Prva asocijacija kada je riječ o vinima sorte plavac mali je Pelješac i položaji Dingač i Postup. Dingač je prvo hrvatsko (1961.), a postup drugo po redu zaštićeno vino (1967.), pa i to nešto govori o izuzetnosti tog vina koje je stoljećima bilo i piće i hrana običnih težaka, ali i ukras na najluksuznijim stolovima. Potencijal rasnog vina prepoznaje sve više peljeških, hvarskih i bračkih vinara, a kritična masa proizvođača i potrošača ukazuje na potrebu profiliranja snažnih brendova. Stoga je plavac mali ove godine dobio i svoj prvi festival koji je nedavno održan u Dubrovniku.

Genetika plavca
Cilj festivala je pomoći vinarima i vinogradarima u predstavljanju i plasmanu vina proizvedenih od sorte plavac mali, čime bi se stvorio jak brend naše najpoznatije sorte grožđa. U dubrovačkoj tvrđavi Revelin okupili su se brojni istaknuti vinari i vinogradari, odnosno proizvođači re sorte grožđa s područja Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije, gdje su razmjenjivali iskustva o uzgoju, proizvodnji i brendiranju plavca. Donedavno je plavac mali smatran sinonimom zinfandela (talijanskog primitiva), no nedavno je znanstveno dokazano da je riječ o različitim sortama. Plavac mali autohtona je hrvatska sorta, a porijeklo mu je utvrđeno genetskom analizom (usporedbom tzv. SSR markera). Nastao je spontanim križanjem kultivara dobričić i crljenak kaštelanski (zinfandel) te je jedna od prvih sorata kojoj je dokazano hrvatsko podrijetlo. Ta je sorta najraspostanjenija u srednjoj i južnoj Dalmaciji (izuzev u neretvansko-opuzenskom vinogorju), a neki od naših najboljih plavaca dolaze upravo s otoka. Poznat je bolski plavac s jugozapadnih osunčanih položaja bračkog vinogorja (nedaleko od Zlatnog rata) i plavac koji dolazi s Hvara, i to s njegovih južnih padina (Hvarske plaže). Najveći “problem” s tom sortom je kasno dozrijevanje, pa zahtijeva položaje s obiljem sunca i višim temperaturama. To nije problem na Hvaru, otoku s najviše sunčanih sati u Europi (2700 sati godišnje) i najblažom klimom od svih jadranskih otoka.

Hvarska konkurencija
Posljednjih je godina nekolicina hvarskih vinogradara uspjela “ukrotiti” plavac mali do te mjere da primjerice vinar Zlatan Plenković sa svojim “grand crue” ili “barrique” plavcem malim s oznakom “bio inspecta” može konkurirati bilo kojem pelješkom dingaču ili postupu. Uz Plenkovića, spomenimo još i Plančića, Tomića, Lovrinčevića te Badelovu vinariju Svirče čija kvaliteta stalno raste. Iako vinari s južnodalmatinskih otoka polako nameću nove standarde za plavac mali i ravnopravno se natječu s pelješkim vinogradarima, na Pelješcu se posljednjih nekoliko godina naveliko sadi ta sorta tako da ćete i u budućnosti još dugo slušati o izuzetnom vinu koje bi uz još malo tehničke rafiniranosti kvalitetom moglo ravnopravno konkurirati najboljim vinima svijeta.