Već sada imamo niz primjera dobre prakse okolišno odgovornih kompanija na domaćem tržištu, što će im u daljnjoj fazi dekarbonizacije omogućiti kreiranje novih proizvoda i usluga.

Prelazak na niskougljično gospodarstvo prilika je za otvaranje novih radnih mjesta, povećanje sigurnosti opskrbe energijom i smanjenje ovisnosti o uvozu, te za manje onečišćenje zraka.

Uporabom bioekonomije, kružnog gospodarstva, kreativnih industrija, smanjenjem ugljičnog otiska u proizvodnji i digitalizacijom Vukovar može učiniti značajne promjene, posebice u svojoj gospodarskoj zoni i na Dunavu.

U strateškoj viziji za klimatsku neutralnost EU predviđa se da će se do 2050. udio vodika u europskom energetskom miksu povećati s trenutačnih 1,8 posto na 13 do 14 posto.

Priličan je broj onih koji su nepovjerljivi prema sve većim i ubrzanim promjenama, postoji i dalje veliko nepovjerenje u mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova.

U budućoj dekarboniziranoj Europi neće biti energenata koji se kupuju, osiguravat će se proizvodnja na mjestu potrošnje, uz decentralizaciju dobara, kapitala i usluga, što će poticati nove poslovne modele.

Energetska tranzicija treba ići paralelno s novom industrijskom strategijom i digitalnom tranzicijom jer samo digitalno pismeni građanin EU može shvatiti promjene koje dolaze i iskoristiti ih.

Ne smijemo se bojati neuspjeha, moramo biti hrabriji, te više koristiti politiku u promicanju vlastitih interesa, u ovom slučaju za izgradnju suvremene energetike i industrije.

U globalnoj energetskoj transformaciji hrvatske tvrtke trebaju uočiti prilike za početak ravnomjernog razvoja pomoću procesa Zelene tranzicije. Mnogi su zapravo već i počeli mijenjati način svog djelovanja i razmišljanja.

Jedinstvena energetsko-niskougljična strategija i pripadajuće provedbene politike rezultirat će značajnijim i učinkovitijim korištenjem svih izvora energije, a posebice obnovljivih izvora u prometu.