Prema najnovijem izvješću Središnje depozitarne agencije (SDA) tržišna vrijednost dionica se na hrvatskom tržištu kapitala, s obzirom na isto razdoblje prošle godine, smanjila za 97,9 milijardi kuna. Istovremeno, izdana količina dionica se u proteklih godinu dana pak povećala za 161,3 milijuna komada.

No, s obzirom na situaciju na svjetskim tržištima kapitala, očito je da je kriza utjecala i na Zagrebačku burzu. Činjenica je kako investitori diljem svijeta povlače svoj kapital s burzi ne bi li spasili svoja ulaganja, dok bankroti velikih financijskih institucija poput Lehman Brothersa uvelike utječu na psihologiju svih investitora. “Lani su okolnosti bile mnogo drukčije jer na tržištu vladao optimizam. Kasnije su tek krenule lančane rekcije”, smatra glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum. Kako se Hrvatska najčešće svrstava u emerginig ili frontier markets, tako je i percepcija Hrvatske, odnosno kompanija listanih na Zagrebačkoj burzi u velikoj mjeri određena makroekonomskom situacijom, odnosno njezinim outlookom. “Sada je dobar dio dionica emerging marketa u situaciji da su ovogodišnji povrati znatno niži nego u SAD-u, a istodobno je outlook za određene emerging ekonomije, iako degradiran, još prilično robustan”, izjavio je za Poslovni dnevnik pomoćnik direktora Fima Fasa Ivan Soldo. U rujnu proše godine bile su druge dionice u fokusu ulagača, a time i najlikividnje od onih koje su sada ‘in’. Primjerce, u tom razdoblju je bila javna ponuda HT-a i Magme i odaziv je investitora bio iznad očekivanja. Dosta se trgovalo i dionicama Adris Grupe te Sunčanog Hvara, dok je ove godine najvažniji događaj svakako bio, kako se ističe u izvješći SDA, najopsežnija javna ponuda dosada, ona za preuzimanje Ine od strane mađarske naftne kompanije Mol. Na nju se, prema podacima Depozitarne agencije, odazvalo više od 26.000 dioničara. Lanjske jeseni je dionica Zabe imala 8,9-postotni udio u trgovanju, dok je sada taj udio prepolovljen. Dionice Sunčanoga Hvara prošle godine imale su udio od pet posto u krugu najlikvidnijih, a ove godine rijetko tko se i sjeti tih dionica. “Ukupna tržišna vrijednost dionica na kraju je trećeg tromjesečja iznosila 281,7 milijardi kuna, odnosno 9,6 posto manje nego na kraju drugog kvartala. Istodobno se vrijednost dionica u rukama stranih osoba smanjila za 5,6 posto, s 99,5 milijardi kuna na 93,9 milijardi kuna, odnosno njihov je udio u tržišnoj vrijednosti povećan sa 31,9 na 33,3 posto”, ističe Soldo. Mnogo je manja, prema službenim podacima, i vrijednost dionica ‘parkiranih’ na skrbničkim računima.