Panika među investitorima na Zagrebačkoj burzi u srijedu je znatno splasnula, ako je suditi po rastu indeksa CROBEX, no financijaši prije svega ukazuju na veliki promet u protekla tri dana koji pokazuje da domaće tržište kapitala ipak nije toliko umrtvljeno kao što je uobičajena percepcija.

Iako je na otvaranju trgovanja u srijedu opet potonulo u minus od 0,8 posto, već u prijepodnevnim satima domaće dioničko mjerilo počelo je jačati. Kraj trgovinskog dana CROBEX je dočekao na 1919 bodova što je 1,25 posto više, pa je time zaustavljena dvodnevna rasprodaja koja je indeks spustila za 6,2 posto.

Oporavak stradalnika
Djelomični oporavak u srijedu predvodio je Đuro Đaković skokom od 10 posto, a zanimljivo je da ga je s rastom od 3 posto slijedila dionica Ericsson Nikole Tesle čiji je zaposlenik prvi zaraženi.

KORONAVIRUS U HRVATSKOJ

U tijeku je testiranje nad 131 osobom za koju se potencijalno sumnja da bi mogli biti zaraženi

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić ističe kako visoki promet u ponedjeljak i utorak (ukupno 98,6 milijuna kuna) sugerira da postoje ulagači koji smatraju da je veliki pad cijene hrvatskih dionica neopravdan. Inače, iznadprosječni promet od preko 33 milijuna kuna zabilježen je i u srijedu.

“Moram priznati da nisam očekivala onakav pad indeksa i visoki promet u ponedjeljak, ali je bio u skladu sa situacijom na europskim burzama. Valja naglasiti kako se ulagači još nisu nikada susreli sa ovakvom situacijom izbijanja zaraze, pa u tome treba potražiti razloge panike”, ocjenjuje Gažić.

Međutim, Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa trgovanje u posljednja dva dana ne ocjenjuje paničnom rasprodajom.

emocijama je teško upravljati

Spektakularne mjere za obuzdavanje koronavirusa izazvale su “epidemiju straha”, kako izbjeći paniku

“Na hrvatskom tržištu u posljednjih mjesec dana nismo imali neki značajniji rast cijena, dok je s druge strane u Americi zabilježen snažan rast koji je potpuno ignorirao vijesti iz Kine i time bio neopravdan. Mislim da je stoga opravdan pad cijena na inozemnom i domaćem tržištu”, kaže Brborović.

Izrazito ohrabrujući znak
No, za njega je veliki skok prometa “izrazito ohrabrujući znak” jer pokazuje da još uvijek postoji kapital koji je spreman uložiti u dionice na Zagrebačkoj burzi. Što se tiče Hrvatske i utjecaja koronavirusa, Brborović smatra da možemo zaboraviti na turističku predsezonu, a dok ne bude jasno da je broj zaraženih počeo opadati, logično je da vlada zabrinutost za poslovanje turističkih i prehrambenih kompanije te ostalih sektora vezanih za turizam.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Anto Augustinović, analitičar tržišta kapitala Erste banke kaže kako je izbijanje intenzivnije virusne krize u Italiji očekivano unijelo nervozu i na domaće tržište kapitala, a s obzirom na potvrđivanje i prvih slučajeva u Hrvatskoj, burzovni igrači će u nadolazećem razdoblju zasigurno nastaviti pratiti razvoj situacije te prilagođavati svoje investicijsko djelovanje ovisno o smjeru u kojem će se kriza razvijati.

ANALIZA

Je li koronavirus pravi razlog rasta cijena zlata?

“Budući da je u ovom trenutku gotovo nemoguće kvantificirati učinke krize na ekonomiju i zarade kompanija, može se očekivati da dotok novih informacija poveća kolebljivost trgovanja, a povišena razina rizika i nadalje zadrži burzovnu likvidnost na iznadprosječnim razinama.

Iako će virusna kriza ostati glavni pokretač tržišta u kratkom roku, očekujemo da će investitori barem jednim okom popratiti i godišnje financijske izvještaje za prošlu godinu, koje će većina kompanija objaviti do kraja tjedna te tako barem djelomično preusmjeriti pozornost s koronavirusa”, kaže Augustinović.

Ivana Gažić smatra da je još uvijek prerano reći koliko će koronavirus utjecati na hrvatsku ekonomiju. “Procjene govore da bi dolaskom toplijeg vremena trebao nestati. Osim toga, pitanje je i opsega s obzirom da su u Hrvatskoj zabilježena samo dva slučaja”, zaključuje Gažić.