Izmjenjujući se s razdobljima intenzivne likvidacije, idila, ili barem pojačana ofenziva optimista, nikako da pusti korijene na svjetskim tržištima kapitala, neprekidno uzmičući pred naletima panike koja uporno proganja one hrabrije, ne ostavljajući previše vremena za predah. A kao i proteklih tjedana, izvor svih problema ponovo je moguće svesti na već dobro poznati termin “subprime”, koji i dalje raspaljuje maštu pesimista, potičući različite glasine u gubicima koncentriranima u prvom redu u bankovnom sektoru. Situaciju možda najslikovitije opisuje konstatacija jednog od analitičara koji tržišta kapitala uspoređuje s minskim poljem i jednim velikim problemom. Naime, nitko ne zna raspored postavljenih mina. A u takvim okolnostima pesimistično nastrojenim ulagačima ne preostaje ništa drugo doli nabadati u mraku, gurajući u prvi plan toliko puta spominjane dionice financijskih institucija, kojima nije previše pomogao niti optimizam čelnika Europske središnje banke. Jer nakon četiri dana uzastopnih intervencija, s ciljem povećanja razine likvidnosti i osiguravanja dovoljne količine svježeg kapitala, guverner ECB-a Jean-Claude Trichet požurio je ustvrditi kako se situaciju polako vraća u normalu.

A to, čini se, ipak nije slučaj, dok uvjetno rečeno, atraktivnost (u nedostatku boljeg izraza) bankovnih dionica svakim danom dodatno umanjuju krizom iznuđena priznanja zvučnih imena, poput onoga što ga je servirao UBS, makar se u negativno obojanom priopćenju kriza u subprime segmentu spominje tek neizravno, kao uzrok zamjetno više averzije ulagača spram rizika, uvjetujući eroziju svježih prihoda švicarske banke u segmentu investicijskog bankarstva. U UBS-u upozoravaju da aktualna likvidacija dovodi u pitanje planirane rezultate dotičnog segmenta poslovanja, što je bilo dovoljno za promptne reakcije nekolicine analitičara (i negativne preporuke istih), a u konačnici i novi pad cijene dionica (za 2,1 posto). A to je, pokazalo se kasnije, bila tek uvertira u nastavak nesmiljenog pritiska prodavatelja, potaknutog jučer činjenicom da su šutnju napokon prekinuli i čelnici dvaju najvećih japanskih banaka, progovorivši o subprime gubicima koji na prvi pogled i ne djeluju osobito zastrašujuće. No riječ je o brojkama kompiliranima zaključno s krajem srpnja, zbog kojih je Mitsubishi UFJ Financial zabilježio pad cijene dionica od 5,3 posto, dok je Sumitomo Mutsui Financial prošao tek neznatno bolje (dnevnim minusom od 4,8 posto), otvarajući sezonu lova na banke. Rezultat intenzivne likvidacije bio je pad azijskih burzovnih indeksa, sintetiziranih u MSCI Asia Pacific benchmark, na najnižu razinu u posljednja tri mjeseca, uz poražavajući omjer 20:1, naravno, u korist gubitnika. Kojima nikako na ruku nije išlo niti širenje “zaraze” na tržišta u razvoju, bilo da je riječ o dionicama, ili pak o egzotičnim (slabo likvidnim) valutama, što je na Starom kontinentu najbolje osjetio Standard Chartered (3,3 posto), a zatim i tercet vodećih francuskih banaka. Od kojih je Societe Generale zaglavila u minusu od čak 4,2 posto, povukavši za sobom najprije BNP Paribas (-3,8 posto), a potom i Credit Agricole (-2,9 posto). Razbuktavanje krize na tržištima u razvoju dodatno je pak pojačalo strah od negativnih reperkusija krize, koja bi se mogla odraziti i na gospodarski rast na globalnoj razini, a time i na poslovne rezultate predstavnika reources segmenta tržišta. Čime se Xstrata našla u minusu o čak 4,2 posto, predvodeći gubitnike među rudarskih kompanijama, dok je gubitke među naftašima tek donekle limitirala nadolazeća oluja u Meksičkom zaljevu, natjeravši naftne kompanije na evakuaciju dijela tamošnjih postrojenja.

KPN u plusu i treći dan zaredom

Među doista rijetkim ugodnim iznenađenjima valja tek istaknuti KPN (+1,9 posto), koji bilježi rast cijene dionica treći dan zaredom, dajući naslutiti kako je spreman iskoristiti trenutnu situaciju i podebljati program otkupa vlastitih dionica, odbacujući pritom tvrdnje o navodnom interesu za Belgacom (+1,2 posto). Najistaknutiji je dobitnik bio pak Nestle (+6,9 posto), tragom podatka o rastu dobiti od 18 posto (na 4,9 milijardi franaka), ali i pozitivnoj reviziji prijašnjih prognoza, upotpunjenoj najavom od otkupu vlastitih dionica u vrijednosti čak 25 milijardi franaka (kroz iduće tri godine).