Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

U godini dana imovina fondova snižena za 10,2 milijarde kuna

Autor: Poslovni.hr
12. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Imovina fondova je prošli mjesec pala za 844 milijuna kuna, što je pad od 4,6 posto u odnosu na kraj lipnja

Ukupna imovina svih 85 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, prema podacima Hanfe, krajem srpnja pala je na 17 milijardi i 422 milijuna kuna te je tako još dodatno odmaknula granici od 20 milijardi. Krajem prosinca 2007. godine je u fondovima bilo uloženo 880 eura PC (PC-per capita). Krajem lipnja je imovina iznosila 560 eura po glavi stanovnika, a krajem srpnja imovina je pala na 536 eura, a ako izuzmemo novčane fondove, gdje su ulagači pretežno pravne osobe, imovina po glavi stanovnika je krajem srpnja iznosila 379 eura. U srpnju je tako zabilježen ponovni pad ukupne imovine fondova s javnom ponudom, naime, imovina svih fondova je u zadnjih mjesec dana pala za 844 milijuna kuna, što je pad od 4,6 posto u odnosu na kraj lipnja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rast imovine novčanih fondova
Imovina je porasla samo novčanim fondovima, dok je kod svih ostalih grupa fondova zabilježen pad imovine. Pad imovine u srpnju možemo pripisati neizvjesnoj situaciji na tržištu kapitala globalno i regionalno. Usprkos padu cijene nafte i laganom oporavku dolara, što se je pozitivno odrazilo na tečajeve dionica, smirivanju pesimizma na domaćem tržištu mogla bi pomoći veoma dobra polugodišnja izvješća, a koja nisu iznad očekivanih rezultata ili Molova ponuda za Inu koja bi zadovoljila apetite ulagača. U zadnjih dvanaest mjeseci ukupna imovina fondova bilježi pad od 10,2 milijardi kuna, odnosno 37 posto. U odnosu na šest mjeseci prije (kraj siječnja 2008.) imovina fondova je pala za 7,6 milijardi kuna, odnosno za 30,2 posto. U srpnju su rast imovine zabilježili jedino novčani fondovi, čija je imovina uvećana za 153 milijuna kuna, odnosno za 3,1 posto.Na negativnoj strani s padom imovine slijede obveznički s padom od blagih 16 milijuna kuna, što je pad od 2,7 posto, te mješoviti fondovi čija je imovina smanjena za 401 milijun kuna, što je pad od 7,5 posto. Najveći pad imovine u srpnju bilježe dionički fondovi čija je imovina umanjena za 579 milijuna kuna, te je imovina svih četrdeset dioničkih fondova iznosila šest milijardi i 789 milijuna kuna. Imovina novčanih fondova je krajem srpnja prešla granicu od pet milijardi te je iznosila 5,1 milijardi, a u zadnjih dvanaest mjeseci je porasla za 69,2 posto.

Ukupna imovina svih 85 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, prema podacima Hanfe, krajem srpnja pala je na 17 milijardi i 422 milijuna kuna te je tako još dodatno odmaknula granici od 20 milijardi. Krajem prosinca 2007. godine je u fondovima bilo uloženo 880 eura PC (PC-per capita). Krajem lipnja je imovina iznosila 560 eura po glavi stanovnika, a krajem srpnja imovina je pala na 536 eura, a ako izuzmemo novčane fondove, gdje su ulagači pretežno pravne osobe, imovina po glavi stanovnika je krajem srpnja iznosila 379 eura. U srpnju je tako zabilježen ponovni pad ukupne imovine fondova s javnom ponudom, naime, imovina svih fondova je u zadnjih mjesec dana pala za 844 milijuna kuna, što je pad od 4,6 posto u odnosu na kraj lipnja.

