Jednako kao i u realnoj ekonomiji, ni na tržištu kapitala nema znakova oporavka. Promet na Zagrebačkoj burzi u ožujku jedva je dosegnuo 543,3 milijarde kuna, za što će igrači na tržištu reći da je manje od dnevnog prometa jednoga trgovačkog lanca. Primjerice, u “zlatnim” danima burze prilikom HT-ova IPO-a u listopadu 2007. promet tom dionicom prvog dana iznosio je 237 milijuna kuna, što je danas gotovo polovica mjesečnog prometa. Iako je primjetan rast prometa za trećinu u odnosu na prethodni mjesec, posljednja statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zasad ne daje bitnije naznake promjene trenda. Trgovina dionicama i dalje je na niskim granama i dionice u ukupnom prometu čine 35 posto.

Interes za obveznicama
Najveći je interes ulagača za trgovanjem obveznicama, i to prije svega državnim dugom, koji čini više od 60 posto prometa vrijednosnicama. Tržišna kapitalizacija dionica i obveznica jednako je u ožujku rasla: kapitalizacija dionica dosegnula je 132,2 milijarde kuna, a obveznica 55,5 milijardi kuna. S toliko niskim prometom muku muči Zagrebačka burza, a investicijska društva prolaze katarzu konsolidacije. Iako je prije nekoliko godina bilo teško zamislivo, broj brokerskih društava koja posluju izvan okrilja bankarskih grupacija se prepolovio, upozorila je nedavno predsjednica Uprave ZSE Ivana Gažić. Tako je nastao i svojevrsni paradoks da je tržište kapitala, tradicionalno suprotan pol financijskog tržišta od banaka, postalo “zahvalno” bankama što financiraju svoje brokersko poslovanje jer bi se bez njih promet približio nuli. Svoju konsolidaciju prolaze i investicijski fondovi. Broj društava za upravljenje je u padu, a imovina stagnira pa je krajem ožujka kod otvorenih fondova iznosila 11,5 milijardi kuna. Kako je primijetio predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Pierre Matek, zatvoreni fondovi još nisu našli svoje mjesto na tržištu – njihova imovina iznosi 1,3 milijarde kuna, a veći iskorak tek se očekuje i kod fondova rizičnoga kapitala. Izmjene zakonskih propisa koje očekuju sve segmente tržišta kapitala investicijskim fondovima dodatno će olakšati prekograničnu prodaju fondova, a kvalitetnije će se regulirati i poslovanje depozitnih banaka.

Jeftinije poslovanje
Ipak, manja društva ponajviše će razveseliti olakšano delegiranje poslova na treće osobe što bi trebalo rezultirati snižavanjem troškova. Niz promjena propisa slijedi jer se na razini cjelokupne Europske unije mijenjaju direktive kao posljedica financijske krize i ublažavanja njezinih efekata jer europske institucije pošto-poto žele spriječiti ponavljanje scenarija iz 2008. Novi propisi “igračima” nose otvaranje vrata konkurenciji iz EU što bi dodatno moglo zaoštriti konsolidaciju na tržištu.