Kriterij prodavatelja od samog je početka bio je sasvim jasan – riješiti se onih izdanja koja su se rastom cijene posljednjih dana (tjedana) izdvojila od ostatka tržišta. I tu nije bilo nikakve razlike u odnosu na svjetska tržišta kapitala koja su jučer također postala žrtvom kaosa na kineskim burzama, potaknuvši val rasprodaje koji je izgurao brojne burzovne indekse duboko na negativan teritorij. Za utjehu optimistima, tandem domaćih indeksa bio je uz bok europskima, pretrpjevši znatno manju štetu u usporedbi s tržištima u razvoju, što samo potvrđuje već uvriježenu tezu o kroničnom nedostatku inozemnih investitora, putem kojih bi domino-efekt i mogao u značajnijoj mjeri zakačiti i domaće tržište kapitala. Usporedbe radi, širom susjedstva, te u zemljama poput Rusije, Južnoafričke republike ili pak Turske, vodeći burzovni indeksi tijekom jučerašnje su trgovine bilježili pad vrijednosti između 2 posto i 5 posto, pored čega se dnevni minus od 0,9 posto za VIN, ili pak 1,5 posto za CROBEX u najgorem slučaju doima – podnošljivim. No ono što svakako zabrinjava je činjenica da formalnog razloga za posvemašnju paniku i kaos u Kini zapravo i nije bilo. Premda se spominju različiti izgovori, a brojne špekulacije interpretiraju na bezbroj načina, većina analitičara izrijekom se slaže kako je prava kapitulacija optimista u najvećoj mjeri jednostavno rezultat procesa izvlačenja dobiti. To što je akumulacija profita poprimila ovako dramatične razmjere, isprovociravši gubitke velikog broja dionica do dopuštenog limita (koji također iznosi 10 posto dnevno) tek je logična posljedica vrlo intenzivnog i k tome iznimno rasprostranjenog rasta cijena dionica.

Usporedbe radi, kompozitni omjer dobiti i tržišnih cijena dionica (P/E) u sastavu Morgan Stanley Emerging Markets na početku ovoga tjedna dosegnuo je brojku 16, dok je u slučaju Shanghai & Shenzen 300 indeksa ta brojka dosegnula (za konzervativnije ulagače alarmantnih) 38. A to već uvelike podsjeća na domaća zbivanja, gdje je i nasumičan odabir potencijalnih investicija pickerima mogao donijeti barem solidan profit, a sustavno licitiranje cijenama pretvorilo zamjetan broj hrvatskih izdanja u potencijalne mete za preuzimanje, jer se samo tako može opravdati izdašna premija ukalkulirana u cijene pojedinih dionica. Uzgred budi rečeno, jučerašnja korekcija samo u Kini je izbrisala nešto više od 100 milijardi dolara tržišne kapitalizacije, pri čemu valja istaknuti kako su, zbog brojnih ograničenja i limita nametnutih strancima, najveći dio “posla”, naprasno se odlučivši na izvlačenje dobiti, odradili domaći investicijski fondovi. I to zvuči poznato, zar ne? U tom kontekstu, INA (INA-R-A) vjerojatno nije mogla odabrati lošiji timing za objavu vijesti o zajmu teškom milijardu dolara, koji će još više opteretiti ionako ne odveć blistavu bilancu. No to, baš kao niti činjenica da se iz pripadajućeg priopćenja ne mogu baš najbolje nazrijeti razlozi zbog kojih je Uprava angažirala konzorcij banaka, u konačnici nisu previše naškodili dionicama. Koje su, doduše, i jučer bile na negativnom teritoriju, ali minornih 0,7 posto dnevnog minusa, na zaključnih 2900 kuna (uz 16 milijuna kuna prometa) teško da može biti nekakav temelj za zabrinutost dioničarima.

Atlantska plovidba korigirana čak 6 posto

Stoga je pretpostaviti kako je serijom od nekoliko uzastopnog pada cijene bitno splasnuo interes prodavatelja, koji su se okrenuli izraženijim winnerima, poput primjerice Atlantske plovidbe (ATPL-R-A) ili Ericsson Nikole Tesle (ERNT-R-A). Dionice potonjeg otklizale su jučer ispod okruglih 3000 kuna (za kratko sve do minimalnih 2921 kunu), zaključivši trgovinu s dnevnim padom cijene od 3,6 posto (na 2950 kuna), dok su dionice dubrovačkog brodara, uz visokih sedam milijuna kuna prometa, otišle u minus od 6 posto.