Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

RBA podigla sindicirani kredit u vrijednosti od 100 mil. eura

Autor: Ante Pavić
19. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Iz RBA tvrde da podizanjem kredita nije povećala svoj inozemni dug, već je nastavljen trend njegova smanjenja

Raiffeisen banka Hrvatska je 6. kolovoza zaključila inozemni kredit u iznosu od 100 milijuna eura. Riječ je o sindiciranom zajmu koji je realiziran na bazi ravnopravnih učešća svih pet banaka, a rok trajanja mu je dvije godine. U kreditiranju je sudjelovalo pet banaka: Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ, Commerzbank Aktiengesellschaf, DZ BANK, Intesa Sanpaolo te londonska podružnica Landesbank Baden-Württemberg. Sredstva samog kredita, kako tvrde iz RBA, bit će iskorištena za unaprjeđenje suradnje s klijentima Banke, ne želeći detaljnije precizirati. Može se samo pretpostaviti da su u pitanju sredstva za kreditno servisiranje. RBA je do sada u više puta uzimala sindicirani kredite, a zadnji je prije ovoga ugovorila prije dvije godine u visini od 250 milijuna te je u njegovom ugovaranju sudjelovala većina banaka koje i sudjeluju i u ovome od 100 milijuna eura. Inače, ona nije prva, ali niti zadnja domaća banka koja zaključuje ovakvu vrstu kredita u inozemstvu. To su, osim nje činile i druge banke. Jedina je promjena u odnosu na prošlo vrijeme ta da u zadnjih nekoliko godina banke, za razliku od kraja 90-ih, nerado javno govore o zaključivanju takvih kredita jer je javnost postala osjetljiva na povećanje javnog duga.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Usporavanje rasta
Privredna banka Zagreba tako je još 1997. godine podigla sindicirani kredit u vrijednosti od 150 milijuna tadašnjih njemačkih maraka kako bi nastavila proces restrukturiranja. Prije 8 godina se na stranicama Zabe mogla pročitati i ova vijest: “Zagrebačkoj banci je sindikat, kojeg čini 31 odabrana svjetska banka, odobrio kredit u iznosu većem od 200 milijuna eura. To predstavlja znatno više od onoga traženog i istovremeno potvrđuje iznimno povjerenje koje u međunarodnim financijskim krugovima uživa Zagrebačka banka.” Vremena hvaljenja podizanjem sindiciranog kredita su prošla, a došla su ona u kojima Hrvatska narodna banka koja pokušava ograničiti zaduživanje banaka. Iz Raiffeisen banke kazali su kako “ovim zaduženjem RBA nije povećala svoj ukupni inozemni dug, već je dalje nastavljen trend njegovog smanjenja”, ne precizirajući na koji se način ovim kreditom smanjuje inozemni dug. Iz Hrvatske narodne banke su odgovorili kako su upoznati s ovim zaduživanjem RBA jer je to ipak dužnost svake poslovne banke. “Poslovne banke u Hrvatskoj dužne su obavještavati HNB o svojem zaduživanju, a stvar je poslovanja svake banke za koju se svrhu zadužuju”, odgovorili su iz HNB-a. Banke se često žale na restriktivne mjere HNB-a koji ih ograničava u poslovanju. Posljednji podaci HNB-a pokazuju da su plasmani i krediti banaka krajem lipnja nastavili s usporavanjem godišnje stope rasta. Međutim, unatoč usporavanju rasta, zabilježen je nastavak porasta godišnje i mjesečne razine plasmana i kredita banaka, koji su krajem lipnja iznosili 220,2 milijardi kuna. Sindicirani kredit nije samo odlika banaka. To rade i trgovačka društva u Hrvatskoj koja su u prvih pet mjeseci ove godine zabilježili najveći rast duga. Inozemni dug banaka, nakon snažnog rasta na početku godine, krajem svibnja se vratio na razinu s kraja 2007 godine. Nedavno je objavljeno da će se i država zadužiti sindiciranim kreditom kod domaćih banaka u visini od 750 milijuna eura. Drugo joj i nije preostalo s obzirom na financijsku krizu u svijetu u kojemu obveznice više nisu tražena roba, ali isto je i još prije nekoliko godina državi predlagao i guverner HNB-a Željko Rohatinski.

