Povijesni potez američke vlade da efikasno nacionalizira kreditne gigante Fannie Mea i Freddie Mac najveći je dosadašnji korak u ispravljanju tržišta stambenih nekretnina i vraćanja povjerenja u kreditno tržište, no nikakvo čudo ne može izliječiti ovu boležljivu ekonomiju.

To je jasno vidljivo iz izvješća američkog Ministarstva rada koje je pokazalo kako je u kolovozu broj nezaposlenih porastao na 6,1 posto i tako dosegao najvišu razinu u posljednjih pet godina. Čak i ako preuzimanje uspije u svojim ključnim ciljevima snižavanja kredita i ublažavanja uvjeta kreditiranja, rastuća nezaposlenost spriječit će rastući broj kućanstava da iskoriste ponuđene pogodnosti. Stopa nezaposlenih u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasla je za 1,4 posto. To se može usporediti s uzlaznim trendom u dvije prijašnje recesije, a gotovo je sigurno kako će u nadolazećim mjescima rasti i više pogađajući rast prihoda i uzrokujući daljnje smanjenje potražnje za stambenim nekretninama, automobilima i ostalim proizvodima. Gubitak radnih mjesta također će još više hipotekarnih kredita gurnuti u nelikvidnost te rezultirati većim brojem pljenidbenih prodaja i dodatnim pritiskom na pad cijena nekretnina. U drugom kvartalu, kada je stopa nezaposlenosti porasla na samo 5,5 posto, udio hipoteka koje su započele proces pljenidbe nekretnina zbog nemogućnosti naplate dugova zabilježio je rekordan skok dostigavši 1,19 posto, za razliku od prvog kvartala kada je iznosio 0,99 posto. Ekonomija ne raste dovoljno brzo kako bi stvarala mjesečni porast broja radnih mjesta od 100.000 potrebnih za održavanje stope zaposlenosti na postojećoj razini. Tijekom kolovoza broj isplata plaća pao je za 76.000, dok je broj radnika koji su zbog loših ekonomskih uvjeta radili skraćenim radnim vremenom dostigao 5,7 milijuna dostignuvši rekordnu razinu u posljednjih 15 godina. Mnogi analitičari smatraju kako će stopa nezaposlenosti tijekom sljedeće godine dostići između 6,5 i sedam posto, što je znatno više od vrhunca od 6,3 posto iz recesije 2001. godine. Oštar porast broja nezaposlenih ukazuje na činjenicu kako je tržište rada još slabije od onoga što sugerira pad isplate plaća. Dosadašnji padovi bili su upola manji od onih iz prijašnjih perioda u protekle dvije recesije. No početkom recesije i oporavka tržišta, Ministarstvo rada imalo je teškoća izračunati broj propalih kompanija i novootvorenih tvrtki, tako da je posljednji pad možda podcijenjen. Primjerice, Ministarstvo rada je nakon revizije zaključilo kako je pad isplate plaća početkom 2001. godine bio dvostruko veći od očekivanja.