Drugi dan poslovanja zaredom američki burzovni indeksi nastavili su rasti, a taj rast predvodili su najveći američki proizvođač automobila General Motors te najveća američka banka Citigroup. Standard & Poor’s 500 indeks dobio je četiri boda i sada je 1.430 bodova. Druga dva najvažnija indesksa, industrijski Dow Jones i tehnološki Nasdaq rasli su za 24 (na 12.979), odnosno za devet bodova (na 2.041,50 bodova). General Motors je porastao za 11 centi po dionici, koja je sada na 27,26 dolara. Rasla je i dionica najveće rivala GM i druge najveće američke auto kompanije Ford Motor. Njegova dionica bila je vrijednija za šest centi i sada je na 7,13 dolara.

Granica potrošnje
Iščekuje se odluka američkog Kongresa o mjerama za podizanje ekonomskih standarda goriva za automobile i manje kamione, presnosi jučerašnji New York Times, pozivajući se na svoje izvore i lobiste u Washingtonu. Nagađa se da bi novi sporazum predviđao da svako prodano vozilo u SAD-u mora dosegnuti zadani standard prosjeka od 35 milja po galonu. Tako 2020. godine svako vozilo koje će se prodavati ne bi smjelo trošiti više od te granice, odnosno moralo bi moći preći barem 35 milja sa galonom. Odredba takve vrste potaknula bi velika tri američka proizvođača da proizvode manje automobile za američko tržište, čime bi se pomoglo u zadržavanju 17 tisuća radnih mjesta u automobilskoj industriji. Dionica Citigroupa narasla je za 48 centi i sada je na 30,80 USD. Inače, ta je banka od jednog uglednog investicijskog bankara (čije ime se ne navodi u medijima) dobila iznenađujući poziv u kojim se sugerira spajanje sa drugom najvećom bankom u Sjedinjenim Američkim Državama, Bank of America. Vijest o tome prvi je prenio Wall Street Journal pozivajući se na osobu koja je upoznata sa cijelom situacijom. WSJ prenosi kako je taj navodni neformalni prijedlog Citigroup odmah odbacio i nije bilo nikakvih pregovora po tom pitanju. Iz Bank of America su poručili kako banka nije ovlastila nijednog investicijskog bankara iz bilo koje kompanije po pitanju takvoga spajanja u posljednih šest tjedana. Inače, dionice Bank of America su rasle za 39 centi (na 43,33 dolara) na njemačkim burzama. A vrijednosti europskih burzovnih indeksa jučer su imale različite putanje. Razlog tome je što su se za prevlast natjecali dobitnici na strani banaka s gubitnicima na strani rudarskog sektora. Tako je londonski Ftse indeks do podneva oslabio 0,05 posto, na 6.137 bodova, dok je frankfurtski DAX indeks bio na dobitku od 0,26 posto, došavši do 7.550 bodova.

Daljnji rast financijaša
Banke, uključujući Barclays, Deutsche Bank i Societe Generale dobile su na vrijednosti između 1,5 posto do 2,0 posto. Iz toga sektora među dobitnicima se još izdvaja banka UBS, čije su dionice podršku dobivale od priča koje su se proširile tržištem o povećanju udjela kineskih i azijskih banaka u europskim bankama. Naime, vijest od dana ranije da je investicijski fond vlade u Abu Dhabiju kupio udjel u Citigroupu potaknula je nagađanja da bi ulagači s područja Perzijskog zaljeva odnosno Azije mogli sada ciljati jednu ili više europskih banaka koje se bore s posljedicama krize na američkom tržištu drugorazrednih zajmova. Na strani gubitnika bile su pak dionice rudarskih kompanija, koje su najzaslužnije za klizanje londonskog Ftse indeksa, predvodnika gubitnika među burzovnim indeksima. Rudarske kompanije poput Anglo Americana, Rio Tinta i BHP Billitona redom su oslabile između dva i 3,6 posto. Europske dionice na gubitku su oko 8,0 posto od početka godine, čime su stvoreni uvjeti da zabilježe najveći mjesečni gubitak od prosinca 2002. A na gubitku su nekih jedan posto u odnosu na isto razdoblje 2006. kada su pak bile na dobitku od 12 posto. “Čekaju se vijesti iz bankarskog sektora odnosno američkog gospodarstva i to sve da bi se vidjelo pogoršava li se bankarska kriza ili nas pak očekuju nove loše vijesti vezane uz gospodarstvo”, kazao je Thiery Lacraz, europski strateg u Pictet&Co. Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,45 posto.

China Shipping ulaže u Egipat

Kineska kompanija China Shipping pristala je da investira 40 milijardi dolara za 20 posto udjela u poslu kojim će se upravljati egipatskom kontejnerskom lukom Damietta, prenio je list South China Morning Post ne navodeći izvore te informacije. Ukupno je u tome poslu vrijednom 200 milijuna pet investitora. Zna se za tri- kuvajtski KGL International Terminal, CMA CGM SA i United Arab Shipping-dok nisu poznata imena druga dva investitora. Ta bi luka trebala imati godišnji kapacitet od 2,5 milijuna 7-metasrkih kontejnera, a sa radom bi započela do kraja iduće godine. Nakon završetka druge dvije faze projekta ta bi se brojka povećala na četiri milijuna.