U svijetu se svake godine na poslovne darove potroše deseci milijardi američkih dolara. Proizvođači korporativnih darova različiti su po brendu i po proizvodima koje proizvode. Nema specijaliziranih proizvođača nečega što bi se moglo nazvati poslovnim darovima. Riječ je o luksuznim proizvodima poput Richemont ili Mont Blanca, ali i o sasvim lokalnim i u svijetu nepoznatim proizvodima koji zbog lokalnog kolorita izazivaju poštovanje kao primjerice u SAD-u. To mogu biti umjetnine, prehrambeni proizvodi i sve ono što se smatra pod pojmom dara, dakle svaki proizvod može biti dar. Do originalnog i prikladnog dara za određenu tvrtku, koji odražava njezin istinski identitet, ne dolazi se pukim nabacivanjem proizvoda s polica u kutije ili košare. Želje pojedinih klijenata vodi k dizajnu personaliziranih poklon-paketa.

Tražene čaše za šampanjac
Prema internetskoj stranici Business Gifts Supplier, najprodavaniji dar u prvoj polovici 2008. godine bio je set od dvije posrebrene čaše za šampanjac. Srebro je među velikim korporacijama opet došlo u modu pa je drugi najprodavaniji dar srebrni privjesak za ključeve. Ni zlato nije strano korporacijama pa je pozlaćena kemijska olovka također u društvu najprodavanijih darova. Nju uglavnom daruju u pravničkim tvrtkama u Velikoj Britaniji i uglavnom daruju kolegama koji odlaze iz tvrtke ili onima koji su tek diplomirali na fakultetu koji su pohađali dok su radili za tvrtku. Srebrna kutija za čuvanje vizitkartica također se često daruje, baš kao i stolni kalkulator koji je, dakako, presvučen srebrom. Tvrtke ne daju darove samo poslovnim partnerima, nego darivanjem žele učiniti zadovoljnima i svoje zaposlenike. Kad je riječ o darovima namijenjenima djelatnicima kompanije, njihova je uloga dvojaka. Prva je da budu jedan od oblika razvijanje dobrih unutarnjih kompanijskih odnosa i drugo, da budu i sekundarni komunikacijski alat u vizualnim kontaktima djelatnika kompanije sa širim i užim interesnim skupinama s kojima se susreću. Isto tako u većini kompanija zaposlenicima se daruju bilo promotivni materijali, bilo proizvodi tvrtke, pa čak i edukacija, novci i vikend-putovanja. Kompanije svojim klijentima i kupcima ipak daruju najviše darova koji bi se mogli nazvati uobičajenim. Prema nekim podacima, ipak su se iskristalizirali neki darovi koji se mogu nazvati uobičajenim u svijetu. Oko 45 posto svjetskih kompanija tvrdi da svojim klijentima šalju kalendare svake godine. To je i jedan od najstarijih korporativnih darova u svijetu jer je njegova uloga i dalje važna. Naime, koja kompanija ne bi željela da potencijalni kupci njihov logo vide 365 dana u godini. Mnoge kompanije u svijetu daruju različite male darove koji su stvoreni za stol, kao što je držač za vizitkartice ili nož za koverte. Oko 7 posto vlasnika malih kompanija u svijetu tvrdi da kao dar najčešće daju bocu vina. U ostale darove spadaju mali elektronički uređaji kao što su budilice, radija ili kalkulatori. Međutim, svaka zemlja ima svoje običaje i kulturu darivanja te svaka kompanija koja želi poslovati u nekoj zemlji treba saznati običaje kako ne bi došlo do uvrede poslovnih partnera, a time i do raskida poslovanja. Prilikom uručivanja darova poslovnim partnerima iz inozemstva potrebno je voditi računa o korporativnoj kulturi poduzeća i običajima zemlje. Najbrže rastuće gospodarstvo na svijetu jest ono kinesko zbog čega u Kini žele poslovati mnoge svjetske korporacije. Stariji Kinezi obično odbijaju darove na prvom sastanku, ali im treba ponuditi drugi put. Kinezi se osjećaju neugodno ako su u pitanju darovi velike vrijednosti koji se mogu darovati samo u slučaju dugogodišnje suradnje.

Neizbirljivi Švicarci
Kinezi poštuju simboliku brojeva te se mora paziti da se brojevi darova ne poklapaju s neželjenom simbolikom. Tako broj četiri i bijela boja simboliziraju smrt, pa treba izbjegavati dar koji se sastoji od četiri dijela. Zanimljivi darovi za Kineze su cigarete, olovke, upaljači, kancelarijski pribor, konjak, knjige i slike. Za viši menadžment pametno je pripremiti skuplje darove, poput mobilnih telefona ili satova. U Francuskoj se razmjenjuju kvalitetni darovi manje vrijednosti, ali najčešće tek na drugom sastanku. Nije preporučljivo slati darove na kućne adrese. Francuzi se ne zadovoljavaju darom s logotipom nekog poduzeća. U Njemačkoj se pak darovi prihvaćaju tek nakon uspješnog završetka pregovora. Knjige, viski ili CD klasične muzike su poželjni, a stvari poput kišobrana ili noževa treba izbjegavaju jer prema mišljenju mnogih donose nesreću. Talijani su vrlo darežljivi, pa za njih treba pripremiti lijepo upakirane i nešto skuplje darove. Na prvom sastanku nije obvezno darivanje, ali je pametno imati dar u torbi ako vam talijanski partner ipak odluči nešto darovati. Noževe i škare treba izbjegavati jer simboliziraju lošu sreću pa nije preporučljivo dati ih Talijanima. Nizozemci ne očekuju darove na sastancima, nego samo u slučaju prijateljskih odnosa s poslovnim partnerima. Švicarci nisu probirljivi te će prihvatiti dar s logotipom tvrtke, ali i svaki drugi dar manje vrijednosti. Oni također očekuju uzvraćanje dara koji daruju. Rusi će prihvatiti male darove, a menadžeri u Irskoj očekuju mali dar tek nakon potpisivanja ugovora. U Grčkoj često razmjenjuju darove kao što su skupa vina, predmeti za kuću. Jeftino vino ili oštri predmeti neće ih oduševiti. Turci će prihvatiti dar od poslovnog partnera ako nije previše osoban ili preskup. Španjolci nemaju običaj darivanja tijekom poslovnih sastanaka, posebno ne na prvom susretu. Tek nakon sklapanja ugovora partneru se možete zahvaliti, darujući mu neku sitnicu, poput kancelarijskog pribora, knjige ili umjetnine. U SAD-u nema toliko zabranjenih proizvoda, a posebno su im dragi originalni darovi specifični za neku državu. Dobar su izbor i lokalne umjetnine, knjige, svijeće ili kvalitetni prehrambeni proizvodi.