njemu je stečaj, a njime se više gubi na vrijednosti imovine pa se čini da će akteri ipak pokušati približiti stavove oko platforme za nagodbu. Jedan od prijepora je i u tome što bi, prema aktualnom planu, Ergović na kraju trebao ostati vlasnikom četvrtine (24 posto) kompanije. Dio vjerovnika je navodno sklon jačem, gotovo potpunom razvlašćivanju. U cijeloj priči evidentno je da manjka međusobnog povjerenja pa se tako u financijskim krugovima spekulira i o navodnom Ergovićevu izvlačenju nekih dijelova imovine iz sustava Nexea. Istodobno, bankarima koji su financijski podupirali nekadašnju Ergovićevu ekspanziju koja se s krizom prometnula u preinvestiranost, mnogi spočitavaju da su jako izdašno i spremno gomilali izloženost Nexeu te da trebaju snositi i dio odgovornosti.  

Različit tretman
Uza svu zamršenost slučaja zbog međusobne premreženosti jamstvima i  sudužništvima unutar grupe sa 20-ak tvrtki (dvije su nedavno prodane, u Srbiji i BiH), ni među samim vjerovnicima nema suglasja oko pristupa namirenju dugova. Tako je uoči prošlotjednog ročišta beogradska podružnica austrijske Raiffeisen banke nagodbenom vijeću uputila dopis u kojemu se protivi različitom tretmanu namirenja pojedinih grupa financijskih vjerovnika (imatelja obveznica, banaka s razlučnim pravom na imovinu povezanih društava, s tražbinama po osnovi sudužništva, faktoringa isl.). Zatražila je i procjenu točnosti podataka te analizu izvedivosti plana restrukturiranja od strane neke neovisne revizorske kuće.

Prodaja cementnog biznisa
Poznavatelji situacije reći će i da je problem kod Nexea činjenica da kompanija doista ima nešto što vrijedi, što se može prodati i za što postoji poznati kupac. Pritom se, dakako, ponajprije aludira na cementaru, Našicecement. Banke i njihovi fondovi zagovaraju prodaju cementnog biznisa. Već mjesecima tvrdi se da grupe Raiffeisen i PBZ koje prednjače izloženošću Nexe grupi forsiraju Ergovića da im da mandat za prodaju cementne divizije. Istodobno, u poslovnim krugovima odavno "se zna" da Zagrebačka banka, također jedan od većih vjerovnika, ima mandat za kupnju Našicecementa "za nekoga" (Heidelberg). Neki financijaši kažu kako se u svemu tome nameće i pitanje sukoba interesa. Slučaj Nexe grupe svakako je zanimljiv i u kontekstu nekoliko primjera krupnijih predstečajnih nagodbi u sektoru građevinarstva. U slučaju Dalekovoda, IGH ili Konstruktora kreditori su odlučili podržati opstanak njihova glavnog biznisa. Eventualni drukčiji rasplet kod Nexea utoliko se vjerojatno ne bi mogao objasniti (ne)povjerenjem u oporavak tržišta. A Tomislav Tadić, član Uprave Nexe grupe, u izjavi za Večernji list ovih je dana istaknuo kako i sami proces prodaje potraju najmanje pola godine, što znači da nekakav dogovor treba postići prije.  

Šareno društvo

Od PBZ-ovih 245 milijuna do buketa cvijeća od 80 kuna

Na listi vjerovnika utvrđenoj u predstečajnoj nagodbi Nexe grupe je njih više od 180, a raspon tražbina je golem. Ne računajući Našicecement kao povezanu osobu (s 1,3 milijarde kuna potraživanja) koja je i sama u postupku predstečajne nagodbe, pojedinačno najveće iznose od Nexe grupe potražuju banke, pri čemu kod nekoliko vodećih iznosi premašuju sto milijuna kuna, a prednjače PBZ sa 245 i HBOR sa 174 milijuna kuna. Istodobno, ima i vjerovnika koji su prijavili tražbine vrijednosti buketića cvijeća (potraživanje cvjećarnice od 80 kuna) ili paketa-dva lijekova (tražbina ljekarne od 70 kuna). Kad se tome otpiše 30 posto, pa ostatak na dvije godine…      

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a