U globalnoj energetskoj transformaciji hrvatske tvrtke trebaju uočiti prilike za početak ravnomjernog razvoja pomoću svih dostupnih energenata, energetskih izvora i pravaca. LNG je upravo to, novi izvor i novi dobavni pravac, znači prilika za ravnomjeran energetski razvoj. Uslijed dosad neviđene krize koju nitko nije mogao predvidjeti u ovim okvirima on je višestruka prilika za hrvatsko gospodarstvo.

On je prije svega prilika da se istisnu klasična goriva benzin i dizel tj. energenti ugljen, maziva i lož ulje iz sektora prometa i energetike Europske unije, prilika za izgradnju novih inovativnih industrija i infrastrukture u Hrvatskoj. Vrijeme je za novu dodanu vrijednost u društvu i gospodarstvu. LNG puno pridonosi i Energetskoj uniji EU te stvaranju sigurnosti tržišta plina i energenata.

Međutim, on je u posljednje vrijeme, prvo s pojavom Covida-19, a potom i s dramatičnim i izazovnim ukrajinskim sukobom dobio još važniju ulogu, da supstituira ruski plin i ubrza energetsku tranziciju u EU kao jedan od lidera. LNG postaje siguran pravac energetske tranzicije, sigurna diverzifikacija i izvora i pravca opskrbe.

S druge strane, LNG projekt na Krku sve ove godine izazivao je velike sumnje i dvojbe u javnosti i hrvatskom društvu. Međutim, u ovim kriznim vremenima pokazao se kao nezamjenjiv i od visokog gospodarskog interesa.

Pokazao se kao najbolji projekt u posljednjih desetak godina i jedan od ključeva energetske stabilnosti naše države, građana i industrije. Sada se postavlja pitanje možemo li bolje, možemo li graditi i više. Možemo li napokon shvatiti da bez konkretnih energetskih projekata gubimo, i to dosta, da trebamo težiti što većoj energetskoj neovisnosti i samodostatnosti.

Problem je što takvih projekata, te financijske snage i energetske vrijednosti, nemamo barem pet, šest ili čak osam u pripremi i realizaciji, prije svega s obnovljivim izvorima, ali i s plinom kao ekološki prihvatljivim energentom.

Promotori prirodnog plina
Zbog energetske sigurnosti, geopolitičkog iskorištavanja našeg položaja kao i mogućnosti da budemo zemlja energetskih hubova prema cijeloj Europi i istoku, LNG treba biti promotor naše energetske vrijednosti. Mala Hrvatska tako će iskoristiti svoj geopolitički položaj, svoje resurse i industriju.

Hrvatskoj LNG može donijeti puno, od stabilizacije energetskog sektora i konačne plinofikacije Dalmacije, preko veće uporabe u kogeneracijama i novim tehnologijama, do plinofikacije industrije, povećanja broja crpki s alternativnim gorivima, podizanja proizvodne industrije i povećanja natjecanja na tržištu plina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prirodni plin u prometu kao takav je i sam uvod u (obnovljivi) vodik i ostale plinove u prometu. Prirodni plin u prometu nije obnovljiv, ali može poslužiti kao ekološki tranzicijski energent. Cilj je obnovljivi vodik i obnovljiva električna energija.

Jedan od glavnih promotora prirodnog plina, LNG-a i energetike u Hrvatskoj i srednjoj Europi je Međunarodni susret stručnjaka za plin koji se ove godine po 37. put održava u Opatiji u organizaciji HSUP-a. To je skup gdje će se predstaviti sve vrijednosti LNG projekata u Europi, ali i dati odličan uvod u ono što nam predstoji, a to je vodik – kao budući lider u energetici i industriji EU.

Realizacijom dugogodišnjeg LNG projekta, koji je imao svoj trnoviti put, a počeo je davne 1989. godine, kada su tadašnji voditelji i stratezi naše najveće energetske kompanije odlučili pokrenuti veliki projekt na Krku, konačno 1. siječnja 2021. okrenuli smo novu stranicu energetike i dobili siguran izvor energije.

U početku je tu bilo deset kompanija, bio je to projekt prirodnog plina za značajan dio Europe, kopneni LNG projekt s planiranih do 10 milijardi prostornih metara plina, u više varijanti. Plin je trebao biti za sve zemlje srednje i jugoistočne Europe, od Zagreba preko Beča i Bratislave do Stuttgarta i Berlina.

Bez obzira što neki tvrde da je plin iz LNG-a skuplji, to nužno i ne mora biti točno. Stvar je u tome koliko uopće imamo plina i na kojoj lokaciji. Najskuplji plin je kada ga nemamo i kada imamo problem u njegovoj opskrbi. Ukrajinska kriza potvrdila nam je koliko je važno diverzificirati izvore opskrbe energijom i posebice prirodnim plinom kao važnim energentom u industriji i transportu Hrvatske.

Energetska vrata Europe
Hrvatska je trebala postati energetska vrata Europe i dobila bi u budućnosti plinski hub. U povojima je bila razmatrana i burza plina.

No mnogi su prigovarali da to nije za Hrvatsku, kako hrvatske tvrtke tu neće ništa zaraditi, da ćemo imati samo jednu “ciglicu” u tom projektu, da nemamo prihodovne niti političke koristi, te da se našim novcem gradi infrastruktura za Europu. Ipak, projekt je spasila plinska struka i kvalitetni ljudi.

To je projekt koji će, uz dekarbonizaciju plinskog sektora Hrvatske, obilježiti sljedeće desetljeće. Ne smijemo se bojati neuspjeha, moramo biti hrabriji, više koristiti politiku za promicanje vlastitih interesa, kao i geopolitički položaj i članstvo u EU da bi izgradili modernu energetiku i industriju te imali priliku stići na vlak energetske tranzicije.

Na kraju, taj plin će pomoći u diverzifikaciji opskrbe, i još važnije, smanjenju cijena ruskog plina na granicama Europe. Njegova izgradnja je mali, ali sjajni kamenčić u ukupnoj EU energetskoj politici.