Pritisnute međusobnom konkurencijom i oštrim mjerama Hrvatske narodne banke koje im ograničavaju rast kreditiranja, domaće banke vode žestoku bitku za svakog klijenta i – njegovu štednju.

Kako je regulator značajno poskupio dotad jeftino zaduživanje u inozemstvu koje je ranije podgrijavalo brz rast kredita, banke su se okrenule domaćim štedišama, nadajući se da će potaknuti primamljivim kamatnim stopama iz zadnjih preostalih madraca i čarapa izvući štednju i usmjeriti ju k bankama. U širokoj lepezi modela štednje najviše kamate veće od šest posto godišnje nude se za kune, dok je nekad najpopularnija valuta švicarski franak – gotovo zaboravljen. Najprimamljivije kamate banke nude na kune kako bi, razumljivo, time prikupili najviše sredstava iz domaće valute. Upravo je štednja u kunama bankama najjeftiniji izvor sredstava (mjere HNB-a ponajprije usmjerene protiv inozemnog zaduživanja) pa su, kad je o kunskoj štednji riječ, banke najviše spremne odriješiti kesu. Tako PBZ na jednomjesečna kunska oročenja daje kamatu već od 3,9 do 4,5 posto, na tri mjeseca od 4,05 do 4,7 posto. Za polugodišnju štednju u kunama PBZ je spremna platiti raspon kamate od 4,3 do do 4,8 posto. “Ako se oročenje u kunama ugovara uz promjenjivu kamatnu stopu, visina kamatne stope automatski se uvećava za tri do deset posto, ovisno o paketu Inovacije, odnosno broju grupa usluga koje klijent koristi“, kaže voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić.

Vista štednja
U Zabi kamatna stopa na kunska jednomjesečna oročenja (Posebna ponuda) iznosi 4,2 posto, na tri mjeseca 4,7 posto, na pola godine 5,2 posto godišnje. Ukoliko klijent kune oročava na godinu dana dobiva kamatu od 5,7 posto ili 6,2 posto ako se radi o najmanje dvogodišnjem oročenju. Erste banka pak, nudi 3,8 posto kamata na kune (jedan mjesec), 4,1 posto na više od tri mjeseca pa sve do 6,25 posto na oročenja iznad 3 godine. Iznos obračunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna. Za sve koji nipošto novac ne žele držati u čarapi, pa ni nekoliko dana, četvrta po veličini Raiffeisen banka nudi oročavanje na najmanje deset dana za što isplaćuje više od drugih banaka koje za tako kratki rok nude isključivo a vista štednju uz kamatu nižu od 0,5 posto. U skladu s tim, ukoliko klijent oroči svoju kunsku ušteđevinu na rok od deset do trideset dana banka će mu isplatiti godišnju kamatu od 3,5 posto, kamata za štednju na rok od jednog mjeseca iznosi 4,5 posto, tri mjeseca 4,7 posto, više od šest mjeseci 4,8 posto, a više od godinu dana 5,25 posto. Kao i druge banke, i RBA je najdarežljivija ako klijent ne dira štednju; tako je, primjerice, najstimulativnija kamatna stopa za oročenja na najmanje dvije godine iznosi 5,5 posto te 5,65 posto na tri godine. Osim duljine oročenja, RBA banka stimulira ugovaranje oročavanja štednje uz nepromjenjivu kamatnu stopu. Tako je najniži kamatnjak iznosi pet posto (jedan mjesec) pa sve do 6,5 posto (štednja na rok duži od pola godine).Privredna banka Zagreb svojim štedišama za najpopularniju valutu, eure, ovisno o duljini oročenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1,6 posto do 3,6 posto godišnje. Tako se kamate na štednju u eurima na najkraći rok od mjesec dana, kreću od 1,6 do 2,6 posto. Kamatna stopa na novac oročen na tri mjeseca kreće se u rasponu od 1,85 do 3,15 posto, a na pola godine 2,2 pa sve do 3,6 posto. U Zagrebačkoj banci, inače najvećoj domaćoj financijskoj instituciji, u Posebnoj ponudi oročene štednje raspon kamata na devize kreće se od tri do najviše 5,5 posto te se uvećava za pola postotnog boda po svakom obračunskom razdoblju. Tako, kamata za oročenje manje od deset tisuća eura na jedan mjesec iznosi 3 posto, na tri mjeseca 3,5 posto, na šest mjeseci 4 posto, na godinu dana 4,5 posto te na dvije godine 5 posto. Jednako tako raste i kamatna stimulacija na iznose veće od deset tisuća eura; ona je u startu viša za 0,5 postotnih bodova od iznosa manjih od deset tisuća eura.

