Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Pad povjerenja u gospodarske čelnike

Autor: Poslovni.hr
30. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Deutsche Welle piše o menadžerima koji utajom poreza ili korupcijom krše zakone u pokušaju ostvarivanja što veće osobne koristi

Zbog financijske krize, opasnosti od recesije i gubitka posla u cijelom svijetu raste strah od kolapsa globalnog tržišta. Iako političari umiruju građane, povjerenje u rad gospodarskih čelnika dramatično opada. Zašto?

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U njemačkim kompanijama sve su češći slučajevi menadžera koji utajom poreza ili korupcijom krše zakone u pokušaju ostvarivanja osobne koristi. Povjerenje u njemački model socijalnog tržišnog gospodarstva opada, a sve su glasniji zahtjevi za snažnijom ulogom države u reguliranju tržišnih aktivnosti. Ti zahtjevi zabrinjavaju privrednike, koji traže načine kako povratiti povjerenje onih zbog kojih i postoje – građana. Kako uopće definirati što je to “dobro vođenje tvrtke”? Njemački indeks Corporate Governance na to pitanje nudi odgovor, točnije cijeli niz preporuka za upravljanje i vođenje tvrtki izlistanih na burzi. Više od 97 posto svih poduzeća čijim se dionicama trguje na burzi u Frankfurtu pridržava se Kodeksa uvedenog 2002. godine. “Uz pomoć tog kodeksa uspjeli smo uvesti standarde koje zahtijeva i Europska unija. Corporate Governance nam pokazuje idealnu situaciju, ono što bi u svakoj njemačkoj tvrtki trebalo biti stvarnost”, kaže Gerhard Cromme, šef Nadzornog odbora u Thyssen-Kruppu i Siemensu i jedan od “otaca” Kodeksa. Radi se o dragovoljnom standardu, koji nije mogao spriječiti brojne krize i afere u njemačkim tvrtkama posljednjih godina. Mnogo bolje stanje ne vlada ni u ostatku svijeta. U većini europskih zemalja, u SAD-u i u Kanadi postoje slični kodeksi, koji su osuđeni na propast iz jednog jedinog razloga, a to je ljudska priroda. Zbog nje su moralna i etička pravila manje-više uvijek osuđena na propast. Čovjek je “slabo biće”. Tu tezu potvrđuju i gigantski razmjeri aktualne krize na financijskom tržištu, koju je u prvom redu prouzročila bezobzirna utrka za što većim profitom. Michael Hüther, direktor Instituta njemačkog gospodarstva, tu tezu prihvaća, ali samo sa sljedećim dodatkom: “Turbulencije nisu nastale zbog toga što su ljudi pohlepni. Turbulencije su nastale zbog toga što je sjeme pohlepe palo na plodno tlo, a to je bilo obećanje visokih profita s riskantnim financijskim proizvodima. A kriza je onda nastala u kombinaciji s nedjelotvornim sustavom jamčenja i odgovornosti za rizike iz tih poslova.” Upravo je odgovornost pojedinca od ključne važnosti za funkcioniranje privrede, kaže Hüther. Samo tako tržišno gospodarstvo može “izići na kraj” s pohlepom pojedinca. Isto mišljenje dijeli i Manfred Weber, šef uprave Njemačkog saveza banaka, koji zahtijeva povratak načelima rada takozvanog “časnog poduzetnika”, nepisanog kodeksa koji je prije važio u vrhu poduzetničkog svijeta.

Zbog financijske krize, opasnosti od recesije i gubitka posla u cijelom svijetu raste strah od kolapsa globalnog tržišta. Iako političari umiruju građane, povjerenje u rad gospodarskih čelnika dramatično opada. Zašto?

U njemačkim kompanijama sve su češći slučajevi menadžera koji utajom poreza ili korupcijom krše zakone u pokušaju ostvarivanja osobne koristi. Povjerenje u njemački model socijalnog tržišnog gospodarstva opada, a sve su glasniji zahtjevi za snažnijom ulogom države u reguliranju tržišnih aktivnosti. Ti zahtjevi zabrinjavaju privrednike, koji traže načine kako povratiti povjerenje onih zbog kojih i postoje – građana. Kako uopće definirati što je to “dobro vođenje tvrtke”? Njemački indeks Corporate Governance na to pitanje nudi odgovor, točnije cijeli niz preporuka za upravljanje i vođenje tvrtki izlistanih na burzi. Više od 97 posto svih poduzeća čijim se dionicama trguje na burzi u Frankfurtu pridržava se Kodeksa uvedenog 2002. godine. “Uz pomoć tog kodeksa uspjeli smo uvesti standarde koje zahtijeva i Europska unija. Corporate Governance nam pokazuje idealnu situaciju, ono što bi u svakoj njemačkoj tvrtki trebalo biti stvarnost”, kaže Gerhard Cromme, šef Nadzornog odbora u Thyssen-Kruppu i Siemensu i jedan od “otaca” Kodeksa. Radi se o dragovoljnom standardu, koji nije mogao spriječiti brojne krize i afere u njemačkim tvrtkama posljednjih godina. Mnogo bolje stanje ne vlada ni u ostatku svijeta. U većini europskih zemalja, u SAD-u i u Kanadi postoje slični kodeksi, koji su osuđeni na propast iz jednog jedinog razloga, a to je ljudska priroda. Zbog nje su moralna i etička pravila manje-više uvijek osuđena na propast. Čovjek je “slabo biće”. Tu tezu potvrđuju i gigantski razmjeri aktualne krize na financijskom tržištu, koju je u prvom redu prouzročila bezobzirna utrka za što većim profitom. Michael Hüther, direktor Instituta njemačkog gospodarstva, tu tezu prihvaća, ali samo sa sljedećim dodatkom: “Turbulencije nisu nastale zbog toga što su ljudi pohlepni. Turbulencije su nastale zbog toga što je sjeme pohlepe palo na plodno tlo, a to je bilo obećanje visokih profita s riskantnim financijskim proizvodima. A kriza je onda nastala u kombinaciji s nedjelotvornim sustavom jamčenja i odgovornosti za rizike iz tih poslova.” Upravo je odgovornost pojedinca od ključne važnosti za funkcioniranje privrede, kaže Hüther. Samo tako tržišno gospodarstvo može “izići na kraj” s pohlepom pojedinca. Isto mišljenje dijeli i Manfred Weber, šef uprave Njemačkog saveza banaka, koji zahtijeva povratak načelima rada takozvanog “časnog poduzetnika”, nepisanog kodeksa koji je prije važio u vrhu poduzetničkog svijeta.

Autor: Poslovni.hr
30. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close