EN DE

Krediti potrebni i najrazvijenijim zemljama

Autor: Poslovni.hr
31. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

International Herald Tribune piše o najavi MMF-ova kreditiranja zemalja s jačim financijama i solidnim ekonomskim rastom

Kao što je Američka financijska kriza postala globalna, globalni su postali i napori za njezino uklanjanje. Međunarodni monetarni fond u srijedu je najavio da će posuditi i do 100 milijardi dolara zdravim zemljama koje imaju problema s dobivanjem kredita zbog problema na globalnim tržištima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Američka središnja banka (Fed) je pak izjavila da će svakoj od sljedećih zemalja: Brazilu, Meksiku, Južnoj Koreji i Singapuru, dati do 30 milijardi dolara kako bi im omogućila lakše mijenjanje svojih valuta za dolare. Koordinirane mjere trebale bi vratiti povjerenje u tržišta u razvoju, na kojima su dionice i valutni tečajevi posljednjih dana potonuli zbog povlačenja hedge fondova i ostalih investitora. Dionice i valutni tečajevi su u srijedu, nakon što su vijesti objavljene, naglo porasle u mjestima poput Sao Paula i Ciudad de Mexica. “Bila bi velika, žalosna pogreška ako bismo dopustili da se problemi financijskih sustava Sjedinjenih Država i Europe preliju i nenamjerno potkopaju te ekonomije”, izjavio je Charles Dallara, direktor Instituta za međunarodne financije, grupe s više od 300 svjetskih banaka koje su lobirale za te mjere. Već sada krhke ekonomije Islanda, Mađarske i Ukrajine samo što nisu kolapsirale i primaju hitne kredite od fonda. Taj novi program – potencijalno jedan od najvećih u povijesti fonda – namijenjen je zemljama s jačim financijama i solidnim rastom koje su iznenada suočene s prijetnjom neispunjenja ugovornih obveza od korporacija ili čak vlada zbog bijega stranih investitora. Zemlje u ovoj kategoriji, koje uključuju Brazil, Meksiko i Južnu Koreju, ovise o stranom kapitalu kao bi financirale trgovinu i investicije. Neke su se također duboko zadužile u stranim valutama tako da oštar pad tečajeva njihovih valuta čine te kredite mnogo težima za otplatu. Prema programu, zemlje bi mogle posuditi pet puta veću svotu od one na koju obično imaju pravo, u slučaju Brazila 25 milijardi dolara, bez strogih uvjeta koji obično idu uz takve kredite. Iako su krediti samo na tri mjeseca, mogu biti produženi tri puta, što zemljama daje oko godine dana da pokriju deficite. Krediti neće imati nikakve uvjete koji obično dolaze s sredstvima Fonda, čak ni zahtjeve za podizanje kreditnih stopa i smanjivanje javne potrošnje. Fedov potez omogućit će Južnoj Koreji, Singapuru, Meksiku i Brazilu da povećaju svoju nedostatnu ponudu dolara koji cirkuliraju tim tržištima. Dogovori su slični razmjenama koje je Fed dogovorio s Bank of Japan, Reserve bank of Australia, Europskom središnjom bankom i drugima kako bi olakšao kreditnu krizu u razvijenim ekonomijama. Fed je pozdravio fondovu inicijativu.

Kao što je Američka financijska kriza postala globalna, globalni su postali i napori za njezino uklanjanje. Međunarodni monetarni fond u srijedu je najavio da će posuditi i do 100 milijardi dolara zdravim zemljama koje imaju problema s dobivanjem kredita zbog problema na globalnim tržištima.

Američka središnja banka (Fed) je pak izjavila da će svakoj od sljedećih zemalja: Brazilu, Meksiku, Južnoj Koreji i Singapuru, dati do 30 milijardi dolara kako bi im omogućila lakše mijenjanje svojih valuta za dolare. Koordinirane mjere trebale bi vratiti povjerenje u tržišta u razvoju, na kojima su dionice i valutni tečajevi posljednjih dana potonuli zbog povlačenja hedge fondova i ostalih investitora. Dionice i valutni tečajevi su u srijedu, nakon što su vijesti objavljene, naglo porasle u mjestima poput Sao Paula i Ciudad de Mexica. “Bila bi velika, žalosna pogreška ako bismo dopustili da se problemi financijskih sustava Sjedinjenih Država i Europe preliju i nenamjerno potkopaju te ekonomije”, izjavio je Charles Dallara, direktor Instituta za međunarodne financije, grupe s više od 300 svjetskih banaka koje su lobirale za te mjere. Već sada krhke ekonomije Islanda, Mađarske i Ukrajine samo što nisu kolapsirale i primaju hitne kredite od fonda. Taj novi program – potencijalno jedan od najvećih u povijesti fonda – namijenjen je zemljama s jačim financijama i solidnim rastom koje su iznenada suočene s prijetnjom neispunjenja ugovornih obveza od korporacija ili čak vlada zbog bijega stranih investitora. Zemlje u ovoj kategoriji, koje uključuju Brazil, Meksiko i Južnu Koreju, ovise o stranom kapitalu kao bi financirale trgovinu i investicije. Neke su se također duboko zadužile u stranim valutama tako da oštar pad tečajeva njihovih valuta čine te kredite mnogo težima za otplatu. Prema programu, zemlje bi mogle posuditi pet puta veću svotu od one na koju obično imaju pravo, u slučaju Brazila 25 milijardi dolara, bez strogih uvjeta koji obično idu uz takve kredite. Iako su krediti samo na tri mjeseca, mogu biti produženi tri puta, što zemljama daje oko godine dana da pokriju deficite. Krediti neće imati nikakve uvjete koji obično dolaze s sredstvima Fonda, čak ni zahtjeve za podizanje kreditnih stopa i smanjivanje javne potrošnje. Fedov potez omogućit će Južnoj Koreji, Singapuru, Meksiku i Brazilu da povećaju svoju nedostatnu ponudu dolara koji cirkuliraju tim tržištima. Dogovori su slični razmjenama koje je Fed dogovorio s Bank of Japan, Reserve bank of Australia, Europskom središnjom bankom i drugima kako bi olakšao kreditnu krizu u razvijenim ekonomijama. Fed je pozdravio fondovu inicijativu.

Autor: Poslovni.hr
31. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close