Raiffeisen banka Hrvatska je 6. kolovoza zaključila inozemni kredit u iznosu od 100 milijuna eura. Riječ je o sindiciranom zajmu koji je realiziran na bazi ravnopravnih učešća svih pet banaka, a rok trajanja mu je dvije godine. U kreditiranju je sudjelovalo pet banaka: Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ, Commerzbank Aktiengesellschaf, DZ BANK, Intesa Sanpaolo te londonska podružnica Landesbank Baden-Württemberg. Sredstva samog kredita, kako tvrde iz RBA, bit će iskorištena za unaprjeđenje suradnje s klijentima Banke, ne želeći detaljnije precizirati. Može se samo pretpostaviti da su u pitanju sredstva za kreditno servisiranje. RBA je do sada u više puta uzimala sindicirani kredite, a zadnji je prije ovoga ugovorila prije dvije godine u visini od 250 milijuna te je u njegovom ugovaranju sudjelovala većina banaka koje i sudjeluju i u ovome od 100 milijuna eura. Inače, ona nije prva, ali niti zadnja domaća banka koja zaključuje ovakvu vrstu kredita u inozemstvu. To su, osim nje činile i druge banke. Jedina je promjena u odnosu na prošlo vrijeme ta da u zadnjih nekoliko godina banke, za razliku od kraja 90-ih, nerado javno govore o zaključivanju takvih kredita jer je javnost postala osjetljiva na povećanje javnog duga.

Usporavanje rasta
Privredna banka Zagreba tako je još 1997. godine podigla sindicirani kredit u vrijednosti od 150 milijuna tadašnjih njemačkih maraka kako bi nastavila proces restrukturiranja. Prije 8 godina se na stranicama Zabe mogla pročitati i ova vijest: “Zagrebačkoj banci je sindikat, kojeg čini 31 odabrana svjetska banka, odobrio kredit u iznosu većem od 200 milijuna eura. To predstavlja znatno više od onoga traženog i istovremeno potvrđuje iznimno povjerenje koje u međunarodnim financijskim krugovima uživa Zagrebačka banka.” Vremena hvaljenja podizanjem sindiciranog kredita su prošla, a došla su ona u kojima Hrvatska narodna banka koja pokušava ograničiti zaduživanje banaka. Iz Raiffeisen banke kazali su kako “ovim zaduženjem RBA nije povećala svoj ukupni inozemni dug, već je dalje nastavljen trend njegovog smanjenja”, ne precizirajući na koji se način ovim kreditom smanjuje inozemni dug. Iz Hrvatske narodne banke su odgovorili kako su upoznati s ovim zaduživanjem RBA jer je to ipak dužnost svake poslovne banke. “Poslovne banke u Hrvatskoj dužne su obavještavati HNB o svojem zaduživanju, a stvar je poslovanja svake banke za koju se svrhu zadužuju”, odgovorili su iz HNB-a. Banke se često žale na restriktivne mjere HNB-a koji ih ograničava u poslovanju. Posljednji podaci HNB-a pokazuju da su plasmani i krediti banaka krajem lipnja nastavili s usporavanjem godišnje stope rasta. Međutim, unatoč usporavanju rasta, zabilježen je nastavak porasta godišnje i mjesečne razine plasmana i kredita banaka, koji su krajem lipnja iznosili 220,2 milijardi kuna. Sindicirani kredit nije samo odlika banaka. To rade i trgovačka društva u Hrvatskoj koja su u prvih pet mjeseci ove godine zabilježili najveći rast duga. Inozemni dug banaka, nakon snažnog rasta na početku godine, krajem svibnja se vratio na razinu s kraja 2007 godine. Nedavno je objavljeno da će se i država zadužiti sindiciranim kreditom kod domaćih banaka u visini od 750 milijuna eura. Drugo joj i nije preostalo s obzirom na financijsku krizu u svijetu u kojemu obveznice više nisu tražena roba, ali isto je i još prije nekoliko godina državi predlagao i guverner HNB-a Željko Rohatinski.

Lakše kroz krizu
Banke u srednjoj i istočnoj Europi puno su lakše prebrodile krizu od svojih vlasnica na Zapadu upravo zbog velikog kreditnog buma u ovom dijelu Europe i svojim vlasnicima donose dobit. Tijekom prvih pet mjeseci 2008. godine, bruto inozemni dug povećan je za 1,7 milijardi eura te je na kraju svibnja iznosio 25 milijardi eura. U drugom kvartalu ove godine inozemni dug banaka je znatno pao, u odnosu na sezonsko zaduživanje u prva dva mjeseca 2008. godine, pokazuju podaci HNB-a.

Banke zatvorene u pitanju sindiciranih kredita

Banke su vrlo zatvorene kada je u pitanju njihovo zaduživanje po sindiciranim kreditima. Iako se ranijih godina zaključenje sinidciranog kredita predstavljao kao dodatno povjerenje međunarodnih financijskih institucija u domaći bankarski sektor, situacija se zadnjih nekoliko godina promijenila kada je javnost postala osjetljiva na povećanje ionako velikog inozemnog duga. Danas banke ne vole previše isticati svoje dodatno zaduživanje u inozemstvu zbog kojega je svojevremeno došlo do uvođenja granične pričuve .

Autor: Ante Pavić
19. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close