Svaki je pravosudni sustav efikasan onoliko koliko se izvršavaju odluke njegovih sudskih organa. Hrvatska već dugo boluje od slabosti instituta ovrhe, baš kao i ostale postkomunističke zemlje. Stanje je za vjerovnike ipak ovdje najteže jer se najsporije otklanjaju problemi. Takvu dijagnozu postavio je njemački profesor Bruno Schönfelder, stručnjak za ekonomiku naplate dugova.

Okrutnost ovrhe
Istražujući gdje zapinju sredstva za zaštitu vjerovnika, ustanovio je i razloge zašto od svih zemalja srednje Europe Hrvatska najsporije rješava probleme vjerovnika. Problem leži u sustavu sudskih izvršitelja koji, po njegovu mišljenju, treba privatizirati. Tako može s države biti skinuto političko pitanje okrutnosti ovrhe, a naplata dugova postala bi realna u svim slučajevima. “Slabost instituta ovrhe ne leži primarno u slabosti pisanih zakona, već je ukorijenjena u raširenom shvaćanju kako je ovrha sama po sebi okrutna i antisocijalna. Ovo stajalište, čini se, dijeli i većina sudaca. Najefektniji način prevladavanja ove predrasude može biti privatizacija instituta ovrhe – na primjer primjenom modela francuskog ovrhovoditelja (huissier), odnosno češkog i slovačkog modela izvršitelja”, kaže prof. Schönfelder. Predavanju su prisustvovali brojni ugledni stručnjaci s Pravnog fakulteta, Upravnog suda, iz Ministarstva pravosuđa, Hrvatske narodne banke i Akademije za politički razvoj. Jedino nije bilo viđenijih biznismena, a za njihove uši zvučalo bi kao Mozartova glazba da od pivatizacije ovrhe vlast ne treba više bježati, nego težiti brzom djelovanju i teškim odlukama. Sudski ovršitelji su prilično nemoćni, nedovoljno educirani i nemotivirani za efikasnu naplatu, potvrđuje profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Alan Uzelac. On se također zauzima za privatizaciju ovrhe, a mnogi je vide kao izlaz za nadolazeće probleme tisuće vjerovnika. Načinjanje teme preko akademske zajednice dolazi u pravom trenutku iz više razloga. Prvi je hlađenje ekonomije. Bilo da je riječ o usporavanju, stagnaciji ili recesiji, poduzetnici će se susretati, češće nego dosad, s jedne strane, s problemom neplaćanja i nelikvidnošću i, s druge strane, s problemom neučinkovite naplate.

Razvoj biznisa
Uz poduzetničke i obiteljske drame zbog dužnika od kojih ne mogu ni prisilno, uz pomoć suda, namiriti tražbine, mnoge će hvatati panika i tražit će spas. Trebat će izbjeći zamku neplatiša, inače se poslovati neće moći u mnogim slučajevima, ali kako ako država ne izgradi institucionalni okvir za djelovanje privatnih izvršitelja. On funkcionira u cijeloj Europi, daje pravnu sigurnost, što omogućuje opstanak i razvoj biznisa i nema razloga od toga bježati. Drugi je razlog političke naravi: potrebno je iz pravnog tkiva odstraniti relikt komunizma zbog kojeg predugo trpe vjerovnici. Sudska ovrha uz pomoć sudskih činovnika, umjesto sustava efikasne naplate, napravila je socijalni sustav. Takvo stanje proizvodi cijelo desetljeće (od hipernelikvidnosti zbog koje su propali mnogi poduzetnici i izgubljena brojna radna mjesta) loše učinke na tržišnu ekonomiju i ravnopravno natjecanje. Dug se i ovdje mora svima pošteno platiti, osobito obveze koje dolaze pod prisilnu naplatu, a pitanje je samo je li francuski sustav za nas najbolji. Uzelac navodi kako su ga Francuzi izvezli u mnoge zemlje, a ima ga i Makedonija koja je zahvaljujući njemu doživjela kulturni šok. Ovrha je tamo postala efikasna, ali su u Skoplju prvi ceh platili računi države. To je, po njegovim riječima, prvi rizik i za Hrvatsku. Očekivati je da bi i ovdje motivirani privatni izvršitelji – naplaćuju se po učinku, imali mnogo posla odmah na početku baš s naplatom dugova države. “U Francuskoj se ovrhom bave visokoobrazovani i stručni kadrovi kojima država povjerava koncesiju i kontrolira ih. Sudska ovrha uz pomoć sudskih činovnika, umjesto sustava efikasne naplate, napravila je socijalni sustav. Takvo stanje proizvodi loše učinke na tržišnu ekonomiju i ravnopravno natjecanje u Francuskoj je elitnije od javnobilježničkog i sudskog”, objašnjava Uzelac. Navodi kako kod tog modela postoji rizik zbog izbora najboljih kadrova po objektivnim kriterijima.

Činjenice

Harmonizacija s EU
“Problem ovrhe identificiran je kao rezultat poteškoća kroz koje prolazi pravni sustav uslijed tranzicije iz komunizma u demokraciju i tržišno gospodarstvo i harmonizacije sa propisima EU-a”, kaže dr. Ljerka Mintas Hodak.
Neadekvatni propisi
Ljerka Mintas Hodak ističe da osnovni problemi u pitanjima provođenja sudske ovrhe dolaze usljed kombinacije neadekvatnih propisa i izgradnje i jačanja institucionalnih struktura za primjenu pravnih normi.