Proizvodnja na najvećim svjetskim naftnim poljima pada brže nego što se procjenjivalo, pokazuje najnovija studija Međunarodne Energetske Agencije (IEA). Naime, godišnja publikacija “World Energy Outlook” pokazuje kako će se svijet suočavati s problemom nedovoljne proizvodnje zbog oštrog pada outputa na postojećim poljima poput onih na Aljasci, Sjevernom moru i Rusiji, što bi u konačnici moglo otežati sustizanje potražnje u dugom roku.

IEA prognozira kako će Kina, Indija i druge zemlje u razvoju povećavati potražnju, što zahtijeva godišnje investicije od 360 milijardi dolara do godine 2030. U izvještaju se nadalje navodi da godišnja proizvodnja nafte u svijetu pada po stopi od 6,4 posto. Unatoč tome što se u sadašnjim okolnostima, kada zbog usporavanja svjetskog gospodarstva potražnja za naftom pada, nedostatak investicija neće osjetiti u idućih nekoliko godina, u dužem roku moglo bi doći do ozbiljnog poremećaja u odnosu ponude prema potražnji. Analitičari IEA upozoravaju da su potrebne velike investicije samo kako bi se održala sadašnja proizvodnja. Pa ipak, u izvješću koje će službeno biti predstavljeno ovaj mjesec navodi se kako će potrošnja nafte padati u odnosu na sadašnju razinu. Tako se procjenjuje da će potrošnja 2030. godine iznositi 106,4 milijuna barela na dan, dok je, primjerice, lanjska dnevna potrošnja bila 116,3 milijuna barela. U IEA kažu kako je procjena napravljena prije propasti američke investicijske banke Lehman Brothers, što je pokrenulo spiralu problema u financijskom sektoru koji su se prelili na realnu ekonomiju, pa postoji mogućnost revidiranja potrošnja nadolje.

Kao objašnjenja manje potražnje navode se visoke cijene nafte te usporavanje globalnog gospodarstva. Osim toga, glavni generator rasta potrošnje do 2030. godine bit će zemlje u razvoju dok će potrošnja u bogatim razvijenim zemljama opadati. Slijedom toga, udio bogatih zemalja u globalnoj potražnji trebao bi u navedenom razdoblju pasti s lanjskih 59 na ispod 50 posto. To je ujedno i jasan pokazatelj da se fokus naftne industrije premješta iz SAD-a, Europe i Japana prema zemljama u razvoju, ne samo iz kuta ponude već i potražnje. Inače, cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u prosincu na robnoj burzi u New Yorku u ponedjeljak je pala 5,75 posto, na 63,91 američki dolar, a u utorak je nastavila padati za dodatnih 0,94 posto, na 63,31 dolar. Ispod svoje najviše razine od 147,27 američkih dolara za barel, dotaknute 11. srpnja ove godine, cijena sirove nafte spustila se 56,60 posto. U ponedjeljak su objavljeni podaci prema kojima je u listopadu zabilježen najoštriji pad proizvodnje u američkoj prerađivačkoj industriji u zadnjih 26 godina, slijedom čega analitičari očekuju smanjenu potrošnju goriva i energenata. Uz očekivanje pada potražnje američke industrije prisutna su i očekivanja usporavanja potražnje u zemljama u razvoju pogođenih financijskom krizom, što se sve odrazilo na najnoviji pad cijene nafte na svjetskom tržištu.Drastično rušenje cijene natjeralo je članice OPEC-a na rezanje proizvodnih kvota. Naime, dnevna proizvodnja nafte u zemljama OPEC-a u listopadu je smanjena za 70 tisuća barela u odnosu na rujan, na prosječnih 32,18 milijuna barela. Na sastanku 24. listopada u Beču zemlje OPEC-a dogovorile su rezanje proizvodnje nafte za 1,5 milijuna barela dnevno.