Nervoza je možda malo preteška riječ, no nema nikakve sumnje da je većina investitora s određenom dozom zabrinutosti i strepnje iščekivala ishod prošlotjednog sastanka američkih monetarnih vlasti, koji je bio sasvim po ukusu optimista, gurajući u prvi plan za tržišta kapitala idealnu kombinaciju ubrzavanja gospodarskog rasta i stabilne inflacije. Dokinuvši time različite špekulacije na temu budućih poteza središnje banke, čime su zapravo postavljeni temelji evidentne ofenzive optimista, očito ohrabrenih povoljnim tijekom sezone objavljivanja poslovnih rezultata, koji nije uspio pokvariti niti nastavak pozitivnog trenda cijena nafte. Makar je početak implementacije ranije najavljenog plana smanjenja proizvodnje članica OPEC-a pogurnuo cijenu barela WTI sirove nafte i iznad granice od 58 dolara (najviše u posljednjih mjesec dana), isprovociravši uzlazan trend cijena i na brojnim tržištima roba, opsjednutost ulagača poslovnim rezultatima uspješno je održavala vodeće burzovne indekse na pozitivnom teritoriju, odvlačeći Dow Jones Industrials do novih rekorda, a burzovne indekse na Starom kontinentu do najviše razine u posljednjih šest godina. A temperaturu je krajem tjedna dodatno podigla i službena potvrda najnovijih špekulacija, kojom su poznata imena među private-equity predatorima (Blackstone, CVC i KKR) priznali kako razmišljaju o objavljivanju ponude za preuzimanje britanskog maloprodajnog lanca Sainsbury. Premda veliki broj analitičara uopće nije skrivao skepsu, tvrdeći kako je transformacija nekoć problematične kompanije koja već osam tromjesečja zaredom bilježi rast prodaje znatno umanjila vjerojatnost trenutno aktualnog scenarija, dionicama je cijena u samo jednu danu porasla za čak 15 posto, potaknuvši ujedno i rasprostranjeni rast dionica sektorskih rivala. Ponajprije u Velikoj Britaniji, jer se stječe dojam kako potencijalni kupci, kontemplirajući o eventualnoj ponudi, ponajprije ciljaju na vrijedne nekretnine kompanije, čija se vrijednosti procjenjuje na oko 7,5 milijardi funti. S druge pak strane, sama činjenica da bi eventualan deal debelo premašio 11,8 milijardi eura vrijedno preuzimanje danskog TDC-a (najveći europski buyout u povijesti) omogućila je intenzivan rast dionica i onim najvećima u sektoru. Zbog čega je primjerice Carrefour skočio za 4,7 posto, dok je u Velikoj Britaniji nedodirljivi Tesco na kraju tjedna bio u plusu od 6,1 posto, a Kingfisher te Marks & Spencer porasli za 8,3, odnosno, 5,5 posto.

Kao i tjedan dana ranije, naftaši ponovo nisu briljirali, premda je ovoga puta ugodnim iznenađenjem (neočekivanim rastom dobiti) Royal Dutch/Shell (+0,1 posto) servirao dodatan motiv za optimizam, no očito su brojke koje je objavio Rio Tinto, podebljane skokom cijene zlata iznad 650 dolara po unci, bile puno prikladniji mamac za kupce, privukavši svježi kapital u smjeru rudarskih kompanija. Rast potražnje najbolje je iskoristio BHP Billiton, uknjiživši rast od 6 posto, dok su najslabije komponente bili Anglo American i Xstrata s rastom od ‘samo’ 2 posto, što je još uvijek znatno bolje od prikazane izvedbe perjanica naftne industrije. Doduše, rudari isu djelomično koristili i nagađanja o nastavku procesa strateške konsolidacije među proizvođačima čelika, koji su kraj tjedna također dočekali s impresivnim rastom. Naravno, najviše je profitirao Corus (+8 posto), kojeg je izravnim sučeljavanjem brazilskom CSN-u ispred nosa odnio Tata Steel. U uvjetima dominacije optimista, pozitivna izvedba dionica financijskih institucija već je odavno sasvim uobičajena pojava, a dotičnima su se protekloga tjedna pridružile i zrakoplovne kompanije. Prije svih Air France-KLM, koja se pozitivnim preporukama brokera, ali još i više povlačenjem iz natječaja za preuzimanje talijanskog zrakoplovnog prijevoznika, domogla dvocifrene stope rasta, dok je pri dnu sektorske ljestvice bila upravo Alitalia (+1 posto), ugodno iznenadivši promatrače podužom (čak jedanaest kandidata) listom potencijalnih kupaca.

Dobra izvedba Bayera i AstraZenece

Do dvocifrene je brojke stigao i E.On, nakon što je Gas Natural (-1,4 posto) odustao od utrke za Endesu (-0,2 posto), otvarajući širom vrata ulasku na španjolsko tržište njemačkoj kompaniji, a solidnu je izvedbu namaknula i nekolicina farmaceuta, kao što su Bayer (+4,2 posto) i AstraZeneca (+5,1 posto). Najveći su gubitnici, i to ponajprije zahvaljujući konzervativnim (opreznim) prognozama za tekuću godinu, bili Ericsson (-10 posto) i Deutsche Telekom (-4,6 posto), pri čemu je potonji poprilično uznemirio ulagače (i analitičare), natjeravši ih da dobro razmisle o optimističnim stavovima spram telekomunikacijskog sektora.