Pozitivna intonacija burzovne premijere dionica Žita početkom tjedna vjerojatno nikoga nije iznenadila – “IPO pop” fenomen (rasta cijene dionica prvog dana trgovine na burzi) uobičajena je pojava na tržištima kapitala širom svijeta.

No o tome je ionako bilo dosta govora posljednjih dana, a dnevne oscilacije naprosto nisu pouzdan indikator budućeg razvoja događaja, te je još prerano donositi dalekosežne zaključke. Ali recentna inicijalna javna ponuda dionica nudi prikladan povod za raspravu u nešto širem kontekstu, jer brojke u kategoriji realiziranog prometa predstavljaju puno važniju stavku iz perspektive razvoja domaćem tržišta kapitala.

Činjenica da je dotičnim dionicama u ponedjeljak ostvaren promet od 652 tisuće eura, čime je Žito zasjelo na sam vrh ljestvice, daleko iznad prvog pratitelja (Končar je ubilježio 261 tisuću eura prometa), a potom i više od pola milijuna eura dan kasnije (ovoga puta je na vrhu, daleko ispred ostalih, bio tandem dionica Končara), daje naslutiti da je “već” drugi IPO u 2025. Zagrebačkoj burzi donio još jedno likvidno izdanje koje u značajnoj mjeri popraviti neugodnu statistiku, barem kada je riječ o brojkama na strani ponude.

Princip poluprazne čaše

Naime, bilanca uvrštenih izdanja, dostupna na web stranicama Zagrebačke burze, na mjesečnoj se razini proteže tri godine unatrag i pokazuje da je broj vlasničkih vrijednosnih papira (dionica) cijelo to vrijeme padao ili u najboljem slučaju stagnirao: prije tri godine bilo ih je 97, a danas ih je 77. Čak ni novopridošle dionice Žita nisu uspjele popraviti tu statistiku, jer je nekako u isto vrijeme najavljeno povlačenja Saponije i brodogradilišta 3. Maj.

Jedna jedina iznimka je ožujak ove godine, kada se na burzi pojavio ING-GRAD, ali ni dva burzovna debija ove godine, već je sada posve jasno, neće promijeniti poražavajući trend kada su u pitanju brojke na godišnjoj razini. U ovom slučaju, statistika ide daleko u prošlost, sve do (krizne) 2010., kada su u burzovnim kotacijama bile uvrštene čak 233 dionice (riječ je o ostavštini specifične zakonske regulative koja je u međuvremenu napuštena). Iako je većina njih uglavnom vegetirala, mahom izbivajući iz dnevnih izvješća, kronično plitko domaće tržište kapitala, obilježeno prilično skromnim obujmom trgovine, nominalno je investitorima nudilo širok izbor potencijalnih ulaganja.

Grafički prikaz broja uvrštenih izdanja sam po sebi, lišen šireg konteksta, ne djeluje odveć inspirativno (blago rečeno), ali mu zato, po principu polupune čaše, možemo pridružiti relevantne indikatore aktivnosti investitora, nakon čega stvari izgledaju (ili napokon počinju izgledati) bitno drukčije. Statistika aktivnih izdanja, izvedena iz dnevnih izvješća o trgovini na Zagrebačkoj burzi, puno je relevantniji važniji indikator interesa ulagača, a možda čak i prikladnije mjerilo njihove aktivnosti u usporedbi s nekolicinom konvencionalnih kategorija.

Naime, cjenovni pomaci dionica nerijetko se događaju u uvjetima relativno skromnog obujma trgovine, dok je realizirani promet, uvjetovan raspoloženjem (bilo optimizmom, pesimizmom ili ravnodušnošću) ulagača u značajnoj mjeri opet funkcija kretanja cijena dionica, jer rast prometa u određenom vremenskom razdoblju svejedno ne isključuje mogućnost stagnacije ili smanjenja količine dionica kojima se trguje (ili u prijevodu, slabije aktivnost ulagača), i teško može figurirati kao objektivan pokazatelj.

Od kraja 2022. nije bilo aktivnije

Broj aktivnih izdanja na dnevnoj se razini tijekom srpnja kretao između 28 i 50 – potonja brojka najbolji je rezultat još od prosinca 2022.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Pozitivna krivulja

A kada stvari promotrimo iz te, ponešto izmijenjene perspektive, naoko zabrinjavajući pad broja uvrštenih izdanja koji traje već dulje od cijeloj desetljeća pretvara se u proces svojevrsnog otpisa balasta, obilježen egzodusom izdanja koja tavore u nekoj od burzovnih kotacija, ali pritom malo koga zanimaju (ili tek služe vrlo uskim i specifičnim interesima). Povećim brojem tih dionica trgovalo se možda jednom tjedno ili čak i rjeđe, što teško može poslužiti kao argument u korist njihova zadržavanja na burzi.

S druge strane, broj aktivnih izdanja na dnevnoj se razini tijekom srpnja kretao između 28 i 50 – potonja brojka (evidentirana nekoliko dana prije najnovije burzovne premijere) najbolji je rezultat još od prosinca 2022. godine. O većoj aktivnosti ulagača svjedoči i podatak da je dnevni prosjek posljednjih mjeseci otprilike na najvišoj razini u posljednjih pet-šest godina.

Uparimo li te podatke s evidencijom uvrštenih izdanja, dobit ćemo bitno drukčiji prikaz i pozitivno intoniranu krivulju koja govori o višegodišnjem rastu udjela aktivnih izdanja (u ukupnom broju uvrštenih). Zvuči paradoksalno, ali jednostavna statistička akrobacija otkriva da je povlačenjem (dijelom) neaktivnih izdanja domaće tržište kapitala dobilo na širini, jer se udio aktivnih izdanja približio na korak do 50%. Tome je nedvojbeno kumovao i vrlo izražen pozitivan trend cijena koji najjednostavnije ilustrira CROBEX, čija se vrijednost u nepune tri godine doslovno udvostručila.

Činjenica da je tijekom 2010. godine na Zagrebačkoj burzi bilo uvršteno više od 200 dionica naizgled zvuči impresivno, ali nimalo funkcionalan ukras zapravo je bio tek puki balast, nudeći posve iskrivljenu sliku tržišta. U prosjeku je čak dvije trećine njih figuriralo poput kakvog fikusa, tek nominalno obogaćujući ponudu koja u praksi gotovo nikoga nije zanimala.