Rast imovine novčanih fondova
Imovina je porasla samo novčanim fondovima, dok je kod svih ostalih grupa fondova zabilježen pad imovine. Pad imovine u srpnju možemo pripisati neizvjesnoj situaciji na tržištu kapitala globalno i regionalno. Usprkos padu cijene nafte i laganom oporavku dolara, što se je pozitivno odrazilo na tečajeve dionica, smirivanju pesimizma na domaćem tržištu mogla bi pomoći veoma dobra polugodišnja izvješća, a koja nisu iznad očekivanih rezultata ili Molova ponuda za Inu koja bi zadovoljila apetite ulagača. U zadnjih dvanaest mjeseci ukupna imovina fondova bilježi pad od 10,2 milijardi kuna, odnosno 37 posto. U odnosu na šest mjeseci prije (kraj siječnja 2008.) imovina fondova je pala za 7,6 milijardi kuna, odnosno za 30,2 posto. U srpnju su rast imovine zabilježili jedino novčani fondovi, čija je imovina uvećana za 153 milijuna kuna, odnosno za 3,1 posto.Na negativnoj strani s padom imovine slijede obveznički s padom od blagih 16 milijuna kuna, što je pad od 2,7 posto, te mješoviti fondovi čija je imovina smanjena za 401 milijun kuna, što je pad od 7,5 posto. Najveći pad imovine u srpnju bilježe dionički fondovi čija je imovina umanjena za 579 milijuna kuna, te je imovina svih četrdeset dioničkih fondova iznosila šest milijardi i 789 milijuna kuna. Imovina novčanih fondova je krajem srpnja prešla granicu od pet milijardi te je iznosila 5,1 milijardi, a u zadnjih dvanaest mjeseci je porasla za 69,2 posto.

Negativan trend
U promatranom razdoblju, njihova je imovina najviše porasla u zadnjih deset mjeseci otkad je na dioničkom tržištu prevladavao negativan trend, što je bio razlog da su se ulagači povukli sredstva iz rizičnijih u sigurne novčane fondove. Novčani fondovi su prema ukupnoj imovini prešli imovinu kojom upravljaju mješoviti fondovi. Svih sedamnaest mješovitih fondova je krajem srpnja upravljalo s imovinom od četiri milijarde i 919 milijuna kuna, čime su mješoviti fondovi nakon dvadeset i jednog mjeseca (rujan 2006.) ponovno pali ispod granice od pet milijardi kuna. Ukupna imovina svih obvezničkih fondova je krajem srpnja iznosila 596 milijuna kuna. Ako promatramo razdoblje zadnjih 12 mjeseci, posebno je očit pad imovine dioničkih i mješovitih fondova čija je imovina pala za 7,1, odnosno za 5,1 milijardu kuna, što je pad malo iznad 50 posto. Obvezničkim je imovina pala za samo 163 milijuna, a jedino su novčani zabilježili rast imovine od 2,1 milijardu kuna. Tržišni udio kojim upravljaju dionički fondovi je pao te je krajem srpnja iznosio 38,97 posto, mješoviti su iz drugog pali na treće mjesto sa 28,2 posto tržišnog udjela.

Najveći ZB Invest
Novčani fondovi su povećali svoj udio te zauzeli drugu tržišnu poziciju s tržišnim udjelom od 29,4 posto, dok su obveznički ostali na četvrtom mjestu sa 3,4 posto tržišnog udjela. Prema podacima od kraja srpnja, četiri društva upravlja s imovinom većom od milijarde kuna. Društvo za upravljanje koje upravlja s najvećom imovinom u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom od 6,5 milijarde kuna je ZB Invest. Slijedi PBZ Invest koji upravlja sa 3,5 milijarde, a RBA Invest pod upravljanjem ima 1,9 milijardi. Posljednji “milijarder“ je Erste Invest koji upravlja sa 1,7 milijarde, a slijedi HPB Invest sa 906 milijuna kuna.

IZTOK LIKAR
www.hrportfolio.com




Četiri fonda upravljaju s više od milijardu kuna

Četiri fonda imaju imovinu veću od milijarde kuna, a pod upravljanjem su dvaju društava. Najveći fond još je novčani ZB plus (2,7 milijarde), najveći dionički je ZB aktiv čija imovina iznosi 1,6 milijarde, a najveći mješoviti je ZB global (1,7 mlrd.). Jedini preostali fond koji je veći od milijarde kuna je dionički PBZ Equity (1,2 milijarde), a s njim upravlja PBZ Invest. Apsolutni pad imovine veći od 100 milijuna kuna u srpnju zabilježila su četiri fonda, dok samo jedan bilježi rast veći od 100 milijuna kuna. Najviše je pala imovina mješovitom ZB globalu (-180 milijuna), dok najveći pad kod dioničkih bilježi ZB aktiv.

Autor: Poslovni.hr
12. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close