O zadaćama Obalne straže Republike Hrvatske, nabavci novih brodova za flotu, novim kadrovima, sjedištu i cjelokupnom ustroju Obalne straže razgovarali smo s viceadmiralom Zdravkom Kardumom. On je u ožujku imenovan zapovjednikom Obalne straže RH, koja je podijeljena na divizijune. Dio flote je odlukom resornog ministra iz HRM-a već prebačen u flotu Obalne straže.

U kojoj je fazi osnivanje obalne straže (OST) i je li točna informacija da bi koncem godine mogla funkcionirati
Obalna straža Republike Hrvatske je formirana i popunjena u toj mjeri da može uspješno funkcionirati suglasno opremljenosti. Krajem lipnja Vlada RH usvojila je i dvije uredbe iz svoje nadležnosti. Slijedi imenovanje članova Središnje koordinacije i članova Stručnog tijela te usvajanje pravilnika navedenih u Zakonu o Obalnoj straži RH. Središnja koordinacija i stručno tijelo trebaju na državnoj razini objediniti napore i zaštititi interese Republike Hrvatske na moru.

Kako će obalna straža biti ustrojena?
Ustroj Obalne straže je propisan i on se sastoji od zapovjedništva Obalne straže i dva divizijuna. Članovi Obalne straže osim klasične obuke za pomorce, suglasno hrvatskim propisima, dužni su završiti Tečaj za ovlaštenu osobu Obalne straže, a neki će polagati i ispite za radno mjesto “ovlaštena osoba – inspektor”.

Hoće li mornari prolaziti neke posebne obuke i tko će sačinjavati posade: postojeći iz HRM-a ili je nužno angažirati novi kadar?
Posade će činiti časnici, dočasnici i mornari Oružanih snaga Republike Hrvatske. U zapovjedništvu Obalne straže ima ustrojbenih mjesta za državne službenike i namještenike. U samom početku gotovo svi pripadnici Obalne straže Republike Hrvatske već su djelatnici Hrvatske ratne mornarice, posebice članovi brodskih posada. Svakako, bit će angažiran i dio novog kadra jer još nisu popunjena sva ustrojbena mjesta.

Koji će sve brodovi popunjavati flotu obalne straže i koliko će brodova flota brojiti?
Obalna straža osnovana je na način da je ministar obrane RH dio brodova iz Flote HRM-a dodijelio Obalnoj straži Republike Hrvatske. To su četiri ophodna broda klase “Mirna” odnosno “Šolta”, brodovi “Faust Vrančić”, “Andrija Mohorovičić”, brod za opskrbu vodom i dva mala lučka remorkera. Ti brodovi suglasno Zakonu o obalnoj straži postaju “javni brodovi”, odnosno “državni nekomercijalni (netrgovački brodovi)”. Ukupno devet brodova iz Flote HRM transferirano je u Obalnu stražu Republike Hrvatske. To svakako nije dostatan broj brodova, ali se s tim može početi djelovati i štititi interese RH na moru. Uz angažiranje svih u sustavu, može se na primjeren način zaštititi naše more, poglavito izvan teritorijalnih voda.

Hoće li se novi brodovi graditi u nekom od domaćih navoza?
Dugoročnim planom razvoja predviđena je nabava četiri izvanobalna ophodna broda (IOB). Osim toga, odlukom nadležnih državnih tijela donesena je odluka o nabavi deset obalnih ophodnih brodova (OOB) koji će prethoditi nabavi izvanobalnih ophodnih brodova (IOB). Kako će točno izgledati, znat će se nakon usvajanja studije izvodljivosti, na kojoj se radi, i definiranja konačnih taktičkih i tehničkih zahtjeva. Svakako, zahtjev je da se koriste najnovija postignuća u civilnoj i ratnoj brodogradnji uz visoko postavljene zahtjeve za pouzdanost, raspoloživost, ekonomičnost, poglavito glede potrošnje goriva, kvalitetan radni i smještajni okoliš brodske posade te gradnju po visokim ekološkim standardima. Osim zadaća koje obavlja klasični ophodni brod, očekuju se i sposobnosti u borbi protiv požara te onečišćenja mora. Vjerujem da će se brodovi, posebno jednostavniji i obalni ophodni brodovi (OOB), graditi na domaćim navozima. Gdje? Svako “nagađanje” moglo bi se protumačiti na neželjen način, pa neka za sada bude samo “na domaćim navozima”.

Koliko će stajati flota?
Prije usvajanja konačnih taktičko-tehničkih zahtjeva i pribavljenih ponuda od izvođača radova teško je precizno odrediti cijenu buduće Flote Obalne straže. Svakako već postoje prethodni proračuni i kalkulacije za različite inačice. Ipak, ovdje bih se zadržao na onome što je izgledno u bliskoj budućnosti, a to je nabava 10 obalnih ophodnih brodova. Prema prethodnim procjenama, cijena nabave je oko 60 milijuna eura za deset obalnih ophodnih brodova. Precizniju i vjerojatno konačnu cijenu možemo dati tek nakon ugovora s odabranim brodograditeljem.

Hoće li sjedište obalne straže biti u Splitu?
Suglasno važećoj Odluci sjedište, tj. zapovjedništvo Obalne straže Republike Hrvatske je u Splitu, kao i 1. divizijuna. Drugi divizijun je u Puli. Znači ovisno u kojem su divizijunu matične baze brodova, Obalne straže RH su u Splitu i Puli.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno