Kada bi veći burzovni operater kupio Zagrebačku burzu, malo je vjerojatno da će na tome zaraditi, ali financijski bi to moglo funkcionirati kada bi se upravljalo kao centralno mjesto većine usluga, smatra Herbie Skeete direktor Mondo Visionea, tvrtke koja nudi usluge razmjene burzovnih podataka.

Internetski portal ftseglobalmarkets.com piše da unatoč tome što financijska kriza u Europi polako slabi, manjim burzama i dalje je teško skupiti volumene i dovoljno veliki interes investitora kako bi bile profitabilne. A Zagrebačka burza nije iznimka. Prošlu je godinu ZSE poslovala s gubitkom od 3,47 milijuna kuna, a godinu prije 673.000 kuna, dok je 2010. minus iznosio 7,46 milijuna kuna. Domaća je burza s gubitkom poslovala i 2009. kada je minus bio nešto manji od 63.000 kuna. Posljednja dobit koju je ZSE imala bila je 2008. kada je Uprava, na čijem je čelu tada bio Roberto Motušić, zaradila 2,71 milijun kuna. Od svih burzovnih operatera u srednjoj i istočnoj Europi, Varšavska burza bila je najuspješnija u poslovanju i ostaje iznimka od pravila. No, WSE posluje na tržištu na kojem ima gotovo deset puta više stanovnika nego hrvatskih 4,5 milijuna. 

Borba s profitabilnosti
Do sada su burze novih članica EU, kao što su Prag, Budimpešta i Ljubljana, vrlo brzo nakon pristupanja prodane velikim burzovnim operaterima gladnih tržišta, piše ftseglobalmarkets.com. U ovom slučaju riječ je o Bečkoj burzi koja je stvorila CEE Stock Exchange grupu (CEESEG). Te četiri burze imaju zajedničku tržišnu kapitalizaciju u razini s Varšavskom burzom. I to je pokazatelj problema nacionalnih burzi koje žele osigurati tržišni udio u vrijeme velikih promjena eurposkog burzovnog krajolika, piše portal. I prije nego što je Hrvatska postala članica EU, Zagrebačka burza borila se s profitabilnosti, što i pokazuje i činjenica da je prije pet godina posljednji puta ostvarena dobit. I tada se naveliko spekuliralo o tome može li i treba li ZSE nastaviti samostalno ili će postati meta preuzimanja. Čak se i pokušalo dioničare burze ujediniti kako bi se počelo s prodajom.

Početkom 2009. godine dioničarima je upućen poziv na formiranje "sindikata" za prodaju u čije bi ime pregovarao Marijan Palić, osnivač i član Uprave brokerske kuće Auctor. Iako je dio vlasnika potpisao punomoć, vrlo brzo sve se raspalo. Palić je tada skupio 65 posto dioničara burze i s tim ponomoćima poslao pismo u kojem je tražio ostavke članova Nadzornog odbora i opoziv Uprave. Povod za to, navodno, je bilo uskraćivanje dokumentacije o poslovanju ZSE koju je Palić tražio. Prozvao je i čelnika InterCapitala Daniela Nevidala zbog kupnje OMX trgovinskog sustava. Nevidal mu je uzvratio povlačenjem punomoći i tužbom. I tako je počela borba za prevlast na Zagrebačkoj burzi koja je završila dramatičnom Glavnom skupštinom i izborom novog Nadzornog odbora. Krajem godine raspisan je natječaj za novu Upravu, a 1. svibnja na njezino čelo imenovana je Ivana Gažić. 

Zagreb uvijek zanimljiv
Tri godine kasnije, pitanje prodaje domaće burze i dalje je atraktivno. Broj potencijalnih kupaca ionako je mali, a oni su CEESEG okupljen oko Bečke burze, Varšavska burza, ali i Borsa Istanbul. Iz CEE grupe su za portal ftseglobalmarkets.com poručili da ne promatraju Zagreb kao metu preuzimanja, dok Varšava i Isanbul nisu odbacili barem neki oblik suradnje. Iako Adam Maciejewski, čelnik WSE, kaže da se poljsko tržište kapitala tek treba potpuno iskoristiti i da će se WSE usredotičiti prvenstveno na rast na lokalnom tržištu, ističe da ne mogu igonrirati potencijalne prilike. "Da bi bili konkurentni, jednostavno ne možemo ignorirati što se događa izvan Poljske i prilike kojima bi stvorili dodanu vrijednost za kompaniju uključenjem vanjskih partnera. Vrlo smo aktivni u traženju takvih prilika", izjavio je Maciejewski za spomenuti portal.

Na izravno pitanje novinara postoji li interes za ZSE, Maciejewski diplomatski kaže da je zainteresiran sa sve inicijative jačanja gospodarstva i tržišta kapitala u CEE regiji koje će dioničarima stvoriti dodanu vrijednost. A što bi Zagrebačka burza mogla očekivati kada bi postala dio velike grupacije? Iskustvo Ljubljanske burze, koja je 2008. postala dio lanca Beč-Budimpešta-Prag, to zorno prikazuje. Osim očitih prednosti integracije svih pomoćnih usluga (kao što je infrastruktura), tu je i veća atraktivnost prema velikim ulagačima. Andrej Šketa, predsjednik Uprave LJSE, kaže da je za manje burze posebno važan pristup velikim investitorima i promocija. "Slovenija je malo tržište i prije nego što smo postali dio CEESEG-a bilo je nemoguće, primjerice, otići na road show u New York i privući strane ulagače ka slovenskim dionicama", objasnio je Šketa. Ističe da je interes stranih ulagača značajno porastao od kada su članica CEESEG-a. 

Turski kapital sve češći u regiji

Sarajevo središte za distribuciju podataka

Burza Istanbul, koja je nedavno priomijenila strukturu i koja prema planu turske vlade u iduće tri godine treba postati veliko međunarodno financijsko središte (projekt Istanbul International Financial Center), želi povezati burze na Balkanu. Prilikom posjete turskog ministra financija Hrvatskoj u travnju, čelnici Burze Istanbul posjetili su i Zagrebačku burzu. Tada je u intervjuu za Poslovni dnevnik Mustafa Yilmaz, izvršni dopredsjednik Istanbulske burze, kazao da žele povezati burze u regiji, stvoriti sinergiju među njima i povećati likvidnost. To je rezultiralo ugovorom sa Sarajevskom burzom o distribuciji podataka, što je prvi korak stvaranja regionalnog centra. Sarajevska burza prva je u nizu, a razgovara se i sa drugima.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a