Siječanj ove godine skupina dionica upamtit će kao vrlo nelikvidan unatoč tome što su njihovi fundamentalni pokazatelji slični onima kod najlikvidnijih dionica. Prema siječanjskom izvješću Zagrebačke burze, najlikvidnije dionice bile su one HT-a, Atlantske plovidbe, Dalekovoda, IGH i Adrisa.

Analiza pokazatelja
Ako se analizira nekoliko njihovih fundamentalnih dioničkih pokazatelja u posljednja četiri tromjesečja dostupnih na portalu mojedionice.com poput povrata na kapital (ROE), povrata na imovinu (ROA), odnos cijene i zarade (P/E), omjer tržišne i knjigovodstvene cijene dionice (P/B) te odnos tržišne cijene i novčanog toka po dionici (P/CF), očekivano se mogu primijetiti vrlo solidni rezultati. No ako se pretpostavi da je jedini motiv za ulaganje u dionice zarada, tada neke nelikvidne dionice, u teoriji, nisu baš toliko “loše udavače”. Na primjer, dionica Siemensa koja je ostvarila svega 14.000 kuna prometa u siječnju, ima povrat na kapital od 61,88 posto, ROA iznosi 29,46 posto, P/E je 3,00, P/B iznosi 1,40, a prema zadnjem dostupnom kumulativnom podatku za četvrto tromjesečje Siemensov pokazatelj P/CF iznosi 4,66. Ne treba zanemariti ni dividendni prinos u 2008. od 23,79 posto. Potrebno je naglasiti kako je poželjno da pokazatelji ROE i ROA budu što veći, a da P/E, P/B i P/CF tendiraju prema nuli. S druge strane jedan od siječanjskih ulagačkih hitova, Atlantska plovidba, ima sljedeće pokazatelje: ROE 52,50 posto, ROA 25,90 posto, P/E 1,28, P/B 0,67, P/CF 1,61, a dividendni prinos za prošlu godinu iznosio je 6,25 posto. Iako nisu iz istog sektora, dionicu Čakovečkih mlinova (ROE 16,41 posto; ROA 11,93 posto; P/E 4,59; P/B 0,75; P/CF 4,66; prinos 1,72 posto) možemo, za ilustraciju, komparirati dionicu Dalekovoda (ROE 17,53 posto; ROA 4,14 posto; P/E 8,30; P/B 1,45; P/CF -2,89; prinos 3,68 posto). Teoretski gledano nelikvidne dionice ne bi trebale baš toliko biti u drugom planu ulagačkog fokusa. No mora se naglasiti kako u promatranoj skupini nelikvidnih dionica, među kojima još možemo spomenuti i Dukat, ima vrlo malo dionica na slobodnom tržištu jer se, prema podacima SDA, postotak slobodnih dionica kreće se između 2 i 30 posto. No može li se s tom činjenicom, uz dodatnu činjenicu da su najlikvidnije dionice u sastavu CROBEX-a ili uvrštene u najvišu kotaciju koja jamči punu transparentnost poslovanja, objasniti ovaj, naizgled, apsurd. Analitičari financijskog tržišta smatraju da ima više odgovora na to pitanje.

Više razloga
Tako Davor Špoljar, analitičar Erste vrijednosnih papira, tvrdi “da je više razloga zašto su neke dionice likvidnije od drugih pri čemu “free float”, tj. njihova tržišna kapitalizacija igra presudnu ulogu. Stranim institucionalnim investitorima, kao i domaćima, nije u interesu ulaziti u kompanije kojima ne mogu popuniti značajniju poziciju u svom portfelju, ali isto tako i izaći bez većih poremećaja cijene na tržištu”, izjavio je u razgovoru za Poslovni dnevnik Špoljar. Drugi analitičari tvrde da odgovor treba potražiti i u samim ulagačima. Tako Saša Vakula, investicijski savjetnik u Argus vrijednosnicama, smatra da je “glavni razlog zapostavljenosti tih dionica ulagačka psihologija. Svjedoci smo vrlo niskih dnevnih burzovnih prometa, iz čega se može zaključiti da su institucionalni investitori neaktivni, pa su na tržištu ostali mali, uporni ulagači koje kriza nije otjerala. “No ti su ulagači ipak ‘daytraderi’ koji nemaju interesa kupovati dionice u kojima će ‘zarobiti’ sredstva na nedefinirano razdoblje”, tvrdi Vakula. Mnogi se analitičari slažu kako fundamenti nemaju na našem tržištu veliku težinu. Dok se tržište ne stabilizira, ulagači neće kupovati dionice kako bi ih preprodale za šest mjeseci, godinu dana ili više, nego će ih pokušati preprodati u roku desetak dana.