Visoke tenzije na tržištu nafte proteklog su tjedna relativno lako pronalazile put do tržišta kapitala, u dobroj mjeri i zahvaljujući činjenici da su pitanja iz sfere monetarne politike ponovo iskočila u prvi plan, sugerirajući oprez i nešto konzervativniji pristup ulagača.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku, kao i brojni incidenti u Nigeriji, a zatim i konfliktni odnosi međunarodne zajednice s Iranom, pri čemu potonji ne preza od najraznovrsnijih prijetnji, počesto aludirajući i na moguću promjenu aktualnog statusa četvrtog proizvođača nafte na svijetu (s oko 4,5 milijuna barela nafte dnevno), uspješno su stvorili prilično napetu atmosferu na tržištu nafte, što se negativno odražava i na izvedbu vodećih svjetskih burzovnih indeksa. Zbog čega nimalo ne čudi iznenadna provala pesimizma od strane investitora tijekom jučerašnje trgovine, kada je objavljena vijest o privremenom zatvaranju naftnog polja Prudhoe Bay na Aljasci, potaknuvši snažan rast cijena sirove nafte, koje su se približile na korak do aktualnog rekorda (78,4 dolara po barelu), napredujući k razini od 77 dolara. Riječ je o najvećem naftnom nalazištu u SAD, iz kojeg se crpi čak 8 posto (400 tisuća barela dnevno) ukupne američke proizvodnje, a do zatvaranja je došlo zbog korozije (i curenja) naftovoda, čime je po tko zna koji puta aktualizirana tema nepovoljnog odnosa ponude i (nedostatne) potražnje crnoga zlata. Što se naizgled možda i doima pozitivnim za korespondirajuće dionice, no izuzmemo li norveški tandem Norsk Hydro – Statoil, koji je bilježio lagani rast cijene dionica, najveći predstavnici naftne industrije na Starom kontinentu nisu se uspijevali izvući s negativnog teritorija. A predvodio ih je, naravno, BP (s minusom od 2 posto), kojim se američko pravosuđe ionako aktivno bavi u posljednje vrijeme, razmatrajući optužbe o manipulacijama cijena prirodnoga plina i tragične posljedice eksplozije u rafineriji u Texasu, ali i prijašnja izvješća o ekološkim incidentima na Aljasci. Zanimljivo je pritom da su ExxonMobil i ConocoPhilips, koji zajedno kontroliraju oko 72 posto problematičnog naftnog polja (ostatak je u rukama BP-a), neposredno prije početka trgovine na Wall Streetu (u pre-market tradingu), bilježili lagani rast cijene dionica, što su brojni promatrači skloni objasniti zamjetnom divergencijom monetarne politike u SAD i Europi. I dok najnovije brojke američkog ministarstva rada demantiraju strah od značajnijih inflacijskih pritisaka (bitno povećavajući šanse za suzdržanost FED-a), kreatori monetarne politike u Eurolandu već tjednima najavljuju nastavak uzlaznog ciklusa kamatnih stopa, zbog čega se najnoviji skok cijena nafte različito percipira s dvije strane Atlantika.
Spomenuto izvješće iz SAD poprilično je pak uznemirilo duhove na tokijskoj burzi, ali i šire (u regiji), nanijevši velike gubitke burzovnim indeksima, najviše pogođenima vrlo slabom izvedbom (a koga li drugog doli) izvoznog sektora.

Bez optimistično intoniranih vijesti koje bi barem djelomično neutralizirale neželjeni skok cijena nafte, situacija se na europskim burzama odvijala sasvim logičnim smjerom, pretvorivši dionice automobilske industrije u – istaknute gubitnike. Zahvaljujući slabijim rezultatima američkog GoodYeara, najviše su stradali proizvođači pneumatika Continental (-3,3 posto) i Michelin (-2,1 posto), dok su BMW i Porsche izgubili na vrijednosti 2 posto, predvodeći ostatak skupine.

Dobra nagodba za Parmalat

Vijest o uspješnoj nagodbi s talijanskom bankom BPI omoguila je Parmalatu rast od dionica od 2 posto, dok se Altana, podgrijavajui špekulacije o moguem preuzimanju, takoer ugurala u malobrojnu skupinu dobitnika, s rastom od 0,8 posto. Suprotno tome, vijest kako bi australska Telstra mogla odustati od planirane izgradnje broadband mreže koštala je Alcatel gubitka od 2,4 posto, dok je BHP Billiton (-2,2 posto) i Rio Tinto (-3,1 posto) pogodila najava štrajka u najveem rudnika bakra na svijetu (ileanskoj Escondidi). A talijanska se vlada, pronašavši adekvatnu zakonsku odredbu, usprotivila ve dogovorenom preuzimanju (vrijednom 11 milijardi eura) domae kompanije Autostrade (-3,6 posto) od strane španjolskog Abertisa (+1 posto), koje se sada ini znatno manje vjerojatnim.