RBA banka izjednačila je kamatne stope za štednju u kunama s valutnom klauzulom sa štednjom u devizama. Najnižu kamatnu stopu od 2 do četiri posto RBA isplaćuje na štednju od jedne do dvije i pol tisuće eura, ovisno o duljini oročenja. Za veće iznose raste i visina kamatne stope pa je, primjerice, kamatna stopa za 10.000 eura oročenih na dvije godine iznosi 4,15 posto. Najviša kamatna stopa, kao i u drugim bankama, ovisi o dogovoru u slučaju da klijent banci povjerava više od 150.000 eura na rok dulji od tri mjeseca. Štednja u američkim dolarima manje je isplativa od eurske; najniža kamata je 1,5 posto (od 870 dolara oročenih na najmanje jedan mjesec), a najviša 4,65 posto (za iznose od 43.501 do 160.500 dolara na više od tri godine). Inače, u toj su banci također zaključili da im štednja s valutnom klauzulom američkim dolarima nije isplativa pa takva usluga od sredine veljače više nije u ponudi. Švicarski franci, prije nekoliko godina najpopularnija, danas su gotovo zaboravljena valuta. Obzirom na kamatne stope koje banke nude, čini se da je oročena štednja u švicarcima u bankama više ‘reda radi’, nego što je isplativa. U RBA, primjerice, kamatnjak za najniži razred oročenja iznosi tek jedan posto, dok za onaj najviši dosiže maksimalnih 2,5 posto. Osim kamatnim stopama banke se za štediše bore i brojnim inovacijama prilikom slaganja svojih štednih paketa. Primjerice, PBZ Perspektiva štednja omogućuje naknadne periodične uplate na štednju u iznosima koji odgovaraju klijentu, a koji s istekom roka ostvaruju dodatni bonus od 15 do 25 posto na iznos kamate. Osim te, u ponudi je i PBZ Kuna plus štednja (uz fiksnu) uz promjenjivu kamatnu stopu koja se uvećava za tri do deset posto ovisno o uslugama koje klijent koristi, pa u banci kažu da kamata na kraju može iznositi i više od šest posto godišnje. Posebna ponudu oročene štednje Zagrebačke banke, osim nešto viših kamatnih stopa za vrijeme ponude, daje mogućnost podizanja lombardnog kredita, rentne isplate kamate, raspolaganje štednjom i prije isteka ugovorenog roka, oročavanje putem internetskog bankarastva.

Duljina oročenja
Kao najpovoljniji oblik dugoročne štednje, u RBA ističu svoju premijsku štednju RBA Štednja Plus kod koje klijenti ostvaruju pravo na premiju. “Iznos premije ovisi o roku oročenja i to deset posto na uloge oročene na rok preko 24 do 36 mjeseci, 15 posto za one oročene do 60 mjeseci te 20 posto za štednju oročenu preko 60 mjeseci“, kažu iz Odjela za odnose s javnošću RBA banke. Premijsku štednju, uz premije od najmanje 5 do dvadeset posto, ističu i u Erste banci. “Aktivna štednja omogućuje oročavanje putem višekratnih uplata uz samostalno određivanje dinamike. Kamatne stope na kratkoročnu kunsku štednju (od šest mjeseci do godine dana) iznose 4,1 posto, dok se one iznad godine dana kreću od 4,4 do 5,2 posto“, kažu u Erste banci. Iako se štedna paleta neprekidno mijenja, a iznos kamatne stope ovisi o iznosu, visini i duljini oročenja te je li kamatna stopa fiksna ili promjenjiva, uskoro bi se u jednadžbu isplativosti ozbiljno mogla uključiti i inflacija. Naime, svojim ranijim upozorenjima guverner Željko Rohatinski prije dva dana dodao je i ono da bi građani mogli početi povlačiti štednju iz banaka jer bi visoka inflacija istopila njihove zarade. Stopa inflacije u srpnju je dosegla 8,4 posto, što je ipak daleko više od ijedne kamate na oročenu štednju u bilo kojoj banci. Zato će jesen gotovo sigurno, osim kiše, donijeti i korekciju cijene posuđenog novca.