Singapur je najpoželjnija država na svijetu za gastarbajtere, pokazalo je istraživanje HSBC Bank Internationala. Unatoč vrućinama i sparinama tropske klime te rigoroznim zakonima, strancima na radu u Singapuru na dohvat ruke su ekskluzivan smještaj u središtu grada koji uključuje bazen te razni životni luksuzi o kojima u Hrvatskoj teško da se može i razmišljati.

Nakon Singapura na ljestvici najboljih destinacija za strane radnike slijede Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Sjedinjene Američke Države, koje dijele drugo mjesto, dok prvu europsku zemlju, Belgiju, možemo naći tek na četvrtome mjestu. Uz njih među prvih pet ušao je i Hong Kong. Europske zemlje općenito su podbacile, imaju jednu zemlju među prvih pet, tri zemlje u prvih deset i daljnje tri zemlje na samom dnu ljestvice. HSBC je rang-listu složio prema podacima koje je prikupio anketirajući 2155 osoba koje žive i rade izvan svoje zemlje. U ukupnu tablicu ušle su samo zemlje iz kojih je na ankete odgovorilo više od 30 osoba, a HSBC je vrednovao zemlje prema nekoliko kriterija, među kojima su najvažniji trajanje boravka u zemlji osobe koja je odgovorila na upit, njihove mogućnosti za visoke zarade i štednju, razinu luksuza u usporedbi sa životom u državi porijekla i, naravno, mogućnost nalaženja pristojnog smještaja koji ne “proguta” svu zaradu. Posljednji kriterij ujedno je i glavni razlog zašto se Velika Britanija, u kojoj većina stranaca živi u Londonu i okolici, nalazi na samom dnu liste. Luksuzni dvosobni stan u Londonu, prema nekim procjenama trećem najskupljem gradu na svijetu, u prosjeku stoji 4907 dolara mjesečno, i to nenamješten. Prema HSBC-ovu istraživanju, prvi su po luksuznom standardu života Ujedinjeni Arapski Emirati, u kojima ne postoji porez na dohodak, pa je štednja moguća i uz uživanje u popularnim hotelima i trgovačkim centrima, ali kada je riječ o štednji, nema bolje zemlje od Indije. Ondje su cijene rada, privatne zdravstvene skrbi i obroka izvan kuće izuzetno povoljne i dobra kompenzacija za manje neugodnosti poput kaotičnog prometa u većim gradovima i rutinskog nestajanja struje u stambenim područjima. Indiji, koja baš i nije poznata po visokim dnevnicama običnih radnika, u IT sektoru i financijama nedostaje velik broj kadrova, pa za te sektore nudi izuzetno visoke plaće kakve inače nude iskusnim rukovoditeljima poslovanja, kojih im također nedostaje. Hong Kong također privlači ljude visokim plaćama, pa više od polovice stranaca koji rade u Hong Kongu zarađuje više od 200.000 dolara godišnje, uglavnom na radnim mjestima u sektoru financija i menadžmenta. Zanimljivo je da zemlje koje strancima nude najluksuznije životne uvjete, poput Indije i UAE, svoje gastarbajtere ne mogu zadržati dugoročno. To najbolje polazi za rukom europskim zemljama i Sjedinjenim Državama, u koje stranci često dolaze raditi u globalnim sjedištima svojih kompanija. Prema izvještaju Svjetske banke o globalnim vezama iz 2007., broj ljudi koji žive i rade izvan svoje države rođenja porastao je usprkos lošoj ekonomskoj klimi diljem svijeta na 190 milijuna, što je dvostruko više nego u 1980. godine. Gastarbajteri, pokazuje HSBC-ovo istraživanje, troše više i mogu štedjeti – 58 posto ih štedi ili investira više nego dok su živjeli u vlastitoj državi, a 52 posto ih troši više na hranu, 49 više na šoping itd.