Kava bi mogla postati najtraženija sirovina na robnim burzama ove godine zbog sve jeftinije energije i pada globalne proizvodnje kave, smatraju američki analitičari s robnih burzi. Projekcije kretanja pokazuju kako bi cijena kave u terminskoj trgovini na Intercontinental Exchange mogla porasti za 25 posto te bi na njujorškoj robnoj burzi do kraja godine mogla dosegnuti vrijednost od 1463 dolara po toni.

Pad cijene nafte
S druge pak strane cijena barela sirove nafte mogla bi u istom razdoblju pasti za 43 posto, na samo 23,35 dolara za barel. Terminski ugovori za kavu na njujorškoj robnoj burzi su 9. siječnja ove godine dosegli vrijednost od 1169 dolara, a barelom nafte trgovalo se po cijeni od 40,83 dolara po barelu. Međutim, prognoze bi se mogle pokazati i preoptimističnima jer terminski ugovori za kavu na njujorškoj robnoj burzi iznose 1250 dolara za tonu za prosinac ove godine. Istodobno ugovori za sirovu naftu na istoj burzi za lipanj 2009. godine vrijede 51 dolar po barelu.

Jeftine sirovine
Golem porast cijene nafte, koja je u srpnju prošle godine dosegla svoj povijesni cjenovni plafon od čak 147 dolara za barel, smatra se glavnim krivcem globalne financijske krize. Visoka cijena nafte prouzročila je povećane izdatke potrošača za energiju, a smanjila izdvajanja za hranu i ostale potrepštine. Zbog toga je cijena kave prošle godine pala za 18 posto, a Reuters/Jefferies CRB, indeks 19 sirovina, pretrpio je najveći godišnji pad u posljednjih 50 godina. Više cijene energije rezultirale su domino-efektom koji je destruktivnim trendovima zahvatio cijelu ekonomiju, komentiraju pojedini analitičari i procjenjuju kako će pad cijena energije imati mnogo brži oporavljajući efekt na cijelo gospodarstvo u odnosu na negativan efekt koje su visoke cijene nafte donijele. Smanjenje globalne proizvodnje kave moglo bi od te sirovine učiniti pravi ulagački hit. Proizvodnja u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču i izvozniku kave, mogla bi ove godine pasti za gotovo 20 posto jer će nedostatak kreditnih plasmana najvjerojatnije otežati farmerima kupnju potrebnih agrotehničkih sredstava, poput gnojiva, priopćilo je u četvrtak brazilsko ministarstvo poljoprivrede. Prema podacima Međunarodne organizacije za kavu (ICO), pad proizvodnje već je nekoliko mjeseci primjetan u izvozu Arabice i najprodavanije Robustas kave, i to u svim zemljama članicama ICO-a. Osim Brazila, ostali veliki svjetski proizvođači kave su Vijetnam, Kolumbija, Indonezija, Etiopija, Meksiko, Indija, Peru, Gvatemala i Honduras. Te su zemlje u prvih šest mjeseci 2008. proizvele ukupno 7,7 milijuna tona kave svih vrsta. Neki analitičari smatraju da na oscilacije cijene kave utječe tzv. velika četvorka, kompanije Kraft, Nestlé, Procter & Gamble i Sara Lee. One kupuju više od 50% ukupne svjetske proizvodnje kave.