U povodu Europskog tjedna šuma razgovarali smo s direktorom Hrvatskih šuma Darkom Vuletićem.

Gospodarska vrijednost šuma procjenjuje se na 50 milijardi eura. Na koji način se gospodari tim nacionalnim blagom?
Šumama i šumskim zemljištem prekriveno je 48 posto hrvatske kopnene površine. Glavnina tog područja, oko dva milijuna hektara, u vlasništvu je države, a briga za to područje povjerena je Hrvatskim šumama. Ukupna drvna zaliha u Hrvatskoj iznosi gotovo 398 milijuna kubnih metara, od čega je 302 milijuna kubnih metara u državnim šumama, kojima gospodare Hrvatske šume. Šumari su svjesni svoje odgovornosti za to nacionalno blago, pa se gospodarenje provodi strogo planski, i to prema šumsko-gospodarskim osnovama koje se donose na petogodišnja razdoblja. Gospodariti šumom znači brinuti o njezinu zdravlju i pomlađivanju. Uklanjanjem dozrelih stabala otvara se svjetlo mladoj šumi. Treba imati povjerenja u nas šumare i znati da radimo prema strogim pravilima struke tako da ako se bude išlo na povećanje sječivog etata, to ne znači ništa loše za šume. Kvaliteta našeg rada prepoznata je u svijetu. Naime, Hrvatskim šumama je već drugi put na petogodišnje razdoblje produljen FSC certifikat kojim međunarodno tijelo, Vijeće za nadzor šuma, potvrđuje da se šumama gospodari gospodarski, ekološki i socijalno odgovorno. Oko 97 posto naših šuma je prirodno. Nismo učini pogrešku kao mnoge zapadne zemlje koje su od svojih šuma napravile plantaže. Mi se možemo pohvaliti kvalitetom i biološkom raznolikošću šuma u Hrvatskoj.

Kako posluju Hrvatske šume i kada se može očekivati najavljeno restrukturiranje poduzeća?
Mjesta za napredak uvijek ima, ali mogu u ovom trenutku zaključiti da smo poslovanjem izuzetno zadovoljni. Iz godine u godinu bilježimo dobit, a unatoč turbulencijama na globalnom tržištu uvjereni smo da ćemo i u takvim uvjetima zadržati pravac pozitivnog poslovanja. Ono čemu je ova Uprava od prvog dana posvećena je restrukturiranje poduzeća. To je preduvjet za budućnost i taj smo posao shvatili kao naš povijesni zadatak. Očekujemo da ćemo do kraja godine projekt moći prezentirati Vladi. Posao je povjeren Ekonomskom fakultetu i u tijeku su intervjui kako bi se dobila kompletna slika našeg trgovačkog društva i predložile varijante restrukturiranja. Glavni cilj je ostvariti efikasnije poslovanje.

Kakav je odnos Hrvatskih šuma s drvnom industrijom?
Što se Hrvatskih šuma tiče, a vjerujem da takvo mišljenje prevladava i među drvoprerađivačima, želja nam je da se taj odnos poboljša. Istina, ne ide uvijek sve glatko i pojavljuju se problemi, ali upravo zahvaljujući tom partnerskom odnosu zajedno pronalazimo kvalitetna riješenja. No ovom prilikom moram istaknuti da mi u Hrvatskim šumama ne smijemo podilaziti potrebama pojedinih kupaca i zbog toga povećavati godišnju sječu. To bi bio, da se tako slobodno izrazim, izravan napad na šume.

Jedna od djelatnosti u Hrvatskim šumama je i lovstvo. Kakvo je stanje u tom dijelu poslovanja?
Uz brigu o šumama neraskidivo je vezano lovstvo. Hrvatske šume gospodare sa 38 državnih lovišta ukupne površine oko 335.000 hektara. Divljači u lovištima naši šumari ostvaruju uvjete za život, a to se posebno pokazuje u vrijeme ekstremnih klimatskih uvjeta kada fizički sele divljač kako bi je spasili od stradavanja. Stotine tona hrane iznose se u lovišta, a radnici zaposleni u lovstvu najviše rade kada dođe do poplava, kao i dugotrajnih snjegova ili suša. Bez takvog pristupa teško bismo sačuvali zdravlje i raznolikost divljači. Jedna od zadaća nam je sačuvati genofondove gospodarenih vrsta divljači, a unutar lovišta posebno zaštititi ugrožene vrste. Kao i prema očuvanju šumskih ekosustava jednako pažljivo radimo i na očuvanju prirodnosti, stabilnosti i bioraznolikosti zaštićenih i ostalih vrsta životinja i divljači.

Svjedoci smo velikih šteta od požara. Što Hrvatske šume čine u prevenciji od požara?
Do 2007. godine Hrvatske šume su prikupljale podatke o šumskim požarima za područje cijele Hrvatske. No izmjenom Pravilnika o načinu prikupljanja podatka Hrvatske šume od prošle godine podatke prikupljamo samo za šume i šumska zemljišta u vlasništvu države. Prošle godine je opožareno 14.000 hektara šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu države, a šteta je bila 826 milijuna kuna. Najviše izgorjelo šikara i šibljaka i neobraslog šumskog zemljišta. Za provođenje zaštitnih mjera od požara ove godine uloženo je oko 95 i pol milijuna kuna. Usto 5 posto od ukupnih sredstava prikupljenih od naknada za općekorisne funkcije šuma uplaćuje se županijskim vatrogasnim zajednicama i jedinicama lokalne uprave i samouprave na području krša. Jedan od oblika protupožarne zaštite je i razminiranje šuma, a mi iz godine u godinu za tu namjenu izdvajamo sve više sredstava. Posljedice rata ne očituju se samo na izravnim štetama na šumama. Ta se šteta povećava jer je zbog miniranosti na pojedinim područjima nemoguće obaviti nužne uzgojne radove. U 2007. Hrvatske šume uložile su 30 milijuna kuna u razminiranje, što je do sada najveće planirano ulaganje u jednoj godini.

Činjenice

Tržišna utakmica
Najveća promjena odnosi se na činjenicu da ćemo se ulaskom u Uniju naći usred prave tržišne utakmice, što će vjerojatno dovesti i do povećanja cijena trupaca. Samo onaj dio sirovine koji nitko neće u Hrvatskoj, a taj udio je vrlo mali, ide na međunarodnu licitaciju.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Višegodišnji ugovori
Drvoprerađivačima je stalo do višegodišnjih ugovora s Hrvatskim šumama jer im to pruža sigurnost u poslovanju. A kada znamo da drvnoprerađivački sektor u Hrvatskoj zapošljava tisuće ljude, jasno je koliko je važna uloga Hrvatskih šuma. No Europa nas sve čeka i moramo shvatiti da su prilagodbe nužne.